DAN SJEĆANJA

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, kada je 1945. godine oslobođen nacistički logor Aušvic u kojem je tokom Drugog svjetskog rata stradalo najmanje milion i dvjesta hiljada ljudi. Holokaust je najveći zločin u istoriji čovječanstva, a države bi trebalo da urade sve kako se nikad ništa slično ne bi ponovilo, poručuju iu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Zahvaljuju našoj državi, koja je, iako mala, tada pružila utočiste Jevrejima.

27. januar 1945, kada je oslobođen nacistički logor Aušvic, datum je koji čovječanstvo ne smije zaboraviti, kažu istoričari.

“Upotrijebiću riječi jedne sovjetske vojnikinje koja je među prvima ušla u koncentracioni logor Aušvic nakon oslobađanja, koja je rekla da ako postoji pakao na svijetu, to je Aušvic. I da gotovo narednih nekoliko sedmica nije mogla sa sebe da spere miris genocida. Upravo je to taj osjećaj koji svi treba da imamo”, kaže istoričar Boban Batrićević.

Da je Holokaust jedan od najvećih zločina u istoriji ponavljaju i iz Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.

“Holokaust nije nešto što se dogodilo prije 75 godina, ne. To je lekcija koju svi moramo da naučimo. Ne fašizam, ne rasizam. Tako treba učiti djecu, i prstima im opipavati puls, kako bi bili sigurni da se ništa slično neće ponoviti nikada”, kaže rabin Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Ari Edelkop.

Ne, jer, bez obzira na boju kože ili vjersku pripadnost, svi imaju pravo na život. To je, kaže rabin, Crna Gora poštovala od početka, zato je jedna od rijetkih zemalja koja je Jevrejima, kad im je bilo najteže – pružila utočište.

“Crna Gora i Izrael imaju poseban odnos. Vi ste nas štitili, pružili nam sklonište kada nam je to bilo najpotrebnije. I danas to radite. Nijeste prijateljski nastrojeni samo prema Jevrejima, već ka svim narodima. To je dobro, jer vidimo da neke evropke zemlje ne štite antisemitizam. Naprotiv”, kaže Edelkop.

Zato je dobro što se svakodnevno pokušava pokazati da je sjećanje na holokaust možda najvažniji uslov opstanka civilizacije, jer bi suprotno vodilo propasti svijeta.

Dijana Drašković, RTCG

MINISTARSTVO

Tokom prošle godine zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama i Ministarstvu zdravlja podnijet je ukupno 3.481 prigovor pacijenata, kazali su Dnevnim novinama iz resora na čijem je čelu Kenan Hrapović.

Od toga, kako su kazali, 3.338 pritužbi podnijeto je zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 143 Ministarstvu.

Prigovori zaštitnicima u zdravstvenim ustanovama najvećim dijelom odnosili su se na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i ostalo, dok se od ukupno 143 prigovora resornom ministarstvu 87 odnosilo na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, 21 na ostalo, 14 na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe.

“Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore, čak 1.931, i Dom Zdravlja Podgorica, 1.138, koji i pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou, pa proporcionalno tome imamo i najveći broj prigovora”, objasnili su iz Ministarstva Dnevnim novinama.

U domovima zdravlja Mojkovac i Rožaje, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi, kako ističu, od 1. januara do 20. decembra 2019. godine nije bilo pritužbi građana.

“Po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo zdravlja odmah reaguje. Zdravstvene ustanove pisano po zahtjevu Ministarstva zdravlja ili pacijenta nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo zdravlja o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga Ministarstvo zdravlja o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor, pojasnili su iz Ministarstva.

Najveći broj pritužbi građani, kako su rekli, iznesu putem telefona i najveći dio se na dnevnoj osnovi rješava.

“U pet slučaja Ministarstvo zdravlja je uputilo urgenciju zdravstvenim ustanovama, jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno Ministarstva zdravlja. U tri slučaja Ministarstvo zdravlja je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara, kazali su iz Ministarstva.

U 11 slučajeva, dodaju, Ministarstvo zdravlja je uputilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Građani su u prošloj godini zaštitnicima prava pacijenata i Ministarstvu zdravlja podnijeli skoro 3,5 hiljada prigovora, a najviše su se žalili na organizaciju rada zdravstvenih službi, na dužinu čekanja i kvalitet zdravstvenih usluga, kao i na postupke zdravstvenih radnika.

