DVOSTRUKO UBISTVO

U Sremskim Karlovcima u Srbiji danas se dogodilo dvostruko ubistvo, a oko 15.00 sati osumnjičeni je uhapšen, saznaje Tanjug.

Muškarac star oko 50 godina, osumnjičen je da je ubio svoje roditelje, najprije oca LJ.K. sa kojim se posvađao, a potom i majku, G.K. koja se umiješala u svađu.

Dvostruko ubistvo dogodilo se u naselju Doka, u Sremskim Karlovcima, a tijela je u lokvi krvi pronašao komšija.

Prema saznanjima Tanjuga, osumnjičeni je ljekar, koji je radio u ambulanti u Novom Sadu, a prema nezvaničnim informacijama, prošle godine je dobio otkaz.

Policija je osumnjičenog pronašla u stanu, kod željezničke stanice u Sremskim Karlovcima.

Novosadska policija po nalogu Višeg javnog tužilaštva intenzivno radi na rasvjetljavanju dvostrukog ubistva.

DAVOR ĐENERO

Ako će nešto doći glave Europsku uniju i euro-atlantske strukture općenito, to neće biti niti azijska zemlja trećega svijeta, Rusija, niti Kina koja ne mari za ljudska prava, zaštitu intelektualnog vlasništva, a pogotovo se ne obazire na zaštitu okoliša i načela održivog razvoja.

Piše: Davor Đenero

Ne, uzrok pada će biti – fokusiranost političara na vremenski okvir od četiri godine, bez velikog interesa za održive dugoročne politike te površnost i šlamperaj javne uprave, i one na razini nacionalnih država, a i one na razini Europske unije.

Bez liderstva

Regresija, koja se može primijetiti u gotovo svim novim europskim demokracijama unutar EU, u većini je država europske jezgre jedan od razloga „zamora proširenjem” i nestanka entuzijazma za širenje vala demokratizacije na jugoistok.

Europi kronično manjka liderstvo, a kad bi ga bilo, stvorila bi se kritična masa sposobna unutar EU zaustaviti regresivne procese u takozvanoj Novoj Europi, a to bi mogla biti i pretpostavka za širenje vala demokratizacije, pa i integracije jugoistoka Europe.

Umjesto liderstva, unutar EU u političkom smislu prevladava pragmatizam. S jedne strane, najprije se stidljivo govorilo o Europi više brzina, a sad je ona postala praksom. Glavna pojavna vrlina europske integracije sustavom Šengena regulirana sloboda kretanja unutar Europskog ekonomskog prostora, tijekom pandemije kovid-19 došla je u pitanje, a očito je da će nakon završetka krize biti ograničenija nego dosad, da je širenje Šengenske zone vrlo upitno, a da bi u europskom središtu vrlo rado i reducirali današnji opseg zone.

Umjesto jasnog usmjerenja koje bi vodilo prema „sve više Europe”, počinje dominirati koncepcija zatvaranja i ograničavanja.

Razlog tome je, prije svega, to što političke elite u cijeloj Europi razmišljaju isključivo u okviru mandatnog razdoblja, dakle, na nacionalnoj su razini uokvirene razdobljem od četiri, do maksimalno osam godina, a na europskoj na razdoblje od pet godina, koliko traje mandat EU, ili na sedam, koliko traje Višegodišnji financijski okvir – višegodišnji proračun Unije.

Kako sada stvari stoje, malo je vjerojatno da će do proširenja doći i u ovom mandatu Europske komisije, a jedino Crna Gora ima kakve-takve šanse da dovede u pitanje ovu zloguku prognozu.

Dvostruki standardi

Ipak, površnost administracije, zanemarivanje ključnih vrijednosnih razlika među državama koje su obuhvaćene procesom proširenja i umjetno izjednačavanje pozicija svih, čemu su i administracija i policy planeri u EU vrlo često skloni, ne ide na ruku Crnoj Gori.

