U SAMOOPREDJELJENJU OCEKUJU

Nova pristinska vlada ce biti formirana najkasnije za dvije nedjelje, kaze zamjenik predsjednika Pokreta “Samopredjeljenje” Glauk Konjufca.

On je, poslije petog sastanka radnih grupa dvije vodece stranke, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, rekao da je postignuta stopostotna saglasnost oko uskladivanja programa buduce vlade, pise pristinski “Zeri”.

Teme jucerasnje sastanka bile su zdravstvo i obrazovanje.

Konjufca je to rekao iako jos nijesu saopsteni zvanicni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora, koji su na Kosovu odrzani 6. oktobra.

Pristinska “Gazeta Expres”, medutim, pise da sudeci prema misljenjima politickih analiticara sukobi pojedinih clanova tih stranaka, koji se uglavnom ispoljavaju na drustvenim mrezama, izrazavaju volju da vlada bude formirana, ali i istrah od saradnje dvije stranake.

DSK Ise Mustafe i “Samoopredjeljenje” Aljbina Kurtija pregovarali su i o formiranju predizborne koalicije, ali je dogovor izostao jer se nijesu saglasile o kandidatu za premijera.

Politicki analiticar Artan Muhadziri kaze da su slicne kotroverze izmedu predstavnika dvije stranke mogle da se cuju i tokom predizborne kampanje.

PLJACKA ZLATARE U SPLITU

Zlatara u centru Splita opljackana je kasno preksinoc, a pljackasima je trebalo manje od dva minuta da odnesu zlato vrijedno oko milion kuna (oko 140.000 eura), a snimak nadzorne kamere je sve zabiljezio.

U noci s nedjelje na ponedjeljak ukraden je nakit cija je vrijednost, prema rijecima vlasnika, oko milion kuna, a za pociniocima se traga, obavijestila je u ponedjeljak splitska policija.

Snimak nadzorne kamere pokazao je da su bila trojica pljackasa odjevena u bijele kombinezone. Imali su rukavice i voki-tokije, dok je jedan od njih imao slusalicu u uhu.

Nova TV sinoc je objavila snimak pljacke.

“Ovo je snimka pljacke zlatarnice u Splitu jutros u 03:13 sati! Trebalo im je manje od dvije minute za milijonsku pljacku”, napisao je novinar Nove TV Mario Juric, na svom Twitter profili.

Na snimci se vide tri maskirana muskarca kako trpaju stvari u torbe koje su stavili na pult.

Vlasnik zlatarce navodi da su znali sifru za rolo vrata, nakon cega su razbili staklo i nesmetano usli. U velikim torbama su odnijeli sve zlato iz ormara, a sa sobom su ponijeli i blagajnu zlatare.

SEF DIPLOMATIJE

Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlic Radman, izjavio je da je jugoistok Evrope jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine.

“Sve te zemlje zasluzuju evropsku buducnost i moramo pruziti ruku nasim susjedima, a podrzavanje tog dijela Evrope garantuje i nasu sigurnost”, rekao je Grlic Radman u Zagrebu, prenijela je agencija Hina.

On je tako odgovorio na pitanje novinara o izjavi potencijalnog kandidata za predsjednika Hrvatske Miroslava Skore da nije dobro da Hrvatska tokom predsjedavanja EU u fokus stavlja Zapadni Balkan, vec da treba da iskoristi predsJedavanje da izvuce korist za sebe.

Ministar je dodao da je Hrvatska od 1. januara “neutralna u smislu samog predsjedavanja”, jer je odgovorna za sve zemlje clanice i mora da slusa sta one govore.

Grlic Radman i premijer Andrej Plenkovic razgovarali su danas u Zagrebu s ambasadorima i stalnim predstavnicima Hrvatske o aktivnostima koje ce Hrvatska kao predsjedavajuca zemlja imati tokom prve polovine 2020.

Plenkovic se takodje osvrnuo na Skorinu izjavu i podsjetio da je, na primer, sastanak na vrhu drzava clanica EU i drzava jugoistoka Evrope, koji bi trebalo da bude odrzan u maju iduce godine u Zagrebu, dugo planiran i smisljen.

“To ipak nije lako sve skupa prepoznati iz ugla nekoga ko je bio u diplomatskoj sluzbi samo u Pecuju”, dodao je premijer.

Plenkovic je rekao da na sve to gleda na primjer “iz interesa sta Hrvatska moze da ucini za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, sta moze da ucini kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji”. On je zakljucio da “treba malo otvoriti horizonte, optike, pa onda davati komentare”.

PALMER

Specijalni izaslanik drzavnog sekretara SAD Metju Palmer rekao je danas u Beogradu da je odluka EU da ne dodijeli datum za pocetak pristupnih pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji “istorijska greska”.

“To je po nasem misljenju istorijska greska i losa poruka regionu”, rekao je Palmer na konferenciji za novinare s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vucicem.

On je naveo da SAD zele evropsku perspektivu za Zapadni Balkan i da ce raditi na tome da ubijede lidere EU u to prije samita u Zagrebu.

