CGES

Crnogorski elektroprenosni sistem ce sjutra u 11:00 sati, u cilju pogonskih i funkcionalnih testiranja, staviti prvi put pod napon 400 kV dalekovod “Lastva-Cevo”.

Podsjecaju, da je projekat izgradnje 400 kV dalekovoda “Lastva-Cevo”, koji predstavlja veliki korak ka modernizaciji prenosne mreze, podrazumijevao realizaciju dva 400 kV dalekovoda, od kojih je prvi dalekovod u pogonu vec nekoliko mjeseci, cime su TS “Lastva” i podmorski kabal povezani na EES Crne Gore.

Kako je saopsteno iz CGES-a testiranje ce trajati sat.

ZZZCG

U Crnoj Gori ove sedmice je 37,83 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 16,19 odsto na 16,31 odsto.

Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od pocetka godine evidentirao 12,26 hiljada novozaposlenih.

Od pocetka godine oglaseno je 30,86 hiljada slobodnih radnih mjesta.

“PRIJATELJI PLAVA”

Plavljanka Refka Lukovic, samohrana majka dvoje maloljetne djece, nakon smrti svog supruga ostala je u podstanarskoj sobi, bez finansijskih primanja. Vjeru u bolju buducnost vratili su joj humani ljudi koji su za manje od tri mjeseca uspjeli da prikupe novac i krenu u gradnju nove kuce za troclanu porodicu. Veliku akciju pokrenula je Nevladina organizacija “Prijatelji Plava” uz koju su stali brojni donatori i dijaspora.

Kada je sa dvoje maloljetne djece ostala bez supruga, dvadesetdevetogodisnja Plavljanka Refka Lukovic nije ni slutila da ce tragedija koja je zadesila njenu porodicu podici na noge cio grad.

U akciju je krenula NVO “Prijatelji Plava” i sa humanim ljudima Refki vratila vjeru u bolju buducnost koju ce sa svojim djecacima od pet i osam godina graditi u novoj kuci.

Lijepo je, kaze Refka, vidjeti koliko je ljudi spremno da pomogne u nevolji. Nije ni slutila da ce novac za gradnju novog doma biti tako brzo prikupljen, te da ce do proljeca nakon podstanarskog zivota nezaposlena samohrana majka imati svoj krov nad glavom.

“Prijatelji Plava” zeljeli su da u Refkin i zivot njene dvoje djece unesu bezbriznost. Zato su sve aktivnosti usmjerili prema akciji u kojoj su veliku humanost pokazali i plavljani i dijaspora.

“Nastavljaju radove na dvospratnici za Lukovice i planiraju opremanje i uredjenje prostora od oko 200 kvadrata”, kaze Esad Barjaktarevic, predsjednik NVO “Prijatelji Plava”.

Refka je svakodnevno na gradilistu na kojem se smjenjuju radnici.

Podstaknuti zeljom da urade sto vise za skromnu, troclanu porodicu, koriste lijepo vrijeme da posao napreduje. Svjesni su da je vazno djeci obezbijediti uslove za pristojan i udoban zivot i to je, kako rekose, najmanje sto mogu da ucine.

U Plavu se posebna paznja NVO “Prijatelji Plava” posvecuje humanitarnim akcijama.

Ujedinjeni sa preduzetnicima, pojedincima i dijasporom, za kratko vrijeme uspjeli su da pomognu Refki i drugim ljudima koji su u nevolji. Tu misiju nastavljaju jer u svakodnevnim kontaktima znaju kome je i sta najpotrebnije.

Aktivisti NVO “Prijatelji Plava” pomazu ljudima u gradu i na selu, obilaze teren, pripremaju nove akcije. Oko njih su donatori i dijaspora, ljudi velikog srca, spremnih da pokazu humanost na djelu.

Vanja Rakonjac, TVCG

SEHOVIC ZA TVCG

Ministar prosvjete Damir Sehovic saopstio je, za TVCG, da je to sto ce svim zaposlenima na Univerzitetu Crne Gore od pocetka naredne godine zarade biti uvecane za devet odsto i jos dodatnih tri odsto od 2021. najvece povecanje od 2007. Istakao je da Vlada ima ozbiljnu namjeru da poboljsa polozaj zaposlenih.

Sehovic kaze da je zadovoljan zbog dogovora koji su postigli, zahvaljujuci cemu ce svi zaposleni imati vece zarade.