Devijantno ponašanje administracije u Beogradu, paradoksalno, ne šteti toliko položaju same Srbije, nego svim zemljama u procesu. Činjenica da je Bosna i Hercegovina još daleko od otvaranja pregovora u dobroj je mjeri izazvana opstrukcijom političke frakcije Milorada Dodika u BiH, a ta je frakcija pod dominantnim političkim utjecajem Srbije i Rusije.

Srbija je, vjerojatno u dogovoru sa ruskom „dubokom državom”, posredstvom svojih tajnih službi, opstruirala smjenu vlasti u Makedoniji, kako bi se spriječila koncentracija makedonskih političkih snaga na pristupanje EU i NATO savezu. U Srbiji je pokušan državni udar, a u njega su izravno bili uključeni i ruska obavještajna mreža i „duboka država” Srbije, povijesno zasnovana na komplotima, konspiracijama i zloupotrebi vojske i policije u političke svrhe.

Sve to nije rezultiralo upozorenjem Srbiji od strane EU da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da bi ono za konzekvencu moglo imati prekid institucionalnoga dijaloga s EU.

Osim toga, Europska unija na neki je način „pustila niz vodu” administraciju Borisa Tadića, koja je bila svojevrsna pogodbena administracija, kompromisna suradnja mekog krila demokratskih snaga s navodno „mekšim krilom” prethodnoga autoritarnog režima (Dačić). Ta administracija zamijenjena je administracijom što je čine isključivo akteri iz staroga autoritarnog/totalitarnog režima Slobodana Miloševića, a od dolaska takozvanih Naprednjaka na vlast sustavno su razgrađene sve institucije građanskog društva. koje su se opirale autoritarnom monopolu vlasti, a destruirane su sve institucije ograničenja i kontrole vlasti, što su u prethodnom razdoblju bile uspostavljene u suradnji s Vijećem Europe i Europskom komisijom.

Problem: Srbija

Srbija Aeksandra Vučića u manjoj je mjeri uskladila svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU, nego što je ta politika bila harmonizirana u vrijeme Tadićeve administracije. Pritom je manje važno birokratsko nabrajanje dokumenata Europskih institucija, koje Srbija nije usvojila i ugradila u svoju politiku, a daleko je važnije to da Srbija otvoreno ne provodi temelje zajedničke europske politike prema Rusiji, a sada sve više i prema Kini.

Uništavanje slobodnih medija u Srbiji i njihovo svođenje na jedne dnevne novine, jednu televiziju, koja ima nacionalno značenje, i poneku web stranicu, otvoreni progon novinara, progon zviždača, onih koji upozoravaju na kriminal javnih vlasti, stvaranje partijske države, zloupotreba izvanrednog stanja koje je uvedeno protuustavno… sve to nije dovelo ni do kakve oštre reakcije europskih institucija. Naravno, moralo je rezultirati barem blagom reakcijom međunarodnih institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava i razvojem demokratskih institucija.

Vrlo umjereno i odmjereno izvješće organizacije Freedom House, kojim se konstatira notorna činjenica da Srbiju više nije moguće promatrati kao nesavršenu demokraciju, nego isključivo kao hibridni poredak, dakle. autoritarnu vlast, izazvalo je sasvim nerazmjernu reakciju režima u Beogradu, ali je pokazalo i to da se mentalitet izjednačavanja, bez promatranja dubinskih, strukturnih razlika i razlika u perceptivnoj udešenosti administracija i javnosti u pojedinim državama, iz europske administracije i dijela političke klase prelio i na međunarodne nevladine organizacije, i to ne nužno samo one europske.

Vještačko jednačenje

Naime, i u izvješću Freedom Housea nalazimo niveliranje Srbije i Crne Gore, kao dva hibridna poretka.

Na putu za punopravno članstvo u EU Crna Gora objektivno ima jednu ozbiljnu manu: u Crnoj Gori nije proveden drugi prijenos vlasti, nisu ispitane performanse javne uprave i državnih institucija da se u njima zamijeni ekipa na vlasti, a da država pritom nastavi normalno funkcionirati. Ta država ima i strukturni problem, što njena opozicija u velikom dijelu nije opozicija aktualnim vlastima, nego samoj ideji crnogorske državnosti.

