SKUPŠTINA CG

Skupština Crne Gore usvojila je večeras Prijedlog zakona o radu.

“Glasao je 41 poslanik. Svi su glasali za, pa objavljujem da je Skupština usvojila Prijedlog zakona o radu”, kazao je nakon glasanja predsjednik Skupštine Ivan Brajović. 

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, rekao je ranije da bi Predlog zakona o radu trebalo da na kvalitetniji način uredi odnose na tržištu rada dok su iz opozicije upozorili na mogućnost zloupotreba po pitanju jednostavnijih procedura za davanje otkaza zaposlenima.

“Vlada je predložila kvalitetan tekst zakona, koji je sproveden u najširem obimu konsultacija sa socijalnim partnerima. Usklađen je sa EU zakonodavstvom i ima 40-ak normi više nego važeći zakon”, rekao je Purišić u Skupštini.

On je saopštio da su osnovni ciljevi zakona jačanje instrumenata institucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnije suzbijanje sive ekonomije, dodatna humanizacija procesa rada i liječenje tranzicionih ožiljaka.

“Kad je riječ o novinama u zakonu – radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Do sada je bila norma po pravilu na neodređeno vrijeme, a sada želimo da ukažemo šta je nova intencija ovog zakona, a to je zapošljavanje na stabilnim osnovama, što je norma koja podržava dostojanstveni rad”, ocijenio je Purišić.

On je kazao da će se radni odnos ubuduće zasnivati bez oglašavanja slobodnih radnih mjesta, osim tamo gdje postoji javni interes, a to su preduzeća i ustanove u državnom odnosno vlasništvu lokalne samouprave.

Jedna od značajnih novina je da sada rad na određeno vrijeme može biti 36 mjeseci, a da je u važećem bio 24 mjeseca.

“Normirani su novi oblici rada, kao što su rad na daljinu, od kuće, kao i u domaćinstvu. Dodatno je omogućeno poslodavcu da u hitnim slučajevima rasporedi zaposlenog bez njegove saglasnosti do mjesec”, rekao je Purišić.

ZZZCG

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,8 hiljada nezaposlenih, neznatno više nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,28 odsto na 16,29 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,01 hiljada novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 31,89 hiljada slobodnih radnih mjesta.

JOKOVIĆ PORUČIO

Socijalistička narodna partija u 2020. godinu ulazi konsolidovana i ojačana, a SNP više nije partija iz koje se odlazi, već ona u koju se dolazi i ostaje, poručio je predsjednik stranke Vladimir Joković.

Tradicionalni novogodišnji kokteli SNP-a juče je održan u Kolašinu i Mojkovcu, na kojima je, kako navode u SNP-u prisustvovao veliki broj članova i simpatizera naše Partije.

Joković je ponovio da će SNP CG uvijek biti uz svoj narod, što je njena misija od osnivanja, te da neće odstupiti ni pedalj od borbe za vrijednosti tradicionalne, iskonske i njegoševske Crne Gore.

“Joković je svim prisutnim gostima poželio mir, dobro zdravlje i ličnu i porodičnu sreću, napominjući da nas u narednoj godini čeka dosta posla u rušenju odnarođene vlasti”, saopšteno je iz SNP-a.

ODBOR

Odbor za ljudska prava i slobode podržao je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Članovi Odbora iz vladajuće koalicije predložili su Skupštini da usvoji prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Glasanju nijesu prisustvovali članovi Odbora iz opozicije.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je rekao da je Vlada kontinuirano pozivala SPC na dijalog, i da je na dijalog i sada spremna te da će biti spremna i kada zakon bude usvojen.

Na sjednici Odbora resorni ministar Mehmed Zenka je istakao da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti usklađen sa najvišim međunarodnim standardima i svim preporukama VK.

„Pred vama je Predlog zakona koji je usklađen sa najvišim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i u potpunosti usaglašen sa najnovijim preporukama Venecijanske komisije“, saopštio je Zenka.

„Riječ je o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, dakle i vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda. Ovim zakonom Vlada ispunjava svoju obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još uvjek na snazi,“ pojasnio je ministar Zenka.