“Takvo povecanje predstavlja najvece povecanje zarada za zaposlene na Univerzitetu od 2007. To pokazuje namjeru Vlade da Univerzitetu prilazi na odgovoran nacin. To zaposleni svakako zasluzuju,” naveo je Sehovic.

On je istakao da Vlada na taj nacin, spremnoscu da poveca zarade zaposlenih u prosvjeti i na Univerzitetu, definitivno salje poruku da je spremna da radi za bolje drustvo znanja.

“Takvog drustva definitivno nema bez zadovoljnih radnika u prosvjeti. Mi smo svjesni da ni ovim povecanjem nijesmo ostvarili cilj, ali vjerujem da je taj dogovor sa dva reprezentativna sindikata, vazan korak u tom pravcu. Zahvalan sam kolegama Pavicevicu i Zogovicu na objektivnom sagledavanju trenutnih mogucnosti koje drzava ima”, naveo je Sehovic.

On se osvrnuo i na dogovor da se osnuje poseban fond.

“Dogovor oko ustanovljavanja jednog novog instituta, za podrsku naucno istrazivackih aktivnosti, dosli smo do zakljucka da bi to mogao da bude vazan iskorak i zelim da kazem da ce iznos sredstava, koja ce se svake godine izdvajati za taj fond biti znacajan, nece biti simbolicnog karaktera, predstavljace vazan podsticaj zaposlenih na Univerzitetu da produkuju sto vise naucno istrazivackih aktivnosti”, naveo je Sehovic.

GARDEROBA, HRANA, CEBAD…

Omladina Socijaldemokrata Crne Gore (OSD CG) organizovala je prikupljanje pomoci za pogodene zemljotresom u Albaniji.

“Duboko pogodeni tragedijom koja je zadesila nase komsije i prijatelje, odlucili smo da, koliko je to u nasoj mogucnosti, pomognemo stanovnistvu koje je pogodeno zemljotresom u Albaniji”, saopstio je predsjednik OSD CG Emil Dokic.

Omladina Socijaldemokrata je, kako je naveo, svu sakupljenu garderobu, obucu, cebad, sredstva za higijenu i hranu danas predala Crvenom krstu Crne Gore koji ce, shodno potrebama tamosnjeg stanovnistva, slati namirnice. Takode, prikupljeno je i 3.090 eura koje su uplatili na ziro racun koji je otvoren za pomoc pogodenima.

“Ovom prilikom bih zelio da se zahvalim svim clanovima i aktivistima OSD CG koji su se odazvali nasoj akciji, svim ostalim clanovima Socijaldemokrata Crne Gore koji su na nasu inicijativu reagovali i pomogli, kao i svim gradanima dobre volje koji su se, bez obzira na njihovu politicku pripadnost, odazvali istoj”, naveo je Dokic.

SANIRANJE POSLJEDICA ZEMLJOTRESA

Opstina Budva opredijelice po 10.000 eura za pomoc Albaniji i Opstini Nevesinje za saniranje posljedica od razornih zemljotresa.

Buduci da su Republika Albanija i Opstina Nevesinje pogodene nizom zemljotresa, kako se navodi u saopstenju, Opstina Budva opredjeljuje navedena sredstva za pomoc susjednim drzavama.

“Pripadnici Sluzbe zastite i spasavanja Opstine Budva pridruzili su se Nacionalnom timu za evakuaciju povrijedenih, pretragu i spasavanje iz rusevina koji je otputovao za Albaniju, gdje ce zajedno sa kolegama iz brojnih drzava Evrope pomoci u saniranju posljedica razornih zemljotresa”, dodaje se u saopstenju budvanske Opstine, prenosi RTV Budva.

“Duboko potreseni zbog ovih tragicnih dogadaja, razumijevanjem i podrskom Opstina Budva i u ovim teskim trenucima stoji na raspolaganju opstinama pogodenim ovim teskim nepogodama”, zakljucuju u saopstenju.

IZ ALBANIJE

Crnogorski tim “USAR Montenegro” koji je bio poslat u Albaniju kao ispomoc povodom razornog zemljotresa koji je pogodio tu zemlju, vratio se kuci.

Dio ekipe su bili pripadnici tivatske SZS Marko Zivic i Ilija Marovic.

Tehnicko vozilo sa dva clana posade i kompletnom opremom za put je spremio Logisticki tim SZS. Ekipa je bila u turistickom dijelu Draca, na rusevinama hotela Miramar.