Objektivno, teško je u današnjim prilikama zamisliti smjenu vlasti u Crnoj Gori, a zapravo je nemoguće unutar ustavnoga luka formirati alternativu koja bi iz vlasti isključila predsjednika Đukanovića i njegov DPS.

Međutim, osim tog problema, Crna Gora funkcionira kao država koja već sad vodi vanjsku politiku posve harmonizirano s EU, koja poštuje temeljna europska načela. Možda ima problema s korupcijom, medijskim slobodama, vladavinom prava, ali po tome se ne razlikuje bitno od drugih novih demokracija.

Premda je dugo uživao otvorenu naklonost Europskih institucija, predsjednik Srbije (prije premijer) Aleksandar Vučić sustavno proizvodi nestabilnost u regiji: nastoji je izvoziti u BiH (vrlo uspješno), u Hrvatsku, na Kosovo, u Crnu Goru, a kao što smo vidjeli i Sjeverna Makedonija je bila na njegovu nišanu. Pritom zloupotrebljava i organizaciju vrlo skromne i upitne duhovnosti – Srpsku pravoslavnu crkvu.

Konspiracija za rastakanje Crne Gore

Vučiću je važno što Miroslav Gavrilović (Irinej) podupire svaki njegov izvoz nestabilnosti u susjedstvo, a u Crnoj se Gori u tu politiku uključio pretvarajući mrežu, što je na teritoriju Crne Gore kontroliraju Risto Radović (Amfilohije) i Jovan Mićović (Joakinije), u kralježnicu konspiracije za rastakanje crnogorske države.

Nitko se u institucijama EU nije ozbiljnije pozabavio pitanjem crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama. Njime se bavila, doprinijela poboljšanjima i na koncu na nj dala suglasnost samo Venecijanska komisija (Europska komisija za demokraciju kroz pravo), savjetodavno tijelo Vijeća Europe, pa su tek rijetki u Uniji jasno razumjeli manipulaciju Srbije i SPC izrečene tvrdnjama o ograničavanju vjerskih sloboda i otimanju imovine.

Poruka – dogovorite se mirnim dijalogom, nađite kompromis – tipična je za takvo nepromišljeno „uspostavljanje mira”. Međunarodne institucije uvijek kreću s pozicije ekvidistance, ne zanima ih meritum spora i ne žele zauzimati stranu. U sporu ste, i morate se moći mirno dogovoriti u obostranom interesu – uvijek govore oni iz središnjih europskih zemalja, ne želeći ni pokušati vidjeti tko je u sporu u pravu.

Crna Gora je sjajno diplomatski provela jednu od važnih javnih politika oko kojih se obično razvijaju bilateralni sporovi – riješila je pitanje razgraničenja sa svim susjednim državama, osim što rješenje s Hrvatskom nije finalizirano, ali je uspostavljen takav privremeni režim da već skoro 20 godina nije bilo incidenata. Dakle, Crna Gora razumije temeljne vrijednosti vođenja politike dobrog susjedstva u EU.

Kampanja SPC
Nesretni splet okolnosti, da je danas Vatikan fokusiran na uspostavljanje ekumenskog dijaloga s Moskvom, s Ruskom pravoslavnom crkvom, pa da se ne obazire na jadnu duhovnost SPC, nego da, dapače, Miroslava Gavrilovića tretira kao da je duhovno relevantna figura, dodatno šteti Crnoj Gori u ovoj kampanji što ju SPC vodi protiv crnogorske države, a u korist Vučićeva režima.

Gavrilović je iz rojalističkih vremena dobro naučio kakva je vazalna uloga SPC u odnosu na apsolutnog vladara u Srbiji, ali takvom ne vidi ulogu svoje organizacije u Crnoj Gori, a ne vide je niti Radović, niti Mićović, koji, dapače, nude svoje usluge izvršitelja u Vučićevu projektu pokušaja udara ne legitimne crnogorske javne vlasti.

