KAZNE U EVROPI

Bolest dokazana ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, privremena radna nesposobnost, nesreća, službeni put, sklapanje braka, viša sila, porodiljsko ili odsustvo zbog brige o djetetu, saobraćajne poteškoće – neki su od kriterijuma po kojima se u pojedinim državama određuje opravdanost odsustva poslanika iz Skupštine.

Neopravdani nedolasci kažnjavaju se na različite načine – od umanjenja, do ukidanja zarade, pa i gubitka mandata, kao što je slučaj u Portugalu – pokazuje istraživanje “Kriterijumi u pogledu utvrđivanja opravdanosti odsustva poslanika sa sjednica”, koje je uradio Istraživački centar Skupštine.

Poslanicima u parlamentu Litvanije se, po Poslovniku, u slučaju odsustva bez važnog opravdanog razloga sa više od polovine sjednica, umanjuje mjesečna zarada za trećinu ukupnog iznosa.

Važnim opravdanim razlozima odsustva sa sjednica parlamenta, odbora ili komisija, smatraju se privremena radna nesposobnost, službeni put, odsustvo zbog brige o djetetu ili druge značajne okolnosti, kao i odsustvo sa sjednica nakon odobrenja Borda parlamenta (Kolegijuma).

Odbor za etiku i procedure odlučuje da li su razlozi odsustva poslanika sa sjednice parlamenta važni i opravdani, dok predsjednici odbora odlučuju da li su razlozi odsustva sa sjednice odbora opravdani.

Prema Poslovniku i Zakonu o poslanicima u Portugalu, svaki poslanik koji odsustvuje sa unaprijed zakazane sjednice ili glasanja bez opravdanog razloga gubi 1/20 mjesečne zarade u prva tri slučaja odsustva, odnosno 1/10 zarade u svim narednim slučajevima odsustva, do broja odsustava koje dovode do gubitka poslaničkog mjesta.

Svaki poslanik koji bez opravdanja odsustvuje sa sjednice odbora gubi 1/30 mjesečne zarade, do najviše četiri odsustva po odboru, odnosno zasijedanju parlamenta. Poslanik koji odsustvuje sa četiri sjednice odbora tokom zasijedanja, gubi svoje mjesto u datom odboru. Do umanjenja zarade i gubitka mjesta dolazi osam dana nakon što je predsjednik parlamenta zatražio od poslanika da dostavi opravdanje za svoj postupak, u slučajevima kada se opravdanje smatra neadekvatnim ili ukoliko poslanik uopšte ne odgovori.

Zakon predviđa i mogućnost gubitka poslaničkog mjesta, između ostalog, i u slučajevima kada se poslanici registruju kao članovi partije čiji kandidat nijesu bili na izborima, ukoliko uopšte ne zauzmu svoje poslaničko mjesto, ili prekorače dozvoljeni broj izostanaka, izuzev u slučajevima koji se smatraju opravdanim (bolest, sklapanje braka, roditeljsko odsustvo, gubitak člana porodice, viša sila, parlamentarne misije ili drugi poslovi, politički rad ili rad za potrebe partije kojoj poslanik pripada, kao i učešće u parlamentarnim aktivnostima, u skladu sa Poslovnikom).

U izuzetnim slučajevima, saobraćajne poteškoće takođe se smatraju opravdanim razlogom za izostanak.

Poslovnik donjeg doma Parlamenta Slovenije propisuje da poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Državnog zbora, odnosno radnog tijela čiji je član, dužan je da o razlozima spriječenosti obavijesti predsjednika parlamenta, odnosno predsjednika radnog tijela, najkasnije dan prije sjednice, osim ako ne može da to uradi iz razloga na koje nije mogao uticati.

Za dane neopravdanog odsustva poslanik nema pravo na zaradu, odnosno nadoknadu za troškove ishrane tokom rada, kao ni na nadoknadu troškova radi dolaska i odlaska sa posla. Na osnovu obavještenja o odsustvu poslanika sa sjednice, predsjednik Mandatno-izborne komisije obavještava poslanika koji je neopravdano bio odsutan o smanjenju plate i drugih ličnih primanja. Poslanik ima pravo prigovora Komisiji u roku od osam dana od prijema obavještenja. Komisija uvažava prigovor i ukida mjeru, ili odbacuje prigovor i potvrđuje mjeru izvršenja.

