COVIC VJERUJE

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Covic rekao je da se ova politicka partija zalaze za decentralizovu BiH.

Covic je istakao da je BiH jedino moguca kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bosnjaka i Srba, u kojoj se garantuju ljudska i gradanska prava prema najvisim medunarodnim standardima, saopsteno je danas iz HDZ.

“To su nase vrijednosti za koje se zalazemo u BiH”, istakao je Covic.

On je rekao da bez korekcija nepravednog Izbornog zakona nije moguce izgradnja drustva utemeljnog na uzajamnom priznanju, solidarnosti i zastiti ustavnih prava konstitutivnih naroda.

“Taj zakon, ovakav kakav je, diskriminise manjine u izbornom procesu i hrvatskom narodu uskracuje pravo na demokratski izbor svojih legitimnih predstavnika u Predsjednistvo BiH i Dom naroda”, istakao je Covic.

COVIC VJERUJE

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Covic rekao je da se ova politicka partija zalaze za decentralizovu BiH.

Covic je istakao da je BiH jedino moguca kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bosnjaka i Srba, u kojoj se garantuju ljudska i gradanska prava prema najvisim medunarodnim standardima, saopsteno je danas iz HDZ.

“To su nase vrijednosti za koje se zalazemo u BiH”, istakao je Covic.

On je rekao da bez korekcija nepravednog Izbornog zakona nije moguce izgradnja drustva utemeljnog na uzajamnom priznanju, solidarnosti i zastiti ustavnih prava konstitutivnih naroda.

“Taj zakon, ovakav kakav je, diskriminise manjine u izbornom procesu i hrvatskom narodu uskracuje pravo na demokratski izbor svojih legitimnih predstavnika u Predsjednistvo BiH i Dom naroda”, istakao je Covic.

ISTRAZIVANJE POKAZALO

Posljednje istrazivanje javnog mnijenja “Stav gradana o potencijalnim temama konacnog sporazuma izmedu Kosova i Srbije”, ukazalo je na razlike medu gradanima iz razlicitih etnickih zajednica u vezi sa elementima koje bi sporazum trebalo da sadrzi.

Istrazeni su stavovi gradana o taksi na proizvode iz Srbije i BiH, o korekciji granica, o zajednici opstina sa srpskom vecinom i o elementima koje treba da sadrzi konacni sporazum izmedu Kosova i Srbije.

Prema istrazivanju, vecina gradana, 59 posto smatra da sljedeca Vlada ne bi trebala da suspenduje takse za BiH i Srbiju.

Prema etnickoj pripadnosti, 61 posto anketiranih iz albanske zajednice dijeli ovo misljenje, 56 posto anketiranih iz ostalih nevecinskih zajednica i samo 10 posto anketiranih iz srpske zajednice.

Oko 45 posto anketiranih reklo je da im je jasno sta znaci izraz “korekcija granica”, 31 posto je reklo da im je donekle jasno, a 20 posto ispitanika je reklo da im nije jasno sta to znaci.

Prema etnickoj pripadnosti, ovaj izraz je jasan za 47 posto gradana iz albanske zajednice, 20 posto iz srpske zajednice i 23 posto iz ostalih nevecinskih zajednica, pise B92.

ALBANIJA

U Albaniji je vise od 3,1 hiljade gradana evakuisano, a skoro 5,5 hiljada domova tesko osteceno posle razarajuceg zemljotresa, saopstila je zamjenica ministra unutrasnjih poslova te drzave Rovena Voda.

To, kako je navela, pokazuju najnoviji podaci o pricinjenoj steti u zemljotresu, koje su prikupili inspektori u Tirani, Dracu, Ljesu, Lacu i Kroji, prenosi Albanijan dejli njuz.

Voda je dodala da je 12 zdravstvenih centara i prostorija za vanredne situacije u Kroji, Dracu, Lacu i Tirani osteceno u zemljotresu.

U zemljotresu jacine 6,4 stepeni Rihterove skale, koji je potresao Albaniju 26. novembra, stradala je 51 osoba, dok je vise od 900 ljudi povrijedeno.

