STOLTENBERG

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenbreg pozdravio je incijative za nastavak dijaloga Beograda i Prištine kao jedinog puta ka rješenju kosovskog problema.

“Pozdravljam činjenicu da Beograd i Priština razgovaraju, jer je jedini način da se riješe izazovi u regionu i neslaganja oko Kosova u razgovorima o političkom rješenju”, kazao je Stoltenberg.

On je nakon dvodnevnih razgovora ministara odbrane NATO poručio da ne želi da spekuliše o ishodu sastanka predstavnika Beograda i Prištine u organizaciji SAD 27. juna, ali i naglasio da pozdravlja dijalog.

“Ne mislim da je to lako, ali je važno da se sastanu. Važno je da se nakon dugog perioda bez pravog sastanka dijalog nastavlja i to je prvi korak u pravom smjeru”, poručio je Stoltenberg, prenosi Tanjug.

On ocjenjuje da su i Beograd i Priština prepoznali da se tenzije moraju smanjiti i naći put za napredak.

Generalni sekretar NATO naglašava da Alijansa nastavlja da bude prisutna na Kosovu sa tri do četiri hiljade pripadnika koji obezbjeđuju sigurno okruženje za sve grupe na Kosovu.

BEOGRAD

Oko šest časova jutros ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu sudarili su se kombi vozilo beogradskih tablica i putnički automobil BMV, lozničkih registarskih oznaka, javila je Radio-televizija Srbije (RTS).

U saopštenju MUP-a Srbije se navodi da su dvije osobe poginule, dok je osam osoba povrijeđeno.

Kako se sumnja, do saobraćajne nezgode je došlo kada je vozač automobila BMV prošao na crveno svetlo na semaforu i sudario se sa kombijem, navodi MUP.

U Hitnoj pomoći su rekli za RTS da su tri ekipe izašle na teren, i nakon trijaže zatražile pomoć još ekipa. Ukupno sedam ekipa je intervenisalo.

Među povrijeđenima je jedno dijete koje je zadobilo težu povredu glave.

U automobilu se nalazila četvoročlana porodica, dok se u kombiju prevozilo petoro ljudi.

PICULA

Osuđivati rasizam u Americi je pogrešno ako se ne osvrnemo na sve ono što sami pogrešno radimo, počevši od blokade prijedloga Direktive o nediskriminaciji, saopštio je izvjestilac za Crnu Goru i Zapadni Balkan Tonino Picula u današnjem govoru u Evropskom parlamentu, a povodom donošenja Deklaracije o borbi protiv rasizma i ksenofobije.

Picula se pridružio osudi ubistva Flojda i tragičnog ishoda.

“No on nije jedina žrtva duboko ukorijenjenog rasizma koji postoji i nakon građanskog pokreta za prava,” naveo je on.

Saopštio je da ne treba smatrati da se u Evropi ne čini ništa loše.

“Prijedlog za zabranu rasizma putem direktive stoji u ladici već 12 godina, a kadkada samo selektivni pa pri razmišljanju o vlastitoj prošlosti razmišljamo selektivno. EU treba ostati predana poboljšanju odnosa sa SAD-om,” naveo je Picula.

Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli započeo je današnju sjednicu u Briselu minutom ćutanja u znak sjećanja na Džordža Flojda i sve žrtve nasilja i diskriminacije.

Sasoli je izrazio saučešće porodici i prijateljima Flojda, dodajući da je Parlament uvijek oštro osuđivao sve oblike nasilja i diskriminacije  i da se zalaže za poštovanje vladavine zakona.

PRED SAMIT

Evropski parlament će sjutra glasati o rezoluciji o zemljama Zapadnog Balkana kojom poziva EU da uradi više kako bi uspio proces proširenja.

“Parlament je uvijek bio za to da zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da se pridruže EU kada za to budu spremne”, navodi se u najavi za plenarnu sjednicu 17-19. juna, objavljenoj na sajtu Evropskog parlamenta.

U rezoluciji iz oktobra 2019. Parlament je izrazio razočaranje što Albanija i Sjeverna Makedonija nijesu mogle da počnu pregovore o pristupanju, ističući da je proces proširenja imao presudnu ulogu u stabilizaciji Zapadnog Balkana.

Poslije višemjesečnog kašnjenja, Evropski savijet je u martu odlučio da se otvore pristupni pregovori s te dvije zemlje.

Evropski parlament će glasati i o rezoluciji o Istočnom partnerstvu pred ključni samit EU-Istočno partnerstvo 18. juna.

Na tom samitu će učestvovati šefovi država ili vlada 27 članica i država Istočnog partnerstva: Azerbejdžana, Bjelorusije, Gruzije, Jermenije, Moldavije i Ukrajine, a predsjedavaće predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Evroposlanici će na plenarnom zasjedanju razmotriti i antirasističke proteste, buduće odnose EU i Velike Britanije, višegodišnji budžet EU.

Razgovaraće se i o otvaranju unutrašnjih granica EU, saopštio je EP i najavio da će pozvati da se Konferencija o budućnosti Evrope održi što je prije moguće poslije ljetnjeg odmora.

