UN KONFERENCIJA

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic ucestvovace u ponedjeljak u Madridu na sastanku sefova drzava ili vlada koji se odrzava u sklopu XXV Konferencije (COP25) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC).

Premijer Markovic ce se obratiti ucesnicima Konferencije, koju otvaraju generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutijeres i predsjednik Vlade Kraljevine Spanije Pedro Sancez.

“Konferencija u Madridu bice prilika za dalju afirmaciju politika Crne Gore u oblasti zivotne sredine i klimatskih promjena posebno imajuci u vidu da je nasa zemlja prije godinu otvorila Pregovaracko poglavlje 27, kao i za bilateralne susrete predsjednika Vlade Duska Markovica”, saopsteno je iz Vlade.

Na konferenciji ucestvije 36 predsjednika drzava ili Vlada kao i najvisi zvanicnici Evropske unije – predsjednik Evropskog savjeta Sarl Misel, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen i potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Zozep Borel.

SOCIJALDEMOKRATE TVRDE

Cirkus u Budvi nece jos dugo trajati, porucile su Socijaldemokrate, uz ocjenu da smo na posljednjoj sjednici SO Budva imali priliku da vidimo jos jedno brukanje Budve, ali i cijele Crne Gore.

“Sto se DF-a tice, odavno nam je jasna njihova antidrzavna ideologija i od njih nas ovakvo ponasanje uopste ne cudi. Medutim, u analima crnogorske politike ce ostati koliko su spremne da budu ponizavane partije koje se na papiru smatraju gradanskim i drzavotvornim, a koje cine vlast u Budvi”, kazali su iz SD-a.

Poslije svakog ispada vladajuceg buckurisa, a bilo ih je, tvrde u SD-u mnostvo, “u Budvi slusamo vapaje navedenih ‘drzavotvornih’ partija koje imaju obraza da nekom nesto vise poruce i u Budvi i u Crnoj Gori”.

“No, svaki put sve progutaju, samo da bi ostali u vlasti. Zakljucak je samo jedan – tamo gdje vladaju cirkusanti, cirkus je jedini ocekivani dogadaj u njihovoj reziji. Sreca je pa ovaj cirkus u Budvi nece jos dugo trajati”, kazu u SD-u.

TROJICA POSLANIKA

Poslanici Demokrata Momo Koprivica i Danilo Saranovic, i nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic uputili su Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice ovog skupstinskog tijela.

Trojica poslanika, kako je saopsteno, zahtijevaju da Branimir Gvozdenovic ovu sjednicu zakaze bez odlaganja, a najkasnije za utorak.

Koprivica, Saranovic i Rudovic predlozili da se na sjednici raspravlja o donosenju Odluke o obrazovanju novog radnog odbora i utvrdivanje roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva u jedan zakonski projekat – Izborni zakonik.

Za dnevni red su predlozili i donosenje Odluke o utvrdivanju roka u kom su clanovi Odbora i pridruzeni clanovi Odbora duzni da dostave sve zakonske i druge projekte Odboru za sveobuhvatnu reform izbornog i drugog zakonodavstva; donosenje Odluke o utvrdivanju roka u kom su svi radni odbori duzni da Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva dostave konacne predloge utvrdenih rjesenja ili sistematizovane predloge clanova i pridruzenih clanova Odbora i predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.

“Podnosioci zahtjeva navode da opozicija ima spremna rjesenja, tj. kompletne zakone, od kojih bi svi koji se odnose na izborno zakonodavstvo trebalo da budu objedinjeni jednim pravnim projektom, kakav bi bio Izborni zakonik. Izborni zakonik bi bio kljucni zamajac da se izborni procesi u Crnoj Gori, vec jednom, pocnu odigravati po odredenim pravilima koja ce garantovati jednaku startnu poziciju za sve sudionike u izbornom procesu”, navode iz Demokratske Crne Gore.

Podnosioci zahtjeva smatraju da se i Zakon o teriotorijalnog organizaciji mora usvojiti, te da bi svako odugovlacenje smatrali opstrukcijom jer nema opravdanja za cinjenicu da je 60% Crne Gore bez adrese.

Zbog toga zakljucuju da odlaganja i odugovacenja ne smije biti.

POLJSKI MINISTAR

Poljska je oprezna zbog francuskog prijedloga da se pristupanje zemJjama kandidatima za clanstvo u EU dozvoli tek nakon sto se zavrsi reforma Unije,jer j? prema nasem misljenju, nemoguce odrediti kada c? takva reforma biti zavrsena, kazao je u intervjuu z? Pobjedu ministar spoljnih poslova Poljske Jacek Caputovic.

Sef poljske diplomatije naglasava i kako u francuskom dokurnentu ?ij? precizirano na koje se zemlje to odnosi, odnosno da li samo n? ??? koje jos nijesu zapocele pregovore ili i na Crnu Goru i Srbiju.

Caputovic istice i kako se vecin? clanica EU z?laze za prosirenje EU na zemlje Zapadnog Balkana.