Opravdanim odsustvom poslanika, u skladu sa Poslovnikom u Sloveniji, smatra se opravdano odsustvo sa posla kao što je definisano propisima o radnim odnosima i zdravstvenom osiguranju, odsustvo u vezi sa radnim zadacima odobrenim od predsjednika Državnog zbora, vanredno odsustvo odobreno u skladu sa zakonom i aktom Mandatno-izborne komisije, odsustvo poslanika sa sjednice radnog tijela zbog istovremenog učešća u radu drugog radnog tijela čiji je član.

Opravdano je i odsustvo u vezi sa radnim zadacima koje je odobrio šef poslaničkog kluba. Odsustvo zbog okolnosti na koje nije mogao uticati se takođe smatra opravdanim odsustvom poslanika. Šef poslaničkog kluba može odobriti odsustvo u vezi sa radnim zadacima samo ukoliko garantuje da neće više od trećine poslanika tog poslaničkog kluba biti opravdano odsutno sa sjednice parlamenta, odnosno njegovog radnog tijela, iz razloga koji se smatraju opravdanim odsustvom.

Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica, poslaniku će se poslanički paušal umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj.

Odluku o umanjenju, na osnovu dostavljene dokumentacije o prisustvu poslanika u Saboru, odnosno dostavljene dokumentacije poslanika kojom on potvrđuje svoj opravdani izostanak iz Sabora, donosi radno tijelo Hrvatskog sabora nadležno za upravne poslove, a najviše do utvrđenog iznosa poslaničkog paušala. Opravdanim izostankom poslanika iz Hrvatskog sabora smatraće se bolest, što je poslanik dužan da opravda ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, sudski poziv, učešće na društveno-političkim, ekonomskim, naučnim, kulturnim i drugim skupovima, konferencijama, manifestacijama i svečanostima na koje je poslanik pozvan.

U Srbiji dovoljno je da poslanik obavijesti predsjednika Narodne skupštine da je spriječen da prisustvuje. Nijesu bliže određeni ili navedeni razlozi za opravdano odsustvovanje sa plenarnih sjednica ni u jednom aktu. Član 7 Zakona o primanjima narodnih poslanika u Narodnoj skupštini propisuje da se nagrada poslaniku umanjuje kada u toku mjeseca neopravdano izostane sa jedne četvrtine sjednica Skupštine ili odbora – za 25 odsto, odnosno sa polovine sjednica – za 50 odsto. Narodni poslanik koji neopravdano izostane sa više od polovine sjednica u toku mjeseca nema pravo na nagradu. Šta je neopravdan izostanak – nije definisano.

U njemačkom parlamentu kažnjavaju i za opravdane izostanke

U njemčakom parlamentu, ukoliko prisustvo nije zabilježeno u skladu sa predviđenim pravilima, poslaniku se umanjuje paušalna naknada za svaki dan zasijedanja u zavisnosti od razloga izostanka i to: u slučaju izostanka iz neopravdanih razloga – 200 eura, u slučaju opravdanog izostanka – 100 eura, u slučaju odsustva zbog bolesti ili privremene nesposobnosti, uz dostavljanje medicinskog uvjerenja – 20 eura, u slučaju neopravdanog odbijanja glasanja prozivkom – 100 eura.

U određenim pravno definisanim slučajevima, poslaniku se ne umanjuje paušalna naknada, i to u slučaju zaštite materinstva ili ukoliko poslanik ima dijete mlađe od 14 godina starosti koje živi u istom domaćinstvu, a za koje je ljekar utvrdio bolest ili o kojem poslanik mora da brine lično jer nema druge osobe u domaćinstvu koja bi preuzela tu obavezu.

Škrelja: Tražimo rješenje sa generalnim sekretarom

Crnogorski parlament još nije počeo primjenu Poslovnika u dijelu novčanog kažnjavanja poslanika za neopravdano odsustvo iz Skupštine, zbog neutvrđenih kriterijuma za procjenu šta je opravdano, a šta neopravdano odsustvo iz parlamenta.

Na pitanje da li su blizu određivanja kriterijuma za procjenjivanje opravdanosti odsustva poslanika iz Skupštine, za šta je predviđena kazna, Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora rekao je da po tom pitanju nema ništa novo.