NAKON 27 GODINA

Bosna i Hercegovina od danas je zvanicno, poslije 27 godina potpuno preuzela kontrolu nad svojim nebom.

Do sada su prelete preko teritorije Bosne i Hercegovine iznad 10.000 metara kontrolisale Hrvatska, Srbija i Crna Gora, a sada je za to zaduzena Agencija za pruzanje usluga u vazdusnom saobracaju BiH (BHANSA).

Time je zavrsen proces tranzicije oblasne kontrole vazdusnog saobracaja za saobracaj iznad 10.000 metara. S tehnicke strane, sve je proslo bez problema uz, kako prenosi Klix.ba, izvrsnu saradnju sa susjedima iz kontrolnih centara u Zagrebu i Beogradu.

Vazdusni saobracaj iznad BiH sada prati 60 kontrolora medu kojima je 39 iskusnih koji su se skolovali u najrespektabilnijim evropskim centrima, te 21 novi kontrolor koji je prosao obuku u Finskoj, Zagrebu i Beogradu.

Kontrolori ce raditi u pet timova u operativnim jedinicama u Sarajevu, gdje se prati vazdusni saobracaj iznad 11 kilometara, i u Banja Luci gdje se prati saobracaj do 11 kilometara visine.

IZ SUSJEDSKOG FONDA

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je da ce EU izdvojiti odmah iz susjedskog fonda 15 miliona eura za podrsku albanskom narodu, a da ce zatim organizovati donatorsku konferenciju, o cemu ce, dodala je, vec danas obavijestiti albanskog premijera Edija Ramu, prenijela je ATA.

“Razgovarala sam telefonom sa premijerom Ramom u nedjelju”, rekla je Fon der Lajen i dodala da je Evropska unija (EU) u potpunosti solidarna sa Albanijom u djelovanju, a ne samo na rijecima.

Prema njenim rijecima, Evropska komisija je do sada dala doprinos timovima za potragu i spasavanje sa vise od 200 osoblja iz Italije, Grcke i Rumunije, dok su Belgija, Rumunija i Slovacka poslali na desetine kreveta, cebadi, vreca za spavanje, generatora i predmeta za hitne potrebe.

Komesar za upravljanje krizama Janez Lenarcic otputovace danas u Albaniju kako bi procijenio stanje zgrada na pogodenim mjestima i utvrdio koja vrsta pomoci je potrebna za obnovu, zakljucila je Fon der Lajen.

PALMER U SARAJEVU

Izaslanik drzavnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer rekao je danas u Sarajevu da je Zapadni Balkan i dalje prioritet americke spoljne politike i da Vasington zeli da zemlje regiona gledaju na SAD i EU kao na “partnere koje su same izabrale”.

U intervjuu za sarajevski studio Televizije N1, Palmer je rekao da SAD zele da Zapadni Balkan postane dio “porodice evropskih zemalja” i da u to ulazu znacajan politicki i drugi kapital.

Americki diplomata je odbio da komentarise nedavni izvjestaj Pentagona o porastu uticaja Rusije u Srbiji i rekao da SAD sebe vide kao partnere svih zemalja regiona, pa tako i Srbije.

“Mislim da smo za sve na Zapadnom Balkanu bolji partneri od Rusije, i ucinicemo sve da to jasno kazemo liderima i gradanima regiona”, izjavio je Palmer.

Dodao je da SAD smatraju da oslanjanje Srbije na rusku vojsku “nije dobro za napredak”.

On je ipak rekao i da SAD imaju blisku vojnu saradnju sa Srbijom i da ce nastaviti da rade na produbljavanju te saradnje.

Po njegovim rijecima, ciljevi SAD se podudaraju s ciljevima zemalja Balkana: clanstvo u EU kao i u NATO, osim u slucaju Srbije, a Vasington ce podrzati Zapadni Balkan u tim teznjama.

OBNOVA POSLIJE ZEMLJOTRESA

Albanski premijer Edi Rama rekao je danas da je zadovoljan sa medunarodnom pomoci obecanoj na margini NATO samita kod Londona za obnovu njegove zemlje poslije razornog zemljotresa u kome je poginula 51 osoba, a vise od 3.000 je povredjeno.

