ADMINISTRATIVNI ODBOR

Administrativni odbor danas je, vecinom glasova, odbio kao neosnovane zahtjeve poslanika Raska Konjevica i Nikole Divanovica za preispitivanje odluka o novcanim kaznama koje im je to skupstinsko tijelo izreklo 18. novembra.

Konjevic je najavio da ce pokrenuti postupak pred Upravnim sudom, dok Divanovic nije prisustvovao sjednici Odbora.

Predsjednik Odbora Ljuid Skrelja kazao je na pocetku sjednice da su Konjevic i Divanovic dostavili zahtjeve za preispitivanje odluka o novcanoj kazni, na osnovu pravne pouke sadrzane u odluci.

Poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletic kazao je da je veliki broj kazni na racun ponasanja u plenumu izrecen sa razlogom, ali se, kako je naveo, postavlja pitanje da li je uvijek tako.

Vuletic je ocijenio odredbe Poslovnika nijesu dobre, kada se pogledaju sa svih aspekata, jer je nedoreceno ko izrice opomenu.

U Poslovniku, istakao je on, stoji da opomene izrice predsjednik Skupstine.

,,Ovdje se samo imperativno navodi predsjednik. Sad se ja pitam – da li je i predsjedavajuci predsjednik, ili je obaveza predsjedavajuceg da obavijesti predsjednika da je poslaniku izrecena opomena, a ovaj da o tome obavijesti Odbor”, precizirao je Vuletic.

Postavlja se, kako je naveo, i pitanje kako nezadovoljnoj stranki omoguciti da ostvari svoje pravo.

,,Da sam ja u poziciji da odlucujem, isao bih na varijantu da je odluka Odbora konacna, a da nezadovoljna stranka moze svoja prava traziti u upravnom postupku”, rekao je Vuletic.

On je ocijenio da je nastup Konjevica na sjednici na kojoj mu je izrecena opomena bio ,,u granici akademskog saobracanja”.

,,Tu smo gdje smo. Ne branim, ali podrzavam napor Odbora da ne pravimo podjele. Dok je ovakav Poslovnik, treba da postupamo po njemu neselektivno”, istakao je Vuletic.

Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogovic smatra da Odbor nije imao elementarne pravne preduslove da odlucuje ni o kaznjavanju, a kamoli o zalbama.

,,Mi imamo ovdje jednostepenost i zacarani krug, u kojem bi proces zalbi na izrecene kazne mogao da trajao neogranicno”, smatra Zogovic.

Administrativni odbor je, kako je naveo, jedini organ u drzavi koju drugostepeno odlucuje o svojoj prvostepenoj odluci.

,,Mi nemamo elementarne preduslove da izricemo kazne, a kamoli a odlucujemo o zalbama. Ovo je neviden apsurd”, istakao je Zogovic.

Konjevic je kazao da po Ustavu svako ima pravo na pravnu pomoc.

,,Meni nije jasno da li je ovo upravni postupak, gdje ja kao stranka ucestvujem u postupku, ili je ovo sjednica Odbora”, rekao je on.

Konjevic je kazao u sazivu za sjednicu nije dobio pojasnjenje u kom svojstvu ucestvuje na sjednici.

,,Sugerisao bih vam da mi ni na jedan nacin ne uskratite moje ustavno pravo. Imajuci u vidu da me u pozivu nijeste obavijestili da sam stranka u postupku, siugerisem vam da onda grijesite. Jer, ne mozete voditi bilo kakav upravni postupak, a da me ne saslusate kao stranku u tom postupku”, naveo je Konjevic.

Skrelja je istakao da se nedvosmisleno radi o sjednici Odbora, i dodao da ,,Konjevic izrazava cudenje pravnom poukom”.

,,Vama je odredenaa kazna na osnovu Poslovnika Skupstine. Ovaj Odbor radi na osnovu Ustava, zakobna i Poslovnika Skupstine, i do danas ne postoji nijedna pravosnazna presuda kojom je ponistena odluka ovog odbora”, istakao je Skrelja.