Podsjetio je da prilikom utvrđivanja Predloga zakona Vlada nije žurila, već ga je dugo i pažljivo pripremala.

Prema njegovim riječima, novim Predlogom zakona se prvi put u Crnoj Gori jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica.

„Takođe, na veoma liberalan način je regulisana procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica. Stvar je slobodne volje vjerske zajednice, da li će se registrovati ili neće. Moći će slobodno da djeluju i one vjerske zajednice koje odluče da se ne registruju i da nemaju svojstvo pravnog lica.“

Najzad, naveo je ministar, ovim zakonom se kao kulturno dobro štiti državna imovina koju koriste vjerske zajednice.

CPC za Zakon, SPC traži razgovore

Boris Bojović episkop CPC kazao je da CPC podržava predlog zakona, istakavši da će njime imovina koja je nezakonito prepisana SPC biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu.

“CPC i njeni vjernici diskriminisani su već dugi niz godina i u svim crkvama odriče nam se pravo da služimo i uskraćeno nam je pravo da ispovjedamo vjeru i nacionalnu pripadnost. Takvo stanje traje od devedesetih godina kada je ukinuta CPC”, kazao je Bojović.

On je naveo da SPC svu crkvenu imovinu tumači kao svoju.

“Smatram da je pravno rješenje iz ovog zakona dobar pravni osnov za rješenje vjerskih pitanja u Crnoj Gori i podržavamo usvajanje ovog zakona”, kazao je Boris Bojović iz CPC.

Rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Od Vlade traži da sa svim crkvama i vjeskim zajednicama uđe u dijalog.

“Imali smo primjedbe, nikakav odgovor dobili nijesmo”, kazao je Perović i dodao da preporuke Vemecijanske komisije nijesu inkomporirane adekvatno u zakon.

“Prijedlog zakona nije u saglasnosti sa Ustavom zbog diskriminatorskih odredbi. Radikalno se atakuje na svojinska prava crkve koji je suprotan Ustavu Crne Gore”, naveo je Perović i dodao da crkva nikome nikad ništa nije otela.

Fuad Čekić iz Islamske zajednice je rekao da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, trebalo detaljnije obrazložiti pitanje plaćanja poreza.

“Tražili smo da se regulišu pitanja poreskih stvari. Venecijanska komisija je usvojila neke naše predloge. Iznijeli smo svoje specifičnosti koje se tiču zakona”, kazao je Čekić.

Robert Tonsati iz Kotorske biskupije smatra da pitanje vlasništva i imovine treba rješavati leks specijalisom jer bi se time rasteretio Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Zakon je potreban, ali još uvijek nije vrijeme za to. Potreban je veći stupanj konstruktivnog dijaloga. Unaprijeđen je predlog i puno je bolje nego ranije, ali opet ima mnogih djelova koji su sporni, naročito oko vlasništva i imovine”, kazao je Tonsati.

Đorđe Raičević iz Jevrejske zajednice navodi da podržavaju usvajanje zakona, ali da je trenutni predlog nepotpun i sporan i da bi trebalo da se doradi na njemu.

Pažin: Nijesmo ignorisali stav SPC 

Ministar pravde Zoran Pažin je kazao da je bilo dijaloga između Vlade i SPC-a te da je samo jedan mali dio bio iza zatvorenih vrata. On dodaje da je upravo dio tog dijaloga nađen u aktuelnom Predlogu zakona.

On je rekao da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti.

„Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju. Da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, koje djeluje erga omnes prema svima, radi se o apsolutnom pravu, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova: jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova justus titulus. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja. to može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka”, naveo je Pažin.

Pored toga, kako navodi, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti.

“Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravno poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravo i u ranije važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu. Dakle, ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj zajednici u ovom konkretnom slučaju prema crkvi. Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Pravna sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Predviđeno šest nivoa pravne zaštite

Pažin rekao je da u Predlogu zakona postoji šest nivoa pravne zaštite, što je prepoznala i pozdravila Venecijanska komisija.

