SPAIĆ PORUČILA

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore i njegova ustavnost je nesporna, ocijenila je dekanica podgoričkog Pravnog fakulteta Aneta Spaić.

Ona smatra da se ovim zakonom ne krši Ustavom garantovano pravo na svojinu.

“Nasuprot fantazmagorijskim tezama kojima se podržavaju ideje o “otimačini” imovine vjerskih zajednica, članovi 62 do 64 su razrade ove ustavne norme kojima se dodatno garantuje da svako onaj ko ima dokaz o svojini kao vlasnik će biti i pravno prepoznat u pravno uređenom režimu”, kazala je Spaić agenciji MINA.

Ona je podsjetila da član 14 Ustava propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, da su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Nijedan član Zakona o slobodi vjeroispovijesti, smatra ona, nije u suprotnosti sa ovom ustavnom normom.

“Još nijesmo čuli ni za jedan pravni sistem u kojem pitanje registracije vjerskih zajednica i sadržine prava koje one imaju na vjerskim objektima nije uređeno zakonom. Kako u Srbiji, gdje je država vlasnik značajnih vjerskih objekata Srpske pravoslavne crkve, tako u svim drugim sistemima u kojima se od vjerskih zajednica očekuje da poštuju pravni poredak koji država kreira”, rekla je Spaić.

Kako je kazala, nedopustivo, netačno i izvrgnuto je tumačenje koje u podtekstu ima tezu da se zakoni ne odnose na vjerske zajednice.

Na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna

Odgovrajući na pitanje da li se ovim zakonom knjižnom vlasniku nameće dokazivanje svojine, Spaić je kazala da je netačno da je teret dokazivanja na vjerskim zajednicama.

“Članovi 62 do 64 jasno i izričito propisuju da je Uprava za nekretnine dužna da u postupku utvrdi da li su ispunjeni vrlo decidirani i jasni uslovi”, kazala je Spaić.

Prema njenim riječima, na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna, i to ispunjavanjem dva kumulativna uslova.

“Zakon je jasan – državne institucije, a ne vjerske zajednice, moraju dokazati da je predmetni vjerski objekat sagrađen od javnog novca, ili iz zajedničkih sredstva građana ili da je bio u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, dok se drugi pripisani uslov odnosi na nepostojanje dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica. Tek kumulativnim ispunjavanjem ovih uslova pravo svojine države na vjerskim objektima se može upisati”, kazala je Spaić.

Kako je objasnila, ukoliko vjerska zajednica smatra da neki od uslova nije ispunjen pri upisu, može osporavati njegovu zakonitost u drugostepenom upravnom postupku.

“Nakon toga, vjerska zajednica upravnim sporom takođe može preispitivati zakonitost upravnih akata i tražiti da ih sud poništi ukoliko smatra da nije ispunjen neki od uslova ili da organ uprave nije adekvatno utvrdio da li je ispunjen ili nije”, rekla je Spaić.

Konačno, kako je kazala, ni kada se određeni vjerski objekat upiše kao državna svojina to ne znači da ga vjerske zajednice neće moći upotrebljavati.

“Činjenica da Zakon ne definiše način upotrebe otvara mogućnost da se to pitanje uredi temeljnim ugovorom ukoliko strane budu zainteresovanje za njegovo zaključivanje, pa i uz eventualno učešće eksperata Savjeta Evrope i Venecijanske komisije”, kazala je Spaić.

Ona je, na pitanje da li se pravo svojine može utvrđivati u upravnom postupku, kazala da je u odluci Vrhovnog suda u pojedinačnom predmetu, a ne u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda, kako se spekuliše, određeno da se pravo svojine ne može utvrđivati u upravnom postupku, osim u postupku izlaganja.

“Sud sudi na osnovu Ustava i zakona, pa je ova presuda donijeta na osnovu materijalnopravne situacije koja je postojala u trenutku donošenja odluke. Kada se izmijeni bilo koji propis, jasno je da će se promijeniti i sudska praksa”, rekla je Spaić.

U prilog ovoj tezi je, kaže ona, i mišljenje Venecijanske komisije o primjeni upravnog postupka u odlučivanju o svojinskim pravima na vjerskim objektima.

Spaić je podsjetila da Zakon o državnom premjeru i katastru, utvrđuje da svako ko smatra da je upisom prava svojine u katastar nepokretnosti povrijeđeno njegovo pravo svojine može tužbom, u roku od tri godine tražiti brisanje upisa i povraćaj u pređašnje stanja.

