BUDZET ZA 2020.

Za potrebe Ministarstva vanjskih poslova za iducu godinu iz drzavne kase bice izdvojeno 19.446.410 eura, predvideno je prijedlogom budzeta koji je nedavno usvojila Vlada.

Najveci dio tog iznosa, 14.843.896 eura, predviden je za rad diplomatsko- konzularnih predstavnistava, dok ce, prema prijedlogu budzeta, za program administracije biti izdvojeno 4.602.515 eura.

Kada je rijec o diplomatsko-konzularnim predstavnistvima, u ime bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca, ukoliko predvideni budzet usvoji Skupstina, bice izdvojeno 6.295.896 eura.

Od tog iznosa, za neto zarade predvideno je 5.060.452, a za porez na zarade 622.771 euro. Izdvajanja za doprinose na teret zaposlenog procijenjena su na 370.301, a na teret poslodavca na 159.897 eura.

Rashodi za materijal diplomatsko-konzularnih predstavnistava, prema prijedlogu budzeta, iznosice 296.000, za usluge 743.000, tekuca odrzavanja 82.000, a za rentu 5.135.000 eura.

Troskovi administrativnog materijala procijenjeni su na 85, materijala za posebne namjene 26, energije 95, a goriva 90 hiljada eura.

Predvideno je i da za potrebe sluzbenih putovanja zaposlenih u diplomatsko- konzularnim predstavnistvima bude izdvojeno 120, reprezentaciju 158, komunikacione usluge 280, bankarske usluge i negativne kursne razlike 120, a usluge prevoza 65 hiljada eura.

Rashodi tekucih odrzavanja gradevinskih objekata procijenjeni su na 32, a opreme 50 hiljada eura.

Renta za zakup objekata iznosice 5.100.000, a opreme 35 hiljada eura.

Ostali troskovi iznose 2.070.000 eura, od cega je 1.470.000 predvideno za izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu, 450 hiljada za osiguranje i 40 hiljada za komunalne naknade.

Dvije hiljade eura bice opredijeljeno za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru.

Kapitalni izdaci procijenjeni su na 220 hiljada, od cega 100 hiljada ide na gradevinske objekte, a preostalih 120 na opremu.

PRIJEM U MADRIDU

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic bio je veceras na prijemu kod kralja Felipea VI od Spanije.

“Crnogorski premijer i spanski suveren razgovarali o posjeti kralja Felipea nasoj zemlji”, objavila je Vlada na Tviteru.

Na prijemu kod spanskog kralja crnogorski premijer susreo se i sa predsjednicom Predstavnickog doma Kongresa SAD-a.

“Kratak srdacan razgovor bio je jos jedna prilika za isticanje odlicnih odnosa Crne Gore i SAD i potvrdu crnogorsko-americkog partnerstva”, navodi se na Vladinom Tviter nalogu.

RADULOVIC

Demokratska Crna Gora , Demos i nezavisni poslanik Nedjeljko Rudovic, trazili su da se zakaze sjednica Odbora za reformu izbornog zakonodavstva na kojoj bi tema bila utvrdivanje roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva. Iz DPS-a su odgovorili da za novi pristup nema vremena i da je pravno neodrziv. U svemu ovome predsjednik Udruzenja pravnika Branislav Radulovic vise vidi politiku nego pravo.

Za bolje razumijevanje price o kodifikaciji za pocetak definicija.

“Kodifikacije su najslozeniji pravni zahvati u jednom pravnom sistemu i oni pretpostavljaju da postoji set zakona koje treba objediniti u jedinstven tekst i njihovo sredivanje i unosenje u jedinstveno sistematsko odijelo zahtjeva, prije svega, vrijeme, ali i pretpostavku da postoje tekstovi koji se kodifikuju”, kaze Branislav Radulovic, predsjednik Udruzenja pravnika.

Sto ce reci da postoje tekstovi koji su usaglaseni. Ovaj termin ovih dana je prisutan na nasoj politickoj sceni. Izgleda da je i samo nama svojstven.