Unatoč međunarodnoj nespremnosti da ih slušaju i udubljuju se u pozadinu aktualnih događaja, crnogorski diplomati i političari moraju sustavno objašnjavati da se u Crnoj Gori ne radi o ograničavanju vjerskih sloboda, nego o sprečavanju novog oblika državnog udara.

Dio srednjoeuropskih novih demokracija lako će shvatiti o čemu je riječ, ali na Sjeverozapadu Europe bit će daleko teže. Možda će stanje lako razumjeti i francuski funkcionari, objasni li im se da je crnogorski model u Zakonu o vjerskim slobodama kreiran u duhu francuskoga modela odnosa između crkava i države.

Međutim, dok EU ne prevlada dva svoja ključna problema: problem političkog razmišljanja u kratkom vremenskom okviru i bez vizije šire slike, te uz administrativnu nespremnost za udubljivanje u probleme, prevladavat će današnja slika stanja, koja ugrožava i usporava politiku proširenja, ali i brojne druge europske politike.

PROTESTI U SARAJEVU

Najmanje dvije hiljade ljudi okupilo se danas u središtu Sarajeva da izrazi nezadovoljstvo stanjem u Bosni i Hercegovini, tražeći promjene kojima će se osigurati pošteni izbori i zaustaviti bujajuća politička korupcija, koja se pokazala i tokom pandemije.

“Dosta je bilo šutnje”, poruka je natpisa na čelu kolone koju je predvodio Mirsad Hadžikadić, predsjednik vanparlamentarne opozicione stranke Platforma za progres.

Pozivu te stranke na proteste pridružili su se i Naša stranka (NS), Narod i pravda (NiP) te Nezavisna bosanskohercegovačka lista.

Jedan od suorganizatora protesta, predsjednik Nezavisne bosanskohercegovačke liste Senad Šepić, kazao je novinarima da je stanje u zemlji toliko loše da je građanima preostalo jedino da traže pravdu na ulicama ne bi li se nešto promijenilo.

Uhapšen i predsjednik vlade federacije BiH

Ocjenjuje da hapšenje predsjednika vlade Federacije BiH Fadila Novalića u sklopu istrage o sumnjivoj kupovini bolničkih respiratora tokom epidemije pokazuje dubinu krize, te razmah kriminala i političke korupcije i zato je krajnje vrijeme za djelovanje.

Novalić, te ranije suspendovani direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak, kao i Fikret Hodžić, vlasnik kompanije “Srebrena malina” preko koje su i nabavljeni sporni respiratori, uhapšeni su u četvrtak i očekuje se odluka o tome hoće li im biti određen jednomjesečni pritvor ili će im se uz mjere zabrane napuštanja zemlje omogućiti obrana sa slobode.

Istragu vodi Tužiteljstvo BiH, a predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je zbog hapšenja Novalića koji je kadar njegove stranke oštro kritikovao glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić optuživši je za “progon istaknutih Bošnjaka”.

IZ SDA su pritvaranje Novalića uporedili s državnim udarom.

U međuvremenu nova afera u RS

U međuvremenu izbila je i afera nabavke poljske bolnice koju je kupila vlada Republike Srpske plativši za to oko 2,5 miliona eura. Bolnica koja je navodno trebala poslužiti za smještaj oboljelih od koronavirusa nabavljena je preko jedne privatne kompanije, a u BiH su stigli samo šatori, ne i ključna medicinska oprema.

Krizni štab RS u petak je odlučio da raskine ugovor, kao i da zatražiti povrat novca od kompanije “Balkan invest” koja je bila posrednik, ali opozicija u RS-u traži da se o ovom sumnjivom poslu sprovede istraga na isti način kako je to slučaj s respiratorima u Federaciji BiH.

Medicinsku opremu nabavljali preko arhitektonskih biroa i turističkih organizacija

Transperensi internacional BiH podiglo je i krivičnu prijavu protiv Instituta javnog zdravlja RS zbog spornih nabavki medicinske opreme.

Kako ističu u toj organizaciji, IJZ RS tokom aprila ove godine putem pregovaračkog postupka nabavljao medicinske zaštitne maske od firme koja se bavi arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću, kao i medicinsku zaštitnu opremu od jedne turističke agencije.