“Rok od tri godine je prekluzivan. Zakon o slobodi vjeroispovjesti je lex specialis i njegove materijalnopravne i procesnopravne odredbe ne moraju biti usaglašene sa drugim zakonima”, kazala je Spaić.

Zakon je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti

Prema njenim riječima, tu se primjenjuje pravno pravilo lex specialis derogat legi generali čija primjena je uobičajena u našem pravnom sistemu.

“Neusaglašenost zakonskih sa ustavnim normama je imperativ od koga se odstupiti ne može, dok je usaglašavanje zakona pravilo, ali ne i nužnost. Odatle i izuzeci u pravu i lex specialis-i, kakav je i ovaj”, kazala je Spaić.

Ona smatra da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokušaj otklanjanja pravnih aberacija nastalih nezakonitim postupanjem institucija i pojedinaca.

“Zakon je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore”, rekla je Spaić.

On je naglasila da je nesporna ustavnost Zakona koji mora biti opremljen podzakonskim aktima koji će na precizan način predočiti sadžine prava na vjerskim objektima i tako obezbijediti adekvatnu primjenu.

“Svako drugačije tumačenje ovih ustavnih normi je bliže simulakrumu nego realnom sagledavanju sadržine i posljedica ovog zakona”, ocijenila je ona.

PODACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Najveći broj nezaposlenih na kraju septembra prošle godine registrovan je u područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u Podgorici, odnosno njih 8,45 hiljada.

U područnu jedinicu u Podgorici ubrajaju se evidencije iz tog grada, Danilovgrada, Cetinja, Tuzi i Golubovaca, prenosi Dan.

U Akcionom planu zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za ovu godinu navodi se da je druga po broju nezaposlenih područna jedinica za opštine Berane i Andrijevica i u pitanju je 4,95 hiljada osoba.

“Najmanji broj nezaposlenih je na području područne jedinice Herceg Novi, za opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat sa 1,07 hiljada. Područna jedinica Pljevlja, za opštine Pljevlja i Žabljak na evidenciji ima 1,86 hiljada nezaposlenih, a područna jedinica Plav, za opštine Plav i Gusinje 2,12 hiljada osoba”, navodi se u Akcionom planu koji je Vlada usvojila.

Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti krajem septembra prošle godine bilo je 58,56 odsto, što je neznatno smanjenje u odnosu na isti period 2018. godine kada ih je bilo 59,55.

“U uporednom periodu, učešće nezaposlenih mladih do 25 godina u ukupnoj registrovanoj nezaposlenosti je smanjeno sa 9,5 odsto u 2018. na 7,3 u prošloj godini, dok je učešće nezaposlenih starijih od 50 godina povećano sa 32,4 na 36,5 odsto”, precizira se u dokumentu.

Kada je u pitanju dugoročna nezaposlenost, zaposlenje preko jedne godine traži 22,69 hiljada osoba ili 67,37 odsto od ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda.

Preko tri godine posao traži 8,99 hiljada osoba ili 26,7 odsto nezaposlenih, a preko pet godina 3,25 hiljada ili 9,64 odsto.

NA PUTU NAPRETKA

Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore ove 2020. godine, proslavlja 50 godina rada. Dekan Fakulteta prof. dr Igor Vušanović navodi da će i u ovoj godini fakultet nastaviti istom dinamikom razvoja u okviru univerzitetske težnje ka internacionalizaciji.

“Nastavljamo sa radovima na rekonstrukciji laboratorijske radionice, kao i sa nabavkom laboratorijske i naučnoistraživačke opreme. Nastojaćemo i da povećamo obima poslova za potrebe tržišta. U planu je i aktivnije prijavljivanje na konkurse za međunarodne projekte, intenziviranje mobilnosti studenata i zaposlenih na fakultetu, kao i promocija studija mašinstva i Mašinskog fakulteta”, najavio je Vušanović.

Kako se navodi, i ove godine će, kao i ranijih, Mašinski fakultet sa studentima dodiplomskih i postdiplomskih studija, učestvovati u najzahtjevnijem i najprestižnijem studentskom inženjerskom takmičenju na svijetu, Formula Student, za koje studenti projektuju, konstruišu i izrađuju malo trkačko vozilo po strogo definisanim pravilima.

“Mašinski fakultet ove godine, kao suorganizator, učestvuje u organizaciji međunarodnog takmičenja iz mehatronike sa univerzitetom Edutus iz Mađarske, kao i međunarodne konferencije Thermacomp 2020, a učestvuje i u organizaciji savjetovanja SQM2020 i međunarodne konferencije Internacionalne konferencije kvantne mehanike i inženjeringa -ICQME2020” najavio je dekan Vušanović.