“Koliko je meni poznato ne postoji kodifikacija izbornog zakonodavstva uradena u region, pa cak i u drzavama Evropske unije. Jedan od preduslova za kodifikaciju jeste da su usvojeni tekstovi zakona, odnosno da postoji puna saglasnost o sadrzaju teksta zakona, s obzirom da se oni trebaju usaglasiti do kraja godine, da bi u iducoj izbornoj godini bio sproveden izborni postupak po novoj legislative mi sad imamo jedan ozbiljan problem za kodifikaciju, dakle nema usaglasenih tekstova koje bi trebalo kodifikovati”, kaze Radulovic.

Zbog svega Radulovic nema dilema kako sve ove poruke treba citati.

“Mislim da ovdje je vise elemenat politickog citanja nekog zahtjeva, nego sto je pravno poimanje i razumijevanje pojma instituta Kodifikacije. Ako posmatramo odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva ona tretira i Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o birackom spisku, Zakon o finansiranju politickih stranaka koje jeste zaista i zakonodavstvo u uzem smislu, ali tu su i Zakon o licnoj karti, Zakon o registrima prebivalista i boravista, Zakon o crnogorskom drzavljanstvu, Zakon o medijima, koji po prirodi stvari ne mogu se naci u jedinstvenom pravnom tekstu”, jasan je Radulovic.

Prici o kodifikaciji Radulovic dodaje i to da ona pored toga sto trazi vrijeme trazi jedinstven sistematski ureden pravni akt, odnosno slozen posao.

Tanja Debeljevic, TVCG

SNP

Socijalisticka narodna partija smatra da se mora konacno odustati od koncepta neoliberalne, korupcijom nagrizene, rodacko-kumovske ekonomije, porucuju iz te partije.

Kazu da je potrebno preci na sistem proizvodnje, izvoza gotovih proizvoda, razvoja srednjih i malih preduzeca u kojem bi preduzetnici bili podrzani od strane drzave, te adekvatne valorizacije prirodnih resursa koji predstavljaju odlicnu osnovu za razvoj turizma.

“Ukoliko je sustina politickog i ekonomskog programa DPS-a, usvojenog na nedavno odrzanom kongresu, atak na kanonsku crkvu koju postuje veliki broj vjernika i uspostavljanje neke nove koja nema utemeljenje u narodu, crno nam se pise. Umjesto sto tvrdi da u nasoj zemlji teku med i mlijeko i zatvara oci pred najvecim problemom crnogorskog drustva – siromastvom i nezaposlenoscu”, porucuju iz SNP-a.

Iz SNP-a porucuju da bi vlast trebalo da pronade rjesenja za ove izazove, zbog kojih sve vise mladih ljudi napusta drzavu, sjeverni region ostaje opustosen i bez perspektive, a ljudi nemocni da bilo sta promijene.

“Skretanje paznje javnosti sa ovih problema je poznati trik vlasti, ali joj ovog puta to nece uspjeti, a narod ce znati da je na narednim izborima kazni za sve sto je uradila ili propustila da uradi svih ovih godina”, zakljucuje se u saopstenju SNP-a.

IZABRANI NA KONGRESU

Na VIII kongresu DPS izabrano je u nedjelju 146 clanova Glavnog odbora.

Pored izabranih clanova na Kongresu, Glavni odbor partije cini i 90 clanova Glavnog odobora po funkciji. Nakon izbora Politickog direktora DPS-a, Predsjednika politickog savjeta i clanova Izvrsnog odbora i oni ce biti clanovi Glavnog odbora po funkciji. Evo i zvanicnog spiska koji je objavila partija:

Clanovi Glavnog odbora izabrani na Kongresu:

