ERAKOVIĆ SAOPŠTIO

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas će raditi 27 novih specijalista i subspecijalista, koji će doprinijeti da ta ustanova ostane respektibilan i ozbiljan regionalni zdravstveni centar, kazao je direktor KCCG Jevto Eraković.

On je, na svečanom prijemu za 21 ljekara koji su završili specijalizaciju i šest užu specijalizaciju, rekao da je KCCG ponosan na nove ljekare, koji će uz pomoć svojih bivših mentora i kolega doprinijeti boljem radu te ustanove.

„KCCG sada ima 317 ljekara specijalista i 95 subspesijalista. KCCG ima još 166 ljekara koji su trenutno na specijalizaciji, a od toga broja, njih 76, očekujemo u ovoj godini“, istakao je Eraković.

On je dodao, da je KCCG kandidovao, novih 29 specijalizacija i 18 supspecijalizacija, koji će početi svoju edukaciju ove godine.

„Sve ovo nije moguće bez značajne podrške Vlade i Ministarstva zdravlja. Zajedničkim i predanim radom uspijevamo da pokažemo svojim rezultatima da zdravstveni sistem i KCCG, zaslužuju pažnju od crnogorskih institucija i građana“, rekao je Eraković.

On je poželio specijalizantima i subspecijalizantima, da buduće izazove savladaju na najbolji način, a sve njihove ideje i sugestije sa zadovoljstvom će prihvatiti, kako bi zajednički doprinijeli daljem uspjehu KCCG.

Medicinska direktorica Marina Ratković kazala je da je da su specijalizanti i subspecijalizantis svoje znanje i trud pokazali još u periodu studija.

„Većina specijalizanata je već istrasiralo svoj put i imaju svoje ime u KCCG-u i u Crnoj Gori“, rekla je Ratković.

Menadžemt KCCG će, kako je istakla, pružiti svoj maksimum, kako bi udovoljili svima, čiji je su ambicije velike.

Predstavnica specijalista, Sanja Medenica, rekla je da je do cilja bilo teško doći, a to najbolje znaju oni koji su kroz to prošli i uložili godine svog života.

„Obavljajući najhumaniji posao, dobili smo zvanje na koje treba da budemo ponosni“, kazala je Medenica.

Kako je istakla, u budućem radu će se truditi da poboljšaju kvalitet sopstvenog rada, ali i KCCG.

„Ovaj uspjeh nije samo lični, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a posebno naše matične ustanove. Za svako novo napredovanje biće potrebno međusobno razumijevanje, podrška i podsticanje“, poručila je Medenica.

EPISKOPSKI SAVJET

Sva nacionalna, stranačka i druga osjećanja i obilježja neka svako nosi u svom srcu, a na litijama ikonu iz svoga doma i svijeću u srcu i u svojim rukama, saopštio je Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.

Samo takve Litije, kako su kazali, čine sve nas boljima.

“Sva nacionalna, stranačka i druga osjećanja i obilježja neka svako nosi u svom srcu, a na ovim Litijama ikonu iz svoga doma i svijeću u srcu i u svojim rukama. Samo takve Litije čine sve nas boljima, oplemenjuju nas i daju nadu da će i Crna Gora biti bolja i da će dobrota i dostojanstvo pobijediti zlo, nepravdu i primitivizam. Bog je naš Put, Istina i Život, a tim Putem je Crna Gora krenula ovih dana, a na nama je da ga slijedimo”, navodi se u saopštenju.

Kažu da Crna Gora ovih dana liči na Svetu Goru.

