BRAJOVIĆ KANDIDAT

Drugi kongres Socijaldemokrata biće održan 30. maja iduće godine, saopšteno je nakon sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora partije, koja je održana u subotu.

Na istoj sjednici, kandidatura aktuelnog predsjednika partije Ivana Brajovića za vršenje te funkcije i u narednom mandatu, dobila je jednoglasnu podršku.

Istaknuto je da će na predstojećem Kongresu partije učestvovati 501 delegat koji će se birati na unutarpartijskim izborima za delegate i kandidate koji će biti održani u svim OO Socijaldemokrata u prvoj polovini naredne godine.

“To će biti prilika da se dodatno ojača partijska infrastruktura koju Socijaldemokrate imaju u svim opštinama u Crnoj Gori. Kongres će potvrditi snagu, jedinstvo i spremnost partije za predstojeće parlamentarne izbore na kojima će Socijaldemokrate nesumnjivo zabilježiti mnogo bolji rezultat u odnosu na izbore održane 2016. godine”, navode u SD-u.

Pored odluke o organizaciji Kongresa, bilo je riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji, gdje je istaknuto zadovoljstvo načinom na koji je partija funkcionisala u proteklom periodu.

“Konstatovan je priliv članstva u svakom opštinskom odboru što je samo još jedna potvrda stalnog rasta koji Socijaldemokrate bilježe od osnivanja do danas”, ističu u SD-u.

OPŠTINA PLAV

Državna revizorska institucija (DRI) uradila je reviziju poslovanja Opštine Plav na zahtjev lokalne vlasti, čime je ukazala na stanje koje je rukovodstvo zateklo kada je krajem prošle godine suštinski preuzelo vlast, saopštio je predsjednik Opštine, Mirsad Bajraktarević.

On je kazao da je jedan od prvih zahtjeva nove lokalne vlasti bio da DRI obavi reviziju poslovanja Opštine Plav, što su i formalno inicirali na nadležnom odboru preko svojih predstavnika u Skupštini.

„Drago nam je što je DRI ispoštovala taj zahtjev i obavila reviziju, čime je na najbolji mogući način ukazala na stanje u kojem smo zatekli Opštinu kada smo krajem prošle godine suštinski preuzeli vlast, a za koje nijesmo odgovorni mi, nego prethodna lokalna vlast“, saopštio je Bajraktarević povodom objavljenog izvještaja revizije Završnog računa Opštine Plav za prošlu godinu.

DRI je dala negativno mišljenje na finansijsku reviziju Završnog računa budžeta Opštine Plav za prošlu godinu, kao i na reviziju pravilnosti.

Finansijskom revizijom utvrđeno je da podaci iskazani u izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji, po pojedinim budžetskim pozicijama prihoda i rashoda, ne odgovaraju realnim podacima, što je dovelo do razlike u iskazanom finansijskom rezultatu – suficitu u iznosu od 540,25 hiljada EUR, dok je nalazima revizije utvrđen deficit budžeta od 301,21 hiljada EUR.

Bajraktarević je, kako je saopšteno iz PR Službe Opštine Plav, kazao da su, u cilju ukazivanja na sve nepravilnosti u radu i konstatovanja stanja u kojem su zatekli Opštinu u avgustu prošle godine, kada su preuzeli odgovornost za vršenje vlasti, ali i kako bi u narednom periodu ispravili nedostatke u radu lokalnih organa, zahtijevali da DRI obavi reviziju poslovanja.

„Preporuke navedene u izvještaju DRI za Završni račun prošle godine biće dragocjene u postupku potpunog usklađivanja poslovanja Opštine Plav sa novim zakonskim propisima. Od 22 preporuke dobar dio je već usvojen u toku ove godine, dok se na realizaciji ostalih predano radi“, naveo je Bajraktarević.

Prema njegovim riječima, u dogovoru sa DRI utvrđuju najbolje mehanizme kontrole poslovanja i implementacije svih preporuka u cilju što boljeg i kvalitetnijeg funkcionisanja svih opštinskih organa.

„Predstavnicima DRI zahvaljujemo na profesionalnom i kvalitetno obavljenom poslu prilikom rada na sastavljanju navedenog Izvještaja, i radujemo se našoj budućoj saradnji“, zaključio je Bajraktarević.

