U 2019.

Kroz Srbiju je u 2019. godini prošlo više od 27.000 migranata, od kojih je 221 podnijelo zahtjev za azil, a do kraja godine pozitivno su riješena svega 33 slučaja, pokazali su podaci Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije.

Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić rekao je agenciji Beta da je od početka migrantske krize kroz Srbiju prošlo više od 1,5 miliona ljudi koji su otišli put razvijenih zemalja EU sa namjerom da tamo traže azil.

Prema njegovim rečima, trendovi kretanja migranata stalno se mijenjaju, tako da trenutno u Srbiju ulazi gotovo podjednak broj migranata iz pravca Grčke, kao i onih koji se u Srbiju vraćaju iz Bosne, gdje su prešli u ranijem periodu.

Cucić je izjavio da dok su ranije u Srbiju ulazili migranti uglavnom iz susjednih zemalja na jugu, odakle su stizali iz pravca Grčke, od prošle godine je trend da, naročito tokom hladnog perioda migranti u Srbiju ulaze i iz Bosne – da bi prezimili.

Prema podacima Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije u ukupno 17 prihvatnih ili centara za azil u Srbiji na kraju 2019. godine bilo je smješteno nešto manje od 5.000 migranata (25. decembra bilo ih je 4.861).

Od tog broja polovina migranata je iz Avganistana, na drugom mjestu su migranti iz Sirije kojih je 13 odsto, zatim iz Pakistana, kojih je sedam odsto i Iraka i Bangladeša, po oko šest odsto.

BIH

Zemljotres jačine 3,9 stepeni pogodio je jutros Nevesinje, a zemljotres su osjetili i stanovnici Bugojna.

Epicentar zemljotresa bio je osam kilometara sjeveroistočno od Nevesinja na dubini od osam kilometara, saopštio je Evromediteranski seizmološki centar.

Treslo se i tlo 12 kilometara od Bugojna, gdje je zabilježen zemljotres od 3,1 stepena, prenosi Tanjug.

Podrhtavanje tla osjetilo se i u okolnim mjestima, posebno u Mostaru, a kako se navodi, pogođeno područje je udaljeno 74 kilometra od Sarajeva.

Kako prenosi sarajevski portal Kliksza sada nema informacija o eventualnoj šteti.

DOČEK NOVE GODINE

Uz muziku i vatromete u ponoć, nova 2020. godina dočekana je na trgovima glavnih gradova širom Balkana.

Uz pjesme regionalne mega muzičke zvijezde Željka Joksimovića, desetine hiljada Sarajlija i turista dočekalo je Novu godinu na Trgu Bosne i Hercegovine.

U ponoć je priređen i spektakularni vatromet, a Novu godinu građanima je čestitao gradonačelnik Abdulah Skaka.

Doček Nove godine ispred Skupštine Srbije

Doček Nove godine na otvorenom u Beogradu i ove godine je održan ispred Skupštine Srbije, gdje su okupljeni u 2020. godinu ušli uz muziku Lepe Brene i vatromet.

Prethodno je od 21 čas nastupila Maja Berović, a nakon Lepe Brene publiku zabavljaju Trubački orkestar Dejana Jevđića, kao i Kiki i Piloti.

Kao i prethodnih godina, veliki broj građana, ali i turista, odlučio je da 2020. godinu dočeka na otvorenom.

Doček na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića

Na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića Novu 2020. godinu dočekale su tisuće Zagrepčana i turista koji su, uz glazbene nastupe, tačno u ponoć imali priliku da vide raskošan vatromet s nebodera.

Slavlje su pred hiljadama okupljenih na glavnom zagrebačkom trgu nastupom na glavnoj bni započeli Novi fosili svojim hitovima, a tačno u ponoć, nakon odbrojavanja i uz tradicionalni vatromet, srećnu Novu 2020. godinu svima je poželio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Nakon ponoći Odu radosti, himnu Europske unije, izveo je Zbor Zvjezdice, povodom početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom Evropske unije.

