IZVJEŠTAJ EK

Vlada je u periodu od 1. januara do 1. novembra 2019. godine od ukupno planiranih 304 obaveza, realizovala 194 obaveze, odnosno 63,8 odsto, piše u prvom prilogu Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru koji je usvojila Vlada Crne Gore.

“Do polovine IV kvartala u periodu od 1. oktobra do 1.novembra 2019 održano je pet sjednica Vlade, na kojima su razmatrane ukupno 22 obaveze iz Programa rada Vlade za 2019”, piše u dokumentu, prenijela je Pobjeda.

Premijer Duško Marković je nedavno povodom trogodišnjice rada Vlade svoj Kabinet ocijenio najvećom ocjenom.

U dokumentu se podsjeća da je Izvještajni period obilježila intenzivna aktivnost Generalnog sekretarijata Vlade na provjeri kvaliteta strateških dokumenata i izvještaja o sprovođenju, uz koordinisan rad sa svim resorima na njihovom unapređenju.

Dokumenta

Kada je u pitanju kvalitet strateških dokumenata, u periodu do 1. septembra 2019, Generalni sekretarijat Vlade je pripremio ukupno 129 mišljenja na 80 strateških dokumenata (strategija, programa i akcionih planova), od čega njih 15 ne podliježe obrascu provjere kvaliteta u smislu Uredbe te je na njih mišljenje dato jednom, u formi dopisa.

“U punoj proceduri koja podrazumijeva da se na posebno strukturiranom obrascu priprema mišljenje na nacrt, a zatim i na prijedlog strateškog dokumenta koji se dostavlja Vladi na uvid, izdato je 65 mišljenja na nacrt i 64 mišljenja na prijedlog strateškog dokumenta”, piše u dokumentu

Od tog broja, u nacrtu su razmotrene 23 strategije, šest programa i 36 akcionih planova, dok su mišljenje na prijedlog dobili 21 strategija, devet programa i 34 akciona plana. Kada je u pitanju kvalitet izvještaja o sprovođenju strateških dokumenata, u periodu do 1. septembra 2019, Generalni sekretarijat Vlade je pripremio 55 mišljenja na izvještaje, od čega 48 mišljenja na posebno strukturiranom obrascu, a na sedam izvještaja koji po svom konceptu ne podliježu obrascu provjere kvaliteta u smislu Uredbe, pripremio mišljenja u vidu dopisa.

Zakoni

U periodu od 1. januara do 1.novembra, Vlada je razmotrila i utvrdila 58 prijedloga zakona. Za 54 prijedloga zakona Vladi je dostavljen Izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA). Za četiri prijedloga zakona predlagači su, saglasno članu 33 stav 2 Poslovnika Vlade Crne Gore dostavili obrazloženje da ne treba vršiti RIA-u.

“U istom periodu, Vlada je razmotrila i donijela 36 uredbi. Od toga, za 31 uredbu je dostavljen Izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA). Za pet uredbi predlagači su ocijenili da nije potrebno vršiti RIA-u”, zaključeno je u dokumentu.

Transparentnost rada

U dokumentu se navodi da su nastavljene su aktivnosti na daljoj afirmaciji transparentnosti rada Vlade i informisanja javnosti o politikama Vlade.

“U periodu od 1. januara do 1. novembra 2019, Generalnom sekretarijatu Vlade ukupno je podneseno 60 zahtjeva za pristup informacijama. Postupak odlučivanja o šest zahtjeva je u toku, dok su svi ostali zahtjevi riješeni na jedan od zakonom propisanih načina. Struktura podnosilaca zahtjeva je sljedeća: NVO – 53, pravna lica – jedan i fizička lica – šest zahtjeva”, navodi se u dokumentu.

Živković, koji je učestvovao u izradi prijedloga u Radnom odboru 2 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazao je da “po procedurama, mišljenje Vlade nije obavezujuće za Skupštinu”.