“Ne znam kako će to da ide. Zajedno sa generalnim sekretarom pokušavamo da nađemo model koji bi bio dobar. Očigledno da je u tom dijelu Poslovnik manjkav i ne daje nam prostora da mi pravovaljano ocjenjujemo opravdanost ili neopravdanost. Zajedno sa stručnom službom pokušavamo da nađemo model koji će nas voditi ka rješavanju tog problema”, rekao je Škrelja.

IBRAHIMOVIĆ

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović saopštio je da ta partija prednost samostalnom nastupu na parlamentarnim izborima.

On je za Dan rekao da odgovornost prema građanima Crne Gore obavezuje sve političke aktere da u vezi sa izbornom reformom završe započeto – to jest da se vrate dijalogu.

“Bošnjačka stranka daje prednost dijalogu, dogovoru i rješenjima koja nijesu uslovljena ucjenama, pritiscima i rokovima. Važno je pomenuti da je Odbor za reformu izbornog zakonodavstva godinu dana radio na unapređivanju izbornog zakonodavstva, a sa jednim dijelom opozicije tri, četiri mjeseca. Što je, uz uvažavanje preporuka međunarodnih partnera, rezultiralo kvalitetnim materijalom”, rekao je Ibrahimović.

Govoreći o modalitetu modalitetu nastupa na parlamentarnim izbrima naredne godine, Ibrahimović je rekao da su svjesni da je do izbora ostalo manje od godinu dana.

“Bošnjačka stranka je posvećena, prije svega, realizaciji izbornog programa i ispunjavanju preuzetih obaveza prema građanima. Ali smo, takođe, svjesni da je do parlamentarnih izbora nešto manje od godinu dana. Kao i činjenice da konstantni rast povjerenja građana prema BS-u zahtijeva još posvećeniji rad svih u našoj stranci. Zato, iako dajemo prednost samostalnom nastupu, pratićemo dešavanja na političkoj sceni i interesovanje naših članova i simpatizera”, rekao je Ibrahimović.

Objasnio je da će na osnovu toga biti donijeta i konačna odluka o modelu nastupa na parlamentarnim izborima.

SNP POZIVA

Socijalistička narodna partija (SNP) poziva vlast da, kako su kazali, dobro izvaga, da li će istrajati u namjeri da usvoji sporni Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i da li joj se, kako navode, isplati da rizikuje sukob sa Bogom, Svetim Vasilijem Ostroškim i vjernim narodom.

“Sigurno je da mi nećemo odstupiti od odluke da odbranimo ono što nam je najsvetije jer to dugujemo svojim precima i potomcima”, ističu iz SNP-a.

Iz te partije dodaju da je danas u Nikšiću, “ispred Sabornog hrama Sv. Vasilija Ostroškog, sa velikog crkveno-narodnog sabora vlasti u Crnoj Gori upućena jasna poruka da Mitropolija crnogorsko-primorska i vjerni narod neće dozvoliti otimanje hramova, manastira i svetinja, koje je predviđeno Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica”.

Iz SNP-a su kazali da su se i oni pridružili svom narodu i sveštenstvu Mitropolije, pa su svi članovi Glavnog odbora, opštinskih odbora, kao i brojni simpatizeri SNP-a iz svih gradova Crne Gore, kako su kazali, svojim prisustvom uveličali taj istorijski događaj.

Nakon Sabora, SNP je upriličio novogodišnji koktel za članove opštinskih odbora Nikšić, Plužine, Šavnik i Kolašin, kao i za članove GO i ostale goste.

“Predsjednik Vladimir Joković rekao je da će SNP uvijek biti uz svoj narod, a posebno u trenucima kada se brani ono što je od suštinske važnosti za sve nas. On je, povodom nastupajućih novogodišnjih i božićnih praznika, okupljenima poželio dobro zdravlje, mir, uspjeh i porodičnu sreću”, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

ULJAREVIĆ SAOPŠTILA

Srpska pravoslavna crkve ne želi da bude dio sistema u kojem će važiti određena pravila kao i za sve druge subjekte u sistemu, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljerević.

Ona je u izjavi za Balkan Al Jazzeru kazala da je SPC imala snažnu argumentaciju koji je iznosila u junu ove godine, jer je pitanje imovine bilo nedovoljno jasno regulisano i dozvoljavalo jednu vrstu diskrecionog postupanja.