Tu tvrdnju potkrepljuje time sto se u meduvremenu bro? potpisnika pisma, koje je nedavno sa kolegama iz Austrije, Ceske, Slovacke, Slovenije i Italije uputio EK sa zahtjevom da drzave clanice dostave prijediloge za ubrzavanje procesa prosirenja na Zapadni Balkan, povecao na petnaest.

“Kljucni element tog pisma je poziv Evropskoj komisije da predstavi prijedloge kako da se proces pridruzivanja ucini efikasnijim. S jedne strane, odnosi se na francuske prijedloge koje je predsjednik Makron predstavio u oktoru. Sa druge strane, na ovaj nacin Poljska i drugi potpisnici pisma naglasavaju ulogu EK kao institucije koja je nadlezna za vodenje pregovora o pristupanju sa kandidatima u ime drzava clanica, a samim tim i institucije nadlezne za usmjeravanje ovog procesa”, rekao je Caputovic.

Pipsmo o evropskim perspektivama Zapadnog Balkana je, kako je rekao, napisano kao odgovor na izostanak odluke Evropskog savjeta u oktobru o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

“Pismo su potpisali ministri posljnih poslova sest drzava clanica EU i to Poljske, Austrije, Ceske, Slovacke, Slovenije i Italije. Medutim, i mnoge druge drzave su se pridruzile i broj potpisnika se povecao na 15 za samo nekoliko dana. Ovo dokazuje da se vecina zemalja clanica zalaze za prosirenje EU na zemlje Zapadnog Balkana”, rekao je poljski diplomata.

On je rekao da se nada da ce dokument EK omoguciti konstruktivnu raspravu prije sastanka Evropskog savjeta 2020. godine.

“Istovremeno, ocekujemo da se sastanak Savjeta u martu zavrsi donosenjem odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, kazao je on.

PREDLOG DEMOKRATA

Predsjednik Opstinske izborne komisije (OIK) trebalo bi da bude imenovan na predlog parlamentarne opozicije, glasi jedan od predloga kojim ce se baviti skupstinski Odbor za sveobuhvatne izborne i druge reforme. To je smisljeno u cilju definisanja rjesenja za prve fer i slobodne izboreu Crnoj Gori.

Konkretno, Demokratska Crna Gora inicirala je novo uredenje Opstinske izborne komisije, gdje bi se njen predsjednik imenovao na predlog skupstinske opozicije.

“Kandidata za predsjednika OIK predlaze partija, odnosno grupa biraca, koja je samostalno ili u okviru koalicije, na prethodnim izborima dobila najveci broj odbornickih mandata u okviru skupstinske opozicije. U slucaju da je vise partija, odnosno grupa gradana, u okviru skupstinske opozicije dobilo isti broj mandata, pravo predlaganja kandidata za predsjednika OIK pripada partiji, odnosno grupi biraca, koja je osvojila najveci broj glasova”, navodi se u predlogu Demokrata.

Takode, u slucaju da je vise partija, odnosno grupa gradana, u okviru skupstinske opozicije dobilo isti broj mandata i isti broj glasova, o tome ko ima pravo da predlozi predsjednika OIK odlucuje se zrijebom.

Sekretara OIK predlaze predsjednik komisije, a bira ga OIK dvotrecinskom vecinom svih clanova istice se u dokumentu predatom skupstinskom odboru.

Istice se da se tri clana OIK imenuju na predlog tri partije koje su na prethodnim izborima dobile najveci broj mandata u okviru skupstinske vecine, a u slucaju istog broja mandata, najveci broj glasova.

Za clana se imenuje po predstavnik partije koja je dobila drugi najveci broj mandatau okviru skupstinske opozicije, a u slucaju istog broja mandata najveci broj glasova.

“Ukoliko u odgovarajucoj skupstini opstine postoji samo jedna opoziciona partija, odnosno grupa biraca, u sastav OIK imenuju se i predsjednik i clan komisije na predlog te partije, odnosno grupe biraca”, kazale su Demokrate.

Kako se napominje, predsjednik komisije, njegov zamjenik i sekretar, kao i clanovi komisije imenuju se iz reda diplomiranih pravnika, a zamjenici clanova komisije imenuju se, no pravilu, iz reda diplomiranih pravnika.

KONGRES IZABRAO

Demokratska partija socijalista (DPS) izabrala je na jucerasnjem Osmom kongresu clanove Glavnog odbora partije.

Glavni odbor DPS-a imace 146 clanova, a donosimo vam imena po abecednom redu: Abdic Nermin, Adzic Snezana, Alavac Haris, Anrovic Resid Resko, Aranitovic Ksenija, Asanin Ilija, Avramovic Ljubica, Avramovic Zeljko, Bajceta Bojan, Bajrovic Demir Bjelajac Zora, Bojanic Lalovic Zoja, Boljevic Arsenije, Boskovic Sasa, Bozovic Marko, Brankovic Branislav, Busaj Sanja, Cadjenovic Andrija, Cikic Saida, Corovic Lilanda.

U GO DPS-a su i Dabetic Budimir, Dakonovic Bojan, Dautovic Mersudin, Dedeic Nikola, Delic Vladimir, Demic Zehra, Dizdar Dejana
Dizdarevic Abaz, Durovic Dragan, Durovic Dusan, Dosljak Drasko, dr Bulatovic Biserka, dr Dobardzic Majda, dr Lazovic Ranko, Draganic Jovana, Drobnjak Vesko, Dukanovic Vojin, Duraku Majlinda, Erakovic Jevto.