Abdic Nermin

Adzic Snezana

Alavac Haris
Anrovic Resid Resko
Aranitovic Ksenija
Asanin Ilija
Avramovic Ljubica
Avramovic Zeljko
Bajceta Bojan
Bajrovic Demir
Bjelajac Zora
Bojanic Lalovic Zoja
Boljevic Arsenije
Boskovic Sasa
Bozovic Marko
Brankovic Branislav
Busaj Sanja
Cadjenovic Andrija
Cikic Saida
Corovic Lilanda
Dabetic Budimir
Dakonovic Bojan
Dautovic Mersudin
Dedeic Nikola
Delic Vladimir
Demic Zehra
Dizdar Dejana
Dizdarevic Abaz
Djurovic Dragan
Djurovic Dusan
Dosljak Drasko
dr Bulatovic Biserka
dr Dobardzic Majda
dr Lazovic Ranko
Draganic Jovana
Drobnjak Vesko
Dukanovic Vojin
Duraku Majlinda
Erakovic Jevto
Franca Hilmija
Garovic Dusan
Gasi Isen
Gegaj Nikola
Golubovic Vlastimir
Gospic Zoran
Hadrovic Fahrudin
Hadziosmanovic Sabrina
Ilincic Dragica
Ivanovic Miodrag
Ivanovic Predrag
Ivkovic Tamara
Jakic Jugoslav
Jankovic Bozidar
Jokic Branislav Brano
Jokic Ljiljana
Jokovic Vladan
Kajosevic Elvir
Kalac Nusret
Kazanegra Katarina
Kekovic Nevena
Klikovac Andrija
Kljajic Lidija
Knezevic Sladana
Koljenovic Seniha
Konatar Milos
Korac Ksenija
Kosic Vladimir
Krijestorac Anela
Krivokapic Alen
Krivokapic Doko
Krivokapic Jovana
Krivokapic Nikoleta
Kuc Snezana
Kujovic Abaz
Lakic Dordina
Lakic Tamara
Lalevic Dobrasin
Ljuljanaj Jovicevic Alma
M. Mugosa Miomir
Maras Verica
Marinkovic Pavle
Markovic Jovan
Martinovic Jovan
Mijanovic Lazar
Mijovic Natasa
Mijuskovic Drasko
Milinkovic Vesna
Miljanic Petrovic Radmila
Miljanic Srdan
Milosevic Dijana
Mrdak Zoran
Muratovic Anela
Muratovic Erol
Muratovic Nermina
Nenezic Predrag
Nikcevic Radivoje
Nikcevic Sonja
Nikezic Branka
Nuhodzic Resad
Pajkovic Andrea
Pajovic Slobo
Paraca Savo
Pavicevic Vesna
Pavicevic Zana
Pejovic Andrija
Perovic Marija
Popovic Bozidarka
Radonjic Dusan
Radonjic Rajka
Radunovic Miodrag Bobo
Radusinovic Igor
Rajkovic Gruica
Rajovic Gordana
Rakocevic Ljiljana
Reljic Gordana
Roganovic Slobodanka
Sabotic Adela
Saranovic Blazo
Scepanovic Dusko
Scepanovic Kristina
Sehovic Sead
Smolovic Predrag
Sokic Dragisa
Sosic Ljubomir
Sosic Zeljko
Spajic Srdan
Spicanovic Mr Tanja
Srzentic Dr Zoran
Stijepovic Ana
Stijovic Slavko
Subotic Stanislava
Tahirovic Seniha
Terzic Dragan
Tutundzic Amna
Vidakovic Tijana
Vucelic Vladan
Vujacic Jovanka
Vukcevic Zoran
Vukicevic Nikola
Vukicevic Zoran
Vukovic Marko
Zaimovic Esad
Zlokovic Vladimir
Zuric Aleksandar
Zvicer Sasa
Zvizdic Jovana

Clanovi Glavnog odbora po funkciji:

