U SRBIJI ZBOG POPLAVA

Vanredna situacija zbog poplava proglašena je u sedam opština u Srbiji. Izlivene rijeke su ugrožile više od 700 domaćinstava, a evakuisano je do sada 48 osoba. Saobraćaj na regionalnim putevima u prekidu, jer je voda odnijela mostove.

Vanredna situacija zbog rasta vodostaja i poplava na snazi je u Osečini, Кrupnju, Loznici, Ljuboviji, Malom Zvorniku, Arilju i Кosjeriću, a poplavljeno je više od 700 domaćinstava, javio je RTS.

Rijeka Ljuboviđa je srušila je dva mosta u Ljuboviji. U prekidu je saobraćaj na više regionalnih puteva.

Načelnik Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice i civilnu zaštitu Goran Nikolić kazao je za RTS da je najkritičnije stanje za sada u Ljuboviji i Guči, jer je u ranim jutarnjim satima bilo jake kiše.

Vanredna situacija je proglašena u sedam opština u kojima je bilo i evakuacije stanovništva.

“Ukupno je 48 ljudi evakuisano, a jedna osoba je spasena”, naveo je Nikolić.

Očekuju se porasti vodostaja na Tamnavi i Кolubari, preventivno su spremni džakovi i pijesak, a teren se obilazi 24 sata dnevno. U 12 sati će zasijedati Štab za vanredne situacije u Obrenovcu.

Rijeka Ljuboviđa juče je poplavila centar Ljubovije i najmanje 500 domaćinstava, a srušen je i most na magistralnom putu. Ugroženo je još pet mostova.

Stanovništvo nije evakuisano, već se samo povuklo na spratove. Nadležne službe su izašle na teren.

Jadar je kod Osečine poplavio oko 150 kuća i nekoliko privrednih objekata.

U tu opštinu su upućene dodatne snage SVS-a i pripadnici Žandarmerije, kako bi pomogli građanima.

Poplavni talas Jadra se iz Osečine kreće se ka Loznici.

Zbog obilnih padavina, u Banji Badanji kod Loznice izlila se rijeka Cernica i ugrozila rad tog lječilišta.

Rijeka Кolubara, čiji je vodostaj porastao usljed obilnih padavina, je pod kontrolom, izjavio je gradonačelnik Valjeva Slobodan Gvozdenović i dodao da se jedino Obnica izlila u pojedinim djelovima, ali da stanovništvo nije ugroženo.

U BRISELU

Nova runda dijaloga Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa dvije zemlje biće održana u četvrtak, 25. juna u Briselu, a kosovsku stranu će u ovoj rundi najvjerovatnije predstavljati kosovski premijer Avdulah Hoti, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) nezvanični izvori u Prištini i Briselu. I dalje nema potvrde ko će biti predstavnik zvaničnog Beograda.

Runda razgovora u Briselu se organizuje prije 27. juna kada predstavnici Srbije i Kosova učestvuju na sastanku u Vašingtonu na poziv izaslanika za dijalog Ričarda Grenela.

Specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak je prošle nedjelje tokom posjete Kosovu izjavio da zna datume dijaloga ali da će ih objaviti nakon što obavi konsulatcije sa objema stranama.

On danas boravi u Beogradu i sastaje sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.

Ova runda je formalna obnova dijaloga koji je suspendovan u novembru 2018. nakon što je vlada Ramuša Haradinaja uvela takse od 100 odsto na uvoznu robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Taksa je ukinuta i vlada Aljbina Kurtia uvela mjere reciprociteta, koje je, prvog dana po dolasku na funkciju, ukinula vlada Abdulaha Hotija.

JAKŠIĆ ZA TVCG

Značaj broj malih stranaka nadao se poslaničkim mjestima jer je cenzus smanjen sa 5 na 3 odsto, objašnjava novinar i analitičar, Boško Jakšić. Ističe da su upravo te stranke očekivale podršku Vučića, kako bi ostvarile taj cilj, ali se desilo suprotno.