“Кao što smo to konstatovali i ranije, ove Litije su čudo Božije i dar Svetog Vasilija i Svetog Petra, a narod u njima najljepši i najdivniji hramovi koji su sagrađeni u proteklih trideset godina. Zato smo odgovorni da taj blagoslov čuvamo, kao i do sada. Кako ovaj narodni protest iz nedelje u nedelju dobija na brojnosti i vlast nema rješenje ni odgovor na njega, dužni smo da zbog najava i pokušaja raznih zloupotreba podsjetimo na zavjet Trojičindanskog sabora u Podgorici i Svetovasilijevskog sabora u Nikšiću da ćemo molitvom i ljudskim dostojanstvom, čojstvom i junaštvom, prizivajući Boga na pomoć, braniti svoje svetinje”, istakli su iz savjeta.

Litije su, navode, blagosloveni dar koji nadilazi sve partijske, stranačke, politikantske i ideološke interese.

“Кao takve, Litije su molitveni skupovi u kojima stojimo pred Bogom, svetiteljima i pred narodom, pred prošlošću i pred budućnošću”, navodi se u saopštenju.

U PLJEVLJIMA

Dostavljanje ponuda kompanija koje su zainteresovane za izgradnju vrtića u Pljevljima je u toku, a trajaće još tri dana, do 27. januara do 11 časova, saopšteno je iz Uprave javnih radova.

Riječ je o projektu koji Uprava javnih radova, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, realizuje u okviru aranžmana sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB). 

“Budući objekat planiran je u pljevaljskom naselju Guke, a procijenjena vrijednost projekta je 1,05 miliona eura sa PDV-om”, saopšteno je iz Uprave javnih radova.

Vrtić će imati prizemlje i sprat, ukupne bruto površine 500 metara kvadratnih, a predviđen je za smještaj oko 70 djece.

Planirane su radne sobe za vrtić i jaslice, prostorije za trijažu, preventivnu zdravstvenu zaštitu, kancelarije i ostali prateći sadržaji. U njemu će biti organizovana i centralna kuhinja, po najnovijim HACCP standardima, kapaciteta dovoljnog za pripremu hrane za 400 djece, koja će zadovoljiti potrebe na nivou kompletne JU „Eko bajka” u Pljevljima.

Uprava javnih radova, kroz program CEB-a, već je realizovala projekte izgradnje vrtića u Zagoriču 2016. godine, na Starom aerodromu i u Tuzima prošle godine.

“U toku je i postupak izbora izvođača u projektu izgradnje vrtića u podgoričkom naselju Blok šest. Poziv za dostavljanje ponuda zainteresovanih kompanija otvoren je do 18. februara”, saopšteno je iz Uprave javnih radova.

UNAPRIJEĐENA NASTAVA

Metalurško-tehnološki fakultet (MTF) Univerziteta Crne Gore prvi put, počinje sa implementacijom eksterne stručne prakse studenata, kroz njihov jednodnevni angažman u industrijskom pogonima, svake radne nedjelje, od predstojećeg semestra.

Dekanka MTF-a prof. dr Mira Vukčević navodi da je Fakultet sa 13 kompanija i javnih preduzeća potpisao ugovore o studentskoj praksi, koja treba da počne od nastupajućeg semestra.

“Razrađena je i studentima dostupna, sva dokumentacija kojom će se pratiti progres studenata tokom prakse”, kazala je Vukčević.

Tokom infodana, studentima završnih godina i svim interesnim stranama pojašnjen je način izvođenja, rukovođenje, nadzor u firmama i načina vrednovanja prakse. Studenti su, kako navodi dekanka Vukčević, imali mogućnost izbora kompanije ili preduzeća u kojima će imati praksu, a objašnjen im je i način prijave, odobravanja i raspoređivanja na praksu.

“Moramo napomenuti da je sa kompanijama potpisan ugovor koji tačno propisuje sva prava i obaveze sve tri strane potpisnice tj. Fakulteta, kompanije i samog studenta. Sve kompanije potpisnice ugovora su vrlo rado prihvatile ovaj poziv za saradnju i omogućile, u skladu sa svojim mogućnostima, boravak od tri do pet studenata u svojim pogonima ili laboratorijama tokom čitavog semestra”, objasnila je dekanka.