Milo Dukanovic
Dusko Markovic
Branimir Gvozdenovic
Branko Cavor
Nikola Rakocevic
Nada Nenezic
Daliborka Pejovic
Marta Scepanovic
Petar Ivanovic
Marija Maja Catovic
Andrija Nikolic
Mirsad Muric
Ana Nikolic
Maja Bakrac
Halil Dukovic
Predrag Sekulic
Nela Savkovic Vukcevic
Suad Numanovic
Bogdan Fatic
Aleksandra Vukovic
Miodrag Vukovic
Luid Skrelja
Filip Vukovic
Nikola Divanovic
Sanja Pavicevic
Milorad Vuletic
Branka Tanasijevic
Jovnka Lalicic
Mihailo Andusic
Radule Novovic
Draguitin Papovic
Nada Drobnjak
Milos Nikolic
Zvonko Vukovic
Danijel Zivkovic
Momcilo Martinovic
Zana Filipovic
Milutin Simovic
Zoran Pazin
Nikola Janovic
Darko Radunovic
Mevludin Nuhodzic
Predrag Boskovic
Suzana Pribilovic
Dragica Sekulic
Sanja Damjanovic
Aleksandar Bogdanovic
Slavoljub Stijepovic
Natasa Pesic
Dejan Ivanovic
Dragoslav Tomanovic
Admir Mustajbasic
Predrag Jelusic
Vukota Stanisic
Milorad Zarubica
Tanja Stanovcic
Dragomir Mrdak
Ivan Mitrovic
Eldana Canovic
Vlade Milinkovic
Danica Vukovic Krivokapic
Caslav Vesovic
Mehmed Husovic
Sead Osmanovic
Slobodan Radovic Kruso
Milos Raznatovic
Vlatko Vukovic
Mehmed Adrovic
Adel Damjanovic
Mirza Pepic
Ratko Stijepovic
Srdan Masovic
Dusan Raicevic
Petar Smolovic
Zorica Kovacevic
Veselin Vukicevic
Milosav Bato Bulatovic
Zeljko Aprcovic
Ranko Misnic
Veselin Grbovic
Igor Golubovic
Ivan Vukovic
Sinisa Kusovac
Ljoro Nrekic
Aleksandr Kascelan
Mijomir Vujacic
Samir Agovic
Anela Cekic
Tanja Stajovic
Nikola Pesic

STATUTARNA KOMISIJA:

Refik Bojadzic – predsjednik
Maida Beslic
Desanka Vlahovic
Borislav Kascelan
Abedin Adzovic

NADZORNI ODBOR:

Dusan Perovic -predsjednik
Branislav Duranovic
Veselin Pavicevic

Nakon intenzivnih partijskih aktivnosti koje su trajale vise od sest mjeseci i tokom kojih je odrzano 25 Opstinskih izbornih konferencija Demokratske partije socijalista Crne Gore na VIII Kongresu odrzanom 30. novembra za predsjednika partije izabran je Milo Dukanovic a za zamjenika predsjednika Dusko Markovic, navedeno je u saopstenju DPS-a.

“Finalu ovog dugotrajnog i temeljnog procesa, koji je krunisan izvanrednim VIII Kongresom, prethodile su mnogobrojne aktivnosti u opstinskim organizacijama i izborne Opstinske konferencije. Na njima su izabrani novi clanovi OO DPS-a, predsjednici Opstinskih odbora, kao i delegata za VIII Kongres”.

Svi Opstinski odbori su, kako navode, aktivno ucestvovali u kreiranju dokumenata za VIII Kongres.

“Tokom prethodnih mjeseci dali su kvalitetne i konstruktivne predloge koji su uvrsteni u zavrsna dokumenta predstavljena na Kongresu.

Radom na VIII Kongresu DPS predsjedavali su predsjednik partije Milo Dukanovic, zamjenik predsjednika Dusko Markovic i clan predsjednistva Branimir Gvozdenovic”, zakljuceno je u saopstenju DPS-a.

DEMOKRATE SEHOVICU

Demokrate tvrde da je ministar prosvjete Damir Sehovic umjesto argumenata i cinjenica iznio niz neistina i neosnovanih pretpostavki u odgovoru na njihove optuzbe da je supruga jednog od funkcionera te stranke ostala bez posla u vrticu u Bijelom Polju zbog njega.

Supruga predsjednika Opstinskog odbora Demokrata u Bijelom Polju Marka Ljujica, je kako tvrde u toj partiji, dobila otkaz u vrticu po, kako isticu, direktnom nalogu ministra Sehovica.

U Ministarstvu prosvjete kazu da prema informacijama koje su dobili iz vrtica, Ljujic uopste nije “otpustena”, vec je primljena na odredeno vrijeme, te je, u skladu sa zakonom, raspisan konkurs za to radno mjesto.