“Time je obezbijedio da bez ikakve građanske opozicije može da nastavi svoju, sve izrazitiju, autoritarnu vladavinu i da samog sebe dovede u svojevrsnu poziciju kralja”, navodi Jakšić.

On ocijenjuje da će ovako ubjedljiva pobjeda i veliki fond galsova omogućiti Vučiću nešto lagodniju poziciju kada je završnica pregovora o Kosovu u pitanju.

“Jer se očekuje da njegova popularnost opadne, kakav god sporazum da dogovori, ali to neće biti u mjeri da se ugrozi njega vlast”, kaže Jakšić.

Sagovornik TVCG očekuje da će u cilju očuvanja, kako ističe, fasadne demokratije u Srbiji, Vučić ponuditi pojedinim strankama koje nijesu prešle cenzus određene pozicije u izvršnoj vlasti..

S&D U EP

Politička grupacija Socijalista i Demokrata (S&D) u Evropskom parlamentu (EP) pozvala je zemlje članice Evropske unije (EU) da ne otvaraju nova poglavlja u pregovorima sa Srbijom “prije nego što se u zemlji ne uspostavi dovoljno demokratije”.

Potpredsjednica političke grupe za vanjske poslove, Kati Piri saopštila je da izbori nijesu bili reprezentativni i da strahuje da neće spriječiti osipanje vladavine prava u zemlji.

“To ne smije da se događa u zemlji koja je kandidat za članstvo u EU. Pozivamo Evropsku komsiju (EK) koja vodi pregovore o pristupanju da zaista analiziraja šta je pošlo po zlu i da izvuče zaključke”, navodi Piri.

Smatra da Savjet EU ne bi trebalo da otvara nova poglavlja sa Srbijom prije nego što se ne riješe veliki problemi u oblasti demokratije.

“Kao minimum, potrebni su nam slobodni mediji i raznovrstan parlament, u kome je zastupljena opozicija. Bila sam šokirana kada sam vidjela da komesar Varhelji (Oliver) u sinoćnjoj izjavi nije reko niti jednu riječ o ovim problemima, niti o zahtjevu opozicije da se izbori odgode”, kaže Piri.

Izvjestilac EP za Zapadni Balkan i portparol S&D u odboru za vanjske poslove Tonino Picula dodao je da će S&D grupa ostati u bliskom kontaktu sa sestrinskim strankama koje su bojkotovale izbore.

“Nikada ne podržavamo bojkot i mislimo da politička debata mora da se vodi u Parlamentu. Međutim, ovim bojkotom od strane glavnih opozicionih partija i neuspjehom da opozicija uđe u parlament, uprkos spuštanju praga na tri odsto neposredno prije izbora, parlament u Srbiji je izgubio svoju ulogu kao zakonodavno tijelo koje predstavlja sveukupno društvo u Srbiji”, rekao je Picula.

Navodi da je Evropska naroda stranka (EPP) u velikoj mjeri odgovorna za trenutnu situaciju.

“Oni štite predsjednika Vučića godinama,dok on pretvara državu u autokratiju. Pozivano EPP da preispita članstvo Vučićeve partije”, navodi Picula.

Šefica delegacije Evropkog parlameta za Srbiju, Tanja Fajon ocijenila je da se nivo demokratije nakon izbora u Srbiji pogoršao, a posebno situacija u oblasti slobode medija.

“Više ne potoji parlamentarna opozicija, što poziva na preispitivanje legitimiteta cjelokupog rada novog parlamenta”, navodi Fajon.

Ona ocjenjuje da je usljed pandemije COVID19, misija OEBS/ODIHR bila ograničena i da EP nije mogao da pošalje svoje izaslanike. Prema lokalnim posmatračima, izborne neregularnosti su uočene na pet odsto biračkih mjesta, što je veći procenat nego nepravilnosti na parlamentarnim izborima 2016. i predsjedničkim 2017. Izlaznost je, naglašava, bila znatno niža nego prije četiri godine, i ostala je manja od 50 odsto, uprkos pritiscima vlade za učešćem.