Prema njegovim rijecima, Konjevic ima pogresne percepcije o pravnom lijeku.

,,Prvostepeni organ ima mogucnost da preispita svoju odluku, i ukoliko ocijeni da je nezakonita, usvoji zahtjev strabnke u cjelosti i donese novu odluku”, naveo je Skrelja.

On je naglasio da nije tacno da je Administrativni organ po principu ,,Kadija te tuzi, kadija ti sudi”.

,,Poslovnik ne normira pitanje pravnog lijeka na odluke Odbora, sto znaci da postoji pravna praznina. Ona se popunjava preuzimanjem normi iz naseg pozitivnog zakonodavstva”, istakao je Skrelja i dodao da je obezbijedena sudska zastita pred nadleznim sudovima.

Prema njegovim rijecima, Konjevic pokusava da jedan cisto administrativni postupak pretvori u farsu.

,,Vas pokusaj karikiranja pravne pouke je prica samo za dio laicke javnosti, jer strucna zna da pravna pouka ne moze uvecati, umanjiti niti ograniciti prava stranke u postupku, sto znaci da nema stete ni za jednu stranku u postupku.

Konjevic je kazao da hoce da pokaze da je Administrativni odbor napravio ozbiljnu gresku.

,,Sad se namjerno pozivam na clan 21, jer ce se za ovo rjesenje voditi sudski postupak, i ja cu da ga dobijem, a onda ce gradani platiti troskove mog advokata”, rekao je Konjevic.

On je istakao da ce novac koji dobije dati u humanitarne svrhe.

,,A politicki bi bilo korektno da onaj ko u tom sporu izgubi snosi konsekvence, reciomo da Skrelja podne ostavku na mjesto predsjednika Odbora”, naveo je Konjevic.

Skrelja je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, jer nikad nije uradio nesto cega bi se stidio i za sta nema ovlascenja.

,,Trazite je od onih koji su vam izrekli opomenu, oni imaju tu mogucnost”, istakao je Skrelja.

On je predlozio da Odbor odbije zahtjev Konjevica i Divanovica kao neosnobvane i nedozvoljene, sa pravom tuzbe upravnom sudu u roku od 20 dana od dana prijema nove odluke.

,,Ovo predlazem iz razloga principijelnosti i neselektivnog rada Odbora u odnosu na sve poslanike koji su kaznjeni novcanom kaznom zbog izrecenih mjera opomene”, istakao je Skrelja.

Za njegov predlog glasalo je sedam clanova Odbora iz vladajuce koalicije.

O TUZILACKOM SAVJETU I TUZILASTVU

Predsjednica Odbora za politicki sistem, pravosude i upravu Marta Scepanovic zatrazice u petak, od clanova Odbora da preciziraju rok za dostavljanje posebnog izvjestaja o radu Tuzilackog savjeta i Drzavnog tuzilastva, shodno inicijativi predsjednika Skupstine.

Takode, Scepanovic ce traziti i datum odrzavanja sjednice Odbora, shodno inicijativi predsjednika Skupstine Crne Gore Ivana Brajovica u skladu sa clanom 63 i 67 Poslovnika.

U inicijativi za organizovanje sjednice Odbora, predsjednik Skupstine Ivan Brajovic je naveo da ocekuje prisustvo vrsioca duznosti VDT-a Ivice Stankovica i Glavnog specijalnog tuzioca Milivoja Katnica.

DRLJEVIC

Crna Gora ce nastaviti sa efikasnim sprovodenjem obaveza iz evropske agende, porucio je glavni pregovarac Aleksandar Drljevic, isticuci da Crna Gora ocekuje jos odlucniju podrsku Evropske unije reformskim procesima.

On je danas imao odvojene susrete sa ambasadorkom Turske, Songul Ozan, i ambasadorom Rumunije, Ferdinandom Nadom.