MANDIĆ U SKUPŠTINI

Na poziv mitropolita Amfilohija, Demokratski front je odustao od namjere da u Skupštini onemogući glasanje o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kazao je u Skupštini poslanik DF-a Andrija Mandić. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je poručio da
zakonom niko ne otima crkvenu imovinu.

“Možete da zahvalite mitropolitu Amfilohiju za ovo što smo mi danas ovakvi. Inače bi danas, ili u četvrtak, ispred ovog parlamenta bile desetine hiljada ljudi i ako se ne bi odustalo od ovog Zakona ovaj parlament bi gorio”, naveo je Mandić i dodao da je DF uvažio Amfilohijev zahtjev i odustao od takvih namjera.

“Mi iz DF-a smo bili spremni da stradamo za tu vjeru, dobili smo poziv i prihvatili poziv Amfilohija da odustanemo od onog što smo planirali. Htjeli smo u Skupštini da napravimo bugarsku skupštinu. To je ona skupština koja ne može da se održi, koja ne može da donesi odluke i imali smo snage za to”, poručio je Mandić.

On je pozvao poslanike da ne glasaju za zakon, u suprotnom, kako dodaje, navlače veliki grijeh na sebe.

“Sve što vam se desi u budućnosti možete vezati za ovo glasanje”, naveo je Mandić.

On je kazao i da za crkvu vrijedi poginuti i stradati i dodao da “frižider i pašteta nijesu najvažniji“.

“Da nije tako, mi smo naučili od naših predaka, da ako vrijedi za nešto stradati to je za svoj narod i krst časni i slobodu zlatnu”, naveo je Mandić.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je odgovorio da bratska molba i prokletstvo ne mogu da idu zajedno.

“Ovdje niko ne otima crkvenu imovinu, ne otima ništa, već usvajamo zakon čija će primjena ići u godinama pred nama”, poručio je Brajović.

Brajović je naveo i da želi da vrijednosne razlike u Crnoj Gori budu što manje u godinama pred nama.

Poslanik Goran Danilović poručio je da u četvrtak neće učestvovati u radu Skupštine i neće, kako je dodao, dolivati ulje na vatru.

Prethodno je parlamentarna većina glasala protiv predloga nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića da se iz predloženog dnevnog reda zasijedanja Skupštine Crne Gore ukloni tačka o raspravi o predlogu zakona o vjerskim slobodama, a taj tekst zakona povuče iz procedure.

VLADAJUĆA KOALICIJA PODNIJELA

Skupština Crne Gore uvrstila je u dnevni red sjednice, koja je počela danas, set izbornih zakona koje su podnijeli poslanici vladajuće koalicije.

Poslanici će raspravljati o izmjenama zakona o izboru odbornika i poslanika, crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore.

Za usvajanje zakona o izboru odbornika i poslanika potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu u ponedjeljak je podržao izborne zakone.

ZAKONODAVNI ODBOR

Zakonodavni odbor podržao je danas Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Da je taj predlog zakona u skladu sa Ustavom glasalo je sedam članova Odbora iz vladajuće koalicije, dok su dva, iz opozicije, bila protiv.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin na sjednici odbora poručio je da je namjera Vlade da ispunjava svoje ustavne obaveze i da zakonom, u građanskoj Crnoj Gori, garantuje jednaka prava za sve.

“Predlaganjem zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vlada ispunjava svoju ustavnu i programsku obavezu da obezbijedi jednaka prava i slobode svih vjerskih zajednica i vjernika u Crnoj Gori, ali i onih crnogorskih građana koji nijesu vjernici”, poručio je Pažin u ovodnom izlaganju na sjednici Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.

Pažin je kazao da u Crnoj Gori, kao i svuda gdje ima vladavine prava, vlasništvo nad imovinom se može utvrditi jedino dokazima o vlasništvu.

“Pravni subjektivitet se može steći samo registracijom kod državnog organa, a javna kulturna dobra se mogu koristi samo u skladu sa zakonom,“ naglasio je potpredsjednik Vlade.
 
Ocijenio je da bi bio neustavan svaki onaj zakon koji bi bilo kojoj vjerskoj zajednici omogućio da uživa prava koja niko drugi u Crnoj Gori nema.