LAJČAK

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije, Miroslav Lajcak, izjavio je danas poslije sastanka sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem. da je Evropska unija posvećena tome da se što prije nastavi dijalog Prištine i Beograda.

Lajčak je na konferenciji za novinare rekao da EU želi da se postigne konačni dogovor između dvije zemlje.

“Moj mandat je vrlo jasan, da pomognem postizanju pravno obavezujućeg sporazuma Kosova i Srbije koji će normalizovati odnose i riješiti sve probleme i koji će biti prihvatljiv za zemlje regiona i države članice EU. Važno je i to da se ovaj proces, započet 2011. godine uz posredovanje Evropske unije, završi sporazumom koji normalizuje odnose dvije države”, rekao je Lajčak.

On je dodao da će nastaviti saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u dijalogu Priština Beograd.

“Uvijek smo bili bliski Sjedinjenim Državama i sve što je do sada postignuto postignuto je samo zahvaljujući ovoj saradnji. Ta saradnja će se nastaviti”, rekao je on.

Lajčak je rekao da će nastaviti da komunicira sa predsjednikom Tačijem i drugim političkim liderima na Kosovu.

Najavio je i da će posjetiti Beograd, gdje će se sastati sa političkim liderima kako bi razgovarali o nastavku dijaloga.

PRED SAMIT

Evropski parlament će sjutra glasati o rezoluciji o zemljama Zapadnog Balkana kojom poziva EU da uradi više kako bi uspio proces proširenja.

“Parlament je uvijek bio za to da zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da se pridruže EU kada za to budu spremne”, navodi se u najavi za plenarnu sjednicu 17-19. juna, objavljenoj na sajtu Evropskog parlamenta.

U rezoluciji iz oktobra 2019. Parlament je izrazio razočaranje što Albanija i Sjeverna Makedonija nijesu mogle da počnu pregovore o pristupanju, ističući da je proces proširenja imao presudnu ulogu u stabilizaciji Zapadnog Balkana.

Poslije višemjesečnog kašnjenja, Evropski savijet je u martu odlučio da se otvore pristupni pregovori s te dvije zemlje.

Evropski parlament će sjutra glasati i o rezoluciji o Istočnom partnerstvu pred ključni samit EU-Istočno partnerstvo 18. juna.

Na tom samitu će učestvovati šefovi država ili vlada 27 članica i država Istočnog partnerstva: Azerbejdžana, Bjelorusije, Gruzije, Jermenije, Moldavije i Ukrajine, a predsjedavaće predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Evroposlanici će na plenarnom zasjedanju razmotriti i antirasističke proteste, buduće odnose EU i Velike Britanije, višegodišnji budžet EU.

Razgovaraće se i o otvaranju unutrašnjih granica EU, saopštio je EP i najavio da će pozvati da se Konferencija o budućnosti Evrope održi što je prije moguće poslije ljetnjeg odmora.

TAČI PORUČIO LAJČAKU

Kosovski predsjednik Hašim Tači rekao je da ne zna ništa o rasporedu sastanaka specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka koji stiže na Kosovo, prenosi Koha.

Tači je ranije dovodio u pitanje Lajčakovu ulogu, a nakon današnjeg sastanka sa premijerom Avdulahom Hotijem rekao je da će Lajčak biti dobrodošao samo ako prihvati stvarnost na Kosovu.

“Nijesam obaviješten o sadržaju i dnevnom redu posjete Miroslava Lajčaka Kosovu. On mora da shvati da je Kosovo nezavisno i suvereno. Ako dolazi sa tim pristupom, dobrodošao je. Svaki drugi pristup je njegov neuspjeh na Kosovu i u Evropskoj uniji”, rekao je Tači.

Na pitanje ko će voditi dijalog sa Beogradom, on ili premijer, Tači je odgovorio da je to razjašnjeno u Ustavu Kosova.

Kosovski premijer Avdulah Hoti rekao je nakon sastanka sa kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem da nema dileme da će on voditi dijalog sa Beogradom, ali i da je pozvao Tačija na saradnju i koordinaciju, prenosi Koha.

“Ova pitanja se ne postavljaju, Ustav je jasan. Ustavna presuda je takođe jasna. Imamo odvojene uloge, ali je važno da budu zajedno koordinirane”, rekao je Hoti.

On je rekao da je u razgovoru sa Tačijem pozvao na koordinaciju i saradnju.

“Danas sam predsjedniku predstavio okvir za dijalog i tražio da bude u potpunosti koordiniran, jer to nije samo proces ove vlade, već pripada svim političkim strankama i građanima Kosova. Rekao sam da moramo stvoriti široki konsenzus sa svim političkim snagama o tom važnom procesu. Nakon 30 godina, nalazimo se na mjestu gdje moramo da konsolidujemo Kosovo”, dodao je Hoti.

Inače, ovo je prvi put da se Hoti sastaje sa predsjednikom Kosova, od kada je izbran za premijera.

ZAUSTAVLJAJU KAMPANJU DO RAZGOVORA

Specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za dijalog Kosova i Srbije ambasador Ričard Grenel saopštio je da će se 27. juna u Bijeloj kući u Vašingtonu održati razgovor o dijalogu Kosova i Srbije.