Palmer je izjavio da je s Vucicem razgovarao o politickoj situaciji ne samo u Srbiji vec i u regionu.

DANASNJI PREGOVORI NEUSPJELI

Razgovor predstavnika skolskih sindikata i vlade o zahtjevima za povecanje koeficijenta slozenosti poslova od sest odsto, jutros je zavrsen bez dogovora, pa je najavljen nastavak strajka u osnovnim i srednjim skolama u Hrvatskoj koji je poceo jos 10. oktobra.

Ministarka obrazovanja Blazenka Divjak rekla je novinarima poslije sastanka da ce pregovori sa sindikatima biti nastavljeni sjutra i da ocekuje postizanje kompromisa, jer je situacija postala “ozbiljna”. Ona je najavila da ce u srijedu izdati uputstva skolama o tome kako ce se nadoknaditi dani provedeni u stajku.

Ministar rada Josip Aladrovic izjavio je da ocekuje da ce do kraja sedmice biti formulisana ponuda koja bi mogla da bude prihvatljiva kako bi doslo do prekida strajka koji je usao u petu sedmicu.

“Moramo imati na umu fiskalnu i sistemsku odrzivost”, naglasio je Aladrovic.

Predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Branimir Mihalinec kazao je novinarima da je ovo prvi sastanak o koeficijentima od pocetka strajka i da su dobili obecanje vlade da ce svoj predlog za rjesenje situacije sastaviti u pisanoj formi.

On je rekao da ne moze da otkriva detalje razgovora, da su sindikati spremni za nastavak dijaloga, ali da se strajk nastavlja.

“Sve sto postignemo i do cega dodemo u pregovorima dacemo svima koji ucestvuju u strajku na referendumsko izjasnjavanje”, dodao je Mihalinec.

U skladu s cirkularnim modelom strajka, po kojem su svakog dana u strajku skole u drugim zupanijama, a povremeno u cijeloj zemlji, danas nema nastave u skolama u Osjecko-baranjskoj i Licko-senskoj zupaniji, a u utorak u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj zupaniji.

U srijedu ce ponovo strajkovati sve skole u Hrvatskoj, a najavljen je i protest prosvjetara ispred sjedista vlade na Markovom trgu u Zagrebu.

Skolski sindikati traze povecanje koeficijenta slozenosti poslova za 6,11 odsto, koliko zaposleni u skolama zaostaju za drugim javnim sluzbenicima.

Vlada je u oktobru odbila njihov zahtjev, ali je u meduvremenu najavila da ce u 2020. u tri etape povecati osnovicu za 6,12 odsto za sve zaposlene u drzavnim i javnim sluzbama. Sindikati su ocijenili da se time ne rjesava zaostajanje plata zaposlenih u obrazovanju.

U dogovoru s koalicionim partnerima iz Hrvatske narodne stranke, koji su podrzavali sindikalne zahtjeve, vlada je prosle sedmice najavila da ce poceti rad na rjesavanju sistema koeficijenata u javnim sluzbama, a ako oni ne budu rijeseni do kraja juna iduce godine, koeficijent slozenosti poslova za zaposlene u obrazovanju bi se povecao za dva odsto.

Nedavno su u strajk stupili i zaposleni na fakultetima, posto je propao pokusaj mirenja vlade i sindikata koji trazi povecanje plata dijelu clanova s najnizim platama, radi otklanjanja razlika izmedu radnih mjesta u sistemu nauke i obrazovanja, kao i istovrsnih radnih mjesta u javnim sluzbama. Zasad se prekid nastave na fakultetima odvija jednom sedmicno.

GRABAR KITAROVIC

U Vukovaru nijesu glavni problem cirilicne ploce, smatra hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic.

Ona smatra da se moraju rijesiti pitanja ratnih zlocina, da bi se govorilo o pomirenju.

“Sve dopise koje sam dobila iz Vukovara od ljudi, niko nije govorio o cirilici, svi zele da im bude bolje, traze pomoc, traze posao”, rekla je Grabar-Kitaroviceva u intervjuu za TV N1.

Ona je navela i da bi Vukovar trebalo cesto posjecivati i da bi tu trebalo lijeciti rane, ocjenjujuci da nije dovoljno ucinjeno na procesuiranju ratnih zlocina.

Upitala je i “zasto se za Vukovar ne bi razmatrao nekakav poseban status, kad je rijec o porezima i slicno, kako bi se privukli kupci iz okolnih djelova, iz Srbije, iz Madarske, da Vukovar moze da pocne nekako da zaraduje, da taj promet novca bude veci”.

EPICENTAR KOD TRAVNIKA

Gradane Travnika i okoline, jutros oko 6:30 sati, ponovo je uznemirio zemljotres, koji je bio blazi u odnosu na jucerasnje podrhtavanje.

Prema podacima Euromediteranskog seizmoloskog centra jutros je u sredisnjoj Bosni zabiljezen potres jacine 3,3 stepena Rihterove skale. Epicentar je bio ponovo na Vlasicu, kao i jucerkada se zemlja zatresla cak 5,1 stepena po Rihteru.