„Vlada nema druge namjere do ispunjenja svoje ustavne obaveze da ovim zakonom, u građanskoj Crnoj Gori, garantuje svima jednaka prava i jednako važenje zakona za sve vjerske zajednice, za vjernike svih vjeroispovijesti, ali i za one građane koji nijesu vjernici,“ podvukao je potpredsjednik Pažin

 
Potpredsjednik je ocijenio da će svako ko je pročitao Predlog zakona vidjeti da u njemu ne postoji nijedna odredba koja bilo koju vjersku zajednicu stavlja u podređen položaj, već sve odredbe zakona jednako važe za sve.
 
„Takođe, ovaj Predlog zakona ne propisuje ad hoc pravna pravila koja posebno važe za vjerske zajednice, već na ravnopravan način uvodi u naš pravni poredak sve vjerske zajednice. Tako se već utvrđena pravna pravila koja važe za druga pravna lica odnose na registraciju i evidenciju vjerskih zajednica koje žele da im država prizna svojstvo pravnog lica,“ naglasio je Pažin.

Poslanik DF-a Milun Zogović zatražio je da se Predlog zakona povuče iz procedure.

“Crnoj Gori jeste potreban zakon, ali zakon u atmosferi dijaloga i uvažavanja”, naveo je Zogović i dodao da će 41 glas u Skupštini glasati drugačije od želje 100 hiljada ljudi u Crnoj Gori.

“Caru carevu, Bogu božji”, ni to ne poštujete, a zapamtite ima neko iznad svih nas”, poručila je poslanica DF-a Marina Jocić.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović kaže da će podržati Predlog zakona jer vjeruje da je u skladu sa zakonodavnim sistemom Crne Gore.

Nataša Mitrović, TVCG

LIBERALNA PARTIJA

Ogromna tenzija i kriza dijaloga na crnogorskoj političkoj sceni nepotrebno je izazvana i da nema nikakvo racionalno utemeljenje niti koristi za građane te poziva na njihovo snižavanje, konstatovao je Glavni odbor Liberalne partije.

Glavni odbor LP održao je sinoć sjednicu na kojoj je analizirana politička situacija u Crnoj Gori, kao i položaj i politika LP.

“Crna Gora kao sekularna država nije smjela da se prepusti talasu klerikalnih priča o vjerskim zajednicama i dozvolila da to poremeti svakodnevni život i funkcionisanje građana i među građanima kada svaki argumentovan dijalog postaje nemoguć”, saopšteno je nakon sjednice.

Kako se navodi, pozdravljene su i reforme i podržano usvajanje novih i modernih propisa u oblasti regulisanja statusa vjerskih zajednica, nacionalnih simbola ali radnog prava, što je, kako je ocijenjeno, najznačajnije za građane.

“Poslanik Liberalne partije Andrija Popović upoznao je Glavni odbor sa skupštinskim aktivnostima i najavio da će i u narednom periodu djelovati u skladu sa principima liberalizma i zdrave argumentacije protiv svakog populizma i smutnje. Liberalna partija biće saveznik svakoj progresivnoj, evropskoj i modernoj politici i reoformi”, navodi se u saopštenju LP.

Dodaje se da je glavni odbor diskutovao i o predstojećoj izbornoj godini, mogućim reformama izbornog zakona te pripremama liberala za izborne procese naredne godine.

AMFILOHIJE

Sveštenstvo i monaštvo Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke okupilo se ispred zgrade skupštine, uoči sjednice zakonodavnog odbora, kako bi iskazalo nezadovoljstvo predloženim zakonom.

Episkop Metodije pročitao je Svetovasilijevski proglas i poručio da će istrajati u pravednoj borbi protiv diskriminacije. 

Mitropolit Amfilohije je kazao da ako zakoni nijesu u saglasnosti sa zakonima savremenog svijeta onda ti zakoni nijesu zakoni istinske Crne Gore već mogu da se pretvore u bezakonje.

Amfilohije je poslanicima poručio da, kako je rekao, ne dozvole taj “stid i sram”.

“Nadamo se da će poslanici koje je narod izabrao čuti glas svog naroda i narodnog sveštenstva, da će donijeti svoje odluke onako kako to odvovara onome što je zapisao Sveti Petar”, poručio je Amfilohije.

Po završetku govora Amfilohije je blagoslovio poslanike i sve okupljene. 

Predstavnici Vlade su saopštili da je predloženi zakon usklađen sa međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije i da ga neće povući.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je kazao da je riječ o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda.