“Nijedna ni druga firma nema dozvolu za promet medicinskim sredstvima, iako se takav uslov tražio tenderskom dokumentacijom koju je Institut dostavio TIBIH”, navedeno je u prijavi.

BRNABIĆ

Premijerka Srbije Ana Brnabić ocijenila je danas da pojedini političari u regionu stvaraju tenzije među zemljama i narodima samo da bi “prikrili da ne trče brzo kao Srbija”.

Brnabić je rekla da je Srbija neke zemlje u ekonomskim oblastima “stigla i prestigla”, da su nesuglasice zvanične Podgorice sa Beogradom posljedica toga, a napomenula je da 28 odsto stanovnika Crne Gore čine Srbi.

“Mi moramo da se bavimo pitanjima Srba gdje god oni živjeli, imamo ustavnu obavezu, i za to se nećemo izvinjavati”, rekla je Brnabić i dodala da se i druge države bave pravima svoje nacije van granica sopstvene zemlje.

Ona je ocijenila da je Srbija sa Mađarskom izgradila strateško partnerstvo upravo na osnovu saradnje Beograda i Budimpešte o pravima nacionalnih manjina.

Brnabić je dodala i da je hapšenje vladike Joanikija u Crnoj Gori bilo politički čin, koji nije smio da se dogodi, uz ocjenu da prema vjerskim osjećanjima “morate da budete posebno oprezni kako ne bi izazivali sukobe”. Sa druge strane, Brnabić je rekla da ne razumiju potrebu kreiranja nove crkvene zajednice u 21. vijeku.

“To u 21. vijeku niko ne želi, osim ako nije (glumac) Tom Kruz”, ocijenila je Brnabić.

BRNABIĆ SMATRA

Odluka Crne Gore da ne otvori granice sa Srbijom je pogrešna i radi se o klasičnom slučaju kada politika i politikanstvo zamagle gledište i ekonomski interes, kazala je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Ona je u emisiji Fokus, na televiziji B92, rekla da je njoj potpuno jasna poruka Podgorice, a to je, kako je navela, da su u Crnoj Gori nepoželjni građani Srbije.

Brnabić je kazala da ne vidi da postoje bilo kakvi nesporazumi i da nema razloga da nazove crnogorskog premijera Duška Markovića kako bi joj objasnio odluku, jer joj je sve jasno.

Prema njenim riječima, ta odluka je pogrešna i radi se o “klasicnom slučaju kada politika i politikanstvo zamagle gledište i ekonomski interes”, prenosi Tanjug.

“Mislim da su turisti iz Srbije jako dobri turisti na crnogorskom primorju. Njihova odluka je bazirana na potpuno političkim motivima. Meni je odluka savršeno jasna, nema šta da mi neko obrazlaže”, rekla je Brnabić.

Ona je navela da je uvjerena da će Crna Gora promijeniti odluku, jer će, kako je kazala, biti izložena velikom pritisku, pošto je turizam najveći generator bruto domaćeg proizvoda, a srpski turisti su značajno tome doprinosili.

„ Vjerujem da će biti potpuno drugačija odluka, da će nas pozivati da dođemo. A ja pozivam građane da ne idu tamo gdje su nepoželjni”, rekla je Brnabić.

Govoreći o odnosu sa Crnom Gorom, ona je kazala da pokušava da se ne bavi unutrašnjim pitanjima Crne Gore i da Srbija poštuje Crnu Goru kao susjednu državu i partnera.

Ukazala je na to da, kao premijerka, ima ustavnu obavezu da se bavi i brine o Srbima ma gdje bili, a tako i u Crnoj Gori.

Prema riječima Brnabić, to radi svaka ozbiljna država, a Srbija je postala ozbiljna država.

To, kako je navela, ne znači miješanje u unutrašnje poslove Crne Gore.

“Ja sam za najbolje moguće odnose sa Crnom Gorom. Žao mi je što su izabrali neki drugi put, koji ne razumijem, a to je da se u 21.veku bavite formiranjem crkve, umjesto da se bavite digitalizacijom i podrškom sektorima koji mogu da podignu konkuretnost kako bi mladi ostajali u regionu, podigli dodatnu vrijednost ekonomije”, navela je Brnabić.