“Naime, nakon sto smo objavili slucaj supruge predsjednika Opstinskog odbora Demokrata u Bijelom Polju, koja je nakon dvije i po godine rada u vrticu “Duso Basekic”, na krajnje bizaran nacin dobila otkaz, i to iskljucivo zbog toga sto je njeno radno mjesto predvideno za snahu bivseg predsjednika SO Bijelo Polje i visokog funkcionera DPS-a Dzemala Ljuskovica”, navodi se u saopstenju.

Demokrate tvrde da je opste poznato da ministar imenuje direktore obrazovnih ustanova.

“Osim toga, i djeca u vrticu znaju da radnici ne zaposljavaju na bazi znanja i kompetentnosti, vec na bazi partijske pripadnosti i samo uz vase odobrenje. Iako ste pobjegli od odgovora pozivajuci se na zakon, ostaje dilema zasto se raspisuje oglas za popunjavanje radnog mjesta koje je vec popunjeno, bez ikakve realne potrebe za tim”, navodi se u saopstenju.

ZAHTJEV SDP-A

Socijaldemokratska partija (SDP) podnijela je skupstinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje zahtjev za kontrolno saslusanje ministra rada i socijalnog staranja, Kemala Purisica zbog polozaja zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori.

Zahtjev za konotrlno saslusanje na temu polozaja zaposlenih i penzionera u svjetlu predstojecih izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju uputili su poslanici SDP-a, Draginja Vuksanovic Stankovic i Rasko Konjevic.

“Veliki broj gradana kojima je prestao radni odnos jos ne prima penziju cekajuci usvajanje zakonskih izmjena putem kojih su, kako tvrde sindikati, konacno uspjeli da obezbijede povoljnije uslove za ostvarivanje prava na penziju kroz izuzimanje cetvrtine najlosijih nevezanih godina iz osnovice za utvrdivanje visine penzije i povecanje minimalne penzije”, navodi se u zahtjevu.

Takode, dogovoreno je i smanjivanje broja godina potrebnih za penzionisanje, za muskarce na 66, a za zene na 64 godine.

“Kako gradani ne bi i dalje trpjeli stetu, potrebno je pred nadleznim Odborom utvrditi razloge zbog kojih ovaj predlog zakona nije dostavljen na usvajanje Skupstini, kako bi se omogucilo da se poslanici o njemu izjasne u primjerenom roku i kako bi stupio na snagu od naredne kalendarske i fiskalne godine”, rekli su iz SDP-a.

Navedeni predlog izmjena Zakona je, kako se zakljucuje, dogovoren izmedu socijalnih partnera jos prije godinu, a usvojen na Socijalnom savjetu prije pola godine, tako da se sugradani s pravom pitaju zbog cega je taj zakon jos uvijek u necijoj ladici, a ne na sjednici Vlade i Skupstine.

BRAJOVIC I OZAN

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic primio je danas ambasadorku Turske u Crnoj Gori Songul Ozan, navodeci da dvije drzave u kontinuitetu razvijaju prijateljske odnose i dobru ekonomsku saradnju.

Naglasio je znacaj daljeg unaprjedenja parlamentarne saradnje, Ozan je urucila zvanicni poziv predsjednika Velike narodne skupstine Republike Turske Mustafe Sentopa Brajovicu da posjeti Tursku u narednom periodu.

Sagovornici su takode razmijenili misljenja o znacaju stabilnosti regiona kojima pripadaju Crna Gora i Turska, kao i o integracionim procesima zemalja kandidata.

PAZIN

Nalazimo se u fazi koja zahtjeva da institucije zaduzene za vladavinu prava moraju iskazati mnogo vise odgovornog rada, individualnog i institucionalnog kvaliteta i konkretne prepoznatljive rezultate u oblastima za koje su zaduzene”, kazao je potpredsjednik Vlade Zoran Pazin na Savjetu za vladavinu prava.

Na sjednici Savjeta kojim je predsjedavao Pazin, razmotren je, u prisustvu sefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aiva Orava, Nezvanicni radni dokument (nonpejper) Evropske komisije o stanju u oblasti vladavine prave.