Izabrani su za clanove GO DPS-a i Franca Hilmija, Garovic Dusan, Gasi Isen, Gegaj Nikola, Golubovic Vlastimir, Gospic Zoran, Hadrovic Fahrudin, Hadziosmanovic Sabrina, Ilincic Dragica, Ivanovic Miodrag, Ivanovic Predrag, Ivkovic Tamara, Jakic Jugoslav, Jankovic Bozidar, Jokic Branislav Brano, Jokic Ljiljana, Jokovic Vladan, Kajosevic Elvir, Kalac Nusret, Kazanegra Katarina, Kekovic Nevena, Klikovac Andrija, Kljajic Lidija, Knezevic Sladana, Koljenovic Seniha. Konatar Milos, Korac Ksenija, Kosic Vladimir, Krijestorac Anela, Krivokapic Alen, Krivokapic Doko, Krivokapic Jovana, Krivokapic Nikoleta, Kuc Snezana, Kujovic Abaz, Lakic Dordina,

U GO DPS-a su i Lakic Tamara, Lalevic Dobrasin, Ljuljanaj Jovicevic Alma, M. Mugosa Miomir, Maras Verica, Marinkovic Pavle, Markovic Jovan Martinovic Jovan, Mijanovic Lazar, Mijovic Natasa, Mijuskovic Drasko, Milinkovic Vesna, Miljanic Petrovic Radmila, Miljanic Srdan, Milosevic Dijana, Mrdak Zoran, Muratovic Anela, Muratovic Erol, Muratovic Nermina, Nenezic Predrag, Nikcevic Radivoje, Nikcevic Sonja, Nikezic Branka, Nuhodzic Resad, Pajkovic Andrea, Pajovic Slobo, Paraca Savo, Pavicevic Vesna, Pavicevic Zana, Pejovic Andrija, Perovic Marija, Popovic Bozidarka, Radonjic Dusan, Radonjic Rajka, Radunovic Miodrag Bobo, Radusinovic Igor, Rajkovic Gruica
Rajovic Gordana, Rakocevic Ljiljana, Reljic Gordana, Roganovic Slobodanka, Sabotic Adela, Saranovic Blazo, Scepanovic Dusko, Scepanovic Kristina, Sehovic Sead, Smolovic Predrag, Sokic Dragisa, Sosic Ljubomir, Sosic Zeljko, Spajic Srdan, Spicanovic Mr Tanja, Srzentic Dr Zoran, Stijepovic Ana, Stijovic Slavko, Subotic Stanislava, Tahirovic Seniha, Terzic Dragan, Tutundzic Amna, Vidakovic Tijana.

Za clanove GO DPS-a izabrani su i Vucelic Vladan, Vujacic Jovanka, Vukcevic Zoran, Vukicevic Nikola, Vukicevic Zoran, Vukovic Marko, Zaimovic Esad, Zlokovic Vladimir, Zuric Aleksandar, Zvicer Sasa i Zvizdic Jovana.

Ranije je saopsteno da je Glavni odbor utvrdio listu kandidata za stranacke funkcije, na kojoj je vise od polovine novih lica – privrednika, ljekara, sportista, studenata.

Na listi nema bivsih gradonacelnika Podgorice Slovoljuba Stijepovica i Miomira Mugose, ni bivseg ministra spoljnjih poslova Milana Rocena. Nema ni bivseg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovica, ni guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Zugica.

DUKANOVIC

Novi stari predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Dukanovic na konferenciji za novinare je kazao da DPS ide dalje putem evropeizacije, emancipacije drustva s osnovnim naumom da u doglednoj buducnosti stvori uslove za jos bolji zivot gradana. On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

On je podsjetio da DPS vrsi vlast u 17 od 24 opstine u Crnoj Gori. Dukanovic je dodao da se danas na kongresu culo da nema nikakvog trijumfalizma ni opustanja.

“Pred nama su zadaci na daljem ekonomskom razvoju. Mi mislimo da je ekonomskim razvojem jedino moguce rjesavati probleme”, kazao je Dukanovic, koji je juce na kongresu izabran za novog lidera DPS-a.

Ekonomski razvoj, kako je dodao, ne smije biti sezonski uzlet.

“Nas najvazniji zadatak je da odrzimo dobar tempo ekonomskog rasta. I bez obzira na ozbiljne poremecaje u nasem regionu, nema kolebanja, nas kurs je evropeizacija Crne Gore”, kazao je Dukanovic.

On je istakao da je danas jasno da clanstvo u EU ne zavisi od bilo koje zemlje aspiranta vec od sposobnosti EU.

“Nas cilj je kvalitet zivota gradana primjeren razvijenoj Evropi”, istakao je Dukanovic.

Kongres je, kako je dodao, bio jasna demonstracija snage i jedinstva.