“U ovom trenutku imamo na stolu Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je uvažio ključne preporuke Venecijanske komisije. Tu je i zagarantovana sudska zaštita kroz upravni spor, pa i Strazbur ukoliko neko smatra da nijesu ispoštovane pozitivna pravna načela i Konvencija o ljudskim pravima”, podsjetila je ona.

Tvrdi da je današnji govor mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija na saboru u Nikšiću bio izuzetno dominantan i radikalno politički, a mnogo manje govor jednog crkvenog velikodostojnika.

“Ta retorika nije neočekivana, jer pored pravnog konteksta postoji i politički vrlo osjetljiv momenat. To je sve, čini mi se, rezultat političke krize. Vlast je trebalo postupiti sa mnogo više senzibiliteta i otvoriti prostor da se o ovom Zakonu raspravlja duže i argumentovanije, a ne samo u Parlamentu, već i u neki širim krugovima. Zato smo i dobili radikalniju notu od strane onih koji žele da zaštite crkvenu imovinu, a oni su na taj način željeli da doniju političke poene takvim pristupom”, dodala je Ulajrević.

Prema njenim riječima, tenzije u državi su visoko podignute.

“Onaj ko ima najviše moći i odgovornosti treba da razmisli o tome da li da odloži usvajanje ovog zakona. To ne znači da treba odustati od tog koncepota, ali treba nositi određenu vrstu odgovornosti prema posljedicama”, dodaje Uljarević.

Uljarević takođe smatra da su od sticanja nezavisnosti religijska pitanja nešto što uvijek pokreće biračko tijelo, a da dominantni politički igrači to obilato koriste.

Pošto je nedavno predsjednik Nove srspke demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić pozvao poslanike islamske i rimokatoličke vjere da se ne miješaju u odnose među pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, Uljarević smatra da je to nedemokratski i neutemeljen.

“Postoji mnogo drugih naćina da se dođe do demokratskih rješenja, ali nikako isključenjem drugih zajednica koje su dio crnogorskog društva”, smatra ona.

CILJ EU

Cilj Crne Gore je članstvo u Evropskoj uniji i ne treba nam zamjena. I ako bi neko rekao balkanska unija umjesto evropska Crna Gora bi rekla “na hvala”. To je sa regionalnog sastanka u Tirani poručio predsjednik Milo Đukanović gdje je kao gost boravio na poziv albanskog premijera Edija Rame. Inicijativa Mali šengen dobra je u koliko se prepozna kao šansa za brže napredovanje ka Evropi, rekao je Đukanović. Zvaničnici Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije poručili da je inicijativa koju su potpisali u Novom Sadu a čiji je cilj uklanjanje prepreka za slobodan protok roba, usluga, ljudi i kapitala otovorena za sve zemlje.

Inicijativa mini Šengen, koju su pokrenule Srbija, Tirana i Sjeverna Makedonija dobra je prilika za razmjenu misljenja i dobro bi bilo prepoznati šansu da uz pomoć sličnih inicijativa i dalje napredujemo ka Evropi, kojoj teže sve zemlje regiona, poručio je predsjednik Crne Gore.

Još jednom je ponovio da je cilj Crne Gore članstvo u EU, te da nam ne treba substitut, i ako bi neko rekao Balkanska unija, umjesto Evropka, Crna Gora bi, kaže Đukanovic rekla – neka hvala.

“Naš cilj je Crna Gora kao članica EU. Ne treba nam nikakav supstitut, a podržavamo sve regionalne inicijative koje nas približavaju tom cilju”, kazao je Đukanović na sastanku sa Vučićem, Ramom i Zaevom.

Sa regionalnog sastanka – Zapadni Balkan, koji je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, zvanicnici tih zemalja su porucili I da je inicijativa koju su potpisali u Novom Sadu, a čiji je cilj uklanjanje prepreka za slobodan protok roba, usluga, ljudi i kapitala, otvorena za sve zemlje.