“Kao jedna od posrednika Evropskog parlamenta u međustranačkom dijalgu u Parlamentu Srbije, sa žaljenjem konstatujem da uprkos našim naporima, uslovi nijesu bili dovoljni za većinu opozicije da učestvuje u izborima”, kaže Fajon.

Zaključuje da se moraju naći nove metode kako bi se opozicija uključila u sljedeću rundu međupartijskog dijaloga.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela

FAJON I BILČIK

Odsustvo proevropskih parlametnarnih partija u opozicionom bloku ne smije da podriva proevropsku odlučnost Srbije i njene aspiracije ka EU, navodi se u zajedničkoj izjavi evropskih poslnika Tanje Fajon (S&D, SI) i Vladimira Bilčika (EPP, SK), koji su posredovali u međupartijskom dijalogu o poboljšanju izbornih uslova u Srbiji, a povodom ishoda jučerašnjeg glasanja.

Naglašavaju da su građani Srbije su imali priliku 21. juna da ostvare svoje demokratsko pravo glasanjem na parlamentarnim, pokrajinskim i loklanim izborima i da su ovi parlamentarni izbori bili među prvima u Evropi koji su se održali tokom pandemije.

“Iako je postojala snažna volja da se poboljšaju izborni uslovi kroz međustranački dijalog uz posredovanje Evropskog parlamenta, žalimo što su neke opozicione stranke zadržale poziciju da bojkotuju parlamentarne izbore. Najniža izlaznost od 2000.god i dramatična pormjena u političkom pejzažu u sastavu novog parlamenta, u kome će dvotrećinska većina biti u rukama jedne političke liste, predstavljaće važan izazov za buduću Vladu Srbije”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

Ističu da parlament ima ključnu ulogu u ostvarivanju dosljednih težnji građana Srbije za budućnošću u EU.

“To je još značajnije u kontekstu revidirane metodologije koja naglašava jače političko angažovanje i dijalog, zajedno sa fundamentalnim reformama (vladavina prava, demokrtske institucije, ekonomija). Proces proširenja takođe zahtijeva i pojačanu ulogu parlamenata i svih političkih snaga koje imaju ključnu ulogu u sprovođenju reformi izgradnji aktivnog društvenog konsenzusa o evropskoj budućnosti regiona”, navode Fajon i Bilčkik

Oni zaključuju da će Evropski parlament, kroz drugu fazu međupartijskog dijaloga ostati posvećen radu sa Parlamentom Srbije i svim političkom snagama kako bise podržale reforme u oblasti demokratije, valdavine prava i odgovornosti.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

URADIĆE ANALIZU

Generalni sekretar Srpske radikalne stranke (SRS) Miljan Damjanović izjavio je da SRS nije prešla cenzus na parlamentarnim izborima održanim u Srbiji, i za to okrivio vladajuću Srpsku naprednu stranku.

On je kazao da su naprednjaci “uspjeli da spuste SRS ispod cenzusnog praga”.

“To je bio jedini plan predstavnika vlasti, da po svaku cijenu SRS izbaci iz parlamenta, jer smo u prethodnom periodu pokazali da smo bili jedina jaka opoziciona stranka naprednjačkom režimu”, rekao je Damjanović, prenosi B92.

Dodao je da postoje mjesta u kojima je SRS prešla cenzus na lokalnim izborima. 

“Uradićemo najdublju moguću analizu od biračkog mjesta do biračkog mjesta, jer smo vidjeli dosta nepravilnsoti i sumnjamo da je to bila volja naroda”, naveo je Damjanović. 

Najavio da će SRS u narednom periodu nastaviti političku borbu kao vanparlamentarna stranka.

“Nećemo odustati od naših ciljeva. Vlast je uspjela u svojoj namjeri i da prelivanjem glasova onih stranaka koje su stvorili kako bi glas po glas otkinuli SRS, kako bi imali dvotrećinsku većinu u Skupštini Srbiji”, rekao je Damjanović. 