“Ovo zakonsko rješenje rezultat je dogovora sa Radnog odbora 2. Još jednom ćemo ga razmotriti na sjednici Zakonodavnog odbora, ali odluku tog tijela ne mogu prejudicirati. Mišljenje Vlade nije prepreka da se o prijedlogu raspravlja. Pogledaćemo u čemu se sastoje primjedbe i do zaključenja rasprave razmotriti eventualnu potrebu za dodatnim intervencijama”, rekao je Živković.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji jedini je akt kojeg su usaglasili vlast i opozicija u Odboru za izborne reforme, odnosno u Radnom odboru 2, ali je Vlada Skupštini sugerisala da ga ne bi trebalo usvojiti jer je suprotan Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Predloženim tekstom predviđeno je da su gradonačelnici glavnog grada i prijestonice, kao i predsjednici opština, obavezni da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova, ukoliko to nijesu učinili lokalni parlamenti. Predsjednik opštine, prema predloženim izmjenama, obavezan je jednom mjesečno, nakon stupanja na snagu ovog zakona, ministarstvu nadležnom za poslove lokalne samouprave dostaviti informaciju o implementaciji odredbi ovog zakona na teritoriji jedinice lokalne samouprave.

Vlada Crne Gore ocijenila je da su predložene odredbe suprotne Zakonu o lokalnoj samoupravi koji, kako su naveli, jasno propisuje u kojim slučajevima predsjednik opštine može privremeno donositi akte iz nadležnosti SO.

“Predsjednik opštine može privremeno donositi akte iz nadležnosti Skupštine opštine, ako ona nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti, dok se predloženim rješenjem ovlašćenje predsjednika opštine proširuje i na donošenje privremene odluke o nazivima naselja, ulica, trgova. Predloženo rješenje u članu 10a Prijedloga zakona, po našem mišljenju, suprotno je članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, s obzirom da tim članom nedonošenje odluke o nazivima naselja, ulica i trgova nije predviđeno kao razlog za donošenje privremene odluke predsjednika opštine”, navodi se u mišljenju Vlade.

Vlada je, između ostalog, ocijenila neprihvatljivim sa aspekta sistema funkcionisanja lokalne samouprave i rješenje po kojem je predsjednik opštine obavezan da jednom mjesečno Ministarstvu dostavi informacije o sprovođenju odredbe o imenovanju naselja, ulica, trgova.

NIJE PRIJAVLJENO

Policiji nije podnijeta prijava za današnje održavanje javnog okupljanja u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević sastali su se prošle noći u Beogradu sa patrijarhom SPC Irinejom od kog su, kako navode, dobili blagoslov da danas organizuju okupljanje ispred zgrade Skupštine gdje će poslanici raspravljati o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, kome se SPC protivi.

Kako su kazali iz policije, svako eventualno okupljanje mimo odredbi Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama biće sankcionisano, te će organizator snositi zakonom predviđene posljedice.

“Ovim putem pozivamo sve građane da se uzdrže od izlaska na medijski najavljena okupljanja kao i da poštuju pozitivne zakonske propise i odgovorno doprinosu očuvanju javnog reda i mira. Policija neće dozvoliti okupljanja u blizini štićenih objekata, a postupaće shodno svojim zakonskim ovlašćenjima u cilju održavanja stabilnog javnog reda i mira, nesmetanog funkcionisanja državnih institucija i očuvanja lične, imovinske sigurnosti i bezbjednosti svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju policije.

NIJE PRIJAVLJENO

Policiji nije podnijeta prijava za održavanje javnog okupljanja u Podgorici za 26. decembar, saopšteno je iz Uprave policije.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević su se, večeras u Beogradu, sastali sa patrijarhom SPC Irinejom od kog su, kako navode, dobili blagoslov da sjutra organizuju okupljanje ispred zgrade Skupštine gdje će poslanici raspravljati o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, kome se SPC protivi.

Kako su kazali iz policije, svako eventualno okupljanje mimo odredbi Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama biće sankcionisano, te će organizator snositi zakonom predviđene posljedice.