Prema njenim riječima, ovakav vid nastave može značajno da poboljša spremnost svršenih visokoškolaca za tržište rada, što je zajednički stav nastavnog osoblja i studenata MTF-a.

Fakultet će, u cilju poboljšanja uslova studiranja, u narednom periodu intenzivirati aktivnosti, počev od projekata mobilnosti, preko naučnoistraživačkih projekata do infrastrukturnih ulaganja.

“Fakultet administrira nekoliko programa bilateralne saradnje, bilježi i više učestvovanja u COST akcijama, kao i potencijalno uključivanje u nove, nekoliko odobrenih EUREKA projekata, projekta tzv. velike važnosti u bilaterlanoj saradnji sa Italijom, kao i jedan krupan projekat u okviru European Institute for innovation and Terchnology (EIT). U pripremi su još dvije aplikacije za EIT, kao i jedna aplikacija za Horizont 2020”, navodi Vukčević.

Vukčević je naglasila i da je obnovljena istraživačka infrastruktura i potpuno kompletirana uređajima najnovije generacije za Atomsku absorpcionu spektrofotometriju i infracrvenu spektroskopiju, čime će se značajno povećati istraživačke mogućnosti u susret implementaciji novog modela master i doktorskih studija.

“Očekuju se i donacije kompanija koje tradicionalno podržavaju Fakulteti kroz kompletno renoviranje dva velika amfiteatra koje koriste studijski programi MTF-a”, kazala je Vukčević.

ZBOG GRIPA

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas su obustavljene posjete hospitalizovanim bolesnicima, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Kako su obrazložili, zabrana posjeta je u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), a usled registrovanog povećanja aktivnosti virusa gripa kao i povećanja broja oboljelih od bolesti koje se manifestuju simptomima gripa na teritoriji Crne Gore.

„Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti na matičnom odjeljenju putem telefona svakog dana u periodu od 14 do 15 sati“, navodi se u saopštenju.

Najavljeno je da će obustava posjete trajati do poboljšanja epidemiološke situacije.

Oni su napomenuli da će o epidemiološkoj situaciji oboljelih od gripa, bolesti nalik gripu, akutnih respiratornih infekcija kao i teških respiratornih infekcija, Institut za javno zdravlje Crne Gore redovno informisati javnost i zdravstene ustanove.

„Molimo građane za razumijevanje i saradnju, kao i da se pridržavaju preporuka ljekara u cilju smanjenja obolijevanja od gripa“, zaključuje se u saopštenju.

GINEKOLOG ĐUKIĆ

U Crnoj Gori su porazne stope obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice, jer se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala, zbog čega je neophodno da žene dolaze na redovne ginekološke preglede kako bi se ta teška bolest spriječila.

To je, u intervjuu za PR Centar, povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materica, koja se obilježava posljednje nedjelje januara, ocijenio direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), specijalista ginekologije i akušerstva, supspecijalista ginekolog onkolog Ivan Đukić, ističući da je karcinom grlića materice bolest koja se može spriječiti.

„Mi se prevashodno bavimo primarnom i sekundarnom profilaksom. Primarna profilaksa, u cilju sprečavanja karcinoma grlića materice, je vakcinacija. U Crnoj Gori od 2014. godine su registrovane HPV vakcine u cilju primarne profilakse, a u sekundarnoj profilaksi služimo se našim dobro organizovanim skrining metodama za otkrivanje premalignih bolesti na grliću materice“, naveo je Đukić.

On je istakao da žene u Crnoj Gori još uvijek ne dolaze na redovne ginekološke preglede, koji su, kako je ukazo, jako bitni u cilju sprečavanja teške bolesti.

„Pacijentkinje na ginekološke preglede najčešće dolaze kada imaju neke tegobe. Sve promjene koje registrujemo na grliću materice smatraju se premalignim promjenama, koje ne izazivaju nikakve simptome. I upravo, zbog toga apelujemo i pozivamo naše građanke da dolaze na redovne preglede, jer možemo bolest da spriječimo“, kazao je Đukić.

Redovni pregled, kako je rekao, podrazumijeva jednom godišnje nalaz Papanikolau testa (PAPA) i kolposkopski pregled, koji bi podrazumijevao preglede grlića materice pod uvećanjem „gdje mi na osnovu nekih kolposkopskih slika predvidimo i dijagnostikujemo neku od premalignih bolesti“.

Đukić je pojasnio da žene koje imaju premaligne bolesti, kao i karcinom grlića metrice imaju infekciju humanim papiloma virusima (HPV) visokog onkogenog rizika.

„Danas je humani papiloma virus široko rasprostranjen u populaciji i sama infekcija ne znači bolest. Dakle, infekcija humanim papiloma virusom ne znači da imate ni premalignu, a kamoli malignu bolest. Pored infekcije humanim papiloma virusima postoji još niz kofaktora koji učestvuju u samoj patologiji bolesti, a to su stupanje u rane seksualne odnose, češća promjena partnera, druge vaginalne infekcije, kao i smanjen imunitet“, pojasnio je Đukić.

On je rekao da do karcinoma grlića materice dolazi nakon premalignih oboljenja.

„To je čitav niz promjena na grliću materice koji traje godinama. Smatra se da od primarne infekcije do samog obolijevanja od najtežeg, invazivnog karcinoma prolazi više od deset godina. To nam govori koliko imamo vremena da dijagnostikujemo nešto što možemo potpuno uspješno liječiti“, rekao je Đukić.

Sve premaligne promjene, kako je ukazao, se rješavaju jednostavnim hirurškim procedurama, koje se svakog dana sprovode u interventnoj ambulanti Kliničkog centra.

„To su metode radiofrekventne struje, kojim se uklanjaju promjene dijagnostikovane pregledima. Intervencija je jednostavna i pacijentkinja poslije nekoliko sati ide kući i, nakon kratkog odmora, vraća se svakodnevnim životnim i radnim aktivnostima“, istakao je Đukić.

Ukoliko, kako je kazao, dođe do invazivne, maligne bolesti tada se rade radikalne, najveće operacije u maloj karlici, oporavak je mnogo teži, a uključene su i postoperativne terapijske tehnike.

„Moram naglasiti da je porazna stopa obolijevanja od karcinoma grlića materice u Crnoj Gori. Posljednjih godina, imamo porast i stope infekcije i stope umiranja od karcinoma grlića materice. To nam govori da se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala. Tada i hirurgija ima ograničenja, prognoza je loša. Što je bolest većeg stepena smrtnost je veća, invaliditet takvih pacijentkinja je prisutan u manjoj ili većoj mjeri, a neuporedivi su troškovi liječenja maligne i premalignih bolesti“, rekao je Đukić.

Karcinom grlića materice se, kako je rekao, najčešće javlja u nisko razvijenim zemljama.

„To su zemlje Afrike, nerazvijene zemlje Azije, zemlje Latinske Amerike. U ovim zemljama stopa obolijevanja je veća od 20 na 100 hiljada. Mi pripadamo ovoj statističkoj grupi. U Crnoj Gori godišnje obolijeva preko 20 pacijentkinja na 100 hiljada“, kazao je Đukić.

On je istakao da npr. u Finskoj gdje su odlično ogranizovani i skininig program i svijest građanki, obolijeva ispod pet žena na 100 hiljada.

„Kažu da je po statistici zadnjih godina jedna do dvije. Pa pogledajte razliku između jedne do dvije pacijentkinje i preko 20. Moram reći da se ne razlikujemo od zemalja našeg okruženja. To su slični statistički podaci”, naveo je Đukić.

On je ukazao da od karcinoma grlića materice obolijevaju žene reprodukivne životne dobi. “To su otprilike žene između 45 i 55 do 60 godine života”, rekao je Đukić.