Ona je kazala da su do donošenja Zakona o slobodi vjeroispovesti odnosi Srbije i Crne Gore bili odlični.

“Srbija ima samo jedan jedini interes, a to je regionalna stabilnost. Naš interes je bolji kvalitet života građana Srbije, a to dirketno zavisi od stabilnosti regiona”, naglasila je Brnabić.

Ona je kazala i da Srbija ne uvodi recipročne mjere, jer “politikanstvo često zamuti um nekima pa ne vide da će takve odluke imati loše posljedice po njihove građane i ekonomiju”.

Brnabić je poručila da su granice Srbije otvorene i pozvala je građane Crne Gore da dođu u tu zemlju.

“Oni su dobrodošli, crnogorski studenti kojih ima dosta da budu u što većem broju u Srbiji. Srbija je otvorena zemlja i želimo da ljudi dolaze ovde, jer to znači mnogo za našu ekonomiju i odnose”, kazala je Brnabić.

ZA DESET ZEMALJA

Hrvatska je na današnjem zasjedanju Vlade donijela odluku da otvori granice za deset evropskih zemalja, među kojima nema Crne Gore, prenose hrvatski mediji.

Napravili smo plan po kojem bismo izmenili odluku o privremenoj zabrani prelaska granice za državljane niza zemalja, za turizam. To bi se odnosilo na Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Češku, Slovačku, Estoniju, Litvaniju, Litvaniju, Poljsku i Nemačku – rekao je Plenković, prenosi zagrebački portal Index.

Plenković je na početku sjednice Vlade rekao da do ove odluke dolazi, kako je rekao, zbog sjajnih rezultata Hrvatske proteklih dana.

Granice će, kazao je, biti otvorene za turiste iz deset evropskih zemalja, a lista će se proširivati, kaže, u skladu sa situacijom.

Prethodno je Crna Gora učinila nešto slično, pa ni tamo Srbima za sada nije dozvoljeno da putuju.

Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš naveo je kako posljednja tri dana u Hrvatskoj nema novih zaraženih korona virusom.

“Nalazimo se među najuspešnijim zemljama u borbi protiv KOVID-19 u Evropi i svijetu – rekao je dodavši kako od popuštanja mjera imamo mali broj novozaraženih i povoljnu epidemiološku situaciju”, naveo je Beroš.

Dodao je da je siguran da će se, kako situacija bude odmicala, popis zemalja proširivati.

Ministar u vladi Hrvatske, Davor Božinović je objasnio da državljani iz deset zemalja s popisa više neće morati navoditi razloge ulaska u Hrvatsku, nego će u zemlju ulaziti kao i prije pandemije koronavirusa.

KURTI TVRDI

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti izjavio je da su laži i klevete izjave kosovskog predsjednika Hašim Tačija da je sa dvojicom saradnika bio u sobi za prisluškivanje u Telekomu Kosova.

“To su laži, klevete. Problem sa lažovima je što ne mogu lagati jedanput, već moraju da lažu svaki dan, čak i nekoliko puta dnevno”, rekao je Kurti tokom posjete opštini Priština i dodao da to ne treba da budu samo pitanja za njega već i pitanja državnog tužioca za predsjednika.

Kurti je dodao da su protagonisti afere “Pronto”, u kojoj su optuženi visoki predstavnici Demokratske partije Kosova, neko na koga ne treba gubiti vreme i da “oni svoje želje opisuju kao činjenice”.

“Oni žele da uđu u sobu za prisluškivanje, žele da uzurpiraju sjedište premijera, imaju ove želje i njihove želje pripisuju meni, ali one ne stoje”, rekao je Kurti.

Kurti je govorio i o današnjoj “probi protesta” u Prištini, u kojoj je najavljeno okupljanje do 5.000 osoba.

“Samoopredjeljenje ima organizaciju aktivista i oni djeluju, organizuju, rade. Ja, kao premijer, ne učestvujemo u organizaciji ovih susreta”, rekao je.