Iz Ministarstva zdravlja su agenciji Mina kazali da je od 1. januara do 20. decembra podnijet ukupno 3.481 prigovor, od čega 3.338 zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 143 Ministarstvu.

Kako su naveli, prigovori su se najvećim dijelom odnosili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga i na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika.

„Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore (KCCG) – 1.931, i Dom Zdravlja Podgorica – 1.138. Te ustanove pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom imamo i najveći broj prigovora“, precizirali su iz Ministarstva.

Tom resoru su u istom periodu podnijeta 143 prigovora na rada zdravstvenih ustanova, od čega 87 na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja, 21 na „ostalo“, 14 na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe.

„U domovima zdravlja Mojkovac i Rožaje, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi, u periodu od 1. janura do 20. decembra nije bilo pritužbi građana“, kazali su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komukicaiji sa institucijama, Ministarstvo odmah reaguje.

„Zdravstvene ustanove pisano, po zahtjevu Ministarstva ili pacijenta, nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga, Minisatrstvo o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor“, kazali su iz tog resora.

Kako su naveli, najviše pritužbi građani iznesu putem telefona, i najveći dio se rješava na dnevnoj osnovi.

Iz Ministarstva su kazali da su u pet slučajeva uputili urgenciju zdravstvenim ustanovama jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno tog resora,.

U tri slučaja Ministarstvo je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara.

Ministarstvo je 11 slučajeva uputilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

„Podnošenje prigovora pokazuje da su pacijenti sve više upoznati sa sopstvenim pravima kroz institut zaštitnika prava pacijenata, kao i da se povećava povjerenje u institucije sistema da će se prema njihovoj primjedbi/žalbi/prigovoru odnijeti blagovremeno i adekvatno, jer je to jedan od načina da rješavamo probleme i podižemo kvalitet usluga“, ocijenili su iz Ministarstva.

Oni su apelovali na pacijente da iznose svoje stavove i eventualne probleme sa kojima se suočavaju u zdravstvenim ustanovama, kako bi se manjkavosti u sistemu otklanjale, a sistem učinili bezbjednijim, efikasnijim i dostupnijim.

„Rezultati ovakvog fokusiranog, sistematičnog pristupa su izuzetni: 83 odsto specijalističkih pregleda u opštim bolnicama se može obaviti u sljedećih mjesec dana, dok je taj procenat u KCCG 61. U Opštoj bolnici Berane taj procenat je čak 98 odsto“, naglasili su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, jedan od najsenzitivnijih indikatora kvaliteta su prigovori pacijenata na dužinu čekanja na specijalističke preglede, koji je u poslednjem kvartalu prošle godine pao za 70 odsto u KCCG.

„A u opštim bolnicama u odnosu na drugi kvartal iste godine, poslednji period prije implementacije Jedinstvene platforme za elektronsko zakazivanje“, dodali su iz Ministarstva.

BATRIĆEVIĆ

Mitropolija crnogorsko-primorska se mora dogovoriti sa centralom u Beogradu ko će o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti razgovarati sa Vladom Crne Gore, smatra istoričar Boban Batrićević. Objašnjava da je to neophodno zato što je Mitropolija crnogorsko-primorska ekspozitura Srpske pravoslavne crkve, te da kao takva nema legitimitet da vodi pregovore s Vladom.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije više puta je izjavio da će eventualne pregovore o temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori vlast voditi sa njim, a ne sa Patrijaršijom, i naveo da je Mitropolija na čijem je on čelu autonomna i samostalna kroz vjekove.

“Nema MCP bez Crne Gore, niti Crne Gore bez građanskog dijaloga”, kazao je Batrićević za TVCG.

Zato on poručuje da Mitropolija crnogorsko-primorska mora da da odgovor na sledeće pitanje.

“Mislim da je prvo neophodno da dođe do dogovora između MCP i njene centrale u Beogradu, budući da mi već više od mjesec dana nemamo informaciju o tome ko će pregovarati s vladom, budući da je MCP ekspozitura SPC, i da ona kao takva nema legitimitet da vodi pregovore s Vladom”, navodi on.