“Nijesmo slucajno ovdje organizovali kongres, zeljeli smo da pokazemo da je DPS jedinstvena, politicki potentna partija. Mislim da je DPS pokazao da zna da upravlja komplikovanim procesima. Mislimo da je to najvaznije za povjerenje”, kazao je predsjednik DPS-a.

On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

“Mi smo zadovoljni onim sto smo uradili iako kao zdravomisleca struktura uvijek znamo da se moze bolje. Crna Gora mora da se razvija kao drustvo znanja. Jako je vazno da imamo konkurentno znanje, da bude strucno profilisano drustvo. To je kljucni preduslov daljeg dinamcnog drustvenog razvoja Crne Gore”, kazao je.

On je podsjetio da smo posljednjih sedmica bili u prilici da citamo oko navodnog egzodusa mladih iz Crne Gore.

To je, kako je kazao, problem koji danas pogada cijelu EU.

“No to nas ne zadovoljava, nas je cilj da mlade ljude zadrzimo. Otvoricemo nova radna mjesta, da unapredujemo sistem da motivisemo investitore da dolaze, otvaraju preduzeca i da mladi ostaju. Politicku volju imamo, jasnu viziju imamo da ocuvamo ovaj tempo razvoja”, kazao je Dukanovic.

Upitan da prokomentarise koliko je u prethodne cetiri godine bilo donacija DPS-u u od odbjeglog biznismena Duska Knezevica, Dukanovic je kazao da DPS evidentira samo zakonite donacije.

“Donacija sa snimka nije registrovana i predmet je nadleznih organa. Za nju nijesam znao dok se nije pojavila u javnosti. Postoji sef racunovodstva koji ima sve podatke”, rekao je Dukanovic.

Na konstataciju da je Knezevic objavio snimak predaje novca i kazao da je njemu namijenjen Dukanovic je odgovorio da to sto se neko bavi dopisivanjem i dosnimavanjem samo dopisuje optuznicu protiv sebe.

Dukanovic je kazao i da su se sve briselske institucije nedvosmisleno zalozile za nastavak prosirenja.

DUKANOVIC

Novi stari predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Dukanovic na konferenciji za novinare je kazao da DPS ide dalje putem evropeizacije, emancipacije drustva s osnovnim naumom da u doglednoj buducnosti stvori uslove za jos bolji zivot gradana. On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

On je podsjetio da DPS vrsi vlast u 17 od 24 opstine u Crnoj Gori. Dukanovic je dodao da se danas na kongresu culo da nema nikakvog trijumfalizma ni opustanja.

“Pred nama su zadaci na daljem ekonomskom razvoju. Mi mislimo da je ekonomskim razvojem jedino moguce rjesavati probleme”, kazao je Dukanovic.

Ekonomski razvoj, kako je dodao, ne smije biti sezonski uzlet.

“Nas najvazniji zadatak je da odrzimo dobar tempo ekonomskog rasta. I bez obzira na ozbiljne poremecaje u nasem regionu, nema kolebanja, nas kurs je evropeizacija Crne Gore”, kazao je Dukanovic.

On je istakao da je danas jasno da clanstvo u EU ne zavisi od bilo koje zemlje aspiranta vec od sposobnosti EU.

“Nas cilj je kvalitet zivota gradana primjeren razvijenoj Evropi”, istakao je Dukanovic.

Kongres je, kako je dodao, bio jasna demonstracija snage i jedinstva.

“Nijesmo slucajno ovdje organizovali kongres, zeljeli smo da pokazemo da je DPS jedinstvena, politicki potentna partija. Mislim da je DPS pokazao da zna da upravlja komplikovanim procesima. Mislimo da je to najvaznije za povjerenje”, kazao je predsjednik DPS-a.

On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

“Mi smo zadovoljni onim sto smo uradili iako kao zdravomisleca struktura uvijek znamo da se moze bolje. Crna Gora mora da se razvija kao drustvo znanja. Jako je vazno da imamo konkurentno znanje, da bude strucno profilisano drustvo. To je kljucni preduslov daljeg dinamcnog drustvenog razvoja Crne Gore”, kazao je.

On je podsjetio da smo posljednjih sedmica bili u prilici da citamo oko navodnog egzodusa mladih iz Crne Gore.

To je, kako je kazao, problem koji danas pogada cijelu EU.

“No to nas ne zadovoljava, nas je cilj da mlade ljude zadrzimo. Otvoricemo nova radna mjesta, da unapredujemo sistem da motivisemo investitore da dolaze, otvaraju preduzeca i da mladi ostaju. Politicku volju imamo, jasnu viziju imamo da ocuvamo ovaj tempo razvoja”, kazao je Dukanovic.

Upitan da prokomentarise koliko je u prethodne cetiri godine bilo donacija DPS-u u od odbjeglog biznismena Duska Knezevica, Dukanovic je kazao da DPS evidentira samo zakonite donacije.

“Donacija sa snimka nije registrovana i predmet je nadleznih organa. Za nju nijesam znao dok se nije pojavila u javnosti. Postoji sef racunovodstva koji ima sve podatke”, rekao je Dukanovic.

Na konstataciju da je Knezevic objavio snimak predaje novca i kazao da je njemu namijenjen Dukanovic je odgovorio da to sto se neko bavi dopisivanjem i dosnimavanjem samo dopisuje optuznicu protiv sebe.