“Ovim putem pozivamo sve građane da se uzdrže od izlaska na medijski najavljena okupljanja kao i da poštuju pozitivne zakonske propise i odgovorno doprinosu očuvanju javnog reda i mira. Policija neće dozvoliti okupljanja u blizini štićenih objekata, a postupaće shodno svojim zakonskim ovlašćenjima u cilju održavanja stabilnog javnog reda i mira, nesmetanog funkcionisanja državnih institucija i očuvanja lične, imovinske sigurnosti i bezbjednosti svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju policije.

SASOLI PORUČIO

Predsjednik Evropskog parlamenta David Maria Sasoli uputio je predsjedniku Skupštine Crne Gore Ivanu Brajoviću poziv da učestvuje na Samitu predsjednika Evropskog parlamenta sa čelnicima parlamenata država Zapadnog Balkana, koji će biti održan 28. januara 2020. godine u Briselu.

“U pismu predsjednika Sasolija se između ostalog ističe da je Evropski parlament oduvijek bio čvrsti pobornik perspektive članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, između ostalog i kroz pružanje konkretne pomoći relevantnim nacionalnim parlamentima”, saopšteno je iz Skupštine.

Na Samitu će biti riječi o razvijanju strategije o ulozi parlamenata u unaprjeđivanju reformske agende Unije, kao i obezbjeđivanju konkretnih mjera na ispunjavanju evropskih težnji građana regiona.

“Ovaj susret će takođe biti prilika da potvrdimo snažnu volju parlamenata – kao izabranih predstavnika naših građana – da budu istinski i efikasni pokretači reformi”, navodi se u pismu predsjednika Evropskog parlamenta Sasolija, predsjedniku crnogorske Skupštine Ivanu Brajoviću.  

IRINEJ DAO BLAGOSLOV

Poslanici Demokratskog fronta ipak će sjutra prisustvovati sjednici parlamenta na kojoj će se raspravljati o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, objavljeno je na Fejsbuk stranici DF-a.

Poslanici će sjutra početi raspravu o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević večeras su se u Beogradu sastali sa patrijarhom Irinejom.

“Nakon blagoslova našeg patrijarha Irineja i razumjevanja i podrške naših episkopija na prostoru današnje Crne Gore poslanički klub Demokratskog fronta će sjutra biti u Skupštini i očekuje da svi vjernici koji su potpisali peticiju SPC u Crnoj Gori da će braniti svoje svetinje budu sjutra pred Skupštinom Crne Gore u 11 časova i izraze protest protiv usvajanja sramnog Zakona koji atakuje na našu Crkvu”, navodi se na Facebook stranici Demokratskog fronta.

I poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović napisao je na svm Fejsbuk profilu da su dobili blagoslov patrijarha Irineja da sjutra uđu u Skupštinu.

“Dobili smo blagoslov našeg patrijarha Irineja da uđemo u Skupštinu i branimo prava naše Crkve i našeg naroda, što je prihvatio i Mitropoli! Sad više nema izgovora ni za koga! Svi sjutra ispred Skupštine u 11 sati. Mi iznutra, vi spolja – napravimo neizdrživi pritisak na režim, da se povuče zakon”, napisao je Radunović.

Portal Antena M je objavio da su Mandić i Knežević večeras, nakon susreta sa patrijarhom SPC Irinejom, iz Beograda u Podgoricu doputovali avionom Republike Srbije.

DARMANOVIĆ

Šef diplomatije Srđan Darmanović očekuje da će se, nakon trenutnog zastoja, proces proširenja EU nastaviti normalnim tokom. Darmanović smatra da će Crna Gora logično biti prva naredna članica EU.

Darmanović je, u emisiji “Fokus” TVCG, kazao da 2019. nije bila dobra godina za proširenje. Kada je riječ o novom modelu pregovora, Darmanović vjeruje da će dijelom biti usvojeni prijedlozi Francuske.

“Vrlo je teško očekivati da će se nova metodologija moći primjeniti na Crnu Goru i Srbiju”, smatra Darmanović.