Batrićević smatra da postoji razmimoilaženje između mitropolita Amfilohija i Irineja, a kaže i zbog čega.

“Evidentno je da postoji jedna ili neka vrsta sukoba, budući ako znamo da je centrala SPC veoma bliska predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Iz izjava mitropolita Amfilohija vidimo da on nikako ne poštuje Vučića”, smatra sagovornik TVCG.

Batrićević je prokomentarisao i za to što je Srpska pravoslavna crkva podnijela dvije inicijative Ustavnom sudu.

“Potpuno legitiman čin, budući da je MCP po kanonskom uređenju i uređenju SPC samo njen dio, tako da nam je neophodno da saznamo kako MCP želi da istupa, želi li ona da bude autonomni dio SPC ili mozda želi da postane Crnogorska pravoslavna crkva”, navodi Batrićević.

U konačnom, ako dođe do potpisivanja temeljnog ugovora između Vlade i mitropolije, on podsjeća: “Crkva u Crnoj Gori nikada nije radila protiv države, niti je crkve podizala neka institucija koja je imala sjedište u Beogradu, već institucija koja je imala sjedište na Cetinju.”

Batrićević zaključuje da ovaj ugovor podrazumijeva međusobno uvažavanje i toga moraju biti svjesne strane koje ga potpisuju.

PLJEVLJA BILA NAJZAGAĐENIJA

Koncentracija PM čestica u vazduhu u urbanim sredinama sjutra će biti smanjena, usljed kiše i slabljenja visokog vazdušnog pritiska, saopšteno je iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Prema posljednjim podacima sa mjernih stanica, od 17 sati, koncentracija PM10 čestica u Pljevljima iznosila je 287 mikrograma po metru kubnom (µg/m3), Bijelom Polju 187,3 µg/m3, Podgorici 94,6 µg/m3, Nikšiću 40,3 µg/m3.

Visokim zagađenjem vazduha smatra se satna koncentracija PM10 čestica između 90 i 180 µg/m3, dok veoma visoko zagađenje vazduha podrazumijeva koncentraciju tih čestica veću od 180 µg/m3.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine rekli su da je u južnom regionu kvalitet vazduha bio veoma dobar i da nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti ni jednog polutanta.

Kako su naveli, u centralnom i sjevernom regionu koncentracije PM10 čestica varirale su tokom dana.

Iz Instituta za javno zdravlje preporučuju svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva, da pri visokom zagađenju vazduha smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu.

Prema njihovim riječima, treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti na otvorenom pri kojima se diše brze ili dublje, kao što su trčanje i vježbanje.

Kada je u pitanju veoma visoko zagađenje vazduha, preporučuje se svima da izbjegavaju boravak na otvorenom, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje.

U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori godišnje se uradi oko 700 postupaka vantjelesne oplodnje, a oko 50 parova pomoć nađe u inostranstvu zbog donacija ocita i spermatozoida, kazao je doktor ginekologije i akušerstva, Vladimr Janjić.

Janjić je agenciji Mina kazao da je u Crnoj Gori, kao i u svijetu, procenat neplodnih parova oko 15 odsto.

„Prošla je 41 godina od rođenja Louis Brown u Londonu, prve bebe u svijetu začete vantjelesnom oplodnjom. To je kratak period za razvoj jedne oblasti u medicini, ali uprkos tome do sada je postignut veliki uspjeh jer je u svijetu oko sedam miliona ljudi rođeno medicinski potpomognutom oplodnjom“, naveo je Janjić.

On je rekao da je 1985. godine udio muškog infertiliteta iznosio oko 25 odsto, a danas je oko 50 odsto, što ukazuje na sve dominantniju učestalost muškog faktora.

Janjić je objasnio da su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i opojnih droga, gojaznost, fizička neaktivnost, zanimanja vezana za višesatno sjeđenje i pregrijavanje testisa, uticaj zračenja i hemijskih agenasa neki od faktora koji negativno utiču na razvoj spermatozoida, odnosno spermatogenezu.

Kako je objasnio, 21. vijek je sa tehnološkom revolucijom iz korijena promijenio stil života.