SVJETSKI MEDIJI PIŠU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ubedljivom pobjedom svoje Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima učvrstio svoju vladavinu u zemlji, ali se sada suočava s povećanim pritiskom sa Zapada da ostvari napredak u pregovorima s Kosovom, pišu svjetski mediji.

Vladajuća konzervativna Srpska napredna stranka (SNS) predvođena predsjednikom Vučićem je, prema projekcijama, ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima, navodi Rojters (Reuters), prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Na izlaznost na izborima je, kako ukazuje agencija, uticao bojkot nekih opozicionih partije koje kažu da glasanje nije bilo slobodno i fer zbog Vučićeve kontrole nad medijima.

Glasači su uveliko podržali napore Vučićeve vladajuće koalicije za članstvo Srbije u Evropskoj uniji dok održava snažne veze s Rusijom i Kinom, navodi Rojters i ističe da se buduća vlada suočava s povećanim pritiskom EU i SAD da Beograd prizna Kosovo, što se smatra ključem za stabilnost regiona.

Vučićeva SNS je sa 63 odsto osvojenih glasova prema prvim rezultatima, u poziciji da dramatično poveća svoju čvrstu dominaciju u parlamentu, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse), navodeći da je mrlju na izbore ostavio bojkot djelova opozicije koja predsjednika optužuje za sve veći autoritarizam i koja tvrdi da izbori nijesu bili fer i slobodni pod dominantnom Vučićevom vlašću.

Ipak, kako navodi AFP, uprkos kampanji bojkota i bojazni zbog korona virusa, izlaznost je bila manja nego obično, ali ne dramatično – na oko 50 odsto.

Vučić osam godina nastoji da konsoliduje kontrolu nad srpskom demokratijom, ocjenjuje AFP, dodajući da su izbori uslijedili poslije novog talasa popularnosti Vučića zbog držanja situacije s korona virusom pod kontrolom. Međutim, ukazuje agencija, posmatrači kažu da Vučićeva moć leži u njegovoj manipulaciji medijima, s nekoliko medijskih kuća koje služe kao propagandna mašinerije SNS-a, dok je Fridom haus (Freedom House) nedavno svrstao Srbiju u kategoriju “hibridni režim”.

S druge strane, dodaje AFP, srpski lider može računati na podršku ključnih saveznika na međunarodnoj pozornici – pored bliskih veza s Rusijom i Kinom, ima podršku Zapada koji smatra da on može da riješi višedecenijski teritorijalni spor s Kosovom.

Sa završenim izborima, predsjednik Srbije će se suočiti s pritiskom da ostvari napredak u razgovorima s Prištinom koji su zamrznuti više od godinu dana, ocjenjuje AFP i ukazuje da u narednih nedjelju dana Vučić ima razgovor s izaslanikom EU za Srbiju i Kosovu, odlazi u Moskvu i sastaje se predstavnicima Kosova u Bijeloj kući.

Srpski predsjednik predvodio je svoju partiju do ubjedljive pobjede na izborima u zemlji koja je u središtu borbe za uticaj među globalnim silama, piše Blumberg (Bloomberg).

Osnažen bojkotom opozicionih lidera, dok je na izlaznost uticao i strah od korona virusa, rezultat izbora je dovoljan da Vučićeva SNS može bez ometanja da mijenja zakone u parlamentu, ukazuje Blumberg i ističe da Vučićeva partija ima snažniju većinu u parlamentu od vladajućih stranka širom Evrope, osim u Rusiji i Bjelorusiji.

Pobjeda će Vučiću omogućiti da pojača svoju političku dominaciju u zemlji koja je počela kada se transformisao od vatrenog nacionaliste u proevropskog premijera 2014, dok će, kako navodi Blumberg, vlada dobiti novi mandat da rješava teška pitanja od oporavka privrede poslije korona virusa do popravljanja odnosa s Kosovom i kretanja nasigurnim putem ka članstvu u EU.