Jutrosnji potres najintenzivnije se osjetio na podrucju Travnika, Turbeta i Novog Travnika.

Mjestani Travnika kazali su da je potres trajao kratko, maksimalno do pet sekundi, ali da je podrhtavanje mnoge probudilo i uplasilo.

Zemljotresi ove jacine uglavnom ne izazivaju materijalnu stetu, ali s obzirom na to da dolaze nakon jucerasnjeg jaceg potresa, gradani su na oprezu.

EPICENTAR NA PLANINI VLASIC

Bosnu i Hercegovinu danas je pogodio zemljotres, jacine 4,8 stepeni po Rihterovoj skali, a epicentar je bio na planini Vlasic, saopstio je Hidrometeoroloski zavod Republike Srpske.

Zemljotres se desio u 15.11 casova, a podrhtavanje tla moglo je da se osjeti u vecem dijelu Bosne i Hercegovine.

Za sada nema informacija da je zemljotres prouzrokovao vece materijalne stete.

Zemljotres je uznemirio gradane koji su istrcali na ulice iz svojih kuca, a zabiljezene su i materijalne stete na objektima, prenosi portal Klix.

ZAEV

Postupak oko ratifikacije pristupnog protokola za uclanjenje Sjeverne Makedonije u NATO-u ocekuje se da bude okoncan do 11. februara. Tada se raspusta i aktuelni sastav makedonskog Sobranja, pa politicke stranke treba da pripeme liste kandidata za prijevremene parlamentarne izbore 12. aprila 2020, rekao je premijer te zemlje Zoran Zaev.

Sve projekcije koje smo uradili ukazuju da ostaje da pristupni protokol za Sjevernu Makedoniju u NATO-u ratifikuje jos samo Spanija, koja odrzava parlamentarne izbore 10. novembra, a ima zakazanu konstitutivnu sjednicu parlamenta za 3. decembar. To znaci da imamo cijeli januar i desetak dana februara, sto je dovoljno vremena da se to zavrsi”, rekao je Zaev.

On je naglasio da je 12. april dogovoren datum za prijevremene izbore u Sjevernoj Makedoniji, a da bi do tada trebalo da pripreme partijske programe i kandidatske liste koje treba da se isporuce gradanima, kako bi oni odlucili kome ce dati povjerenje za naredne cetiri godine.

“Generalno ne ocekujem promjenu datuma za izbore, ali istovremeno saljem poruku da treba da budemo svjesni odgovornosti koju imamo prema drzavi, kao sto smo bili odgovorni i pozvali na prijevremene parlementarne izbore”, istakao je Zaev.

Sjeverna Makedonije ce ici na prijevremene parlamentarne izbore 12. aprila, nakon sto su evropski lideri odlozili pocetak pristupnih pregovora sa tom zemljom.

Prije odrzavanja izbora, odnosno 3. januara 2020. godine aktuelni premijer Zaev ce podnijeti ostavku i bice formirana tehnicka vlada, u cijem sastavu ce biti i ministri iz opozicionog VMRO-DPMNE, kao garanciju za sprovodenje fer i postenih izbora.

Rijec je o takozvanom Przinskom modelu vlade, koji je prvi put sproveden u toj zemlji 2015. godine, a koji predvida da se 100 dana prije odrzavanja izbora konstituise tehnicki sastav vlade u cilju organizoranja izbora.

PALMER UPOZORIO

Specijalni predstavnik americkog drzavnog sekretara za Zapadni Balkan Metju Palmer, izrazio je zabrinutost SAD-a zbog prisustva ruske vojne opreme u Srbiji i zaprijetio sankcijama ako Beograd nabavi ruske raketne sisteme.

“Postoji doza zabrinutosti zbog rasporedivanja ruske vojne opreme na teritoriji Srbije, ali i zbog mogucnosti da Srbija trazi specificne ruske sisteme. To bi vodilo riziku da joj se uvedu specificne sankcije zbog kupovine ruske vojne opreme. Nadamo se da su nasi srpski partneri svjesni toga”, rekao je Palmer u intervjuu makedonskoj televiziji Alsat M.

Americki diplomata je to rekao odgovarajuci na pitanja kakav je stav SAD-a povodom nedavno odrzane vojne vjezbe srpske i ruske vojske “Slovenski stit” i prisustva raketnog sistema S-400 u Beogradu.

Palmer je istakao da je upravo Amerika najveci vojni partner Srbije, u cemu znacanju ulogu ima Nacionalna garda Ohaja, ali da to ne znaci da Beograd ne treba da saraduje i pravi vojno partnerstvo sa Rusijom.

Na nedavno odrzanoj vojnoj vjezbi srpske i ruske vojske pod nazvom “Slovenski stit 2019” prvi put je van teritorije Rusije bio prikazan raketni sistem S-400.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic je rekao juce novinarima da Srbija nema S-400, ali da nju “vise ne mogu da ponizavaju kako su to cinili od 2000. do 2012. godine, a na njihovu zalost, Srbija je danas mnogo uspjesnija”.