OD DANAS

Cjelodnevnim programom u Rijeci je danas otvorena godina u kojoj taj grad nosi titulu Evropske prijestonice kulture.

Svečanost otvaranja, kojoj su prisustvali visoki gosti iz Evrope i Hrvatske, održana je večeras u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, a potom je od 19 sati i 30 minuta počeo je centralni program “Opera industriale”.

Na velikoj pozornici smještenoj u riječkoj luci, nastupa više od 100 izvođača, a program, kako je najavljeno, donosi “zvuk, muziku i buku”, efekte koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame, kao i snažnim simbolima Rijeke i Evrope.

Organizatori su istakli da pred očima Evrope Rijeka odaje poštovanje svojim radnicima, umjetničkoj avangardi i tradiciji kraja koji je okružuje, a ujedno podsjeća na osnovne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Evropa, prenijela je Hrvatska radiotelevizija.

U Rijeci je veselo od jutra, a tokom dana je na 30 lokacija organizovano 70 događanja u kojima je učestvovalo oko 500 izvođača. Tako su održani brojni performansi, koncerti i DJ nastupi.

Poslije centralnog programa, u šatoru postavljenom na Titovom trgu, klubovima u gradu i riječkim trgovima nastavlja se cjelonoćna zabava.

Ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek u Rijeci je otvorila i konferenciju Savjet ministara kultura jugoistočne Evrope – jačanje kulture za održivi razvoj.

Rijeka kao Evropska prijestonica kulture 2020. poklapa se s predsjedavanjem Hrvatske EU u prvoj polovini ove godine.

TERETI SE ZA KORUPCIJU

Desetak hiljada građana protestovalo je danas u Zagrebu protiv gradonačelnika Milana Bandića koji se u nekoliko slučajeva tereti za korupciju.

Protivnici gradonačenika koji Zagreb vodi gotovo neprekidno već 20 godina okupili su se pod sloganom “Dosta je” u organizaciji Udruženje Siget, Zelena akcija i Pravo na grad.

Organizatori su istakli da je riječ o protestu protiv “klijentelističkog sistema koji guši i devastira Zagreb”.

Okupljeni su nosili brojne transparente kojima su iskazivali nezadovoljstvo zbog korupcije, gospodarenja otpadom, kao i predloženim gradskim Generalnim urbanističkim planom.

Najavljeno je da će se skupovi nastaviti sve dok Bandić ne ode s funkcije.

Gradonačelnik Milan Bandić rekao je uoči protesta da je pravo građana da protestuju, a “demokratsko pravo gradonačelnika da radi”.

U oktobru 2018. na sudu u Zagrebu počelo je suđenje Bandiću, njegovim saradnicima i poslovnim partnerima iz gradskih firmi koji se u aferi “Agram” terete za korupciju tešku oko tri miliona eura.

Svi optuženi, uglavnom bivši i sadašnji vodeći ljudi gradske uprave i zagrebačkog holdinga, kao i dva trgovačka društva, izjasnili da se ne osjećaju krivim za više krivičnih djela korupcije.

PRIŠTINSKI MEDIJI

Pokret Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova postigli su danas sporazum o formiranju nove vlade, prenijeli su prištinski mediji.

Izvori bliski dvijema partijama rekli su za KTV da će Glauk Konjufca podnijeti ostavku na mjesto predsjednika skupštine i preći na najviše mjesto u vladi, prenijela je Koha.

Prema istim izvorima, pitanje predsjednika ostaje otvoreno kada se bude završio mandat aktuelnog predsjednika Hašima Tačija, a tada će se predstavnici dvije strane sastati kako bi se konsultovali o mjestu novog predsjednika.

Premijer će biti lider Samoopredjeljenja Aljbin Kurti, a mjesto predsjednika parlamenta ta stranka prepustiće Demokratskom savezu Kosova, prenosi Kosovo onlajn.

Kako navodi ovaj portal, vlada će imati 15 ministarstava.

PODACI GRANIČNE POLICIJE

Od dana kada su kineske vlasti objavile vijest o većem broju slučajeva virusne upale pluća prouzrokovane novom vrstom koronavirusa pa do danas, u Bosnu i Hercegovinu ušlo je 3.873 državljanina Kine.

To je saopštila Granična policija BiH, a podaci se odnose na period od 1. do 30. januara ove godine, prenosi sarajevski portal Klix.

“U periodu od 1. do 30. januara 2020. godine policijski službenici Granične policije BiH evidentirali su na ulazu u BiH ukupno 3.873 državljanina Kine”, saopštila je GP.