Muzički program nakon ponoći na Trgu bana Jelačića nastavljen je s Prljavim kazalištem pjesmom Mojoj majci/Ruža Hrvatska i uz ostale hitove koje će s rasplesanom publikom svirati do kasnih sati.

Uz glavni trg, velik broj ljudi u Novu godinu ušao je na brojnim lokacijama Adventa u Zagrebu koji se održava u širem gradskom centru, a dočeci su upriličeni u zagrebačkim kafićima, restoranima i hotelima.

Dočeci Nove 2020. godine organizovani su, uz vatromete i glazbeni program u većini hrvatskih gradova. U Splitu su se za dobru atmosferu brinuli Klapa Intrade i Jelena Rozga, a u Rijeci nastupali Nina Badrić i Dubioza kolektiv. U Osijeku je doček organizovan uz DJ-a i bend Opću opasnost, u Dubrovniku je nastupao Parni valjak, a doček na otvorenom održan je i u Zadru, kao i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima.

Skoplje slavilo uz Dina Merlina

U prijestonici Sjeverne Makedonije, Skoplju, veliki broj domaćih građana, kao i inostranih gostiju dočekalo je Novu godine na Trgu Makedonija uz veliku balkansku muzičku zvijezdu Dinu Merlina i druge bendove poput “Gypsy Groove” i “Superhiks”.

Na istom trgu različite aktivnosti održavaju se već tri nedjelje u organizaciji Grada Skoplja. Tokom ovog perioda, na trgu je vladala praznična atmosfera uz veliku posećenost građana kojima su iz drvenih kućica nuđeni ručno izrađeni suveniri, knjige, ukrasi i različiti pokloni božićni pokloni, kao i gastronomski specijaliteti i topli napici.

Koncertom na otvorenom i Tirana ušla u Novu 2020.

Građani Albanije Novu godinu dočekali su u svojim domovima, ali i na gradskim trgovima. Na Trgu Skenderbeg u glavnom gradu Tirani lokalne vlasti su organizovale koncert albanskih izvođača na otvorenom, gdje je više hiljada građana dočekalo 2020. godinu.

Ulice Tirane, kao i drugih gradova vlasti su okitile raznim svjetlucavim lampicama, dok su građani ukrasili svoje domove, stvarajući tako prazničnu atmosferu.

Slavlje u Prištini

Veličanstvenim desetominutnim vatrometom Priština je ušla u 2020. godinu. Iako se na Kosovu tradicionalno Nova godina dočekuje u krugu porodice, veliki broj građana pristiglih iz svih krajeva Kosova okupio se na trgovima Skenderbeg i Zahir Pajazati, gdje su se na dvije bine smjenjivali muzički izvođači. Glavna zvijezda večeri je bio popularni pjevač iz Albanije Alban Skenderaj. Građane su zabavljali i grupa Offchestra, Art Lokaj & Friends, Đ Ylli Megi i Đ Wise.

Proslava je počela još u 13 sati, a građane su pored ostalih zabavljali i Vala Mulliqi Duo i Đ James. Opština Priština je još prije mjesec dana na dva centralna trga postavila drvene kućice iz kojih su se služili topli napici, kao i dvije bine na kojima su svake večeri smjenjivali različiti izvođači. Cijela manifestacija je nazvana “Doček na trgu”.

U pojedinim gradovima regije, novogodišnje slavlje na otvorenom biće nastavljeno i 1. januara uz prigodne programe.

PRIORITET SPRIJEČITI SUKOBE

Albanija je od danas, na godinu, preuzela od Slovačke predsjedavanje Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju. Najavljeno je da će jedan od ključnih prioriteta biti napori u rješavanju sukoba. Funkciju predsjedavajućeg, kako je najavljeno u saopštenju OEBS-a, obavljaće albanski premijer Edi Rama.

Rama je naglasio da je preuzimanje predsjedavanja OEBS-u istorijski trenutak za Albaniju, koja je od zemlje pod okrutnim komunističkim režimom, dobila čast da ovu organizaciju predvodi.

“Predsjedavanje OEBS-u predstavlja vrhunac naše značajne transformacije”, istakao je on.