Dukanovic je kazao i da su se sve briselske institucije nedvosmisleno zalozile za nastavak prosirenja.

KONGRES

Milo Dukanovic ostace predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) a njegov zamjenik Dusko Markovic, odluceno je na osmom kongresu te partije koji je odrzan u Podgorici. Dukanovic je ranije danas kazao da Crna Gora mora imati jasno osmisljenu identitetsku politiku, te da je neophodno suzbiti grubo osporavanje crnogorskog identiteta. DPS, kaze Dukanovic, ima razumijevanja za ocekivanje jednog dijela javnosti da se obnovi istorijski neupitna Crnogorska pravoslavna crkva (CPC).

On je tokom Osmog kongresa DPS-a u Bemaks areni rekao da je DPS slijedila, kako je rekao, viziju u koju su utkani svi nacionalni interesi Crne Gore od ocuvanja mira, do obnove nezavisnosti.

Primarni interes je, kako je rekao, snazenje drzavnog identiteta Crne Gore: “I to mora biti mnogo vise do sada odgovornost svih drzavnih institucija”.

Dukanovic je rekao da DPS uvazava potrebu svih nacionalnih zajednica da afirmisu svoje identitete: “Zato se protivimo svakom pokusaju osporavanja ili nametanja identiteta”.

On je rekao da se mora odlucno suzbiti grubo osporavanje crnogorskog identiteta.

“Uvijek izgleda nemoguce, dok se ne uradi”

“Najveca je obaveza vladajucih subjekata da na ovu osjetljivu temu vodimo tolerantan dijalog sa svima. Kroz to gledamo i na aktuelne dileme o crkvenom pitanju u Crnoj Gori. Zakon nam treba da uredi odnose izmedu drzave i crkve. Nije cilj da se mijenjaju nasilno vlasnicki odnosi, ali svaka drzava ima pravo i obavezu da provjeri da li su ti odnosi pretrpjeli nelegalne promjene koje nemaju pokrice u arhivskoj dokumentaciji”, kazao je Dukanovic.

DPS, kako je rekao, ima razumijevanja za ocekivanje jednog dijela javnosti da u procedurama utemeljenim u gradanskim i kanonskim propisima i pravilima obnovi istorijski neupitnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC).

Citirao je Nelsona Mendelu, koji je rekao “Uvijek izgleda nemoguce, dok se ne uradi”, kao da se to, kako je rekao, odnosilo na Crnu Goru.

“U vrtlogu 90-ih, uprkos zavedenosti emocijom jugoslovenstva, suoceni sa izborom izmedu rata i mira, odabrali smo mir i suzivot svih vjera i nacija, i uspjeli da odbranimo tu vrijednost, sto nikome nije poslo za rukom”, rekao je Dukanovic.

On je rekao da je Crna Gora uspostavila odrzivost, a uskoro i potom odlican tempo razvoja crnogorske ekonomije.

Da se Crna Gora pokolebala krajem devedesetih godina, kako je rekao, NATO i EU bi nam danas bili veoma udaljeni, ako bi Crne Gore uopste i bilo.

Dukanovic: Nastavljen dinamican proces pregovora s EU

Sva postignuca Crne Gore rezultat su politike koju je predvodio DPS, prvih godina samostalno, a onda u aranzmanu sa partijama u koaliciji.

“Koristim priliku da iskreno zahvalim koalicionim partnerima za odgovoran i patriotski odnos prema nasem zajednickom drzavnom domu”, rekao je Dukanovic.

Kazao je da je DPS morala mijenjati od partije pokreta sa dominantnim komunistickim nasljedem u kojoj je zivjelo dvojno srpsko-crnogorsko osjecanje, do danas – organizovanem, moderne i snazne gradanske partije lijevog centra.

“Sposobna da prepoznaje maticne politicke procese na globalnoj, evropskoj i regionalnoj sceni”, istakao je Dukanovic.

Govoreci o periodu izmedu dva kongresa, Dukanovic je rekao da su ga obiljezili snazni pritisci dijela domace javnosti, podrzane sa strane, kako bi se promijenio kurs Crne Gore, odnosno clanstvo u NATO alijansi.

“Svakodnevno, duze od godinu, pojacavala su se prijeteca upozorenja sto joj se moze dogoditi ako nastavi evroatlantskim putem razvoja”, rekao je Dukanovic.

Clanstvo u NATO kruna reformskih napora

Crna Gora, kako je porucio, nikad nece dozvoliti da se u ime proslosti zatire njeno pravo na bolju i srecniju buducnost.

Clanstvo u NATO bila je kruna nasih reformskih napora na usvajanju visokih demokratskih standarda: “Nastavljen je dinamican proces pregovora s EU, otvaranje poglavlja je sustinski zavrsena”.

Dukanovic kaze da je i danas Crna Gora neupitni lider integracije regiona, dosljednja da ispuni sve uslove za clanstvo.

Ukazao je na znacajne investicije koje se danas realizuju Crnoj Gori, te milionske investicije otkad je nasa zemlja postala clanica NATO saveza.