U SJEVERNOJ MAKEDONIJI

U Sjevernoj Makedoniji danas je ukinut policijski čas, jedna od najrestriktivnijih mjera uvedenih radi sprečavanje širenja Kovid-19.

Ograničavanje kretanja građana zbog pandemije korona virusa uvedeno je 22. marta, a posljednji desetočasovni policijski čas je završen jutros u 5 sati.

Na snazi ostaju mjere Vlade za obavezno nošenje maski u zatvorenom javnom prostoru i na otvorenom ako nije moguće ostvariti fizičku distancu od dva metra.

Prema vladinoj odluci, od sjutra je dozvoljeno ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata, ali će zasad moći da rade samo otvoreni djelovi kafića i restorana uz ograničenje broja gostiju i poštovanje zdravstvenih protokola.

VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da nema nikakvu sumnju da je odluka Crne Gore da početkom juna ne otvori granicu prema Srbiji, politička. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić kazao je da odluka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije, kojom se zabranjuje slijetanje aviona Montenegro erlajnsa na beogradski aerodorom “Nikola Tesla”, nema veze sa spoljnom politikom.

On je rekao da je uvjeren da će se ta odluka mijenjati i da će presuditi interesi Crne Gore, prenosi Blic.

“Nemam nikakvu sumnju da je riječ o političkoj odluci u Crnoj Gori. Valjda se hvalite dobrim rezultatima”, naveo je Vučić.

Dačić: “Srećan vam put, samo ne dirajte Srbe”

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić kazao je da odluka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije, kojom se zabranjuje slijetanje aviona Montenegro erlajnsa na beogradski aerodorom “Nikola Tesla”, nema veze sa spoljnom politikom.

Dačić je rekao da to nijesu recipročne mjere na odluku Crne Gore da ne otvori granicu za Srbiju, već da bi recipročne mjere bile kada bi Srbija zabranila ulazak građana Crne Gore na svoju teritoriju.

“Što se mene tiče, nek ostane ova mjera za Crnu Goru za cijelu godinu, da se malo naši opamete. Onaj ko vas hoće, on će sigurno da otvori granice. Srećan vam put, samo ne dirajte Srbe”, rekao je Dačić televiziji Prva.

On je naveo da su za Srbiju najvažniji položaj i prava srpskog naroda u Crnoj Gori i da je sada ključno pitanje da li će se dva naroda međusobno sukobljavati, ili sarađivati i “biti braća kao što su uvijek bili”.

Komentarišući najavu crnogorskog premijera Duška Markovića da će se granice Crne Gore u prvim danima juna otvoriti za više zemalja, među kojima nije Srbija, Dačić je kazao da rješavanju tog pitanja treba pristupiti racionalno, bez emocija.

“To da li će Srbija i Crna Gora da žive u jednoj državi, ili u više država potpuno je sporedno pitanje, ključno je da li će Srbi i Crnogorci da međusobno sarađuju, zanimaju nas prava srpskog naroda”, rekao je Dačić, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Crna Gora “zadala” je najveći udarac Srbima time što nije otvorila granicu.

Dačić je dodao da da smatra da će ove godine biti manje srpskih turista u Crnoj Gori.

VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da nema nikakvu sumnju da je odluka Crne Gore da početkom juna ne otvori granicu prema Srbiji, politička. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić kazao je da odluka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije, kojom se zabranjuje slijetanje aviona Montenegro erlajnsa na beogradski aerodorom “Nikola Tesla”, nema veze sa spoljnom politikom.

Vučić je najavio da Srbija svoju granicu neće zatvarati.

“Mi u to blato nećemo ulaziti”, rekao je Vučić novinarima u Smederevskoj Palanci, prenosi Tanjug.

On je kazao da mu je bilo jasno od prvog trenutka da je ta odluka politička i da je uvjeren da će se ona mijenjati.

“Ne zato što će naprasno početi da više vole Srbiju, već zato što će njihovi interesi to zahtijevati i siguran sam da će tražiti dovoljan razlog da je promijene”, rekao je Vučić.