Ministar navodi da i u EU važi mišljenje da se pravila ne mogu mijenjati kada utakmica počne.

“Vjerujem da će Crna Gora i Srbija nastaviti sa ovom metodologijom, a ako bude moguće neke možda povoljne novine iz francuskog predloge i drugih zemalja članica da se inkorporiraju u naš način pregovaranja, o tome ćemo još da vidimo”, kazao je Darmanović.

Nada se da ćemo ka EU nastaviti da napredujemo, kao i prethodnih godina.

“Otvaranje poglavlja će biti za nama i fokusiraćemo se na zatvaranje”, naveo je Darmanović.

Šef diplomatije kaže i da su površne priče da je Francuska zemlja antievropskog usmjerenja.

“Nema niko u EU ko se protivi politici proširenja, radi se samo o tome kojom brzinom i kojim tempom to države žele”, rekao je Darmanović.

Na pitanje može li se očekivati ruski upliv i tokom narednih izbora u Crnoj Gori, Darmanović je kazao:

“Ne mogu vam reći da će to biti, ali bi bilo nerealno očekivati da ništa od toga ne bude. To je postala standardna upotreba hibridnih sredstava u različitim državama”, zaključio je Darmanović.

VUČIĆ O SPC

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ima različito mišljenje od crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Ali, kako kaže, to se događa u zemlji u kojoj je Đukanović predsjednik, zbog čega on nema prava da se miješa.

“Mi nemamo prava da se miješamo, svakako ne na direktan način. Ja sam Đukanoviću iznio moju brigu, on stvari posmatra drugačije. Naš pogled na donošenje tog zakona je različit, ali se to dešava u zemlji u kojoj je on predsjednik. Moram da poštujem prava druge države, a moje je da pokažem i brigu prema opstanku srpskog naroda i crkve”, rekao je Vučić u Vrdniku.

Objašnjavajući svoj stav o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi CPC, na šta je reagovao i mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, Vučić je rekao da je CPC postojala i prije 2006. godine, kao nevladina organizacija ili politička organizacija, a da je jasno da je Srpska pravoslavna crkva jedina kanonski priznata pravoslavna crkva.

“A Amfilohiju neću ništa da odgovaram, a imao bi šta da kažem i oko Kosova i oko toga koga je on podržavao. Imali smo pogrom 2004. godine i proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine, a da ništa nismo preduzeli. A sada imamo 17 otpriznavanja. Pa ako je ta politika ranije bila bolja – hvala mu na tome. Ako je bolja politika koja je odnijela Crnu Goru od zajedničke države, ja nemam ništa protiv”, rekao je Vučić.

On je dodao da Amfilohiju neće odgovarati uvredama na uvrede, jer to njemu ne priliči i ne želi dodatno da dijeli narod u Crnoj Gori.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem nije detaljnije razgovarao o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovjesti, te da mu je saopštio šta je poenta tog zakona i šta su procedure koje bi taj zakon trebalo da utemelji. On vjeruje da tenzije oko zakona ne mogu otići toliko daleko, da bi bila ugrožena stabilnost zemlje.

Đukanović je rekao da je interesovanje interesovanje Vučića za taj akt shvatio prijateljski i dobronamjerno.

“To je bio jedan od uobičajenih razgovora gdje se međusobno informišemo, ništa više od toga. Nije tu bilo prilike za detaljniju razmjenu argumenata. Njegovo sam interesovanje dobronamjerno i prijateljski razumio, kao interesovanje čovjeka koji vodi susjednu državu o tome šta se dešava u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

Kazao je da je Vučiću saopštio šta je poenta tog zakona i šta su procedure koje bi taj zakon trebalo da utemelji

“Nijesmo vodili polemiku. Iz onog što sam čuo od njega, razumio sam da ima rezervi i nedoumica. Pokušao sam da približim zakon, jer je puno manipulacija u medijima regiona, u smislu da se nedovoljno vjerno interpretira ono što su norme i da se na to nadovezuju manipulacije nekih subjekata koji to predstavljaju kao nasilje nad nekim”, pojasnio je Đukanović.