“Ovaj zakon otvara mogućnost zaštite na čak šest pravnih nivoa: u spornim situacijama vodiće se upravni postupak (1), nakon toga postoji mogućnost žalbe drugom stepenu (2), nakon toga moguće je pokrenuti upravni spor (3), nakon toga moguće je vanrednim pravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom (4), nakon toga moguće je podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu (5) i konačno kad se iscrpe svi djelotvorni ljekovi koje poznaje nas pravni sistem moguće se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava (6). Dakle, najviši stepen garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom ovoga zakona”, saopštio je Pažin.

Čekati ili ne Zakonodavni odbor?

Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, ocijenio je da Odbor za ljudska prava ne bi trebalo da raspravlja o ovom aktu, dok to ne učini Zakonodavni, i dok se ne, kako je rekao, razriješi konfuzija oko mišljenja stručne službe.

“Članovi Zakonodavnog odbora imaju mišljenje stručne službe da je ovaj zakon neustavan. Zašto da se vodi ova polemika, ako je stručna služba, koja je jedina relevantna, smatra da ovaj zakon nije ustavan? Treba napraviti pauzu dok ne dobijemo mišljenje Zakonodavnog odbora”, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik Odbora Halil Duković, rekao je da nema u poslovniku odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi.

“I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština”, kazao je Duković.

Član Odbora iz DF-a Slaven Radunović pitao je Dukovića zašto je na sjednicu pozvao, kako je, kazao, pseudoreligijsku organizaciju?

“To što neko u nazivu ima crkva, ne znači da je crkva”, naveo je Radunović.

Duković je kazao da je pozvao sve relevantne vjerske zajednice i da ne ulazi u to koja je crkva kanonska.

ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA

Odbor za ljudska prava i slobode podržao je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Članovi Odbora iz vladajuće koalicije predložili su Skupštini da usvoji prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Glasanju nijesu prisustvovali članovi Odbora iz opozicije.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je Pažin rekao da je Vlada kontinuirano pozivala SPC na dijalog, i da je na dijalog i sada spremna te da će biti spremna i kada zakon bude usvojen.

Na sjednici Odbora resorni ministar Mehmed Zenka je istakao da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti usklađen sa najvišim međunarodnim standardima i svim preporukama VK.

„Pred vama je Predlog zakona koji je usklađen sa najvišim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i u potpunosti usaglašen sa najnovijim preporukama Venecijanske komisije“, saopštio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka u uvodnom izlaganju o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti na sjednici skupštinskog Odbora za ljudska prava.

Sjednica Odbora za ljudska prava na kojoj se razmatra Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, na kojoj kao predstavnici Vlade učestvuju potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i ministar Zenka, počela je danas u 10 sati u Skupštini Crne Gore. Sjednici prisustvuju i predstavnici vjerskih zajednica i civilnog sektora.

„Riječ je o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, dakle i vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda. Ovim zakonom Vlada ispunjava svoju obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još uvjek na snazi,“ pojasnio je ministar Zenka.

Podsjetio je da prilikom utvrđivanja Predloga zakona Vlada nije žurila, već ga je dugo i pažljivo pripremala.

Prema njegovim riječima, novim Predlogom zakona se prvi put u Crnoj Gori jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica.

„Takođe, na veoma liberalan način je regulisana procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica. Stvar je slobodne volje vjerske zajednice, da li će se registrovati ili neće. Moći će slobodno da djeluju i one vjerske zajednice koje odluče da se ne registruju i da nemaju svojstvo pravnog lica.“

Najzad, naveo je ministar, ovim zakonom se kao kulturno dobro štiti državna imovina koju koriste vjerske zajednice.

CPC za Zakon, SPC traži razgovore

Boris Bojović episkop CPC kazao je da CPC podržava predlog zakona, istakavši da će njime imovina koja je nezakonito prepisana SPC biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu.

“CPC i njeni vjernici diskriminisani su već dugi niz godina i u svim crkvama odriče nam se pravo da služimo i uskraćeno nam je pravo da ispovjedamo vjeru i nacionalnu pripadnost. Takvo stanje traje od devedesetih godina kada je ukinuta CPC”, kazao je Bojović.

On je naveo da SPC svu crkvenu imovinu tumači kao svoju.