Grenel je na svom Tviter nalogu napisao da je dobio potvrdu vlasti Kosova i Srbije da će privremeno zaustaviti kampanju za povlačenje priznanja i traženje članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, kako bi se omogućio sastanak u Bijeloj kući.

“Odlične vijesti. Dobio sam obećanje vlada Kosova i Srbije da će privremeno obustaviti kampanju za povlačenje priznavanja i zahtjev za međunarodno članstvo kako bismo se sastali u Vašingtonu, u Bijeloj kući, 27. juna da razgovaramo o dijalogu”, napisao je Grenel.

Naveo je da će se, ako svaka od strana ne bude zadovoljna razgovorima 27. juna, vratiti na status kvo nakon što napuste Vašington.

“Kao što stalno ponavljamo, prvo moramo ostvariti napredak u jačanju naših ekonomija. To je fokus. Jedva čekam te diskusije”, rekao je Grenel.

Kosovski predsjednik Hašim Tači je, takođe, putem Tvitera pozdravio poziv Sjedinjenih Američkih Država za nastavak dijaloga sa Srbijom.

„Američko vođstvo i podrška uvijek su bili presudni za prosperitetnu budućnost Kosova. Zato pozdravljam poziv za nastavak dijaloga za normalizaciju odnosa pod vođstvom predsjednika Donalda Trumpa i izaslanika Ričarda Grenela”, napisao je Tači.

Dijalog Kosova i Srbije je prekinut decembra 2018. kada je Vlada Kosova bivšeg premijera Ramuša Haradinaja uvela takse od 100 posto na uvoz robe iz Srbije.

Potom je Vlada Kosova bivšeg premijera Albina Kurtija krajem aprila ove godine ukinula takse, ali uvela recipročne trgovinske mjere Srbiji, tražeći da Srbija prekine kampanju za povlačenje priznanja Kosova.

Nova Vlada Avdulaha Hotija početkom juna ukinula je reciprične mjere, čime je otvoren put za nastavak dijaloga.

DOGOVOR PARTIJA

Vanredni parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji biće održani 15. jula, dogovorile su danas dvije najveće partije, vladajuća SDSM i opoziciona VMRO DPMNE. To je na konferneciji za novinare saopštio lider SDSM Zoran Zaev, ističući da je taj novi izborni datum potvrdio i lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski.

Zaev je istakao da je srijeda 15. jul konačan i posljednji datum za izbore i da će na njima učestvovati i najveća opoziciona patija.

“Danas sam ponovo razovarao sa Mickoskim i on mi je potvrdio da će učestovovati na izborima 15. jula”, rekao je lider SDSM i bivši premijer Sjeverne Makedonije.

Zaev je rekao da će zajedno sa Mickoskim o dogovoru informisati predsjednika Sjeverne Makedonije Stevu Pendarovskog da bi ponovo uveo kraće vanredno stanje da bi se ispunili zakonski okviri da izbori budu 15. jula, koji će biti prpglašen za neradni dan.

Prema uredi vlade u Skoplju kojom su odloženi izbori zakazani za 12. april zbog pandemije, izborni proces se nastavlja odmah nakon ukidanja vanrednog stanja i traje preostala 22 dana, što znači da bi bez novog varednog stanje trebalo da budu održani 5. jula.

Jedina partija koja se usprotstavila izborima 5. jula je VMRO DPMNE, a lider te stranke Hristijan Mickoski je u nedelju najavio bojkot ako izbori budu održani tog datuma i rekao da je za njega 15. jul prvi mogući termin.

DOGOVOR PARTIJA

Vanredni parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji biće održani 15. jula, dogovorile su danas dvije najveće partije, vladajuća SDSM i opoziciona VMRO DPMNE. To je na konferneciji za novinare saopštio lider SDSM Zoran Zaev, ističući da je taj novi izborni datum potvrdio i lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski.

Zaev je istakao da je srijeda 15. jul konačan i posljednji datum za izbore i da će na njima učestvovati i najveća opoziciona patija.

“Danas sam ponovo razovarao sa Mickoskim i on mi je potvrdio da će učestovovati na izborima 15. jula”, rekao je lider SDSM i bivši premijer Sjeverne Makedonije.

Zaev je rekao da će zajedno sa Mickoskim o dogovoru informisati predsjednika Sjeverne Makedonije Stevu Pendarovskog da bi ponovo uveo kraće vanredno stanje da bi se ispunili zakonski okviri da izbori budu 15. jula, koji će biti prpglašen za neradni dan.

Prema uredi vlade u Skoplju kojom su odloženi izbori zakazani za 12. april zbog pandemije, izborni proces se nastavlja odmah nakon ukidanja vanrednog stanja i traje preostala 22 dana, što znači da bi bez novog varednog stanje trebalo da budu održani 5. jula.

Jedina partija koja se usprotstavila izborima 5. jula je VMRO DPMNE, a lider te stranke Hristijan Mickoski je u nedelju najavio bojkot ako izbori budu održani tog datuma i rekao da je za njega 15. jul prvi mogući termin.