Ministarstvo spoljnih poslova BiH svim građanima koji su planirali da putuju u Kinu, preporučilo je da putovanje odlože do daljeg, a državljanima BiH koji se trenutno nalaze u Kini da prate obavještenje kineskih zdravstvenih zvaničnicka i Svjetske zdravstvene organizacije.

BOREL U BEOGRADU

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je u Beogradu da je predstavnicima dijela opozicionih stranaka s kojima se sastao rekao da sa evropske tačke gledišta nije pametno bojkotovati izbore.

“Ne želimo da se miješamo u unutrašnja pitanja zemalja. Razgovarali smo i sa vladom i sa opozicijom. Pozvao sam ih da pokažu da u Srbiji postoji demokratija koja ispunjava najviše standarde”, kazao je španski diplomata za Televiziju N1.

Govoreći o stanju medija u Srbiji, Borel je rekao da je za EU “veoma važna zaštita i unapređenje kvaliteta medija i raznovrsnosti izvora informacija”.

“Sve što ometa slobodu izražavanja i ograničava raznovrsnost medija protivno je našim vrijednostima i principima političkog života”, kazao je Borel.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, on je izjavio da je normalizacija odnosa dvije strane jedan od uslova za pristupanje Uniji i da je nastavak dijaloga od izuzetne važnosti za evropski put Srbije i Kosova.

“Dijalog do sada nije bio naročito pozitivan, i na kraju je u zastoju zbog taksi (Kosova na uvoz robe iz Srbije) i diplomatske borbe (Srbije) za povlačenje priznanja Kosova. Veoma razumijem gledište Srbije u odnosu na takse, ali svako treba da napravi napor kako bi se došlo do novog početka i kako bi bili nastavljeni razgovori”, rekao je Borel.

Kazao je da je na putu do postizanja sporazuma Beograda i Prištine “mnogo prepreka” i da nije na njemu da kaže šta dvije strane treba da urade.

SJEDNICA SKUPŠTINE

Plenarna sjednica Skupštine Kosova na kojoj će se razmatrati predlog nove Vlade zakazana je za ponedjeljak, 3. februar u 11 sati, odlučilo je predsjedništvo parlamenta, prenio je protal Kossev.

Predsjedništvo kosovske skupštine danas je razmatralo zahtjev mandatara Aljbina Kurtija o zakazivanju plenarne sjednice za izjašnjavanje o njegovom predlogu nove Vlade Kosova, i nakon desetominutnog sastanka taj zahtjev je usvojen.

Predsjedavajući Skupštine Kosova Glauk Konjufca uz potvrdu o datumu i vremenu kada će sjednica biti održana, rekao je i da on neće podnositi ostavku na tu funkciju.

“Nije vrijeme za ostavke, već za novu vladu Aljbina Kurtija i nove ministre”, poručio je Konjufca.

RAZGOVARAO SA KNEŽEVIĆEM

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa jednim od lidera Demokratskog frona Milanom Kneževićem, kojem je jutros privedena majka, te da mu je teško zbog toga što se dogodilo, ali da, kao predsjednik Srbije, ne može da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore.

“Razgovarao sam sa Kneževićem, nije imao nikakve dodatne podatke. Mi nemamo podatke i ne možemo da se miješamo. Žao mi je, naravno, ali moramo da sačekamo vijesti,” rekao je Vučić novinarima poslije sastanka sa Đuzepom Boreljom, koji su za taj slučaj upitali.

Vučić je istakao da mora da se vodi računa o miješanju u unutrašnje stvari drugih zemalja.

“Ja sam Srbin i ne moram da objašnjavam koliko sam emocionalno na strani Srba i koliko je bio emotivan razgovor za Kneževićem, za obojicu. Ali sam predsjednik Srbije, ne mogu da se miješam na direktan način u untrašnje stvari Crne Gore. I ne znam šta se dogodilo na licu mjesta”, rekao je Vučić.

PLENKOVIĆ SMATRA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je kao pobjedu hrvatskih argumenata današnju presudu Suda Evropske unije koji se proglasio nenadležnim za slovanačku tužbu protiv Hrvatske zbog graničnog spora.

“Današnja presuda Suda Evropske unije kojom se proglasio nenadležnim za odlučivanje u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske pobjeda je hrvatskih argumenata koje smo istakli u prigovoru nenadležnosti”, napisao je premijer na Tviteru.