Najavio je da će Albanija, tokom predsedavanja da se fokusira na zajedničkoj implementaciji osnova OEBS-a, kao što su sprječavanje eskalacije sukoba, praćenje izbora, podrška reformama, i poboljšanje sigurnosti i prosperiteta građana, nastavljajući da jača dijalog inspirisan 30-o godišnjicom Pariške povelje.

Prioriteti albanskog predsjedavanja obuhvatiće sve tri dimenzije sveobuhvatnog koncepta bezbjednosti OEBS-a.

“Kriza u Ukrajini i sve što se dešava oko nje ostaje aktuelni bezbjednosni izazov u Evropi”, rekao je Rama.

“Napori u rješavanju sukoba biće na vrhu prioriteta albanskog predsjedavanja, jer je neprihvatljivo da dugotrajni sukobi u regionu koji obuhvata OEBS i dalje odnose živote. OEBS se dokazao kao organizacija koja ne samo da se može brzo rasporediti u konfliktnim oblastima, već ponekad to može učiniti tamo gde niko drugi ne može, dodao je on.

Ukazao je da žene i dalje najviše trpe zbog nestabilnosti i sukoba, kao i da su nepravedno isključene iz mirovnih pregovora, zbog čega će se Albanija fokusirati i na borbu protiv nasilja nad ženama i na promovisanje uloge žena u miru i sigurnosti.

S tim u vezi je podsjetio da polovinu ministara njegove vlade čine žene, koje čine i trećinu albanskog parlamenta, te da se Albanija nalazi među prvih pet zemalja u svijetu po učešću žena u vladi, kao i po broju žena na javnim funkcijama.

Takođe je ukazao da će borba protiv korupcije biti jedan od prioriteta, jer, kako je naglasio, korupcija narušava temelje demokratije i ima negativan uticaj na prosperitet i bezbjednost regiona koji obuhvata OEBS, zajedno sa transnacionalnim prijetnjama.

Rama je najavio rad na boljem pozirioniranju OEBS-a u borbi protiv korupcije i promovisanju dobrog upravljanja.

“Trgovina ljudima nije samo bezbjednosni rizik, već i ozbiljno kršenje ljudskih prava. Budući da je OEBS prepoznat kao globalni lider u borbi protiv trgovine ljudima, u 2020. godini nastavićemo da se borimo za aktivnosti OEBS-a u ovoj oblasti”, dodao je Rama.

Istakao je da će nastaviti I borbu protiv govora mržnje širom Evrope, dodajući da je neophodno pojačati i napore u borbi protiv diskriminacije, te i promovisanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Rama je podvukao da je “Helšinški recept za mir” u Evropi jednostavan, ali efikasan, i da je neophodna primjena svih principa te Povelje – poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

On je izrazio uverenje da je Tirana napravila realan i uravnotežen program predsedavanja.

“Mogu vam garantovati da će se čuti glas svih država članice i da će se odluke donositi na transparentan način, podržavajući zajedničke vrijednosti i principe. Naš uspjeh biće uspjeh svih 57 država članica”, poručio je Rama.

Formalno, Albanija će predstavljanjem prioriteta predsjedavanja, na sjednici Stalnog saveta OEBS 9.janura u Beču, na kojoj će se, kako je najavljeno, obratiti Rama, preuzeti predsjedavanje organizacijom u kojoj se odluke donose konsenzusom.

PROŠIRENJE I STABILNOST

Hrvatska je danas preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Savjetu Evropske unije (EU), šest i po godina nakon što je postala članica EU.

Početak predsjedavanja službeno će biti obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u na čelu s predsjednicom Ursulom von der Lajen.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagaće se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost evropskog kontinenta”, kaže se u programu hrvatske vlade.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je predstavio četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, koje je definisao kao “Evropa koja raste i koja se razvija, Evropa koja spaja, ekonomski, energetski i infrastrukturno, Evropa koja štiti i Evropa koja je uticajna na globalnom planu”.

Zagreb će u maju biti domaćin samita EU i država zapadnog Balkana.

“Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Savjetu EU.

3,7 STEPENI

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore jutros u dva sata i 53 minuta registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom 26 km sjeverozapadno od Drača.