ILARION

Carigradski patrijarh Vartolomej koristi politiku dvostrukih standarda, podržavajući ili odbijajući podršku raskolu, kazao je Ilarion Alfejev, mitropolit, predsjedavajući Odjeljenja za vanjske crkvene veze Moskovske patrijaršije. To navodi Vladimir Jovanović u tekstu objavljenom na portalu Antena M.

Prema njegovoj ocjeni, „Vartolomej je podržavao kanonsku Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori, distancirajući se od tamošnjega raskola”.

„Ali, Vartolomej je podržao ukrajinski raskol izdajući im tomos o autokefaliji i odbijajući da se stavi na stranu kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije”, rekao je Ilarion za TV „Россия 24”.

„Ne treba se previše oslanjati na riječ patrijarha Vartolomeja, jer često mijenja svoja stanovišta. Ako je 2016. podržavao kanonsku Ukrajinsku crkvu Moskovske patrijaršije, već 2018. dao je prednost ukrajinskim raskolnicima. Stoga je moguće da za dvije godine Vartolomej promijeni svoje stavove o Crkvi u Crnoj Gori”, tvrdi Ilarion Alfejev.

Jovanović piše i da je više drugih ruskih relevantnih izvora saopštilo proteklih nedjelja slične procjene.

BURIĆ

Kiša, kao i vjetar koji nas očekuje tokom noći i sjutra popraviće kvalitet vazduha, kazao je klimatolog, prof.dr Dragan Burić.

“Tokom noći i sjutra biće pojačanog sjevernog i sjeveroističnog vjetra što će dodatno doprinijeti kvalitetu vazduha”, naveo je Burić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Ipak, sljedeća sedmica će proteći u znaku uglavnog suvog vremena.

“Za vikend se očekuje povećana oblačnost moguće su i slabe padavine u nedjelju”, naveo je Burić.

Vjetar će sjutra biti pojačan, u utorak i srijedu slab. Naredne sedmice se ne možemo nadati ni snijegu.

“Slab snijeg je moguć jedino u nedjelju u višim predjelima”, kazao je Burić.

Burić navodi i da postoji i jaka veza između vremenskih uslova i zagađenja vazduha, čemu smo svjedočili prethodnih dana.

Zimi je povećano zagađenje zbog kućnih ložišta, ali i vremenske prilike utiču na to. Kako pojašnjava Burić, vedri dani i vedre noći pogoduju povećanom zagađenje vazduha.

“Prethodnih dana nismo imali padavina, koje ispiraju te materija, a vjetar je prečišćivač. Tih elemetnata nije bilo, a oba ta elemenata povećavaju kvalitet vazduha, pa su to bili glavni razlozi povećanog zagađenja”, naveo je Burić.

U 2019.

U prošloj godini četvoro advokata odgovaralo je zbog povrede Kodeksa profesionalne etike, i oni su kažnjeni novčano, kazao je za Vikend novine predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

U toku je slučaj koji nije pravosnažan, gdje je jedan advokat privremeno ispisan na period od šest mjeseci zbog teže povrede strukovnog Kodeksa, kaže Begović.

Advokatskoj komori Crne Gore, kako ističe, gotovo svakodnevno stižu pritužbe na rad advokata, no većinom su to prijave koje su neosnovane, ili su danom podnošenja zastarjele.

“Te prijave jesu zbog nedefinisanih odnosa stranke i advokata, u velikom broju slučajeva advokat nije spreman da svom klijentu vrati spise predmeta iz nekih razloga budući da mu klijent možda nije do kraja isplatio nadoknadu za rad, ima i advokata koji iz nekih ličnih razloga to neće da urade. Postoje i situacije kada se klijent žali na advokata zbog navodno nestručnog rada ili kada je advokat propustio da izjavi pravni lijek pa je presuda zbog toga postala pravosnažna. Nekada dođe i do verbalnih konflikata između klijenta i advokat, pa se onda klijent žali na ponašanje advokata”, pojasnio je predsjednik Komore.

U godini za nama bilo je oko 70 prijava koje su se odnosile na verbalni sukob klijenta i advokata, ali kako dodaje Begović, uglavnom nema dokaza koji bi potvrdili takvo ponašanje advokata, nema bilo kakvog pisanog traga, potvrde ili priznanice, punomoćja iz kojeg se može vidjti da je taj advokat bio angažovan u postupku.