„Žene su danas obrazovanije i emancipovanije. Poslovna karijera i možda sebična briga o sebi u drugi plan je potisnula reprodukciju i formiranje porodice, te se stoga češće odlučuju za rađanje poslije 35 godine kada je za mnoge već kasno”, rekao je Janjić.

On je naveo da reproduktivna moć žena nakon 35 godine rapidno slabi, pa su upravo te pacijentkinje najčešće njegovi pacijenti.

Kako je objasnio Janjić, uzročnici ženskog infertiliteta su policistični jajnici, endometrioza, miomi, polipi, kao i infekcije koje posljedično izazivaju hroničnu upalu sluzokože materice i začepljenje jajovoda.

On je dodao da uzročnici ženskog infertiliteta mogu da budu i endokrinološki poremećaji, genetske, autoimune, hematološke i druge bolesti.

„Kod desetak odsto parova ne možemo utvrditi nijedan uzrok infertiliteta koji se često povezuje sa psihosomatskim poremećajima. O neplodnosti se može govoriti kada odnosi bez zaštite ni poslije godinu ne dovedu do trudnoće“, kazao je Janjić.

Kako je rekao, potrebno je da se parovi jave u neki od centara za vantjelesnu oplodnju radi sveobuhvatne dijagnostike koja uključuje kliničke, ultrazvučne, laboratorijske i ostale preglede zbog određivanja procedure kojom će se liječiti neplodnost.

“Kod infertilnih parova treba uvijek započeti sa uzročnim liječenje, pa nerijetko pacijentkinje u okviru pripreme za postupak Medicinski potpomognute oplodnje moraju biti podvrgnute hiruškim procedurama, laparoskopija ili histeroskopija, radi uklanjanja priraslica, polipa, mioma, septuma i ispitivanja prohodnosti jajovoda”, objasnio je Janjić.

On je kazao da državljani Crne Gore, ukoliko prođu konzilijum u Kliničkom centru Crne Gore, mogu da započnu liječenje u bilo kom centru za vantjelesnu oplodnju, jer sve privatne ustanove koje se bave tim procedurama imaju ugovor sa Fondom zdravstva Crne Gore.

Janjić je rekao da se o trošku Fonda mogu obaviti tri postupka ukoliko pacijentkinje nijesu starije od 44 godine.

„Nažalost, jedan manji procenat parova ni nakon više neuspješnih pokušaja različitim procedurama medicinski potpomognute oplodnje ne može ostvariti trudnoću sa svojim biološkim materijalom, te su kandidati za donaciju jajnih ćelija ili spermatozoida“, rekao je Janjić.

Kako je kazao, pomenute procedure, iako su odavno rutinske, ne sprovode se u Crnoj Gori zbog nedostatka zakonske regulative, pa su pacijenti prinuđeni da odlaze u inostranstvo što im dodatno povećava troškove.

„Odvikavanje od loših navika, pravilna ishrana, restriktivna dijeta, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja i korišćenja opojnih droga osnovne su preporuke koje će skratiti put do trudnoće“, istakao je Janjić.

RAONIĆ

U podijeljenom društvu, gdje jačaju radikalne pozicije, sve manje je onih koji će osuditi anomalije ili biti kohezioni faktor koji će društvo dovesti do dogovora oko elementarnih stvari, ocijenio je programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić.

Raonić smatra da iako je većina građana nezadovoljna stanjem u državi, podržava one koji kreiraju to stanje.

Kako je kazao, većina na listu problema uvijek stavlja na prioritetna mjesta ona koja se tiču kvaliteta života.

“Ali kada treba da se okupe oko tih vrijednosti, to ne čine, već ih samo okupljaju i motivšu identitetska pitanja. Posebo je zanimljivo da su upravo oni koji su morali pobjeći da sačuvaju sigurnost ili obezbijede egzistenciju, najgrlatiji u podršci ovakvog sistema”, rekao je Raonić agenciji Mina.

On je poručio da crnogorska vlast, umjesto da se bavi prosvjetiteljskim radom i jačanjem institucija, ona ih pothranjuje, a svoje pozicije brani socijalnim anesteziolozima, koji su u svim sferama društva.