Jačina zemljotresa u hipocentru (žaristu) iznosila je 3,7 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 15 km.

“Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne stete u epicentralnom području”,  saopšteno je iz Zavoda za seizmologiju.

RTL

Saradnica predsjednice i kandidatkinje za novi mandat na Pantovčaku, Kolinde Grabar Kitarović, tražila je prekid sučeljavanja predsjedničkih kandidata na RTL-u.

Kolindina saradnica je navela da su razlozi za prekid debate – produženo trajanje emisije i umor predsjednice.

Kandidati za predsjednika Hrvatske Zoran Milanović i Grabar Kitarović imali su sinoć na RTL-u debatu, uoči drugog kruga izbora, 5. januara.

Oba kandidata tvrdila su da nijesu tražila prekid emisije, ali je zagrebačka RTL danas objavila da je od režije to tražila savjetnica Grabar Kitarović.

“Završetak debate zatražila je savjetnica predsjednice, gospođa Renata Margaretić Urlić, koja je na RTL došla zajedno s članovima njenog izbornog štaba. Ona je, tokom emisije, ušla u režiju i zatražila da se ‘zbog produženog trajanja i umora predsjednice, debata završi'”, saopšteno iz RTL-a.

Na pitanje urednice emisije da li je to zvanični stav Izbornog štaba, Urlić je odgovorila da “dolazi u ime Štaba”, navodi RTL.

Voditelji RTL Duela taj su zahtjev prenijeli predsjedničkim kandidatima Kolindi Grabar-Kitarović i Zoranu Milanoviću, ali im i ponudili mogućnost nastavka debate, na što su oni javno pristali, prenio je zagrebački portal Index.

Portal napominje da je Grabar Kitarović poslije debate izjavila da njen Štab nije tražio prekid.

Ispalo je, konstatuje portal, da Grabar Kitarović ne zna šta radi njen štab dok je ona na debati.

Hrvatski portal ukazuje i na detalj u saopštenju RTL-a u kojem stoji da je saradnica aktuelne predsjednice, inače, bivša novinarka HRT-a, ušla u režiju, iako se zna da se to ne radi tokom živih prenosa.

NOVOGODIŠNJA PORUKA

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, rekao je da će predstojeća 2020. biti “godina za pamćenje”, jer će zemlja ući u NATO i nastaviti “snažno da kuca na vrata EU”.

“Za pripadnike naše armije i sve naše građane, 2020. će biti godina za pamaćenje. Sjeverna Makdonija će i formalno postati članica NATO. Ništa nas neće zaustaviti i snažno ćemo kucati na vrata EU zato što imamo šta da kažemo. Budite ponosni na ova dostignuća”, istakao je Zaev u novogodišnjem video obraćanju.

Premijer Sjeverne Makedonije je rekao da danas želi da svi zajedno sa njim obećaju da će u 2020. “još više razgorjeti plamen zajedništva i solidarnosti” i da će “njegovati ljubav i razumijevanje prema drugom”.

“To su tako jednostavni, a tako veliki koraci. Hajde da produžimo da budemo primjer o kojem svi govore. Da sebi stalno čestitamo na tome što smo uspjeli da vratimo slobodu i demokratiju. Da se hrabrimo jer imamo ekonomiju koja plate vuče naprijed, kao nikada do sada. Jer je ekonomija iz minusa otišla u plus”, rekao je on.

Zaev je istakao da treba da bude jasno da je “pred nama i obaveza za potpuno uspostalvjanje pravne države”. “Nema odstupanja, nema šminke i brzih popravki, već samo temeljna reforma”, istakao je premijer Sjeverne Makedonije.

POZIV ZA POTPISIVANJE UGOVORA

Predsjednik Kosova Hašim Tači pozvao je danas albanskog premijera Edija Ramu da potpiše “međudržavni” sporazum o uklanjanju granica i carina između Kosova i Albanije.

Tači je rekao da je Kosovo od danas spremno da ukine granicu i carine, navodeći da su Albanci sa obje strane granice “braća i ista nacija”.