“I onda u situaciji kada imamo samo taj jedan iskaz ili prijavu, vrlo je teško utvrditi pravo činjenično stanje”, naglašava Begović.

On kaže i da je u imenik Advokatske komore upisano 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika.

“U 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata”, kazao je Begović za Vikend novine.

ZA ČETIRI GODINE

Oko 2.000 studenata, nastavnog i administrativnog osoblja u sklopu odlazne mobilnosti boravilo je na fakultetima u inostranstvu, u periodu od 2015. do 2019. godine, rekla je za Pobjedu šefica nacionalne Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević.

Crna Gora je 2015. godine u ovom programu počela da učestvuje kao partnerska zemlja, a sagovornica Pobjede kaže da su zadovoljni načinom odvijanja procesa, o čemu svjedoče brojna pozitivna iskustva studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja koji su boravili na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u inostranstvu.

Nije precizirala koliko je tačno zabilježeno studenata da je koristilo ovaj program.

“829 mobilnosti je realizovano u zemljama Evropske unije. Kada je u pitanju dolazna mobilnost, odnosno mobilnosti koje su realizovane u našoj zemlji, ukupan broj pojedinačnih stipendija je 341”, navela je ona.

Odgovarajući na pitanje za koje inostrane univerzitete su crnogorski studenti uglavnom zainteresovani, Drljević je kazala da je prilično teško precizno navesti nazive univerziteta u inostranstvu koji su popularni među studentima, jer je izbor raznovrstan i najčešće zavisi od pojedinca koji se prijavljuje za odlazak na razmjenu.

Neke od zemalja koje studenti najčešće biraju prilikom prijavljivanja, prema. njenim riječima, su Njemačka, Španija, Italija, Poljska, Turska, Španija, Portugalija…

“Prije odlaska na mobilnost, studenti se obavezuju da potpišu ugovor o učenju, kojim su definisana njihova prava i obaveze tokom trajanja perioda mobilnosti, a potpisuju ga sam student, matična ustanova visokog obrazovanja, ali i ustanova u inostranstvu na kojoj će student provesti studijski period”, rekla je ona.

ČIRGIĆ

Fakultet za crnogorski jezik i knjizevnost tokom 2019. godine ostvario je zapažene rezultate kada je riječ o izdavaštvu i naučno istraživačkom radu, i kada je u pitanju nastava. I 2020. biće godina u kojoj iz štampe treba da izađu važna djela za crnogorsku kulturu, a biće obilježeno i deset godina postojanja Instituta tj. Fakulteta za crnogorski jezik.

Crna Gora nedovoljno poštuje sebe, pa onda nije ni čudo što ne pridaje svom jeziku značaj koji on zaslužuje, smatra dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Adnan Čirgić. Dodaje da Crnogorci vrlo malo znaju o sopstvenoj baštini , pa i o jeziku kojim govore.

“Ako uzmete u obzir da najznačajnija filološka i slavistička imena dolaze i sarađuju sa ljudima ovog Fakulteta, odazivaju se na naše skupove, objavljuju radove u našem časopisu, mislim da vam ne treba bolji pokazatelj od toga, koliko je montenegristika stekla status u svijetu kojem ona pripada”, navodi Čirgić.

On naglašava da montenegristika korača ozbiljnim koracima i da oni koji su joj utjerali put prije nekoliko decenija nijesu mogli ni naslutiti da će za samo deset godina od osnivanja Instituta za crnogorski, koji je prerastao u Fakultet, montenegristika biti u poziciji u kojoj jeste.

U 2019. sa Fakulteta je izašlo 13 diplomiranih profesiora crnogorskog jezika i književnosti. U prethodnoj godini na Cetinju su počele i master strudije, koje pohađa deset studenata.

Anka Radović 

ZBOG ZAKONA

Litije povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti održane su večeras u Nikšiću i Ulcinju.

Nikšićani su nakon molebana u Sabornoj crkvi Svetog Vasilija, prošetali u litiji gradskim ulicama.

Na centralnom gradskom trgu obratio im se otac Nikola Marojević.

I Ulcinjani su nakon molebana u crkvi Svetog Nikole u litiji prošetali ulicama toga grada.

BIJELO POLJE

Bjelopoljka Milka Stojanović, iako osoba sa invaliditetom, uspjela je da novcem iz opštinske kase pokrene konfekcijsku proizvodnju. Lokalna vlast i u ovoj godini nastavlja promociju ženskog preduzetništva, pa će tako iz budžeta za najbolje biznis ideje biti izdvojeno 20.000 eura bespovratnih sredstava.

 Vanja Rakonjac