“Neshvatljiva je tako niska svijest, koja ne motivise na tako energično protivljenje braći i komšijama koji se drugačije izjašnjavaju, a ti isti niti trunku energije ne pokazuju da ukažu na bilo koju društvenu anomaliju”, rekao je Raonić.

Sve to ukupno, smatra on, kreiralo je pogodan ambijent za etničke preduzetnike i socijalne anesteziologe, koji su ovih dana aktivni kao nikad u zadnjih par godina.

Ono što brine, smatra on, je da je u podijeljenom društvu, gdje jačaju radikalne pozicije, sve manje onih koji će osuditi anomalije na “svojoj strani” ili biti kohezioni faktor, koji će društvo dovesti do dogovora oko elementarnih stvari.

“Bojim se da građani jos ne shvataju da je kvalitet njihovog života u direktnoj proporciji sa načinom na koji razmišljaju, vrijednosti koje baštine i da će se normalnost vratiti u naše društvo i da će kvalitet života biti zadovoljavajući, onda kada većina društva bude razmišljala na evropski način”, kazao je Raonić.

Prema njegovim riječima, nizak nivo političke kulture, licimjerstvo međunardne zajednice i konsenzus lidera po pitanju manipulativnog vođenja politike, doveli su u takvu spiralu društvenih odnosa.

“Iz toga ćemo izaći onda kada jedan od ovih elemenata bude prevaziđen. Do tada ćemo jačati mitove koji nas homogenišu i osuđivati fašističke heroje samo kod onih drugih, iako ih sve grupe etničkih preduzetnika baštine”, kazao je Raonić.

Pri tome, kako je naveo, odgovornost je najveća na vlastima.

“Oni, umjesto da se bave prosvjetiteljskim radom i jačanjem institucija, po modelu iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, oni ih pothranjuju, a svoje pozicije brane kroz socijalne anesteziologe, koji su u svim sferama drustva”, kazao je Raonić.

On je mišljenja da će socio-ekonomska pitanja na dnevni red doći onda kada ljudi shvate da su izmanipulisani.

“I da ćemo bez naglašene priče o ovim temama, imati ovakve negativne trenadove”, dodao je Raonić.

Kako je rekao, pravi građanin ne može biti žrtva manipulacije, jer je on politički pismen, hrabar i zna koja su pitanja ljudske intime.

“U Crnoj Gori su izmanipulisani glasači, jer mi čak nemamo ni birače i neka vrsta poetske pravde je da su pravo najvece zrtve nase tranzicije provsta oborci AB revolucije, a najugrozeniji i podloyzni diskriminaciji oni koji su na velika vrata uveli nacionalizam na ove prostore.

Raonić je mišljenja da takve stvari odgovaraju svakoj vlasti.

“Ovakve stvari su za svaku vlast, koja nema odgovornost prema opštem dobru, idelane i nemaju razloga da išta po tom pitanju mijenjanju”, rekao je Raonić.

UZDRŽATI SE OD NASILJA

Postupanje policijskih službenika tokom aktuelnih javnih okupljanja u skladu je sa zakonskim normama i standardima i primjetna je tolerancija i suzdržanost prilikom primjene policijskih ovlašćenja, ocijenjeno je na sastanku koji je održan na inicijativu Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) održan je konsultativni sastanak sa predstavnicima direktorata za nadzor i za strateško-razvojne poslove, Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije i Savjeta, na kom su razmijenjena mišljenja i saznanja u odnosu na aktuelna javna okupljanja i postupanje policije.

“Zajednički je konstatovano da je dosadašnje postupanje policijskih službenika u skladu sa zakonskim normama i standardima i da je primjetna evidentna tolerancija i suzdržanost prilikom primjene policijskih ovlašćenja u izvršavanju policijskih poslova”, navodi se u zajedničkom saopštenju MUP-a i Savjeta.

Učesnici sastanka ukazali su na to da su građani dužni da postupe po naredbi policijskog službenika u svakom konkretnom događaju i suzdrže se od izazivanja incidenata.

Građani, kako su naveli, zakonitost svakog izdatog naređenja i postupanja policijskih službenika mogu da provjere kroz obraćanje Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Savjetu za građansku kontrolu rada policije, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, Etičkom odboru, kao i da u najbližoj stanici policiji podnosu prigovor.