Drljevic je ambasadorima kazao da ga raduje sto je politika prosirenja u fokusu nove Evropske komisije (EK), sto ohrabruje Crnu Goru da nastavi za reformskim aktivnostima.

,,Uvjereni smo da ce EU u buducnosti u okviru agende prosirenja pokazati odlucniji pristup kako bi dodatno podrzala reformske procese Zapadnog Balkana”, dodao je on.

Drljevic je sa ambasadorima razmijenio misljenje u vezi sa formiranjem nove EK i kljucnih pravaca njenog petogodisnjeg mandata.

Sagovornici su razgovarali o reperkusijama neotvaranja pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predlogu Francuske o kreiranju nove metodologije u pristupu pregovora, kao i inicijativi ,,Mali Sengen”.

,,Za Crnu Goru je ovom trenutku vazno da sprovodenje vec utvrdenih obaveza iz pregovarackog procesa bude adekvatno nagradeno od EK, otvaranjem posljednjeg i privremenim zatvaranjem vise pregovarackih poglavlja u kojima su se za to stekli uslovi. Ostajemo usmjereni na odrzavanje dobrosusjedskih odnosa i dijeljenje iskustava, kako bi region, za dobrobit svih gradana, napredovao prema EU”, rekao je Drljevic.

Ozan je saglasna da je podrska drzavama koje streme clanstvu veoma vazna za dalji napredak, pohvalivsi poziciju Crne Gore kao lidera u tom procesu.

Ona je istakla dobre odnose dvije zemlje i porucila da ce Turska nastaviti da podrzava razvoj Crne Gore.

“Napredak Crne Gore je neupitan, jer se radi o drzavi koja posveceno sprovodi reforme”, ocijenio je Nad.

LIDERI POTPISALI

Saveznici drzava clanica NATO-a moraju zajedno gledati u buducnost kako bi Alijansa ostala jaka i sigurna, poruceno je u Deklaraciji koju su donijeli lideri drzava clanica NATO-a.

U dokumentu se ukazuje da NATO garantuje bezbjednost teritorija, kao i bezbjednost milijarde gradana, sloboda i vrijednosti.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi nase Alijanse. Dok zajedno radimo na sprjecavanju sukoba i ocuvanju mira, NATO ostaje temelj nase kolektivne odbrane i sustinski forum za bezbjednosne konsultacije i odluke medu saveznicima”, kaze se u Deklaraciji.

Navodi se da su saveznici odlucni da dijele troskove sigurnosti, kao i da povecavaju izdvajanja za odbranu do dva odsto i 20 odsto u nove kapacitete, doprinoseci misijama i operacijama.

“Troskovi za odbranu van Sjedinjenih Americkih Drzava povecavaju se pet godina za redom, u odbranu se ulaze preko 130 milijardi USD vise”, pise u tom dokumentu.

Saveznici, dodaje se, nastavljaju da jacaju individualnu i kolektivnu sposobnost za otpor svim oblicima napada.

“Dobro napredujemo. Moramo i hocemo vise. Radimo na povecanju sigurnosti za sve”, porucuje se u Deklaraciji.

Navodi se da saveznici povecavaju saradnju sa Ujedinjenim nacijama, kao i da je veliki napredak u saradnji izmedu NATO i EU.

“Posveceni smo NATO politici otvorenih vrata, koja jaca Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro ce biti nas najnoviji saveznik”, navodi se u dokumentu.

Porucuje se da je neophodno da saveznici zajedno gledaju u buducnost kako bi ostali sigurni.

“Nastavicemo da povecavamo otpornost nasih drustava, kao i nase kriticne infrastrukture i nasu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadleznosti, posveceni su obezbjedivanju bezbjednosti nasih komunikacija”, porucuje se u Deklaraciji.

U Deklaraciji se navodi da se Alijansa suocava sa razlicitim prijetnjama i izazovima.

“Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti a terorizam u svim oblicima ostaje trajna prijetnja svima”, kaze se u dokumentu.

U Deklaraciji se ukazuje da je Alijansa danas suocena sa sajber i hibridnim prijetnjama.

“NATO je odbrambeni savez i nije prijetnja nijednoj drzavi. Prilagodavamo svoje vojne mogucnosti, strategiju i planove sirom Alijanse”, pise u Deklaraciji.

Alijansa je, kako se navodi, donijela odluke za poboljsanje spremnosti snaga kako bi odgovorila na svaku prijetnju, u bilo kom trenutku i iz bilo kog pravca da dolazi.

“Cvrsto se drzimo u borbi protiv terorizma i zajedno preuzimamo snaznije akcije”, dodaje se u dokumentu.

Navodi se da se povecavaju akcije zastite na moru i u vazduhu.

“Dalje jacamo nasu sposobnost za odvracanje i odbranu odgovarajucom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Sve dok nuklearno oruzje postoji, NATO ce ostati nuklearni savez”, porucuje se u Deklaraciji.

Dodaje se da su saveznici u potpunosti posveceni ocuvanju i jacanju efikasne kontrole naoruzanja, uzimajuci u obzir preovladujuce bezbjednosno okruzenje.

“Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom”, porucuje se u Deklaraciji.

PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Dusko Markovic odgovarace u parlamentu na pitanja predstavnika poslanickih klubova na sjednici koja je zakazana za 18. decembar.

Pitanja predsjedniku Vlade dostavljaju se u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije pocetka sjednice.

Na dnevnom redu posebne sjednice su i poslanicka pitanja, a rok za njihovo dostavljanje je 48 sati prije zasijedanja.

U PLJEVLJIMA

Novi predsjednik Opstinskog odbora SNP u Pljevljima je Budimir Tanjevic, odluceno je na sinocnjoj sjednici.

Predsjednik SNP Vladimir Jokovic je govoreci o aktuelnostima na politickom polju i aktivnostima koje se odvijaju u SNP, istakao da je pljevaljski opstinski odbor od velikog znacaja za SNP i tako ce biti i ubuduce.

“Moramo sve uciniti da u Pljevljima povratimo staru snagu”, kazao je Jokovic.

Kako je dodao, Pljevljima i Crnom Gorom vladaju oni koji su osiromasili narod i koji ga dijele po svim savovima.

“Zbog svog neznanja i halapljivosti doveli su drzavu na ivicu ekonomskog ambisa i da bi skrenuli paznju sa tih problema, atakuju na nase svetinje, nasu crkvu, Mitropoliju. Necemo im to dozvoliti. Opozicija mora sve da ucini da jedinstvenim djelovanjem obezbjedi ravnopravne uslove za izbore i da eventualnim zajednickim nastupom u jednoj ili vise kolona smijeni ovaj autisticni rezim. SNP ce u toj borbi dati svoj veliki doprinos. Zato i ovaj opstinski odbor veceras u Pljevljima, i svi drugi koje smo minulih dana organizovali ili koje tek treba da odrzimo, su garant stabilizacije SNP koji pokazuju da nam satelitske partije koje se ovih dana formiraju uz pomoc DPS-a ne mogu nauditi”, rekao je Jokovic.

MARKOVIC IZ LONDONA

Predsjednik Vlade Dusko Markovic, uoci samita lidera Alijanse, kazao je da je sastanak saveznica dobra prilika za Crnu Goru da potvrdi pripadnost Alijansi.

“Poruke koje ocekujem ticu se unapredenja politike samog NATO-a, u smislu ojacavanja sposobnosti da doprinosi miru i stabilnosti”, kazao je Markovic.

Balkan bi, kako je rekao, trebalo da bude na agendi sastanka.

“To je prilika da Alijansa pokaze da ostaje opredijeljena politici prosirenja, a primjer je prijem Sjeverne Makedonije u NATO”,naglasio je Markovic.