On je naveo i da “ponovo poziva Sloveniju na dijalog i bilateralne pregovore da bi se došlo do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja graničnog pitanja”.

Sud Evropske unije u Luksemburgu se proglasio nenadležnim za slovenačku tužbu protiv Hrvatske zbog, kako je Slovenija navela u tužbi, povrede evropskog prava uzrokovane nesprovodjenjem arbitražne odluke o granici.

Presuda je konačna i time je postupak automatski obustavljen, prenijeli su hrvatski mediji.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na osnovu Ugovora o funkcionisanju EU i predložila Sudu da utvrdi krši li Hrvatska ugovor, a Hrvatska je na to uložila prigovor o nenadležnosti.

Naime, Hrvatska je tvrdila da Sud EU nije nadležan za to pitanje budući da nije riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU.

Međunarodni arbitražni sud za granični spor Hrvatske i Slovenije sredinom 2017. donio je odluku o razgraničenju dvije zemlje na kopnu i moru kojom je, među ostalim, odlučio da Slovenija dobije od Hrvatske pristup otvorenom moru i da velika većina Piranskog zaliva, odnosno Savudrijske vale, pripada Sloveniji.

Hrvatska, međutim, ne priznaje i ne primjenjuje tu odluku, jer je napustila arbitražu 2015, poslije skandala u koji je bio umiješan slovenački sudija.

Hrvatski sabor je tada Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora, pošto je ocijenjeno da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan kada je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog Ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija.

DONIJETA ODLUKA

Sud Evropske unije u Luksemburgu proglasio je da nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice, ipak, obavezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, lojalno sarađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora u skladu sa međunarodnim pravom.

Ovom odlukom Sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja. Odluke Suda EU-a su konačne i nema žalbe.

Slovenski mediji ističu da je sud naložio da dvije zemlje ulože napore da u skladu s člankom 4. Ugovora o EU nađu rješenje spora.

“Sud Evropske unije nema nadležnost za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali prema Ugovoru o Evropskoj uniji, te su države članice dužne uložiti lojalne napore da pronađu konačno pravno rješenje ovog spora u skladu s međunarodnim pravom”, napisali su iz Suda EU, a prenose slovenski mediji.

Presudu je pročitao predsjednik Suda Koen Lenerts.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj saradnji među državama članicama EU-a. Slovenija takođe tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba, te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti, jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, nego da je riječ o sporu koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovore.

Odluka je donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i po dana nakon objave mišljenja nezavisnog advokata o ovom predmetu koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente. Obično od objave mišljenja nezavisnog advokata do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.

Moguće je da je ta brzina povezana s Bregzitom. Naime, sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Kristofer Vajda koji mora napustiti Sud istovremeno kad i Velika Britanija Evropsku uniju.

Sudac izvjestitelj priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.

U Velikom vijeću od petnaestak sudaca koji su se bavili slovenskom tužbom bili su i Slovenac Marko Ilešič i Hrvat Siniša Rodin. Njome predsjeda predsjednik Suda, belgijski sudac Lenerts.

Nezavisni advokat Suda EU, Estonac Prit Pikame, objavio je 11. decembra 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.

Nezavisni advokat Pikame smatra da sa stajališta prava EU, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovenačko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.

Nezavisni advokati su posebnost Suda EU, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima, a sud nije obavezan uvažiti mišljenje nezavisnog advokata.

ZVANIČNI PODACI

Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Holandija su zemlje koje u BiH imaju najveće direktne strane investicije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Hrvatska, Slovenija i Holandija kod nas su najviše investirali u oblast prerađivačke industrije, dok se austrijski kapital mahom odnosi na finansijske djelatnosti, prije svega banke.

Najvrednija direktna strana investicija iz Srbije, a i inače od svih investicija u BiH, odnosi se na oblast telekomunikacija, odnosno kupovinu “Telekoma Srpske”.

Vrijednost direktnih stranih investicija iz Austrije na kraju 2018. godine iznosi 2,7 milijardi KM, hrvatskih 2,3 milijarde KM, investicija iz Srbije oko dve milijarde maraka, iz Slovenije oko 1,1 milijardi KM, a iz Holandije oko 870,7 miliona KM, piše Srpskainfo, prenio je Blic.

Inače, vrijednost direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini na kraju 2018. iznosi oko 14,3 milijardi KM, dok je njihova vrijednost godinu ranije bila oko 13,8 milijardi maraka.