“Smatram da je pravno rješenje iz ovog zakona dobar pravni osnov za rješenje vjerskih pitanja u Crnoj Gori i podržavamo usvajanje ovog zakona”, kazao je Boris Bojović iz CPC.

Rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Od Vlade traži da sa svim crkvama i vjeskim zajednicama uđe u dijalog.

“Imali smo primjedbe, nikakav odgovor dobili nijesmo”, kazao je Perović i dodao da preporuke Vemecijanske komisije nijesu inkomporirane adekvatno u zakon.

“Prijedlog zakona nije u saglasnosti sa Ustavom zbog diskriminatorskih odredbi. Radikalno se atakuje na svojinska prava crkve koji je suprotan Ustavu Crne Gore”, naveo je Perović i dodao da crkva nikome nikad ništa nije otela.

Fuad Čekić iz Islamske zajednice je rekao da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, trebalo detaljnije obrazložiti pitanje plaćanja poreza.

“Tražili smo da se regulišu pitanja poreskih stvari. Venecijanska komisija je usvojila neke naše predloge. Iznijeli smo svoje specifičnosti koje se tiču zakona”, kazao je Čekić.

Robert Tonsati iz Kotorske biskupije smatra da pitanje vlasništva i imovine treba rješavati leks specijalisom jer bi se time rasteretio Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Zakon je potreban, ali još uvijek nije vrijeme za to. Potreban je veći stupanj konstruktivnog dijaloga. Unaprijeđen je predlog i puno je bolje nego ranije, ali opet ima mnogih djelova koji su sporni, naročito oko vlasništva i imovine”, kazao je Tonsati.

Đorđe Raičević iz Jevrejske zajednice navodi da podržavaju usvajanje zakona, ali da je trenutni predlog nepotpun i sporan i da bi trebalo da se doradi na njemu.

Pažin: Nijesmo ignorisali stav SPC 

Ministar pravde Zoran Pažin je kazao da je bilo dijaloga između Vlade i SPC-a te da je samo jedan mali dio bio iza zatvorenih vrata. On dodaje da je upravo dio tog dijaloga nađen u aktuelnom Predlogu zakona.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin rekao je danas da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti.

„Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju. Da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, koje djeluje erga omnes prema svima, radi se o apsolutnom pravu, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova: jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova justus titulus. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja. to može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka”, naveo je Pažin.

Pored toga, kako navodi, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti.

“Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravno poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravo i u ranije važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu. Dakle, ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj zajednici u ovom konkretnom slučaju prema crkvi. Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Pravna sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Čekati ili ne Zakonodavni odbor?

Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, ocijenio je da Odbor za ljudska prava ne bi trebalo da raspravlja o ovom aktu, dok to ne učini Zakonodavni, i dok se ne, kako je rekao, razriješi konfuzija oko mišljenja stručne službe.

“Članovi Zakonodavnog odbora imaju mišljenje stručne službe da je ovaj zakon neustavan. Zašto da se vodi ova polemika, ako je stručna služba, koja je jedina relevantna, smatra da ovaj zakon nije ustavan? Treba napraviti pauzu dok ne dobijemo mišljenje Zakonodavnog odbora”, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik Odbora Halil Duković, rekao je da nema u poslovniku odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi.

“I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština”, kazao je Duković.

Član Odbora iz DF-a Slaven Radunović pitao je Dukovića zašto je na sjednicu pozvao, kako je, kazao, pseudoreligijsku organizaciju?

“To što neko u nazivu ima crkva, ne znači da je crkva”, naveo je Radunović.

Duković je kazao da je pozvao sve relevantne vjerske zajednice i da ne ulazi u to koja je crkva kanonska.

SKUPŠTINA

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je danas set izbornih zakona koje su podnijeli poslanici vladajuće koalicije.

Podržani su predlozi zakona o izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Predlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore.

Crnogorski parlament bi trebalo da razmatra set izbornih zakona do kraja godine.

ČANAK

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak kaže da se Crna Gora mora se boriti svim sredstvima protiv SPC, da bi opstala.