Govoreći o tome u kom dijelu je DPS spreman da eventualno prihvati popravke zakona, te da li su konsultovani od nekog predstavnika EU i šta je rekao, Đukanović je rekao da DPS “nikada nije bio zatvoren niti za jednu inicijativu koja znači poboljšanje onoga što je neka normativna materija”.

“Logično nećemo prihvatatiti ono što bi bilo u suprotnosti sa duhom i sa osnovnom namjerom zakonodavca kada je u pitanju ova oblast”, rekao je Đukanović, navodeći da ne zna do kada je rok za podnošenje amandmana na zakonsko rješenje.

Sve što bude validno podnešeno, kako je rekao, biće pažljivo razmotreno od strane ne samo DPS-a, već i Vladine parlamentarne većine.

“Što se tiče evropskih partnera, oni naravno i u odnosu na ovaj projekat, kao i druge, pažljivo posmatraju da li se to što včast radi u Crnj Gori, razvija u željenom smjeru, dodatne i punije harmonizacije sa onim što je evropska pravna tekovina. Bili smo u prilici da čujemo i njihove sugestije, ali vjerujem da svi već znaju da u Crnoj Gori nema nikog ko može djelovati izvan onog što je ustavno definisana nadležnost svakog državnog organa”, rekao je Đukanovi.

Na pitanje dokle mogu da odu tenzije ako se Zakon usvoji, Đukanović je kazao: “Ne znam, nadam se da ne mogu da odu daleko. U svakom slučaju ne mogu da odu toliko da ugroze ono što je ključna tekovina savremene Crne Gore. To je stabilnost koju, kao što ste vidjeli, u svim prethodnim pokušajima ugrožavanja, država Crna Gora apsolutno obezbjeđuje i garantuje”.

Ponovio je da neće biti povlačenja Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Ne, naravno. Zašto bi ga povlačili? Riječ je o tome da na tom projektu radimo od 2014. godine. Mislite da smo nešto ishitreni? Mislite da smo nešto previdjeli? Mislite da smo nekoga zaobišli? Ne, samo slijedimo ono za što smo uvjereni da je u interesu dobra i napretka Crne Gore. Nema nijednog zakona koji smo do sada donijeli gdje nije bilo i dijela javnosti koji je bio suprotstavljen. To se podrazumijeva”, rekao je Đukanović.

Predsjednik je rekao da kad se uređuju određene oblasti, ne može da se pogodi “baš svačiji interes”.

“Regionalna javnost je zainteresovana uvijek za ono što se dešava u zemljama regiona. Jasna je nadležnost. Kao što smo mi zainteresovani za dešavanja u Bosni, na Kosovu, u Srbiji, mi tamo ne pokazujemo nikakvu inicijativu”, rekao je Đukanović.

U PARLAMENTU

Crnogorski parlament razmatraće sjutra Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Zakonodavni Odbor je u utorak ocijenio da je Predlog zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistenom Crne Gore.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) i dio opozicije smatraju da je predloženi zakon neustavan i diskriminatorski i zatražili su da se povuče iz skupštinske procedure.

Mitropolit crnogorsko-primorski, Amfilohije, poručio je da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ne zaslužuje da bude razmatran u Skupštini i pozvao je poslanike da učešćem ne daju legitimitet raspravi i glasanju tom aktu.

Predstavnici Vlade su saopštili da je predloženi zakon usklađen sa međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije i da ga neće povući.

Potpredsjednik Zoran Pažin je kazao da predlaganjem zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vlada ispunjava ustavnu i programsku obavezu da obezbijedi jednaka prava i slobode svih vjerskih zajednica i vjernika u Crnoj Gori, ali i onih građana koji nijesu vjernici.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je ocijenio da je riječ o veoma liberalnom zakonu koji svima u Crnoj Gori, vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda.