U KCCG

U Centru za radiološku dijagnostiku (CRD) Kliničkog centra Crne Gore otklonjen je kvar na aparatu za magnetnu rezonancu (MR) i on je sada u punoj funkciji, saopštili su iz te zdravstvene ustanove.

Kako dodaju, pacijenti nastavljaju dijagnostiku prema zakazanim terminima na oba aparata sa kojima raspolaže CRD.

“Važno je naglasiti da, zahvaljujući maksimalnom angažovanju zaposlenih CRD-a i razumijevanju naših pacijenata, za ovo kratko vrijeme kada je jedan od dva aparata bio van upotrebe, nije bilo zastoja u dijagnostici magnetnom rezonacom”, napominju u KCCG.

DPNCG I SINDIKAT MEDIJA

Društvo profesionalnih novinara, povodom Dana novinara, apeluje na kolege da poštuju profesionalne standarde, da izvještavju u javnom interesu i u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom i da se solidarišu sa kolegama.

“To je naša moralna i obaveza koju nam nalaže etički Kodeks novinara/novinarki Crne Gore. Ugrijana društvena klima, predizborna kampanja koja prerasta u politički sukob dvije susjedne države, prelamaju se preko nas i našeg posla. Ne dozvolimo da budemo nečija moneta za potkusurivanje, da se preko nas šire dezinformacije u cilju nečijeg političkog interesa. Izvještavajmo u duhu dobre vjere i u skladu sa pažnjom koja se očekuje od odgovornog novinara koji piše o pitanjima od javnog interesa”, poručuju u DPN CG.

Loše plate i radni ugovori, napadi, prijetnje…   

“Razloga za slavlje Dana novinara nemamo. Uz sve lošije plate, problematične radne ugovore u dijelu medija, neriješene napade i prijetnje, kao i pritiske na pojedine kolege, omalovažavanje profesije, ovogodišnji Dan, dočekujemo i uz bojazan da nas uhapse zbog širenje panike. Hapšenjem novinara vlast nam je poslala jasnu poruku šta nas čeka ako i nenamjerno pogriješimo, ako joj se ne svidi naslov u mediju u kome radimo, slika… Bićemo optuženi za širenje panike, uhapšeni, pritvoreni. Iako je sloboda medija visoko na ljestvici agende vlasti, slobodno okruženje i uslovi za naš rad to nijesu”, kažu u DPN-u.

Zveckanje lisicama i tvitovanje sa haš tagom lažne vijesti, kako ističu, pritisak su na sve koji rade i više od 10 sati dnevno za plate koje su u prosjeku ili ispod državnog prosjeka.

“Za nas koji smo u ovom poslu već decenijama, nije bilo težeg i izazovnijeg perioda za rad. Zato apelujemo – ne veselite se hapšenju kolega i ne stajte na stranu vlasti, opozicije, pojedinaca, crkve, ili bilo koga drugog. Držimo se zajedno novinari”, poručuju u DPN CG.

Sindikat medija: Ni osnove za promjene na bolje 

Izazovi sa kojima se suočavaju novinari/ke i zaposleni u crnogorskim medijima su tokom protekle godine ostali nepromijenjeni i neke pozitivne pomake su gotovo anulirali negativni koji su se desili, ili su u najavi. Ni zakonodavstvo na čije se izmjene predugo čeka i polažu određene nade se nije mijenjalo, pa samim tim nije dat ni osnov za bilo kakve promjene na bolje”, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore, a povodom obilježavanja Dana novinara.

Nije ništa urađeno, kako ističu, ni po pitanju bezbjednosti novinara/ki i rješavanju ranijih slučajeva napada.

“Naprotiv, počeli smo da se suočavamo i sa hapšenjima novinarki i novinara uz objašnjenje da šire paniku navodno objavljujući lažne vijesti. To je ovogodišnji trend i već imamo troje novinara/ki koji su bili hapšeni tokom ove godine. U 2019. godini smo obaviješteni da su neki od najznačajnijih starih slučajeva (ubistvo Duška Jovanovića, primjera radi) vjerovatno konačno zatvoreni, ali na štetu žrtvi, novinara i slobode medija, jer oni neće biti rasvijetljeni. To javno priznanje neuspjeha je došlo sa najviših adresa i sada je jasno da će neki od najtežih slučajeva napada na novinare teško biti riješeni i da niko zbog grešaka u istragama i dalje nije snosio odgovornost. Ni jedan pomak u starim istragama nije napravljen”, ističu u Sindikatu.

Pozitivan primjer kolektivni ugovor u RTCG  

Od pozitivnih događaja, izdvojili su, donošenje Kolektivnog ugovora u Javnom servisu Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) koji je popravio materijalni položaj dijela zaposlenih, ali, kako dodaju, to nije dovoljno. Putem Javnog servisa i dalje nijesu krenuli privatni mediji zato ih pozivaju da konačno počnu da se ponašaju odgovorno prema svojim zaposlenima i počnu sa pregovorima u vezi kolektivnih ugovora na nivou medija.

Izmjenjeni Zakon o medijima još nije usvojen, iako se o njemu priča tačno dvije godine. Ni novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama (aktuelni Zakon o elektronskim medijima) nije usvojen, a to je uslov da se finansijsko stanje u lokalnim javnim emiterima popravi, jer zaposleni u velikom broju lokalnih medija jedva da primaju zarade i pred gašenjem su.

“Pozitivno je to što su analize o poslovanju medija pokazale da novca u medijskoj djelatnosti u Crnoj Gori ima, da vodeći mediji posluju pozitivno i da cifre kojima upravljaju tokom godine nijesu beznačajne. Uprkos tome medijski radnici su i dalje prilično slabo plaćeni”, navodi se u saopštenju.

Sindikat medija je pozvao nadležne na svim nivoima (državi, opštinama, privatnim medijima) da rade svoj posao i da ga rade savjesno, da poštuju zakone, da ne zloupotrebljavaju položaje na kojima se nalaze i da se prema zaposlenima u medijima ne ponašaju kao da su im potčinjeni ili građani drugog reda.

“Kolege i koleginice pozivamo na solidarnost, stalnu borbu i nepristajanje na kršenje prava koje nam garantuju Ustav, zakoni i ostali važeći propisi, jer je to jedini način da popravimo svoj položaj na radnim mjestima i tako utičemo na svoje živote”, poručili su iz Sindikata medija.

ČESTITKA MSS

U čestitki povodom Dana novinara Crne Gore, Medijski savjet za samoregulaciju pozvao je sve zaposlene u medijima da ne dozvole grube zloupotrebe novinarske profesije, da ne daju logistiku širenju lažnih vijesti ili pak pripremi terorističkih akcija.

Predsjednik MSS Ranko Vujović kazao je da je ovaj dan prilika da podsjetimo koliko je značajan i odgovoran posao kojim se bave novinari danas.

“Posebno u ovom vremenu kada se ponovo povampiraju ideologije krvi i tla značaj novinarstva, odnosno objavljivanja istinite i tačne informacije posebno dobija na važnosti. Zbog toga pozivamo  sve zaposlene u medijima da ne dozvole grube zloupotrebe novinarske profesije, da ne daju logistiku širenju lažnih vijesti ili pak pripremi terorističkih akcija”, navodi se u čestitki.

Vujović ocjenjuje da se već dugo u Crnoj Gori relativizuje odgovornost novinarske profesije i opstruira funkcionisanje samoregulacije, pod geslom da je u novinarstvu sve dozvoljeno.

“ Nažalost to je gruba neistina i koliko je sloboda medija bitna toliko je i odgovornost za napisanu ili izrečenu riječ još veća. Zato još jednom apelujemo na sve novinare da poštuju etički Kodeks i da ostanu posvećeni profesionalnom i etičkom novinarstvu”,  zaključuje u čestitki povodom Dana novinara.

KRSMANOVIĆ

Proizvodnja u nikšićkom Metalcu, koji posluje u sastavu češke firme Termochem, trebalo bi da počne 3. februara, jer to očekuje i poljski investitor za koga se odrađuje naručeni posao, saopštio je direktor fabrike, Živorad Krsmanović.

Novac za nastavak proizvodnje, kako je naveo Krsmanović, planiraju da obezbijede direktno od investitora za kojeg trenutno rade narudžbu.

“Zbog loše finansijske situacije matične kuce, dogovorićemo se da novac direktno ide Metalcu, a ne kao do sada preko majke firme, Termochema. Ako uspijemo u tome novac bi trebalo da pristiže od 26. januara, za šta imamo cijelu sedmicu da realizujemo”, kazao je Krsmanović.

On je precizirao da se konstrukcije koje rade trenutno ugrađuju u Litvaniji, a investitor je poljska firma i da su ovih dana dogovori o načinu isplate.

”Cilj svih tih sastanaka je da novac ide brže ka Metalcu i bez posredovanja matične kuće, a ne kao do sada da stigne u Prag posle 45 ili 50 dana, a kod nas tek poslije toga, zbog čega dolazi do kašnjenja”, objasnio je Krsmanović.

On je poručio da se maksimalno trude da prevaziđu nastalu situaciju u nikšićkom Metalcu.

Proizvodnja u Metalcu prekinuta je 27. decembra po nalogu uprave, a rok za nastavak rada do sada je nekoliko puta odlagan, zbog čega su se radnici u srijedu okupili ispred kapije fabrike, zahtijevajući odgovor o njenoj sudbini.

Radnicima nije isplaćen ni preostali dio oktobarske plate, kao ni, kako tvrde, doprinosi oko godinu, a u fabrici nema ni sirovina za rad.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata tržišta i zaposlila oko 100 radnika.

ČESTITKA MARKOVIĆA

Uloga medija i novinara od izuzetne je važnosti za snaženje demokratije, emancipaciju i ukupan napredak države i društva, ocijenio je premijer Duško Marković u čestitki povodom Dana novinara Crne Gore.

On je saopštio da Crna Gora predano radi na unapređenju ambijenta za rad medija.

“Uloga medija i novinara od izuzetne je važnosti za snaženje demokratije, emancipaciju i ukupan napredak države i društva. Više od jednog vijeka crnogorski novinari su bili hroničari zbivanja ali i pronosili glas razuma u teškim vremenima i istorijskim prekretnicama na Balkanu“, navodi se u čestitki.

Izazovi novog vremena, dodao je on, nijesu zaobišli medijsku zajednicu, koja će, uvjeren je Marković, na najbolji način odoljeti izazovima lažnih vijesti i drugih hibridnih prijetnji kojima je naša država izložena, ostajući posvećeni principima tačnog i pravovremenog izvještavanja o svim pitanjima od interesa za javnost.

“Želim da podsjetim da je Crna Gora jedna od malobrojnih država koja je dekriminalizovala klevetu, te da predano radi na unapređenju ambijenta za rad medija”, rekao je Marković.

Premijer vjeruje da će ključan doprinos tom cilju dati set medijskih zakona čije se usvajanje očekuje ove godine.

“U nadi da će medijska zajednica prepoznati svoj ali i potrebu građana za formiranje jedinstvenog samoregulatornog tijela, čestitam svim poslenicima javne riječi Dan novinara Crne Gore“, piše u čestitki predsjednika Vlade Crne Gore.

ŽELJEZNIČKA NESREĆA

U Crnoj Gori danas se obilježava 14 godina od teške željezničke nesreće na Bioču, u kojoj je poginulo 47 osoba, a više od 200 povrijeđeno.

Tragedija se dogodila kada je lokalni elektromotorni voz, koji je saobraćao od Bijelog Polja do Podgorice i Bara, u blizini mjesta Bioče, na izlasku iz tunela, iskliznuo iz šina i sva četiri vagona se survala u provaliju.

Zbog nesreće kod Bioča osuđen je jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak, na šest godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.

Nevladina organizacija Voz neprebola Bioče 2006 pozvala je nadležne da obnove proces u slučaju željezničke nesreće i da, kako su naveli, pred lice pravde izvedu odgovorne za tu tragediju.

Predsjednik ove NVO, Goran Vojinović, kazao je da traže da se razmotre svi relevantni dokazi i utvrde svi propusti, kojih je, kako kaže, bilo mnogo.
Kako i prethodnih godina, godišnjica tragedije obilježiće se u Bijelom Polju i na Bioču.

Iz NVO Voz neprebola kazali su da je organizovan prevoz članova udruženja, iz Podgorice za Bijelo Polje u osam sati, ispred Hrama.

Kako je saopšteno, prevoz za Bioče organizovan je iz Bijelog Polja ispred autobuske stanice u osam sati i 30 minuta, a iz Podgorice u deset sati ispred Hrama.

“Očekujemo da se željeznički saobraćaj na Bioču obustavi u ovo vrijeme i da se ne oglašavaju sirene“, naveli su iz NVO Voz nepreobola 2006.

Godišnjica tragedije biće obilježena u Bijelom Polju i na Bioču.

PREDLOG ZAKONA

Predlogom Zakona o ljekovima, koji je utvrdilo Ministarstvo zdravlja, propisano je da Vlada formira Institut za ljekove i medicinska sredstva koji će se baviti kontrolom kvaliteta, bezbjednosti i izdavanja dozvola za medikamente.

Ministarstvo zdravlja je, kako piše Dan, propisalo da se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 20.000 eura kazni prekršaj pravnog lica ili veledrogerije koja ne obavještava Institut o svim novim nalazima o ocjeni kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti lijeka u prometu u skladu sa ovim zakonom, ne stavi lijek u promet u periodu od 12 mjeseci od dana dostavljanja rješenja Instituta o odobrenju varijacije.

Zakonom je propisano da Institut donosi rješenje kojim odbija zahtjev za izdavanje dozvole za lijek ako utvrdi da odnos između rizika i koristi lijeka nije povoljan, da lijek nema terapijsko dejstvo ili da terapijsko dejstvo lijeka nije dovoljno dokazano od strane podnosioca zahtjeva.

“Ukoliko kvalitativni i kvantitativni sastav lijeka ne odgovara podacima iz priložene dokumentacije, dokumentacija priložena uz lijek nije u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Institut će donijeti rješenje kojim će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za veterinarski lijek, i ako: utvrdi da predloženi period karence nije dovoljno dug kako bi se obezbijedilo da hrana dobijena od tretiranih životinja ne sadrži rezidue koje bi mogle da redstavljaju zdravstveni rizik za potrošača ili to nije dovoljno dokazano; ili je lijek predložen zaupotrebu koja je zabranjena u skladu sa posebnim zakonom”, navode iz ministarstva.

Nasleđuje prava i obaveze

Iz Ministarstva zdravlja navode da Agencija za ljekove i medicinska sredstva, osnovana u skladu sa Zakonom o ljekovima, nastavlja sa radom pod nazivom Institut za ljekove i medicinska sredstva, sa pravima i obavezama utvrđenim ovim zakonom.

VEČERAS U 20H

Premijera radio drame “Duga je noć” biće emitovana večeras u 20 sati na talasima Radija Crne Gore. Nova radio drama, u produkciji Radija Crne Gore, tretira temu kafane, kao subkulturne institucije. Kafana je prostor gdje se odvija specifičan društveni život, sa svojim posebnim pravilima i zakonitostima.

“Dva neznanca, svak sa svojom mukom slučajno, za istim stolom piju dugo u noć… i nazdravljaju onima, koji ih i takve, nikakve vole…
A onda na kraju noći, svak svome nespokoju u zagrljaju odlazi…”

“Nova radio drama: “Duga je noć”, u produkciji radija Crne Gore, tretira temu kafane, kao subkulturne institucije. Kafana je prostor, gdje se odvija specifičan društveni život, sa svojim posebnim pravilima i zakonitostima. U fokusu radio drame: “Duga je noć” je ideja emotivne manipulacije, kao izdvojenog oblika pojavljivanja ovog socio-psihološkog fenomena u lepezi ostalih. Emotivna manipulacija običnog čovjeka sa drugim običnim čovjekom je matrica, koja se može transponovati po vertikali društveno-političke hijerarhije. Na svakom njenom nivou, običan čovjek je na gubitku, ” kaže režiser Boris Dragojević.

Na svakom njenom nivou, običan čovjek je na gubitku.

“Drama “Duga je noć”, bar iz mog ugla, zamišljena je kao refleksija opsjenarskog životnog stila: ljudi oko nas “glume”, igraju svoje uloge, konstantno se, čak i u nekim privatnim druženjima, ponašaju kao da su na sceni. Poimanje sebe samih kao izuzetno važnih persona, u sukobu je sa drugim ljudima koji niti glume, niti razumiju tu potrebu da se bude nešto drugo ili neko drugi, do ono što čovjek već jeste. Hoćete li ispasti naivac, hoće li vas iskoristiti za upotpunjavanje svojih biografija ili, makar, za razbijanje sopstvene dosade, svejedno je. Jer, definitivno, svi smo mi prošli kroz neku “kafanu života” u kojoj smo ispali smiješni ili čak glupi, a neko drugi je za stolom odigrao svoju “rolu” i zadovoljan otišao dalje”, kaže scenaristkinja Nada Bukilić.

Premijera radio drame “Duga je noć” je u četvrtak, 23. januara u 20 sati na talasima Radija Crne Gore.

Scenario potpisuje Nada Bukilić, režiju Boris Dragojević, uloge glumci Dejan Ivanić, Danilo Čelebić i Pavle Popović.

Ton majstor: Jovica Trajkovski
Muzička urednica: Nada Vučinić
Narator: Vladimir Savićević

EPCG

Predstavnici Elektroprivrede (EPCG) i konzorcijuma Končar DST i Electro team, potpisali su danas ugovor vrijedan 2,25 miliona eura, kojim je u hidroelektrani (HE) Perućica predviđena izrada i isporuka pet transformatora i nabavka rezervnih djelova i specijalnih alata.

Ugovor su potpisali izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić, i predstavnik prvorangiranog konzorcijuma, Ivan Klapan.

Direktor HE Perućica, Dragan Čizmović, kazao je da je aktuelna kapitalna rekonstrukcija svih sedam generatora u HE Perućica, od kojih su tokom prethodne dvije godine revitalizovane četvrta, peta i sedma mašina.

On je podsjetio da su na javni tender za zamjenu blok transformatora na prvih pet mašina, krajem prošle godine, pristigle tri ponude, a da je kao najbolja izabrana zajednička ponuda konzorcijuma Končar DST i Electro team.

„Ugovorom je predviđena izrada i isporuka pet trofaznih, dvonamotajnih, uljnih blok transformatora, fabrička ispitivanja, nabavka i isporuka rezervnih djelova i specijalnih alata, demontaža postojećih blok transformatora i montaža novih, kao i puštanje u pogon“, rekao je Čizmović.

Prema njegovim riječima, ugovor će biti realizovan do 2022. godine. Predviđeno je da ove godine Končar isporuči i ugradi dva transformatora, naredne godine dva i 2022. jedan transformator.

„Ne sumnjam da će ovo Končar uspješno završiti, imajući u vidu prethodna iskustva sa tom firmom u poslednjih 50-ak godina. Postojeći transformatori u HE Perućica rade 60 godina bez ikakvih problema i smetnji“, naveo je Čizmović.

On je saopštio da je siguran da će HE Perućica, sa današnjim i ugovorom je ranije potpisan sa ATB-om i Končarom, moći da radi narednih 20 ili 30 godina u normalnom pogonu i da će sve funkcionisati kako treba.

Klapan je kazao da je to što je Končar napravio prije 60 godina doprinijelo njihovoj želji da se prijave na tender.

„Proizvodnja primarne opreme, odnosno transformatora – to je naš posao. Mi to ozbiljno radimo. Naši inženjerski i proizvodni kapaciteti su na tom nivou da nema sumnje da će sve biti onako kako je u ugovoru“, smatra Klapan.

Noveljić je podsjetio da HE Perućica ove godine obilježava 60 godina postojanja.

„Zadovoljan samo što smo dobili Končar da realizuje ovaj projekat, imajući u vidu prethodno iskustvo koje smo imali sa tom firmom. Zamolio bih vas da budete na visini svoje reputacije, da ispoštujemo rokove iz ugovora, da obezbijedimo nesmetanu proizvodnju“, kazao je Noveljić.

Investicije u najstariju veliku elektranu u sistemu EPCG, HE Perućica, planirane su na nivou od oko 60 miliona EUR. Tu se podrazumijevaju i dodatni kapaciteti, ugradnja osmog agregata, kojim će se dobiti novih oko 60 megavata (MW) instalisane snage, bez štetnog uticaja na životnu sredinu.

EPCG je krajem prošle godine potpisala kreditni aranžman sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), vrijedan 33 miliona EUR, neophodnih za realizaciju druge faze modernizacije i revitalizacije naše najstarije velike elektrane. Tokom ove godine očekuju se i pregovori sa KfW o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona EUR, koji će biti iskorišćeni za ugradnju osmog agregata u HE Perućica.

Ugovorom koji je danas potpisan, kako se navodi, planirano je da se u vrijeme redovnog godišnjeg remonta zamijene prva dva blok transformatora, a preostala tri u skladu sa predviđenom dinamikom, zaključno sa 2022. godinom.

Ovaj dio projekta podrazumijeva i zamjenu uljne kade na transformatorima i izradu centralne jame. U toku je revizija Idejnog projekta za taj dio posla, nakon čega će se krenuti u obezbjeđivanje građevinske dozvole za izgradnju centralne jame, dok će se uljne kade mijenjati uporedo sa blok transformatorima.

Istovremeno, sa zamjenom blok transformatora, biće odrađena prenamjena postojećih kada u uljne kade i biće izgrađena centralna uljna jama.

Na osnovu redovnog projekta, objavljen je javni poziv za izbor najpovoljnijeg izvođača radova, kao i eksterni nadzor nad radovima. Otvaranje ponuda planirano je za 30. januar, a izvođenje radova uporedo sa radovima na zamjeni transformatora.

U vrijeme redovnog godišnjeg remonta hidroelektrane, ove godine, predstoji revitalizacija treće i šeste mašine, a naredne godine biće izveden i kapitalni remont prvog i drugog agregata kako bi se ti poslovi sinhronizovali sa radovima u okviru druge faze modernizacije HE Perućice i izbjegli nepotrebni zastoji u radu tog energetskog objekta.

Jedan od važnijih poslova na revitalizaciji proizvodnih kapaciteta HE Perućica odnosi se i na rekontrukciju pet malih hidroelektrana, koje posluju u njenom sastavu.

EPCG obilježiće 110. godišnjicu rada u jeku velikog investicionog zamaha.

Ulaganjem više od 170 miliona EUR u okviru petogodišnjeg investicionog plana, čija realizacija je počela prošle godine, povećaće se instalisana snaga postojećih energetskih objekata, kao i izgraditi novi proizvodni kapaciteti.

NA SKADARSKOM

Služba zaštite Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero tokom redovne kontrole zatekla je četiri osobe u nezakonitom izlovu ribe, saopšteno je danas iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore.

U saopštenju NP se navodi da su te osobe procesuirane nadležnim organima, a privremeno su oduzeta četiri plovila, četiri vanbrodska motora, parangali, ribarske vrše i dr.

“JPNPCG upozorava da je izlovljavanje ribe u vrijeme ribolovnog zabrana krivično djelo, te da će sva lica zatečena u vršenju lova biti procesuirana nadležnim organima”, navodi se u saopštenju JPNPCG .

U saopštenju se dodaje da imajući u vidu inicijativu ribara koji obavljaju privredni ribolov o ukidanju privremene zabrane ribolova smatrajući da nivo jezera ovih dana ne predstavlja prijetnju po riblji fond, danas je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja održan sastanak kome je prisustvovao i direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović.

“Predstavnici ministarstva informisali su ribare o proceduri usvajanja navedene Naredbe i činjenicom da je zabran propisan u skladu sa mišljenjem nadležne naučne ustanove Prirodno-matematičkim fakultetom. Na sastanku je zaključeno da ribari koji obavljaju privredni ribolov dostave zahtjev za preispitivanje odredbe o privremenom zabranu ribolova Ministarstvu poljoprivrede, koje će isti uputiti Prirodno-matematičkom fakultetu u cilju preispitivanja navedene mjere zaštite i uvedenog zabrana. Nakon dobijenog naučnog mišljenja, ribari i javnost biće obavješteni o daljim koracima i mjerama koje će biti preduzete”, zaključuje se u saopštenju JPNPCG.