“Kada imate crkvene skupove sa kojih se šalju političke poruke i ultimatum državnim organima kao što je bio skup u Nikšiću potpuno je jasno da crkva kao deo čitave te političke bespravne gradnje, ili rečeno medicinskim rječnikom tih malignih izraslina na državnom telu – jasno je da se protiv toga mora boriti svim sredstvima da bi država uopšte opstala – jer će se inače pretvoriti isključivo u instrument za teror nad građanima”, kaže u intervjuu za Pobjedu Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine.

Ističe da SPC nije demokratska institucija nju nisu građani birali, ona je udruženje građana i samim tim nema demokratski legitimitet da bi bila ravnopravni sagovornik unutar jednog demokratskog društva.

“Nošenje moštiju bio je uvod u krvavi raspad Jugoslavije kada su tadašnji crkveni velikodostojnici nosili mošti svetaca na zamišljenim granicama Srbije i time postizali određeni propagandni efekat među stanovništvom. Mislim da je ovo potpuno identičan rukopis i da u tom smislu ni jedna država nema pravo da radi protiv ustavne stvari, a to je da stupa u bilo kakve pregovore sa nekim ko za to nije ovlašćen”, kaže Čanak.

JONICA

Politička scena Crne Gore odnedavno je bogatija za još jednu partiju – Socijalisti Crne Gore. Predsjednica Socijalista Snežana Jonica kazala je u intervjuu za Dan da je Crnoj Gori bila potrebna partija koja će se baviti problemima građana, da vide da se neko bori za njihova prava, a ne za svoj status.

Istakla je i da planiraju da na izbore izađu samostalno, ali i da su spremni za svaki vid saradnje sa svim partijama koje iskreno dijele civilizacijske i demokratske vrijednosti koje su, kako dodaje Jonica, ugrožene u Crnoj Gori.

Kako je istakla, Socijalisti Crne Gore nastali su kao izraz želje i potrebe svih onih koji žele više pristojnosti i kulture dijaloga, više reda, rada i principa, odnosno onih koji smatraju da je posljednji čas da vrijednosti slobode, jednakosti, solidarnosti i pravde dobiju puni smisao u Crnoj Gori.

“Naš prvi cilj je Crna Gora bez siromaštva. Naša realnost je da su građani prezasićeni političkih prepucavanja, demagogije svake vrste, stranačkih spletkarenja i jeftinih i providnih političkih blefova, dok istovremeno većina građana jedva sastavlja kraj s krajem”, ističe Jonica.

Ona kaže da je već dugo Crna Gora država loših vijesti, te da polovina mladih želi da ode iz Crne Gore.

“Prosvjetni radnici imaju najmanje plate u regionu, samo u posljednjih pet godina Crnu Goru je napustilo više od 150 ljekara, trenutna pokrivenost uvoza izvozom iznosi 15,6 odsto, povjerenje građana u institucije sistema godinama tone, ali smo zato evropski šampioni kada je u pitanju količina oružja po glavi stanovnika, a prošle godine smo bili prva država po broju žalbi Sudu za ljudska prava u Strazburu”, navodi Jonica.

BERANE

Milan Radonjić izabran je za predsjednika Asocijacije mladih SNP Berane na izbornoj konferenciji koja je održana u Beranama.

“Na ovaj način SNP CG nastavlja sa jačanjem svoje omladinske organizacije i šalje poruku da će mladi ljudi u Crnoj Gori u nama uvijek imati pouzdanog partnera”, navodi se u saopštenju.

Događaju je prisustvovalo rukovodstvo Opštinskog odbora SNP Berane.

SJUTRA

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraće sjutra poseban izvještaj o radu Državnog tužilaštva od januara do novembra ove godine.

To je od Odbora zatražio 22. novembra predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Brajović je ranije naveo da očekuje da će sjednici Odbora prisustvovati vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i da će sa punom odgovornošću postupiti prema tom zahtjevu Skupštine.

Brajović je istakao da će sjednica nadležnog parlamentarnog Odbora biti prilika da se razmotri rad Tužilaštva za taj period, imajući u vidu kontrolnu ulogu Skupštine i interes Tužilaštva i neophodnosti pune transparentnosti u radu.