Sedamdeset godina je Alijanse, pa premijer vjeruje da ce i ovaj datum osnaziti sposobnost Alijanse kao politickog i bezbjednosnog globalnog aktera u buducnosti.

Na pitanje novinara da li ce Balkan biti tema o kojoj ce biri rijeci na sastanku lidera premijer Crne Gore je odgovorio potvrdno.

“Danas ce NATO sasvim sigurno potvrditi svoju opredijeljenost Zapadnom Balkanu i politici prosirenja kada je u pitanju Zapadni Balkan. Danas je Sjeverna Makedonija prisutna na Samitu”, rekao je nas premijer.

Podsjecamo, sastanak Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na nivou lidera drzava clanica NATO odrzava se danas u Vatfordu, predgradu Londona.

Sastanku na vrhu prisustvuje i nas premijer Dusko Markovic.

Pored predsjednika drzava ili vlada 29 zemalja clanica Alijanse bice prisutan i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, drzave koja bi pocetkom naredne godine trebalo da postane punopravna clanica NATO-a.

Kako saznajemo, tokom trocasovnog sastanka, pored aktuelnih globalnih gorucih tema, u fokusu ce biti hibridne prijetnje, sajber bezbjednost, finansiranje.

Sastanak lidera dolazi u vrijeme obiljezavanja jubileja – NATO savez ove godine obiljezava 70 godina postojanja.

Markovic sa premijerom Trudoom i predsjednikom Levitsom

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic susreo se pred sam pocetak Samita NATO-a sa predsjednikom Vlade Kanade Zastinom Trudoom i predsjednikom Letonije Egilsom Levitsom.

Tokom susreta premijera Crne Gore i Kanade akcenat je stavljen na odlicne bilateralne odnose dviju drzava i kvalitetnu saradnju u okviru NATO-a.

Predsjednik Markovic se zahvalio premijeru Trudou na podrsci koju Kanada pruza Crnoj Gori kao i na saveznistvu u okviru Isturenog prisustva NATO-a na Istocnom krilu gdje su crnogorski vojnici pod komandom kanadskih snaga.

Sastanak crnogorskog premijera i letonskog predsjednika ticao se podrske te zemlje evropskim integracijama Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana

Markovic i Levits ocijenili su da je razmjena iskustava u oblasti suprotstavljanja hibridnim prijetnjama izuzetno znacajna za Crnu Goru i Letoniju kao i dalja saradnja u okviru NATO-a.

Letonski predsjednik cijeni doprinos Crne Gore zajednickim ciljevima Alijanse jer nasa zemlja na Istocnom krilu NATO-a participira sa 30 vojnika u okviru zdruzenih snaga Alijanse u Letoniji.

VUKADINOVIC UVJEREN

Politicki analiticar Srdan Vukadinovic kazao je da je ocito da tehnicke vlade nece biti, te da opozicija nije naucila nista iz 2016. godine, jer iako je imala vladu izbornog povjerenja, nije postigla nikakve rezultate.

Predstavnici Demokrata, Demosa i nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic predstavili su juce Predlog zakona o Vladi Crne Gore, kojim je izmedu ostalog predvideno da je vladu gradanskog jedinstva potrebno formirati 300 dana prije svakih parlamentarnih izbora, sa jednakim brojem ministara iz vlasti i opozicije.

Vukadinovic za Dnevne novine kaze da ova inicijativa pokazuje da oni jos nijesu svjesni situacije koja se tice reforme izbornog zakonodavstva i pravi paralelu sa 2016. godinom.