“Istrazivanje nafte i gasa u nasem podmorju je u toku, sa optimistickom projekcijom ishoda”, rekao je Dukanovic.

Razvijaju se, kaze, Porto Montenegro, Lustica bej, Portonovi, a planirani su jos mnogi projekti koji ce promijeniti Crnu Goru kao elitnu turisticku destinaciju.

Dukanovic je rekao da bi sve bilo lakse kad bi na poslu evropeizacije imali na drugoj strani pertnera koji nas podstice.

“Nazalost EU je suocena s krizama, migracijama, Bregzitom… a jos nema ni nagovjestaja u kom bi pravcu isao scenario prevazilazenja ugrozene globalne konkurentnosti Evrope. Retoricki, Brisel afirmise politiku prosirenja EU, ali ona je voljom pokazuje se vaznijih centara politicke moci sustinski zaustavljena, ili prolongirana na duzi rok”, rekao je Dukanovic.

To nas, kako je rekao, vise brine nego sto nas brine dinamike prosirenja kao Balkance.

“Usred te konfuzije, mi i dalje vidimo ujedinjenu Evropu kao jedinu realnu sansu njenog prestiza”, istice Dukanovic.

Clanstvo Crne Gore u EU, kako je rekao, ostaje nas strateski cilj, sa punom svijescu da to ostvarenje nece zavisiti od posvecenosti reformama..

Nastavicemo, kaze on, posveceno da doprinosima dobrosusjedskoj saradnji u regionu.

“Danas, vise nego ikad, ulaganje u obrazovanje i nauku je ulaganje u buducnost”, porucio je Dukanovic.

Dukanovic uoci pocetka kongresa podsjetio na posljedice razornog zemljotresa koji je pogodio Albaniju, uz obecanje da ce nasa zemlje nastaviti da pomaze susjednoj zemlji.

“Izrazavamo im nase iskreno saucesce i zelje za brz oporavak povrijedenih”, rekao je Dukanovic, zahvalivsi se predstavnicima partija iz Albanije koji prisustvuju kongresu uprkos, kako je rekao, nevoljama koje su zadesile tu drzavu.

Kongresu prisustvuju makedonski premijer Zoran Zaev, predsjednik SPO Vuk Draskovic, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Canak, te predsjednik SDP-a Srbije Rasim Ljajic.

Brajovic: Pred Crnom Gorom nikad laksi izbor

Minutom cutanja prisutni su odali postu i preminulim clanovima DPS-a izmedu dva kongresa.

Lider Socijaldemokrata Ivan Brajovic kazao je da nikada Crna Gora u svom milenijumskom trajanju nije imala laksi izbor kao sto ga ima posljednjih i narednih godina.

“Da bira izmedu proslosti u kojoj je zalagala svoju slobodu i nezavisnosti i buducnosti u kojom sa svojom slobodom i nezavisnoscu stvara nove saveze, kao sto je NATO i EU”, rekao je Brajovic.

Na tom putu smo, kako je rekao, prirodni partneri, a ciljevi su ostvarivi jer imaju podrsku gradana.

“Odluke su na nama, a mi sigurno biramo progres. Potreban nam je bolji zivotni standard, Crnu Goru da ucinimo bogatijom, da radimo na prevazilazenju podjela u zemlji. Svi moramo traziti nova rjesenja”, rekao je Brajovic.

U svemu tome, smatra on, DPS ima najvecu odgovornost kao najveca partija crnogorske politicke scene.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev pozelio je uspjesan kongres DPS-u, uz ocjenu da je pod rukovodstvom DPS-a i Dukanovica lider u ovom dijelu Zapadnog Balkana.

Predstavnici manjina ponosni na partnerstvo

“Vi ste i lider po ekonomskom rastu i BDP-u”, rekao je Zaev.

Politicki direktor Bosnjacke stranke (BS) Suljo Mustafic rekao je da su se BS i DPS srele jos 2006. na istorijiskoj prekretnici – obnovi nezavisnosti Crne Gore.

“To partnerstvo koje uvazava razlike traje vise od decenije. Ponosni smo na zajednicki ostvarena istorijska pregnuca, ocuvanu multietnicku stabilnost, ulazak u NATO i ucesce predstavnika manjinskih naroda u institucijama drzave”, rekao je Mustafic.

Adrijan Vuksanovic iz HGI kazao je da je ponosan an rezultate koje su zajednicki ostvarili. Podsjeca da je u Crnoj Gori sacuvan mir, a da je civilizovana drzava povratila svoju nezavisnost.

Lider Liberalne partije (LP) rekao je da jos od kraja 1997. godine i predsjednickih izbora, kad su liberali presudno podrzali kandidata Dukanovica, traje saradnja politike liberala i DPS-a, koja je od tada na slicnom crnogorskom i evropskom kursu.

“Nakon borbi koje su utemeljile magistralne pravce razvoja moramo raditi na ekonomskom razvoju. Na tom putu LP kao clanica ALDE saveza bice iskren partner DPS-a i nasih bliskih politika”, rekao je Popovic.

On se zahvalio DPS-u na veoma plodnoj saradnji izmedu dvije partije, koa ce se, kako vjeruje, nastaviti i u narednom periodu.