“Ja neću prestati da ponavljam da je ovo inijativa koja nikoga ne isključuje, ona nije nametnuta nikome ni od koga. Mi smo pozvali sve, za mene konstatno odbijanje kosovskih organa da prisustvuje za ovim stolom nije nešto što mogu da razumijem. Mi smo ovdje kako bismo isgradili most između pošlosti i budućnosti. Mislim da je ovaj proces u koheziji sa EU, mozemo zajedno ubzati taj proces”, kazao je premijer Albanije Edi Rama.

“Ja mislim da će inicijativa Ubrzati proces ka EU, a to brže možemo uraditi samo ako smo zajedno. Ubijeđen sam da ce svi građani imati mnoštvo benefita, neki se već vide. Shvatite ovo kao neki vid molbe za sve zemlje da se udruzimo”, kazao je Vučić

Regionalni sastanak-Zapadni Balkan, koji je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, počeo je u Tirani, a sastanku, na poziv predsjednika Vlade Albanije Edija Rame, prisustvuje i Đukanović.

“Učešće Đukanovića je potvrda osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj saradnji i stabilnosti, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, kao i odgovornosti prema obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU”, navodi se u saopštenju.

Takođe, u saopstenju iz Predsjedništva navodi se i da je sastanak u Tirani prilika za otvoreni dijalog o kretanjima u regionu, zajedničkim razvojnim prioritetima i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

Šefovi delegacija tokom boravka u Albaniji obišli su i Drač koji je najviše stradao u nedavnom razornom zemljotresu. Sastanak se održava iza zatvorenih vrata, a tokom dana biće organizovana i pres konferencija na kojoj će zvaničnici saopštiti više detalja.

Iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, zemalja koje su potpisale deklaraciju o slobodnom protoku roba, kapitala, usluga i ljudi, a čiji je cilj da do kraja 2021. gradjani uz lične karte prelaze bilo koju od tri granice i obrnuto poručuju da takva inicijativa može samo ubrzati put ka EU.

“Želim da se zahvalim predsjedniku Đukanoviću što se odazvao mom pozivu. Neću prestati da ponavljam da je ovo inijativa koja nikoga ne iskljucuje, ona nije nametnuta nikome ni od koga. Mi smo pozvali sve, a konstatno odbijanje kosovskih organa da budu prisutni za ovim stolom, ne mogu da razumijem. Jer mi smo ovdje kako bismo isgradili most između pošlosti i budućnosti”, kazao je Rama.

“Ja mislim da će naša inicijativa ubrzati proces ka EU, a to brže možemo uraditi samo ako smo zajedno. Ubijeđen sam da će svi građani imati mnoštvo benefita, neki se već vide. Shvatite ovo kao neki vid molbe za sve zemlje da se udružimo”, kazao je Zaev.

“Mi jesmo na evropskom putu, cilj nam je EU, ali da vidimo koliko će da nas žele u u budućnosti, ali kad ne zavisi sve od nas, ajde da mi radimo ono što mi možemo. Ajmo da radimo ono što zavisi od nas”, kazao je Vučić.

Ovo je treći skup, poslije Novog Sada i Ohrida, posvećen inicijativi mali šengen. Sljedeći je zakazan u Beogradu pocetkom februara, a predsjednik Đukanović prihvatio je inicijativu organizatora da Crna Gora bude domaćin nekog od narednih sastanaka.

ĐUKANOVIĆ U TIRANI

Učešće predsjednika Mila Đukanovića na Regionalnom sastanku – Zapadni Balkan, koji se održava u Tirani, potvrda je osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj stabilnosti, saopšteno je iz Predsjedništva.

Regionalni sastanak-Zapadni Balkan, koji je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, počeo je u Tirani, a sastanku, na poziv predsjednika Vlade Albanije Edija Rame, prisustvuje i Đukanović.

Učešće Đukanovića je potvrda osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj saradnji i stabilnosti, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, kao i odgovornosti prema obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU.

Takođe, u saopstenju iz Predsjedništva navodi se i da je sastanak u Tirani prilika za otvoreni dijalog o kretanjima u regionu, zajedničkim razvojnim prioritetima i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

Šefovi delegacija tokom boravka u Albaniji obišli su i Drač koji je najviše stradao u nedavnom razornom zemljotresu. Sastanak se održava iza zatvorenih vrata, a tokom dana biće organizovana i pres konferencija na kojoj će zvaničnici saopštiti više detalja.