Učesnici sastanka apelovali su na sve građane da se pravo na mirno javno okupljanje koristi u skladu sa građanskim i demokratskim vrijednostima i bez učešća u nasilju.

“Konstatuje se da je neupitna identifikacija svih policijskih službenika u vršenju policijskih poslova u svakoj situaciji i na bilo kojoj lokaciji, što potvrđuje službena dokumentacija, patrolni listovi i prepoznata odgovornost neposrednih starješina koji rukovode izvršavanjem konkretnih zadataka”, navodi se u saopštenju.

Učesnici sastanka osudili su napade na policijske službenike i oštećenje službenih vozila koje koristi policija.

Oni su ukazali na značaj policijskog posla u demokratskom društvu.

Kako se navodi, naročito je osuđeno objavljivanje fotografija policijskih službenika čiji je cilj njihova diskreditacija, omalovažavanje i ugrožavanje njihove sigurnosti.

“Od Uprave policije i policijskih službenika se očekuje da nastave sa zakonitim i profesionalnim postupanjem, uz poštovanje ljudskih prava i sloboda prilikom primjene policijskih ovlašćenja”, dodaje se u saopštenju.

DUPLO VIŠE OD EU

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je 15 godina, dok onih koja su starija od 20 godina ima skoro 50 hiljada, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) Alfa Centar.

Predstavnik NVO Alfa Centar, Radoje Mijušković, kazao je agenciji Mina da je velika starost autotomobila jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda.

“Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je skoro 15 godina, sa tim što automobila starijih od dvije decenije ima skoro 50 hiljada”, rekao je Mijušković, na osnovu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova.

On je kazao da najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda mogu da budu otkazivanje sistema za upravljanje, sistema za kočenje ili svjetlosne signalizacije.

Kako je naveo Mijušković, novi i skupi automobili koji se mogu sresti na crnogorskim putevima samo su izuzetak i mnogo je više starih i jeftinih vozila koji su uzročnici saobraćajnih nezgoda.

On je kazao da je, kada je starosna struktura vozila u pitanju, i u ostalim zemljama regiona slična situacija.

“U Bosni i Hercegovini prosječna starost vozila na putevima je 17 godina, u Srbiji 16, na Kosovu 15. Od zemalja Balkana, najnovije automobile voze građani Hrvatske, Makedonije i Albanije, gdje su vozila u prosjeku stara oko 12 godina”, naveo je Mijušković.

Kako je rekao, prosječna starost vozila u zemljama Balkana je 14 godina, što je skoro duplo više od prosječne starosti vozila na putevima zemalja Evropske unije (EU), koja iznosi 8,6 godina.

“Kada su u pitanju zemlje EU, najveća prosječna starost automobila je na španskim drumovima i ona iznosi nešto više od 12 godina”, kazao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, starost vozila se uspostavlja kao ključni faktor u stopi rasta saobraćajnih udesa.

“Prema nalazima nekih studija, kompletno podmlađivanje španske flote vozila bi umanjilo broj smrtno stradalih u saobraćaju za oko 30 do 40 odsto”, rekao je Mijušković.

Kako je kazao, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Irskoj i Norveškoj, prosječna starost flote automobila je oko devet godina, dok ni u Italiji ne prelazi deset godina.

Mijušković je rekao da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva izradilo izmjene i dopune Pravilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori.

“Unaprijeđeni standard podrazumijeva i bolje bezbjednosno-tehničke karakteristike vozila koje samo vozilo čini sigurnijim na putevima”, rekao je Mijušković.

Kako je kazao, činjenica je da je Crna Gora u obavezi da prati i transponuje važeće propise iz te oblasti homologacije kada su u pitanju ekološki standardi za vozila.

Kako je objasnio, predviđeno je da prilikom uvoza motornog vozila upotrebljavano motorno vozilo mora biti opremljeno motorom minimalnog standarda EURO 4, a novo motorno vozilo motorom minimalnog standarda EURO 6.

“U narednom periodu Ministarstvo će uraditi studiju starosne strukture vozila po kategorijama i tipovima, koja će dati osnovne indikatore i mjere za podmlađivanje voznog parka i povećanje stepena bezbjednosti saobraćaja”, najavio je Mijušković.