“Potvrđujem u ime institucija Kosova, da je Kosovo danas a ne sjutra, spremno da donese odluku o uklanjanju granice, carina i bilo koje druge barijere u odnosu na Albaniju. Od danas, ne bi bilo bilo nikakvih barijera između dve države. Pozivam mog prijatelja Edija Ramu da donese takvu odluku, ja je spremno čekam”, kazao je Tači na konferenciji za novinare.

Govoreći o odnosima sa Ramom poslije samita u Tirani i brojnih negativnih komentara koji su sa Kosova bili upućeni albanskom premijeru, Tači je rekao da cijeni doprinos svog “prijatelja Rame”.

“Mi smo braća, ne mogu izdati ni interese Albanije ni Kosova, jer obje naše države funkcionišu kao normalne države, sa modernim ustavima i zakonima. Cijenim doprinos premijera Albanije Edija Rame, jer je on moj prijatelj po mom izboru, cijenim njegovu posvećenost miru i stabilnosti”, rekao je Tači.

Ocijenio je kako treba imati u vidu da Srbiju treba tretirati “drugim jezikom”, posebno inicijative koje imaju za cilj da “Kosovo ne tretiraju kao ravnopravnu državu”, što kako je naveo, može dati alibi Srbiji da ne prizna, odnosno da odlaže priznanje Kosova.

ZAEV

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je da je suština ideje o “malom Šengenu” u ostvarivanju četiri slobode EU – slobodnog kretanja ljudi, proizvoda, usluga i kapitala na Zapadnom Balkanu i ocijenio da takva inicijativa ubrzava integraciju regiona u Uniju.

“U naš region moramo da uvedemo evropske principe saradnje i funkcionisanja. Moramo da donesemo Evropu na Balkan u svaku od naših zemalja. To je dio našeg domaćeg zadatka za integraciju u EU”, rekao je Zaev u intervjuu za Dojče vele.

Na kritike da u regionu već postoje Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Berlinski proces, Zaev navodi da postoji suštinska razlika, jer su ti procesi “podstaknuti i nadgledani od nekih članica EU”, dok je “mali Šengen” “autentična i neposredna inicijativa” tri zemlje Zapadnog Balkana.

“Ovo je autentičan proces naše zemlje, Albanije i Srbije, a nadamo se da će mu se priključiti i druge zemlje regiona”, rekao je Zaev.

Zaev, lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije, neće biti premijer od petka, 3. januara, kada bi trebalo da se obrazuje prelazna vlada, sa glavnim zadatkom da pripremi izbore za 12. april.

Lider socijaldemokrata odlučio se za vanredne izbore pošto je EU u oktobru, najviše zbog protivljenja Francuske, još jednom odložila početak pregovora sa Skopljem o članstvu u Uniji, što je bilo jedno od ključnih obećanja Zaeva.

Zaev navodi da je bio “skrhan i smožden” kada Skoplje nije dobilo datum za početak pregovora s EU, uprkos postizanju Prespanskog sporazuma s Grčkom, koji je Sjevernoj Makedoniji otvorio vrata članstva u EU i NATO, poslije višedecenijske blokade od Atine.

“Bio sam skrhan i smožden jer je cio taj period bio obilježen superlativima na naš račun. Bili smo najbolji primjer u Jugoistočnoj Evropi, svjetski lideri su započinjali i završavali govore pominjanjem Prespanskog sporazuma”, kazao je Zaev.

On nije dao konkretan odgovor na pitanje kada bi moglo da se očekuje otvaranje pregovora, podsjetivši da takva odluka može da bude donijeta na samitima EU u martu, junu ili oktobru.

“Očekujem tu odluku uskoro, to je i razlog zašto sam odlučio da idemo na izbore”, naveo je Zaev.

Zaev je kazao da je zadovoljan urađenim u prethodne 2,5 godine koliko je bio na čelu vlade.

“Riješena su istorijska pitanja, ubrzane integracije, postajemo članica NATO, uskoro očekujemo datum početka pregovora sa EU, pokrenuli smo ekonomiju”, rekao je sjevernomakedonski premijer i dodao da “problem ostaje pravosudni sistem”.