ČESTITKA BRAJOVIĆA

Dukljanska akademija je primjer odanosti i služenja interesima svoje države afirmacijom suverenističkog i identitetskog utemeljenja, vrijednih istorijskih djela, kao i savremenog stvaralašta multinacionalne Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović u čestitki povodom 20 godina od osnivanja DANU.

Brajović je u obraćanju  predsjedniku, akademiku Sretenu Peroviću odao priznanje vizionarstvu, posvećenosti i dostignućima ove naučne i umjetničke zajednice na ponos Crne Gore.

„Važna naučna i kulturna uloga DANU još više dolazi do izražaja u periodima agresivne mitomanije, pokušaja falsifikovanja istorije i manipulacije duhovnim i materijalnim nasljeđem naše države”, naveo je Brajović. 

Od velikog značaja je i svojevrsna diplomatska misija Dukljanske akademije, koja saradnjom sa akademijama brojnih prijateljskih država, promoviše najbolje vrijednosti Crne Gore.

“Realno je očekivanje da država Crna Gora pruži značajniju podršku djelovanju institucije čija dostignuća ostaju nesporni intelektualni orijentir budućim generacijama”, dodao je predsjedik Skupštine. 

POSJETA ALBANIJI

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, sa premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije Edijom Ramom i Zoranom Zaevom, te predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, obišao je Drač koji je najviše stradao u nedavnom zemljotresu koji je pogodio Albaniju.

Podsjećamo, Đukanović danas boravi u Albaniji na poziv premijera Rame na Regionalnom sastanku – Zapadni Balkan.

Sastanak je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju su pokrenuli predsjednik Vučić i premijeri Rama i Zaev.

Učešće predsjednika Đukanovića potvrda je osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj saradnji i stabilnosti, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, kao i odgovornosti prema obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU.

Takođe, sastanak u Tirani je i prilika za otvoreni dijalog o kretanjima u regionu, zajedničkim razvojnim prioritetima i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

ČANAK POZIVA

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak pozvao je vlast i opoziciju u Srbiji da se “uzdrže od huškačkih izjava i širenja mržnje” prema Crnoj Gori povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u toj “prijateljskoj i susjednoj državi”.

“Izjave pojedinih predstavnika vlasti i posebno tekstovi u režimskim tabloidima puni su govora mržnje, neistina i manipulacija. Podsjećamo da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti garantuje očuvanje sekularnog i građanskog karaktera crnogorskog društva i da je pozitivno mišljenje o njemu dala i Venecijanska komisija”, naveo je Čanak u saopštenju za javnost.

Dodao je da je LSV sa posebnim negodovanjem primio “anticrnogorski govor mržnje” jednog od lidera “Saveza za ‘veliku’ Srbiju” Vuka Jeremića.

“Očito su lideri samoproglašene ‘prave’ opozicije sačekali da čuju skandalozni stav Putinove portparolke Marije Zaharove, koja je dovela u pitanje crnogorsku nezavisnost, nakon čega su zastupnici ruskih interesa u Srbiji, okupljeni oko SzS-a, riješili da ekstremističkim pozivima napadnu susjednu državu. Podsjećamo javnost da su upravo Vuk Jeremić i trenutni lider DS-a (Zoran Lutovac), imali najistaknutiju ulogu u pritiscima na Crnu Goru u vrijeme kada su bili na vlasti”, naveo je Čanak.

Dodao je da su, kao rezultat njihovog huškačkog djelovanja i stalnog negiranja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta kao i državne nezavisnosti, odnosi sa Crnom Gorom bili su na najnižem nivou u istoriji.

NA POZIV RAME

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boraviće danas u Tirani, gdje će na poziv predsjednika Vlade Albanije Edija Rame učestvovati na Regionalnom sastanku – Zapadni Balkan.

Kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta sastanak je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Alabije i Sjeverne Makedonije, Rama i Zoran Zaev.

„Učešće predsjednika Đukanovića potvrda je osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj saradnji i stabilnosti, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, kao i odgovornosti prema obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU. Takođe, sastanak u Tirani je i prilika za otvoreni dijalog o kretanjima u regionu, zajedničkim razvojnim prioritetima i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“, navodi se u saopštenju.

Šefovi delegacija će tokom boravka u Albaniji obići i Drač koji je najviše stradao u nedavnom razornom zemljotresu.