“Iako je Evropska komisija u nonpejperu konstatovala napredak u mnogim kljucnim oblastima vladavine prava, zelim da se fokusiramo na oblasti u kojima mozemo i moramo vise i bolje. To nece biti moguce ukoliko sve nadlezene institucije ne pokazu odgovornost na svim nivoima, polazeci od starjesina institucija, pa do svakog nosioca funkcije i svakog sluzbenika”, saopstio je Pazin.

Potpredsjednik je naglasio da nema mjesta nikakvoj komociji u obavljanju duznosti, niti olakom zadovoljavanju formalnim statistikama, vec rezultati moraju biti sustinski, takvi da ih mogu osjetiti sami gradani, kroz unapredenje pravne sigurnosti, kao najznacajnijeg atributa vladavine prava.

“Samo takav pristup obavezama vodi jacanju povjerenja u pravosude i druge institucije, prvenstveno gradana, a potom i nasih partnera u Briselu”, dodao je potpredsjednik.

Prema rijecima sefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aiva Orava, Evropska komisija prepoznaje i pozdravlja napredak koji je Crna Gora ostvarila u usvajanju propisa EU, izgradnji institucija i ostvarenju rezultata u brojnim oblastima vladavine prava, ali takode i ukazuje na niz preostalih izazova.

Clanovi Savjeta, rukovodioci drzavnih institucija zaduzenih za oblast vladavine prava, preuzeli su obavezu da, prije usvajanja narednog godisnjeg izvjestaja o napretku Crne Gore, izvijeste Evropsku komisiju o napretku u ispunjavanju preporuka iz Nezvanicnog radnog dokumenta (nonpejpera) o stanju u oblasti vladavine prava.

SEHOVIC ODGOVARA

Ministarstvo prosvjete je demantovalo tvrdnje Demokrata, da je supruga jednog od funkcionera te stranke ostala bez posla u vrticu u Bijelom Polju, zbog ministra prosvjete Damira Sehovica.

Supruga predsjednika Opstinskog odbora Demokrata u Bijelom Polju Marka Ljujica, je kako tvrde u toj partiji, dobila otkaz u vrticu po, kako isticu, direktnom nalogu ministra Sehovica.

U Ministarstvu prosvjete kazu da, a prema informacijama koje su dobili iz vrtica, Ljujic uopste nije “otpustena”, kako stoji u saopstenju Demokrata.

“Gospoda je primljena na odredeno vrijeme, te je, u skladu sa zakonom, raspisan konkurs za to radno mjesto”, navodi se u saopstenju Ministarstva prosvjete.

Saopstavaju da ce na konkurs biti primljen onaj ko po zakonu bude ispunjavao uslove i bude najadekvatnije rjesenje, te da to nece biti odluka Demokrata, a ni ministra, vec direktora skole cija je to nedvosmislena nadleznost.

“Dakle, posto je za Demokrate progon svakog puta kad im zakon ne ide naruku, saopsticemo samo sljedece: vas cilj nije postovanje zakona, vec potpuno suprotno: insistiranje na nepostovanju zakona onda kada vama to odgovara. Uostalom, to najbolje pokazuje cinjenica da ste se odlucili za davanje partijskog saopstenja, a ne obracanje nadleznim organima kako biste provjerili zakonitost postupanja”, porucuju iz resora Damira Sehovic.

Kazu i da Demokrate pokazuju frapantno neznanju, insistirajuci na tome da ministar zasniva radni odnos zaposlenima u ustanovama, a to je iskljuciva nadleznost direktora.

“Ukoliko je Opsti zakon o obrazovanju promakao predstavnicima Demokrata, imaju ga na sajtu Ministarstva prosvjete. Ovakvim ociglednim pritiscima Demokrata da se na navedeni konkurs, koji je u toku, primi odredena osoba, ne postize se nista, osim sto Demokrate potpuno jasno i javno stavljaju do znanja da im krsenje zakona nije i ne bi bilo strano onda kada procjenjuju da im je to u interesu”, stoji u saopstenju Ministarstva prosvjete.