Ilija Marovic kaze da je na tom mjestu bilo najvise rusenja u Dracu i da su radili u zajednickoj ekipi.

“Radili smo sa kolegama iz Srbije i Hrvatske. Hrvati su imali pse i oni su prije nas trazili, locirali unesrecene i onda smo mi timski nastupali. Iskreno, bas smo saradivali kao da zajedno radimo svaki dan. Svi znamo koji nam je dio posla tako da nije bilo nikakvih problema ili nesuglasica. Sve je bilo u najboljem redu”, kazao je Marovic.

Radi pruzanja pomoci nakon zemljotresa u Albaniji, Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrasnjih poslova Crne Gore uputio je 25 pripadnika Specijalizovanog tima za pretragu i spasavanje iz rusevina, 18 iz vise crnogorskih opstina kao i sest pripadnika Direktorata za vanredne situacije kao i osam specijalizovanih vozila.

1,4 MILIONA EURA

Gradani i zaposleni u Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetice boljitak nakon zavrsetka radova na unapredenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, cija je vrijednost 1,4 miliona eura.

To su saopstili predstavnici Ministarstva zdravlja i Ministarstva ekonomije, koji su obisli radove na Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj u sklopu Projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori – druga faza”.

Drzavni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujovic, rekao je da je do sada, kroz projekat, u zdravstvene objekte ulozeno oko 8,15 miliona eura i da je energetski adaptirano 19 zdravstvenih objekta.

“Danas se nalazimo u radnoj posjeti barskoj bolnici i Domu Zdravlja Ulcinj. Sprovodi se toplotna izolacija spoljasnjih zidova, toplotna izolacija plus hidroizolacija ravnog krova, zamjena vrata i prozora, zamjena kotolova i sve ono sto sto pripada energetskoj efikasnosti”, naveo je Vujovic.

On je rekao da se u sklopu projekta, u barskoj bolnici, rekonstruise i odjeljenje pedijatrije.

“Tako da ce to odjeljenje i sa unutrasnje strane biti do kraja rekonstruisano i obnovljeno. Sprovodeci ove projekte, nadamo se da ce gradani uspjeti da osjete boljitak u koriscenju datih objekata i da ce se osjetiti i zadovoljstvo zaposlenih”, rekao je Vujovic.

Politika Vlade je, kako je ukazao, da se nastavi sa realizacijom projekta i da se stvore sto bolji uslovi za dalji rad i koriscenje zdravstvenih objekata.

Generalni direktor Direktorata za energiju i energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije Marko Radulovic, kazao je da je Ministarstvo ekonomije 2009. pocelo primjenu projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori”, koji se realizuje na osnovu kredita sa Medunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

U okviru prve faze projekta (MEEP1), koja se zavrsila u martu prosle godine, kako je kazao, energetski je adaptirano 25 javnih objekata.

“Smanjena je potrosnja energije u prosjeku za 42,5 odsto. Rashodi javne potrosnje smanjeni su oko 600 hiljada eura godisnje. U prvoj fazi smo investirali 9,6 miliona eura za obrazovne i zdravstvene objekte”, kazao je Radulovic.

On je rekao da je druga faza projekta pocela je 1. septembra 2018. i da ce trajati do 31. decembra 2023. godine, a planirano je da se investira sest miliona eura.

“Predmet MEEP2 je poboljsanje energetskih karakteristika novih 20 zdravstvenih objekata, a radice se na uspostavljanju Monitoring sistema za pracenje, koji ce na prvom mjestu pratiti nivoe komfora u zdravstvenim objektima i Odrzivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru”, pojasnio je Radulovic.

Odrzivi sistem finansiranja, kako je rekao, omogucice da se nakon realizacije druge faze projekta, radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u ostalim zdravstvenim objektima, finansiraju iz usteda koje se ostvaruju u adaptiranim zdravstvenim objektima.

“Do sada smo u okviru MEEP2 zavrsili radove na unapredenju energetskih karakteristika tri doma zdravlja u Beranama, Plavu i Rozajama, ukupne vrijednosti 650 hiljade eura”, rekao je Radulovic.

Prema njegovim rijecima, vrijednost ugovora za radove na unapredenju energetske efikasnosti na Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj iznosi 1,4 miliona eura.