LEKIĆ ZA RCG

Lider DEMOS-a Miodrag Lekić kazao je u “Intervjuu” Radiju Crne Gore da Vlada nije slučajno, osam dana prije završetka rada Odbora za izbornu reformu, u skupštinsku proceduru proslijedila predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Između ostalog to je učinjeno da se zaustavi rad na izbornom zakonodavstvu, na reformama, jer se dobro znalo da će predlog da izazove reakcije i da dovede do prekida rada Odbora. Vrijeme uopšte nije slučajno, sve je to u koincideniciji sa glavnom porukom sa kongresa DPS-a gdje je njen predsjednik saopštio kao glavnu smjernicu, ne reforme, ne izborno zakonodavstvo, ne poteze koje traži Evropska unija, već lansiranje crkvenih pitanja. Tako da nemam dilemu da je vladajuća partija u dva navrata doprinijela da se zaustavi rad odbora i da ostane sve po starom”, kazao je Lekić za Radio Crne Gore.

Podsjetio je Lekić da je, kako kaže, prva opstrukcija rada Odbora bila hapšenje poslanika Nebojše Medojevića.

Sve je to kaže Lekić učinjeno, kako bi se pažnja javnosti skrenula sa važnih životnih pitanja, sa ekonomskih reformi uz najavu da će sljedeća godina biti u znaku identitetskih pitanja.

Ne sporeći da je Odbor za izbornu reformu mogao i morao da učini više lider DEMOS-a poručuje da će se pridružiti ostalima u opoziciji i da zakonski tekstovi sa Odbora za izbornu reformu neće na plenumu dobiti podršku te partije.

Na pitanje Radija CG da li je rad na reformama izbornih zakona moguće nastaviti i u izbornoj godini, što su osim premijera najavljuju i vladajući poslanici, Lekić odgovara.

“Teorijski možemo, ali ko je zaustavio rad Odbora osam dana prije njegovog završetka? Zašto se nije sačekalo da Odbor završi rad pa da počne ovaj scenario? Sve je vrlo svjesno urađeno. Rad Odbora je bio ozbiljan pokušaj, iako ne trvdim da bi se završio sa uspjehom, ali išlo se ka tome. Još jednom postavljam pitanje ko je to bio nestrpljiv i dao u proceduru zakon za koji se očekivalo da će da podigne tenzije?”, pita Lekić.

Kao partija koja se zalaže za dogovor u opoziciji Lekić poručuje da će dati lični doprinos oko eventualnog bojkota izbora koji se sve više pominje u opozicionim krugovima.

“Imajući u vidu značaj tog pitanja, mogućeg bojkota izbora, lično ću dati doprinos, u kapacitetima koje imam, da se pokuša doći do zajedničkog dogovora”, navodi Lekić.

Ne treba odmah odbaciti inicjativu “Mali Šengen”

Opravdan i čin odgovornosti – tako Miodrag Lekić ocjenjuje prvobitnu odluku opozicije da nakon izbora 2016. bojkotuje rad Skupštine.

“Kao što smatram da je i povratak u izmijenjenim okolnostima ispravna odluka”, poručio je Lekić.

Na pitanje da li će podržati najavljene proteste Demokratskog fronta Lekić kaže.

“DEMOS će biti na svim protestima koji su dogovoreni zajednički. Mi čak imamo i jedan zaključak predsjedništva da nećemo odlaziti na proteste ukoliko nam stignu pozivi preko medija ili ako jedan segment opozicije to pokreće, a bićemo na svim protestima koji su plod kolektivne odluke. Na proteste da, ali ne na proteste koji mogu biti parcijalna odluka ili promocija jedne partije”, naveo je Lekić.

Iako preferira samostalan izlazak na izbore DEMOS ne isključuje koalicioni nastup zarad ostvarivanja zajedničkog cilja opozicije.

Komentarišuči ekonomsku politiku Vlade prvi čovjek DEMOS-a kaže da je riječ o neodrživom sistemu koji opstaje i reprodukuje se samo zaduživanjem.

Za Radio Crne Gore predsjednik DEMOS-a kazao je da je evropski put Crne Gore zaustavljen i prije Makronovog predloga o novom metodu pregovora.