Vučićeva najveća borba vezana je za njegov napor da vodi zemlju u EU, ističe Blumberg, dodajući da je glavna prepreka Kosova, pošto Brisel zahtijeva da Srbija popravi odnose sa susjedom kao uslov za ulazak, dok je Vučić proveo godine sprečavajući Kosovo da dobije međunarodno priznanje, što podržava i većina Srba.

Ali pritisak za dogovor raste, podvlači Blumberg, navodeći da je izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa Ričard Grenel ubijedio Vučića da se sastane s kosovskim kolegom u Bijeloj kući 27. juna. Prije toga se sastaje s izaslanikom EU koji pokušava da obnovi pregovore pod posredovanjem Brisela, a onda ide u Rusiju da se sastane sa svojim saveznikom Vadimirom Putinom.

Srpski predsjednik proglasio je ubjedljivu povedu za svoju desničarsku partiju na parlamentarnim izborima u jeku širenja korona virusa i bojkota većine opozicije, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).

Srbija će, ukazuje AP, imati jedinstvenu skupštinu praktično bez opozicije i sa samo tri ili četiri od 21 partije koja je učestvovala na izborima.

Izbori u Srbiji su bili prvi nacionalni izbori u Evropi tokom pandemije korona virusa i održani su dok Srbija i dalje svakodnevno prijavljuje desetine novih slučajeva pošto je potpuno ublažila mjere ograničenja.

Iako na izborima nije biran predsjednik, Vučić je dominirao kampanjom preko mejnstrim medija koje kontroliše, ismijevajući svoje kritičare, ukazuje AP i ističe da je on odbio navode o zloupotrebi svojih formalno ceremonijalnih ovlašćenja kao predsjednik, preuzimajući vodeću ulogu u kampanji. Navodeći nepostojanje uslova za slobodno i fer glasanje i opasnost po javno zdravlje, nekoliko glavnih opozicionih grupa je bojkotovalo glasanje, mada je učestvovalo više manjih partija.

Vučić, kako navodi AP, bivši ekstremni nacionalista kratko je bio ministar informisanja u vladi Slobodana Miloševića tokom ratova na Balkanu. Mada kaže da želi članstvo u EU, kritičari upozoravaju da su demokratske slobode erodirale od dolaske njegove partije na vlast 2012, dodaje agencija i, kako navodi, autokratski predsjednik je pozvao svoje pristalice da glasaju kako bi dobio snažan mandat za mirovne pregovore s Kosovom uz međunarodno posredovanje.

VUČIĆ NAKON IZBORA

Predsjednik Srbije i lider SNS-a Aleksandar Vučić poručio je večeras kako je vladajuća partija dobila povjerenje naroda kako nije zabilježeno.

“U politici sam dugo, ali nikada ovakav trenutak nijesam doživio, večeras sam dobio ogromno poverenje naroda u uslovima kada je malo ko vjerovao. Dobili smo veliko upozorenje naroda da moramo da budemo još odgovorniji, obazriviji, marljiviji”, poručio je Vučić pristalicama u izbornom štabu SNS-a.

“Dobili smo više od dva miliona glasova na nešto manje od 3,3 miliona izašlih, što je apsolutno nezabilježeno”, rekao je Vučić.

On je naveo da je SNS osvojio 63,4 odsto, i da se očekuje 64 odsto sa glasovima iz inostranstva i Kosova.

Kako je rekao, SNS je više govorio o planovima i idejama, i narod je to prepoznao.

“Zahvalan sam ljudima na odgovornosti i što su razumijeli da je budućnost Srbije važna svakom od nas i mi ćemo čuvati zdravlje. Želim da se zahvalim i našim penzionerima i svim drugim ljudima koji su uprkos svim mogoćim prijetnjama i izmišljotinama imali dovoljno hrabrosti da im kažu šta misle o budućnosti Srbije. Mislili su kroz kampanju da ne govorim istinu. Znate, mi smo imali dnevna istraživanja. Pokazala su da, što su oni više bili u javnosti sve su više padali”, poručio je Vučić.