“Za adaptaciju Opste bolnice Bar je izdvojeno 950 hiljada, a za Dom zdravlja Ulcinj oko 450 hiljada eura. Ugovor se odnosi na zamjenu fasadne bravarije, postavljenju termo izolacije na fasadi, postavljanje termoizolacije krovnih ravni, zamjena i unapredenje sistema za pripremu sanitarne tople vode, unapredenju sistema osvjetljenja i sistema za grijanje”, naveo je Radulovic.

Direktor Opste bolnice Bar, Dragoslav Tomanovic, rekao je da je planirano da na godisnjem nivou bolnica ustedi oko stotinu hiljada eura, a vrijeme vracanja ulozenih sredstava je sedam godina.

“Svaka usteda je dobrodosla i omogucice nam da ulozimo sredstva u opremu i u nesto sto je potrebno pacijentima i zaposlenima”, kazao je Tomanovic.

Direktor Doma zdravlja Ulcinj Pavle Marnikovic, rekao je da je rok zavrsetka radova stotinu dana, ali da je potrebno uzeti u obzir vremenske uslove.

,,Veliki dan za Dom zdravlja Ulcinj. Radovi su poceli. Ovaj veliki projekat ce nama zaposlenima donijeti bolje uslove za rad, a posebno se radujem zbog pacijenata, jer ce imati prijatniji boravak ovdje”, kazao je Marnikovic.

NIMANBEGU PORUCIO

Delegacija Skupstine Crne Gore predvodena potpredsjednikom Skupstine i predsjednikom Grupe prijateljstva Skupstine Crne Gore sa Parlamentom Albanije Gencijem Nimanbeguom, posjetila je juce zemljotresom pogodena podrucja u Republici Albaniji, Ljez, Sindin, Bubc i Drac.

Nimanbegu je poslao poruku solidarnosti albanskom narodu i albanskim vlastima, uz zelju da se posljedice zemljotresa u sto kracem roku prevazidu.

On je prenio spremnost naroda Crne Gore, osobito ljudi iz podrucja Ulcinja, koji su 1979. godine i sami bili zrtve zemljotresa, da pomognu u eventualnom smjestaju ljudi koji su ostali bez krova nad glavom.

Delegacija je obisla prihvatne centre u Ljezu i Dracu, operacioni centar prefekture Ljeza, rusevine stambenih i drugih objekata u Dracu i Bubcu, razgovarala sa clanovima porodica nastradalih, te se na licu mjesta uvjerila u razornost zemljotresa koji je 26. novembra pogodio Albaniju.

Domacini posjete upoznali su skupstinsku delegaciju sa posljedicama zemljotresa, nacinom prevazilazenja pocetnog soka, smjestajem gradana pogodenih zemljotresom u hotelima visoke kategorije, a u ruralnim podrucjima pod satorima, kao i njihovim potrebama, ukazujuci da bi im osim novcane pomoci, pomoci u ljekovima, garderobi, konzerviranoj hrani, cebadima i krevetima, posebno znacilo ukoliko bi im gradevinski inzenjeri iz Crne Gore pomogli u procjenama stepena ostecenja objekata i utvrdivanju njihove eventualne uslovnosti za stanovanje.

Domacini su izuzetnu zahvalnost izrazili Vladi Crne Gore, ciji su ministri stigli medu prvima na mjesto dogadaja, kao i ekipi spasilaca iz Crne Gore koja se nesebicno angazovala od prvog dana do kraja akcije spasavanja.

Koordinacijom aktivnosti potpredsjednika Skupstine i NVO “Amaneti” prikupljena pomoc gradana opstine Ulcinj predata je stanovnicima opstine Bubc.

Delegaciju Skupstine je tokom cijele posjete pratila potpredsjednica Parlamenta Republike Albanije Vasilika Husi, a susreli su se i sa potpredsjednikom Vlade Albanije i poslanikom Erionom Braceom, ministrom unutrasnjih poslova Sanderom Lesajem, prefektom prefekture Drac Rolandom Nastom, prefektom prefekture Lijez Dokom Jahajem, gradonacelnikom Lijeza Pjerinom Ndreuom, direktorkom zdravstvene jedinice Lijez Zojom Zefaj, kao i volonterima iz ulcinjske nevladine organizacije “Amaneti”.

Na kraju posjete, delegacija se susrela sa premijerom Albanije Edijem Ramom i ministrom turizma i zivotne sredine Blendijem Klosijem, koji su izrazili posebnu zahvalnost Crnoj Gori na solidarnosti i pomoci.