Tome su doprinijele, prema njegovoj ocjeni, brojne korupcionaške afere. Uvjeren je da ne treba odmah odbaciti inicjativu “Mali Šengen”, posebno ako je ona u interesu građana.

Miljana Marković, Radio Crne Gore

SAD

Američki podsekretar za političke poslove Dejvid Hejl na svjedočenju o „Budućnosti američke politike prema Rusiji” pred spoljnopolitičkim odborom Senata kazao je da prijetnja od Rusije nije samo spoljna ili vojna.

Moskva, tvrdi Hejl, koristi digitalne tehnologije kako bi ciljala „Ameriku i njene demokratske saveznike iznutra”.

“Ove akcije uključuju miješanje u izbore i složene operacije uticaja sa snažnim resursima -u režiji najviših nivoa ruske vlade u samom srcu zapadnog svijeta. Rusija ne vrši diskriminaciju po političkoj ideologiji ili stranačkoj liniji. Njihov cilj je potkopati demokratske institucije, praveći podjele u demokratskim i pluralističkim društvima”, rekao je Hejl.

Američki diplomata kazao je da NATO osniva dvije nove komande – jednu u SAD, fokusiranu na obezbjeđivanje kritičnih prekookeanskih morskih linija komunikacije, a drugu u Njemačkoj kako bi poboljšao logističku podršku.

“Ove NATO komande će stvoriti timove za podršku kako bi se naši saveznici suočili sa novim i razvijajueim ruskim prijetnjama poput sajber napada. Takođe će pokrenuti velike, višegodišnje inicijative za jačanje mobilnosti, spremnosti i sposobnosti Alijanse”, navodi Hejl.

Savez je, tvrdi, ojačan i dodatnim NATO članicama koje se bore sa ruskim uticajem, među kojima je Crna Gora.

“NATO savez je takođe ojačan uključivanjem dodatnih članica. Crna Gora je u junu 2017. godine pristupila NATO-u. Zahvaljujući radu ovog Odbora i cijelog Senata, Sjeverna Makedonija je na putu da postane najnovija članica NATOa nakon što preostala država članica NATO-a odobri sporazum, kao što je Senat uradio u oktobru”, dodao je Hejl.

Razumijevanje ruskih prijetnji, navodi američki diplomata, od suštinskog je značaja za razvoj dugoročnog odgovora na njih.

Dodaje i da su pod Donaldom Trampom SAD preduzele dosljedne akcije protiv pokušaja Moskve da potkopa američke interese i interese njenih saveznika i partnera širom svijeta.

“Sjedinjene Države će nastaviti da koriste sve odgovarajuće alate nacionalne moći, uključujući diplomatiju, da bi se odbranile od bilo kakvih daljih prijetnji Moskve i da bi unaprijedile i zaštitile interese Amerike i naših saveznika i partnera. Kao što je navedeno u predsjednikovoj Nacionalnoj bezbjednosnoj strategiji ili NSS, Amerika je konkurencija velikih sila”, ističe treći čovjek Stejt departmenta.

Američka administracija, dodaje on, Rusiju posmatra kao odlučnog i snalažljivog konkurenta Sjedinjenih Država.

“Iako je Rusija takmičar sa značajnim sistemskim i ekonomskim slabostima koje sprečavaju njene ambicije da povrati svoj status velike moći i ponovo nametne svoje arhaične predstave o sferama uticaja”, ocijenio je Hejl.

On navodi i da SAD ne želi protivnički odnos sa Rusijom.

“Da bismo unaprijedili šire američke interese, mi u osnovi ne tražimo protivnički odnos sa Rusijom. Ostajemo otvoreni za saradnju s Moskvom kada se ona uskladi sa našim i savezničkim interesima. Ipak, američka administracija će štititi nacionalnu bezbjednost SAD i bezbjednost naših saveznika kada Moskva pokuša da ih ugrozi”, zaključio je Hejl.

PROSLAVA HANUKE

Šef Kabineta predsjednika Crne Gore Miodrag Radović, kako njegov izaslanik, prisustvovao je svečanom paljenju svijeća na menori, povodom proslave jevrejskog praznika Hanuke.

Jevrejska zajednica u Crnoj Gori i Vrhovni rabin, kako je saopšteno iz kabineta Đukanovića, zahvalili su na kontinuiranoj podršci Predsjednika i države Crne Gore.