Rama je rekao danas prije odlaska sa samita odrzanog kod Londona da je imao pozitivan susret sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i drugim vodama iz Evrope i Kanade i da planira da odrzi medunarodnu donatorsku konferenciju.

U zemljotresu magnitude 6,4 koji je pogodio Albaniju 26. novembra vise od 11.000 zgrada je osteceno, a oko 12.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom i sada su smjesteni u hotelima, javnim zgradama, u satorima, kod rodaka i u susjednom Kosovu.

Najteze pogodene oblasti su bile Drac, popularno ljetovaliste za Albance, i obiznje mjesto Tuman.

VARHELJI PORUCIO

Novi evropski komesar Oliver Varhelji danas je izjavio da mu je cilj da bar jedna zemlja sa Zapadnog Balkana postane clanica EU do kraja njegovog petogodisnjeg mandata.

Poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu rekao je i da je nuzno da se politicka pitanja rjesavaju uz ucesce svih stranaka u nacionalnim parlamentima.

“Htio bih da ohrabrim sve da se vrate u nacionalne parlamente i tamo djeluju, jer inace te zemlje nece moci da nas uvjere da ce biti u stanju da kao clanice ucestvuju u Evropskoj uniji”, rekao je Varhelji.

Za EU je, po njegovim rijecima, “nuzno da te zemlje imaju zajednicko razumijevanje, zajednicki nacionalni minimun poimanja sta je to ukljucivanje u Evropsku uniju i da zato bar zajedno otklone razmimoilazenja kad je rijec o uclanjivanju u EU”.

Napomenuo je da “datumi uclanjenja ipak jesu osjetljivo pitanje” i da je za brze prikljucivanje kandidata sa Zapadnog Balkana bitno da se ucvrste pravna drzava, demokratija i sloboda stampe kao temelj razvoja i djelovanja za clanstvo uz nuzno funkcionalnu trzisnu ekonomiju.

Komesar je rekao da nije stvar u tome da se “utvrduju i poslije mijenjaju rokovi, vec da se obezbijedi proces koji ce do toga dovesti” i time odgovorio na pitanje poslanika kako EU moze podstaci Srbiju i Crnu Goru da kroz tekuce pregovore brze krenu ka clanstvu, recimo do 2025.godine.

On je objasnio da je neophodno da se u zemljama kandidata izgradi efikasna trzisna privreda “koja ce raditi na nase i njihovo dobro”, sto ce ubrzati i priblizavanje tih zemalja clanstvu u Uniji jer, kako je podvukao, bez ekonomskog napretka zemlje kandidati ne mogu napredovati na putu ka prijemu u EU.

FOR DER LAJEN

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Briselu da EU zemljama Zapadnog Balkana treba jasno da poruci da ih zeli na svojoj strani i dodala da vjeruje da je reformu EU moguce sprovesti paralelno s procesom prosirenja.

Govoreci o posljedicama blokade otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Fon der Lajen je podsjetila da je vec vise puta naglasila da takvu odluku smatra strateskom greskom.

“Strateski gledano mislim da je apsolutno vazno da Zapdanom Balkanu signalizirano, sto je moguce jasnije, da ih zelimo na nasoj strani i da smo veoma zainteresovani da se oni priblize EU”, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare poslije prvog sastanka kolegijuma.

Predsjednica Evropske komisije rekla je da su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile sve zahtjeve EU i da je zato bitno da se “i EU drzi ideje otvaranja pristupnih pregovora”.

Ona je dodala da je francuski zahtjev za reviziju pristupne procedure “takode legitiman” i da zato treba saslusati sve predloge.

“To je u redu, jer uvijek iznova moramo provjeravati svoje procedure, da li su jos dovoljno odgovarajuce, moderne i u skladu sa trenutnim zahtjevima”, rekla je.

Ona je medutim izrazila uvjerenje da promjene procedure mogu da teku paralelno s pristupnim pregovorima i zalozila se da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji sto prije pruzi prilika da pocnu pristupne pregovore sa EU.