RADOSEVIC MAROVIC

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prati primjenu medunarodnih standarda za zastitu lica sa invaliditetom, preduzimanje mjera za njihovu implementaciju u pravni sistem Crne Gore, sprovodenje zakonskog i strateskog okvira, istakla je Generalna direktorka Direktorata za unapredenje i zastitu za ljudskih prava Blanka Radosevic-Marovic.

Ujedinjene nacije su ove godine postavile fokus na unapredenje ucesca lica sa invaliditetom i njihovog liderstva, odnosno osnazivanje lica sa invaliditetom za inkluzivni, pravicni i odrzivi razvoj kao sto je predvideno Agendom 2030. U Agendi stoji da se mora izgraditi drustvo koje “nikoga ne ostavlja iza sebe, to jest, koje ukljucuje sve gradane i ne zanemaruje nikoga”.

Vlada Crne Gore stvara uslove za aktivno ukljucivanje lica sa invaliditetom u drustveno-politicki zivot buduci da je jednako ostvarivanje ljudskih prava jedan od najvaznijih pretpostavki demokratije, kazala je Radosevic-Marovic na Okruglom stolu koji je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovalo u susret Medunarodnom danu osoba sa invaliditetom.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prati primjenu medunarodnih standarda za zastitu lica sa invaliditetom, preduzimanje mjera za njihovu implementaciju u pravni sistem Crne Gore, sprovodenje zakonskog i strateskog okvira, ali radi, zajedno sa svim relevantnim akterima, na podizanju svijesti opste i strucne javnosti kroz edukacije i treninge u vezi sa eliminacijom stereotipa i predrasuda, istakla je Radosevic-Marovic.

Preko milijardu ljudi, ili priblizno 15 odsto svetske populacije, zivi sa nekim oblikom invaliditeta. 3. decembar svake godine jasno osvjetljava probleme i izazove sa kojima se suocavaju lica sa invaliditetom.

Lica sa invaliditetom ne smiju ostati drustveno nevidljiva jer imaju sva prava na jednake mogucnosti, ali i pravo na razlicitost.
Ove godine, ministarstvo je iniciralo odrzavanje Okruglog stola na temu ucesca lica sa invaliditetom u politickom i javnom zivotu, rekla je Radosevic-Marovic, upravo u cilju razvijanja politicke ravnopravnosti odnosno omogucavanju licima sa invaliditetom da budu na mjestima donosilaca odluka.

Damjan Tatic, clan UN Komiteta za prava lica sa invaliditetom istakao je da je clanom 21 Univerzalne deklaracije o pravima covjeka svakom pojedincu/ki garantovano pravo da ucestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje.

Tatic je prezentovao da lica sa invaliditetom imaju visestruke poteskoce kada je rijec o ostvarivanju i birackog prava. Osobe pod starateljstvom mogu biti lisene prava da biraju i da budu birane u organe vlasti. Zatim, osobe sa senzornim invaliditetom cesto ne mogu da dodu do relevantnih informacija, a korisnici kolica nailaze na nepristupacna glasacka mjesta. Slabovidim i licima sa ostecenjem vida potrebno je obezbjediti na neprikosnoven nacin podrsku,a da ista ne utice na slobodno ispoljavanje biracke volje.

Kao glavni izazov u oblasti zastite i unapredenja prava lica sa invaliditetom prepoznato je njihovo autetnticno predstavljanje, kao i njihovo autenticno zastupanje.Takode, konstatovano je da veliki izazov ostaje primjena pravnih propisa, te pitanje kako da donosioci odluka podstaknu lica sa invaliditetom da se ukljuce u politicki i javni zivot.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nastavice da sprovodi politiku i aktivnosti u pravcu pune integracije lica sa invaliditetom i njihove zastite od diskriminacije, te ostvarivanje njihovih osnovnih ljudskih prava u punom obimu, rekla je Radosevic-Marovic. Pitanje ucesca lica sa invaliditetom u javnom i polickom zivotu s pravom postaje sve aktuelnije i potrebnije u savremenom drustvu koje postuje demokratske principe.

Ucesnici i ucesnice dogadaja bili su predstavnici i predstavnice nevladinog sektora iz oblasti zastite i unapredenja prava lica sa invaliditetom, drzavnih institucija, Skupstine Crne Gore i medija.