Vučić je kazao da “sve zemlje kojima je Crna Gora dozvolila ulazak imaju proporcionalno značajno veći broj mrtvih nego Srbija”.

On je rekao da država valjda treba da se hvali time što testira veliki broj ljudi i kaže da ima zaražene, a nema više ljude sa teškim simptomima, kada pokaže da ne želi da sakriva ljude koji su zaraženi i bolesni.

“Kako je to Njemačka na listi onih zemalja čiji građani mogu da uđu, koja ima 30 puta više mrtvih nego Srbija, ko zna koliko zaraženih više. Kako oni mogu, a Srbija ne može? Kako mogu Austrija i Slovenija, svi proporcionalno imaju značajno veći broj mrtvih nego Srbija”, rekao je Vučić.

On je dodao da je to svakome jasno i da ne bi više to ni da objašnjava.

“Najbolje da nikoga ne testiramo, kako to neki u regionu rade, pa onda kažu od 19 testiranih, imamo jednog ili nijednog. Pa koga ćeš od 19 testiranih da nađeš”, rekao je Vučić.

On je rekao i da Srbija “neće da ulazi u to blato” i da zaustavlja građane Crne Gore i da cijeni ko je koliko testova uradio, od kojih je bolesti umirao, a nije prijavljivao.

“Mi ćemo da držimo naše granice otvorenim, jer je to ne samo u evropskom, već u srpskom duhu, duhu dobrih prijateljskih i bratskih odnosa, a time bismo kažnjavali i 30 odsto Srba koji tamo žive, a nećemo da kažnjavamo ni njih, niti ostale građane Crne Gore”, rekao je Vučić.

Kad je riječ o mjeri Direktorata za civlno vazuhoplovstvo, Vučić pita kako bi se na aerodromu razdvajalo ko, u skladu sa odlukama Crne Gore, može da uđe u avion, a ko ne.

“Na kakvu bismo zemlju ličili da ljudi stanu u red sa bording kartom, a mi onda da prebrojavamo krvna zrnca i kažemo ”vi mozete, jer ste iz Crne Gore, a vi zato što ste iz Srbije, ne možete. Kako nikome to nije palo na pamet, nego se govori o političkoj odluci”, upitao je Vučić.

Dačić: “Srećan vam put, samo ne dirajte Srbe”

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić kazao je da odluka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije, kojom se zabranjuje slijetanje aviona Montenegro erlajnsa na beogradski aerodorom “Nikola Tesla”, nema veze sa spoljnom politikom.

Dačić je rekao da to nijesu recipročne mjere na odluku Crne Gore da ne otvori granicu za Srbiju, već da bi recipročne mjere bile kada bi Srbija zabranila ulazak građana Crne Gore na svoju teritoriju.

“Što se mene tiče, nek ostane ova mjera za Crnu Goru za cijelu godinu, da se malo naši opamete. Onaj ko vas hoće, on će sigurno da otvori granice. Srećan vam put, samo ne dirajte Srbe”, rekao je Dačić televiziji Prva.

On je naveo da su za Srbiju najvažniji položaj i prava srpskog naroda u Crnoj Gori i da je sada ključno pitanje da li će se dva naroda međusobno sukobljavati, ili sarađivati i “biti braća kao što su uvijek bili”.

Komentarišući najavu crnogorskog premijera Duška Markovića da će se granice Crne Gore u prvim danima juna otvoriti za više zemalja, među kojima nije Srbija, Dačić je kazao da rješavanju tog pitanja treba pristupiti racionalno, bez emocija.

“To da li će Srbija i Crna Gora da žive u jednoj državi, ili u više država potpuno je sporedno pitanje, ključno je da li će Srbi i Crnogorci da međusobno sarađuju, zanimaju nas prava srpskog naroda”, rekao je Dačić, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Crna Gora “zadala” je najveći udarac Srbima time što nije otvorila granicu.

Dačić je dodao da da smatra da će ove godine biti manje srpskih turista u Crnoj Gori.