Odziv mora biti adekvatan

Grlić materice je, kako je objasnio, organ koji je jednostavno dostupan svim neinvazivnim i minimalno invazivnim dijagnostičkim procedurama.

„Tako da možemo reagovati na vrijeme u smislu najmanje traume po taj organ i dijagnostikovati nešto što možemo riješiti i spriječiti“, kazao je Đukić.

Prema njegovim riječima Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice mora biti dobro organizovan i na adekvatan način sproveden.

„Ono što je najbitnije je odziv građanki. Odziv mora biti adekvatan i pacijentkinje moraju da imaju svijest o tome da jednom godišnje obave ginekološki pregled. Napomenuo bih da u našoj Ginekološko-onkološkoj ambulanti svakog utorka rade dva ginekologa onkologa. Tu sam ja i doktorica Vesna Čolaković Popović. Tu pregledamo pacijentkinje, obavljamo konsultacije, upravo u cilju prevencije“, kazao je Đukić.

Svakog dana u Kliničkom centru u Interventnoj ambulanti se, kako je rekao, radiofrekventnom tehnikom rade ekscizije dijagnostikovanih promjena najsavremenijim aparatom.

„Doktorica Čolaković i ja smo članovi Evropskog udruženja ginekoloških onkologa i držimo se standarda i protokola koje je zadala Evropska komisija. Tako da se prate svi moderni protokoli u smislu ranog otkrivanja karcinoma grlića materice i terapije ove bolesti“, rekao je Đukić.

NA KAMENOVU

Zoran Kovačević, vlasnik plažnog bara “Zoff Fish” na plaži Kamenovo polio je benzinom sebe i objekat i pokušao da se zapali.

Kovačević je to učinio nakon što je izvršna služba Komunalne policije krenula jutros da ruši njegov lokal.

Primorske novine javljaju da je Kovačević povrijeđen, a neki mediji prenose i da je pao sa krova kuće, skočio u more gdje je udario glavom u stijenu.

Komunalna policija je uz asistenciju policije ušla u objekat, a policija je privela sve koji su bili u lokalu.

JP “Morsko dobro” je 2015. u decembru ukinulo lokaciju za plažni bar i obavijestilo zakupca, koji deceniju i po drži lokal, da ga ukloni.

Pravni zastupnici tvrde da je u pitanju dom Zorana Kovačevica u kom on živi od 1995. godine.

Komunalna policija po ovlašćenju Vlade je 2016. donijela rješenje, koje je odlukom suda postalo pravosnazno, ali do uklanjanja objekta već tri godine ne može da dođe.

BRAJOVIĆ ZA TVCG

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da virusna bolest u Kini još nije vanredna situacija na međunarodnom nivou. Broj oboljelih popeo se na 830, a umrlo je 25 osona.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstve organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović je, gostujući u našem Jutarnjem programu, kazala da je najbolji način da se zemlja pripremi za pandemiju da se procijene sopstveni kapaciteti.

Crna Gora je, kako je istakla, prošle godine sprovela evaluaciju koja je pokazala da ima dobre nacionalne kapacitete za borbu protiv prijetnji po javno zdravlje. 

UCG

Etički odbor Univerziteta Crne Gore formirao je vijeće koje će da ispita je li suspendovana vanredna profesorica Pravnog fakulteta Bojana Lakićević-Đuranović prilikom izbora u zvanje među osamdesetak diplomskih radova koje je mentorisala, navela i četiri rada u kojima nije bila mentorka, saznaje Pobjeda.

Predsjednik tog tijela Boris Vukićević potvrdio je tom listu informaciju da su od rektora Danila Nikolića nedavno dobili prijavu Centra za građansko obrazovanje (CGO) koja se odnosi na sporno mentorstvo.

“Formirali smo vijeće. Zakonski rok za odluku je šest mjeseci”, kazao je on.