OČEKIVANO

Srpska napredna stranka je, kao što se i očekivalo, ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima koji su održani danas u Srbiji.

Na osnovu 60 odsto obrađenog uzorka, SNS je osvojila 62,5 odsto glasova, a u parlament će ući i koalicija SPS-JS i lista SPAS Aleksandra Šapića.

Rezultati Ipsosa i Cesida na osnovu 60,6 odsto obrađenog uzorka: SNS: 62,5 odsto, SPS-JS: 10,7 odsto, SPAS: 4,1 odsto, POKS: 2,9 odsto, Suverenisti: 2,6 odsto, Metla: 2,5 odsto, SRS: 2,1 odsto, SVM: 2,1 odsto, PSG: 1,8 odsto, Zavetnici: 1,6 odsto, Zdravo da pobedi: 1,1 odsto, UDS: 1 odsto.

Prema ovim rezultatima SNS bi imao 180 poslanika, SPS-JS 30, SPAS 11.

Predstavnik IPSOS-a Marko Uljarević rekao je da, izuzimajući stranke manjina kojima je potreban prirodni prag, za sada nijedna lista ne prelazi cenzus.

“Realnu šansu ima POKS, koji je sada na 2,8 odsto. Realne šanse ima i Pokret ”Metla 2020” sa 2,5 odsto, a na tom procentu se nalaze i Suverenisti”, rekao je Uljarević za Pink TV.

“Ali, moraćemo da sačekamo potpunu realizaciju uzorka, da vidimo šta će se dešavati sa glasovima sa Kosova i iz inostranstva. Ovo su indikativni rezultati”, dodao je Uljarević.

On je dodao da se, prema rezultatima istraživanja prije izbora, očekivalo da će PSG Sergeja Trifunovića imati bolji rezultat, odnosno da će ući u parlament.

IZBORI U SRBIJI

Birališta na redovnim parlamentarnim izborima u Srbiji zatvorena su večeras u 20 sati.
Pravo glasa imalo je oko 6 miliona i 600 hiljada birača, a izlaznost je do 19 sati bila 44,9 odsto, pokazuju procjene Ipsosa i Cesida, prenosi RTS.

Osim republičkih izbora, održani su i izbori za pokrajinski parlament kao i lokalni izbori u opštinama širom Srbije.

Pravo glasa ima 6.584.376 birača, koji mogu da glasaju na 8.385 biračkih mjesta i opredjeljivati se između ukupno 21 stranke, koalicije ili liste, kojima je za ulazak u parlament potreban cenzus tri odsto.

Izbori se održavaju uz poštovanje svih epidemioloških mjera, pa će birači na izborno mjsto morati da dođu sa maskama ili će je, ukoliko je ne ponesu, dobiti prije nego što uđu na glasanje.

Razmak između građana mora biti najmanje metar, a i članovi izborne komisije nosiće zaštitnu opremu.

Na ulazu će se vršiti dezinfekcija ruku, a isto će biti i pri izlasku sa birališta. Izbori se održavaju i na Kosovu, prenosi Tanjug.

Pravo glasa na Kosovu ima oko sto hiljada birača, a biće otvoreno 90 biračkih mjesta.

Proces glasanja nadgledaće OEBS, a kada kutije budu zapečaćene biće prenijete u Rašku i Vranje, gdje će se brojati glasovi.

Građani će birati i lokalnu vlast u svim opštinama osim u Gradu Beogradu, Boru, Zaječaru, Kosjeriću, Majdanpeku, Lučanima, Aranđelovcu, Negotinu, Mionici, Medveđi, Preševu, Kuli, Kladovu, Doljevcu, Smederevskoj Palanci i Sevojnu, u kojima su lokalni izbori održali poslije 2016. 

Prvi preliminarni rezultati očekuju se sat poslije zatvaranja birališta, a RIK ima rok od 96 sati od zatvaranja birališta da proglasi konačne rezultate, ukoliko ne bude većih nepravilnosti.