Po svim vrijednostima, kaze on, Crna Gora je vec dio Evropske unije.

“Ono sto je posebno bitno da naglasim je da sam radostan sto smo usli u NATO i sto su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske zemlje”, rekao je Vuksanovic.

Predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmet Zenka rekao je da je Crna Gora prosla teska vremena, te da je ponosan na Crnu Goru gdje cemo se svi gledati, a da se ne sramotimo jedni prema drugima.

“I pored svih pohvala koji dolaze od medunarodnih faktora imamo one koji to negiraju. Neka im ga”, porucio je Zenka.

On kao predsjednik DUA pozelio je DPS-u svaki uspjeh, i da budu jos jaci i umniji.

Predsjednik Force Nazif Cungu kazao je da podrska albanskom narodu, kako za vrijeme rata na Kosovu, tako i nakon zemljotresa u Albaniji, Albance cini ponosnim.

“I potvrduje ispravnu odluku za saradnju sa DPS-om. Ponosni smo sto smo dali doprinos clanstvu u NATO”, rekao je Cungu, napominjuci da je Crna Gora pocela sa valorizacijom svojih potencijala.

Predsjednik Demokratske partije Ulcinj Fatmir Deka rekao je da su uvjereni da je snazna DPS s Milom Dukanovicem na celu garant stabilnosti i garant multietnickih odnosa u zemlji.

“U jednu koaliciju, u jedan blok, ne okuplja nas ono sto smo bili juce, nego ono sto cemo sjutra zajednicki preduzimati”, rekao je on.

U ime SDP-a Srbije obratio se Rasim Ljajic, koji je kazao da je nase prijateljstvo izdrzalo sve ove godine, i turbulentne periode.

Canak: Imate sto da ostavite potomcima

“U politici je najvaznije da trajate, a vi ne samo da trajete, nego pobjedujete”, rekao je Ljajic.

On je rekao da bez jake stranacke infrastrukture nema uspjeha, ma koliko ideja partije bila dobra: “Ovaj kongres govori o snazi partije kakav je danas DPS. To je ono sto treba svakoj modernoj socijaldemokratskoj stranci danas”.

Ljajic je rekao da bi svi trebalo da uce na onome sto DPS radi.

“Kljucni izazov pred svima nama na pocetku 21. vijeka je jacanje populizma i nacionalizma. Ne smijemo to potcijenimo”, rekao je Ljajic na kongresu DPS-a.

Rekao je da vjeruje da ce se odnosi Srbije i Crne Gore razvijeti na zdravim odnosima dvije nezavisne i samostalne drzave.

lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Canak ispricao je da se slikao i pozdravio sa dva delegata, koja su mu rekla da su ustvari Albanci.

Pitao je prisutne kako je moguce da smo dosli u tu fazu da se predstavljamo po onome sto smo po nacionalnosti.

Draskovic: Da je Crna Gora pala 2016, danas bi imali balkansku Siriju

“Svi smo mi na istom putu. Ja malo teze hodam nego prije 30 godina, ali dok jedan korak mogu da napravim, taj korak ce biti u pravcu Evrope, u pravcu bratstva Crne Gore i Srbije, jer nemamo mi nikog sem jedni drugi”, rekao je Canak.

Rat po rat, izbori po izbori, drzavni udar po drzavni urad, kaze Canak, i prode zivot.

“Treba nesto ostaviti potomstvu, vi imate sto da ostavite, imate da im ostavite Crnu Goru koju ste stvorili, koja je vasa, i morate je cuvati jer je Crna Gora jedina drzava ikada koju cete istinski moci da nazovete svojom”, rekao je Canak.

Predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Draskovic podsjetio je da na prethodnom kongresu podrzao clanstvo Crne Gore u NATO, te da je ostvarena ta pobjeda.

“Ta pobjeda nije prekretna samo za Crnu Goru. Zamislimo sta bi se desilo da je uspio onaj plan od jeseni 2016, da je tada pala Crna Gora i postala baza za antievropski i antizapadni prodor u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Sta bismo danas imali. Imali bismo balkansku Siriju i takozvane zamrzute konflikte”, rekao je Draskovic.

To, kako je rekao, ne smijemo da zaboravimo.

“NATO alijansi pridruzice se i Sjeverna Makedonija. Vecinsko je raspolozenje za clanstvo u BiH.Preostaje mi da izrazim nadu da ce i Srbija na tu stranu demokratskog svijeta”, rekao je Draskovic.

Zukan Helez iz SDP-a BiH rekao je da crnogorsku himnu zna napamet, jer je davno ucio u osnovnoj skoli, ali je tuzan sto ne moze da zna himnu svoje zemlje BiH, jer imaju muziku, ali ne i tekst.

Helez: Sanjam da BiH bude kao Crna Gora

“Nacionalisti koji vladaju BiH 30 godina ne mogu da se dogovore oko teksta himne”, kazao je Helez.

Najavio je da ce i BiH pomoci komsijama Albancima da prebrode posljedice razornog zemljotresa, kao sto je BiH pomogla Crnoj Gori 1979. godine.