Ukoliko Etički odbor utvrdi moralnu odgovornost profesorice, kako je to propisano Etičkim kodeksom, može da joj izrekne opomenu, javnu opomenu ili javnu osudu.

CGO je u decembru zatražio od Univerziteta Crne Gore da pokrene postupak protiv suspendovane profesorecie zbog sumnje da je dostavila netačne podatke prilikom podnošenja dokumentacije za izbor u naučno zvanje.

Ova nevladina organizacija, između ostalog, rekla je da su prema dostupnim informacijama iz baza podataka došli do saznanja da Lakićević-Đuranović nije bila mentorka u najmanje četiri diplomska rada, već profesor Ranko Mujović.

Istakli su da je riječ o radovima “Pojam genocidne namjere”, “Sekundardno pravo Evropske unije”, “Primarno pravo Evropske unije” i “Nadležnost Međunardonog suda pravde sa posebnim osvrtom na analizu postupaka u kojima su učestvovale države regiona“.

“Naglašavamo da su ovi radovi shodno izvještaju objavljenom u Biltenu UCG nosili određeni broj bodova prilikom izbora u zvanje. Osim tih bodova, ovdje se otvara i pitanje akademske čestitosti”, naveli su u inicijativi.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici, takođe, se vodi postupak protiv profesorice Lakićević-Đuranović. Nju je CGO ranije optužio da je plagirala naučni rad, koji je objavljen u jednom časopisu u Srbiji, na način što je navodno prepisala specijalistički rad studenta Đorđa Drinčića.

Krajem septembra prošle godine Osnovno državno tužilaštvo je Osnovnom sudu u Podgorici podnijelo optužni prijedlog protiv profesorice, a na teret joj se stavlja krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora.

Profesorica je negirala krivicu, navodeći da će dokazati da nije kriva. Na suđenju u utorak najavljeno je da će sutkinja Nada Rabrenović u roku od osam dana donijeti odluku hoće li prekinuti sudski postupak ili će prihvatiti prijedlog tužiteljke da se izvode novi dokazi. To je uslijedilo nakon što je u ovom predmetu, po zahtjevu odbrane, izuzet ključni dokaz – nalaz komisije Pravnog fakulteta koja je ranije ustanovila da je profesorica plagirala naučni rad, jer je ocijenjeno da to nije bila nadležnost tog tijela, već Etičkog komiteta, koji odlučuje o predmetima kršenja akademskog integriteta za građane Crne Gore čiji je rad objavljen u inostranstvu.

Prijedlog za utvrđivanje akademskog integriteta Lakićević -Đuranović stigao je Etičkom komitetu početkom novembra prošle godine, a ovo tijelo je počelo da razmatra i taj predmet.

IZ MONTEPUTA KAŽU

Andrej Mihailović iz kompanije Monteput kazao je da je intenzitet saobraćaja kroz tunel Sozina mirnijeg intenziteta u odnosu na praznike i ljetnju sezonu, pa tim pravcem dnevno prođe oko 5.000 automobila.

To je, kaže, više nego tri puta manje vozila u odnosu na ljetnju turističku sezonu.

On je u Jutarnjem programu rekao da je tokom praznika bilo gužvi, ali da je sve proteklo bez ikakvih problema.

Vrijeme “zatišja”, kako je rekao, kad nema velike frekvencije saobraćaja, Mihailović kaže da koriste za redovne radove na održavanju.

“Ti se radovi se izvode najčešće u ovom periodu, tamo negdje do proljeća i u noćnim satima”, kazao je Mihailović.

Kad je u pitanju bezbjednost saobraćaja, zamijenjen je sistem koji dozvoljava prolazak kroz tunel Sozina, promijenjen je video nadzor, a kamere su mnogo kvalitetnije nego ranije.

“15 godina je prošlo od otvaranja tunela, to je bilo dosta zastarjelo, iako je to bilo najmodernije u tom trenutku. Trudimo se da bezbjednost bude na najvećem mogućem nivou”, rekao je Mihailović.