Mijušković je kazao da su posjete servisima usljed kvara automobila mnogo češće nego posjete radi redovnog održavanja.

Kako je naveo, vozači zato moraju da znaju da iako su automobili pouzdani, zahtijevaju redovne provjere kako bi se takvo stanje održalo.

“Posjedovanje automobila je velika odgovornost koja sa sobom nosi mnoge obaveze, a jedna od njih je i održavanje, koje se ne smije zaboravljati. Samo na taj način moguće je doprinijeti bezbjednosti na putevima”, zaključio je Mijušković.

Saobraćajni inženjer Mirko Đurović kazao je agenciji MINA da su automobili starije proizvodnje podležni otkazivanju, a da najmanja greška vozača može da prethodi saobraćajnim nezgodama.

Đurović je rekao da se u proizvodnji vozila sve više koriste novi materijali, i to se prije svega odnosi na korišćenje plastičnih materijala, tako da je blaži kontakt i manja povreda nakon nastanka nezgode.

“Novija vozila konstrukcijom i proizvodnjom dobijaju određene elemente od kojih se povećava bezbjednost saobraćaja”, kazao je Đurović.

Kako je naveo, u posljednje vrijeme uvezeno je mnogo starih vozila koja su uglavnom potrošena i prelaze granicu rentabiliteta.

“Trgovci ih srede da izgledaju dobro, pa ih tako prodaju i kasnije vlasnici ulože velika sredstva u opravku i održavanje”, kazao je Đurović.

Kako je rekao, mnogo se vise isplati kupiti novo vozilo, nego opravljati staro i sa njim nemati nikakvu pouzdanost i bezbjednosti.

VLADIN PROGRAM

Za osmi Vladin program stručnog osposobljavanja prijavilo se više od tri hiljade svršenih studenata. Narednih devet mjeseci radiće kod poslodavaca iz privatnog i javnog sektora. U Ministarstvu prosvjete podsjećaju da više od 50 odsto polaznika Programa ostalo da radi kod istog ili našlo posao kod drugog poslodavca.

Nakon završenog Fakulteta vizuelnih umjetnosti, Vuk Vukadinović i Petar Žugić prijavili su se za stručno osposobljavanje visokoškolaca. Nijesu imali dilemu gdje žele da se profesionalno usavršavaju, pa su 15 januara počeli pripravnički u RTCG.

Osim Vuka i Petra, još tri hiljade mladih sa stečenom diplomom Izabralo je poslodavce za prvi posao. Broj zainteresovanih polaznika je na istom nivou kao prethodnih godina, dok su poslodavci ponudili šest stotina mjesta više nego prošle godine.

“Ove godine smo imali značajno više oglašenih slobodnih radnih mjesta, preko 11.600, značajno više u odnosu na prethodne, i prvu godinu kada je bilo oglašeno oko pet hiljada. Da se što više uključi privatni sektor i to je oko 60 odsto”, saopštila je Mubera Kurpejović, generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete.

“Poslodavci su, kao i do sad, najviše tražili kvalifikacije iz oblasti prava, ekonomije, turizma, telekomunikacija, računovodstva”, navela je Zdenka Ivanović, samostalna savjetnica u ZZZCG.

Devet mjeseci provedenih kod poslodavaca korisnicima Programa se priznaje kao jednogodišnje radno iskustvo. Nakon toga, polaznici stiču uslov za polaganje stručnog ispita.

“Za vrijeme stručnog osposobljavanja koje traje devet mjeseci korisnik ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50 odsto od prosječne zarade na nivou Crne Gore za period koji je prethodio potpisivanju ugovora o osposobljavanju”, kazala je Ivanović.

Koordinacioni tim prati sprovođenje Programa i, u saradnji sa Poreskom upravom, analizira koliko je polaznika nastavilo da radi.

“Oko 50 odsto korisnika je nastavilo da radi. Taj podatak je otprilike isti svake godine”. kazala je Mubera Kurpejović.

U Vladin Program stručnog osposobljavanja godišnje se uključi između tri i tri i po hiljade korisnika, a kroz prethodnih sedam ciklusa, prošlo je gotovo 24 hiljade visokoškolaca.