“Dok je BiH krvarila, Crna Gora je prosla nekrznuto, dobili ste nezavisnost zahvaljujuci DPS-u, Dukanovicu i to morate da cijenite”, rekao je Helez.

Podsjeca da je BiH nezavisnost dobila 10 godina prije Crne Gore, ali da je izjedaju tri nacionalizma i dva separatizma. Sanja dan, kako je rekao, kad ce BiH biti kao Crna Gora.

“Najveca vrijednost koju je ostvario DPS s koalicionim partnerima je clanstvo u NATO. Ovo je podrucje trusno, ne samo seizmicki, vec i politicki”, rekao je on.

Teuta Vudo, iz Socijalisticke partije Albanije, kazala je da njena drzava prolazi kroz bolan period kad su pronasli 50. potvrdenu zrtvu nakon razornog zemljotresa.

“Zadovoljstvo mi je sto mogu da se zahvalim kako vama, tako i Vladi, na spremnosti da olaksa tezak period i bol”, rekao je Vudo.

Pozdravila je napored crnogorske vlade da se poboljsa polozaj albanske manjine u nasoj zemlji i rekla da svaka od nasih drzava napreduje prema EU zavisno od svojih kapaciteta.

DPS je saopstio ranije da je danasnji kongres najveci u istoriji te partije. Na Osmom kongresu DPS-a bilo je 3.000 ucesnika i domacih i inostranih gostiju.

Podsjecamo, Dukanovic, koji je i predsjednik Crne Gore, jedini je kandidat za funkciju sefa stranke, a kandidat za njegovog zamjenika je Dusko Markovic, koji je premijer od izbora 2016. godine.

Glavni odbor DPS je utvrdio listu kandidata za stranacke funkcije, na kojoj je vise od polovine novih lica – privrednika, ljekara, sportista, studenata.

Na listi nema bivsih gradonacelnika Podgorice Slovoljuba Stijepovica i Miomira Mugose, ni bivseg ministra spoljnjih poslova Milana Rocena. Oni su glavni akteri nekih od afera, a nema ni bivseg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovica, ni guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Zugica.

DPS je na vlasti u Crnoj Gori od uvodenja visepartijskog sistema ili preimenovanja Saveza komunista 1990. godine, a Milo Dukanovic sef partije vec 21 godinu, od 1998. godine i rascepa u vladajucoj stranci, kada je njen dotadasnji predsjednik Momir Bulatovic (1956-2019.) formirao Socijalisticku narodnu partiju.

Igor PEJOVIC

DRLJEVIC

Poruka predsjednice Evropske komisije, Ursule von der Lejen o potrebi prosirenja Evropske unije (EU) na drzave Zapadnog Balkana raduje Crnu Goru i potvrduje da je ta politika prema regionu neophodna, ocijenio je glavni pregovarac, Aleksandar Drljevic.

On je kazao da je zadovoljan potvrdom novog sastava Evropske komisije.

Time je, kako je rekao, zavrsen sveobuhvatan proces evropskih izbora, koji je ove godine zaokupio paznju evropske administracije.

“Ono sto narocito raduje Crnu Goru, a vjerujem i ostale drzave regiona koje teze clanstvu u EU, je poruka predsjednice Komisije Ursule von der Lejen da je neophodno prosirenje EU prema zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je Drljevic u intervjuu agenciji Mina.

Prema njegovim rijecima, to je jos jedna potvrda da je politika prosirenja EU ziva i u fokusu Komisije, uprkos izazovima sa kojima se EU i dalje suocava.

“Svjesni smo da se ovi izazovi reflektuju na drugaciji pristup lidera pojedinih drzava clanica kad je u pitanju prosirenje EU”, kazao je Drljevic

Ti signali su, dodao je, ohrabrenje.

“Uvjeren sam da cemo u narednom periodu biti svjedoci razresenja svih dilema u pogledu dalje dinamike prosirenja, sto ce, vjerujem, rezultirati novim zamahom kad je u pitanju integracioni proces Crne Gore”, naveo je Drljevic.

Crna Gora ce, porucio je, kao i u dosadasnjem dijelu pregovora sa EU, zadrzati isti pristup.

“Nas prioritet je kvalitet sprovodenja reformi u cilju dostizanja prvenstveno evropskog standarda zivljenja, a tek onda clanstva u EU”, kazao je Drljevic.

On ocekuje da ce se na tom putu izrazi podrske EK politici prosirenja i integraciji Zapadnog Balkana u EU vidjeti i na djelu.

“To ce, u nasem slucaju, znaciti konacno dobijanje zelenog svjetla za otvaranje preostalog neotvorenog poglavlja i zatvaranje onih za koje smo postigli unutrasnju spremnost”, porucio je Drljevic.

On vjeruje da su svi svjesni da je integracija regiona u EU obostrani interes.

“Vjerujem da su svi svjesni i da je za dostizanje tog cilja potrebno prisustvo EU na Zapadnom Balkanu, uz nase strpljenje i uvazavanje unutrasnjih izazova i zajednicke potrebe clanica EU da prvo konsoliduju stanje u sopstvenoj kuci, a potom otvore vrata i za nove clanice”, zakljucio je Drljevic.