“Na isti nacin kao sto su opozicione stranke prosli put poslije izbora 2016. navodno stupile u bojkot parlamenta, trazeci vanredne izbore, a njih nije bilo, pa se potom vratile u parlament, tako su i sada usli u Odbor. Pritom, iskljucivi zahtjev je bila tehnicka vlada i nista drugo, a sasvim je bilo jasno da opoziciju nijesu interesovali pomaci u poboljsanju izbornih zakona. Opet su zeljeli samo tehnicku vladu i eksperimente kao sa vladom izbornog povjerenja. Vidi se da su to politicke grupacije koje ne mogu da shvate realnost i prilagodavaju joj se”, tvrdi Vukadinovic.

Prema njegovom misljenju, nema tehnicke vlade i nece je biti.

“Ocito je i da je DPS naucio dobru lekciju iz 2016. sa vladom izbornog povjerenja. Opozicija nije naucila nista iz toga, jer iako je imala tu vladu, nije napravila nista. Opozicija je dosta troma, ucmala i neprilagodena aktuelnom trenutku. Postave neki nerealni cilj i od njega ne odustaju”, navodi Vukadinovic, dodajuci da je ocito da opozicija ne shvata politicke odnose u Crnoj Gori i slijepo istrajava na nacemu sto je vec odavno propala stvar.

Vukadinovic tvrdi da opozicija ide nekoliko koraka unazad, pritom pomjerajuci stalno datum tehnicke vlade.

“Sada je to 300 dana, jer je do izbora desetak mjeseci. Kada u januaru izadu sa novim zahtjevom, to ce biti 240 ili 250 dana tehnicke vlade i oni ce ici ka tome sve do oktobra 2020, odnosno do novih izbora”, istice Vukadinovic.

BAKINGEMSKA PALATA

Premijer Dusko Markovic prisustvovao je prijemu kod britanske kraljice Elizabete II. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg saopstio je da je pocascen da obiljezi 70 godina Alijanse u Bakingemskoj palati sa kraljicom i svih 29 saveznika.

Ujedinjeno Kraljevstvo domacin je sastanka, koji se odrzava u znak obiljezavanja 70. godisnjice NATO-a.

KLIKOVAC PORUCIO

Lokalne uprave, u kojima DPS vrsi vlast, kreirale su budzete za 2020. godinu shodno potrebama gradana, saopstio je clan Glavnog odbora DPS-a Andrija Klikovac. Najvise novca, kako je kazao, bice izdvojeno za kapitalne projekte i lokalne servise sto ce zivot gradana uciniti kvalitetnijim.

Dinamican razvoj i dostizanje kvaliteta zivota zapadnih drzava je cilj politika DPS-a na drzavnom, a i na lokalnom nivou, navodi se u saopstenju koje potpisuje Klikovac.

Rast ustupljenih prihoda, odnosno ukupnih prihoda lokalnih uprava je rezultat novog Zakona o finansiranju lokalnih samouprava kojim je Vlada Crne Gore dodatno osnazila lokalne finansije u svim opstinama i pruzila im veci stepen finansijske autonomije.

“Povecana je stopa raspodjele poreza na dohodak fizickih lica sa 13 na 15 procenata sto je dovelo do povecanja ove vrste prihoda na lokalnom nivou”, navodi se u saopstenju.

Zbog ovih razloga ali i efikasne naplate prihoda , Glavni grad Podgorica je izvrsio rebalans budzeta za 2019. godinu i uvecao ga za gotovo 10 miliona eura, dok ce, kako je kazao Klikovac, opstina Herceg Novi, u kojoj opozicija vrsi vlast, izvrsiti rebalans I umanjiti budzet za 2,2 miliona, uprkos rastu ustupljenih prihoda od strane Vlade Crne Gore.

“Ovo je jasan primjer da opozicione partije planiraju prihode i razvoj lokalnih zajednica, u skladu sa kratkorocnim politickim potrebama I sa ciljem objavljivanja sponzorisanih populistickih naslova, a ne u skladu sa principima odrzivog razvoja i potrebama covjeka u 21. vijeku na kojima se zasnivaju politike Demokratske partije socijalista na lokalnom i drzavnom nivou”, zakljuceno je u saopstenju.