STUDENTI IZ INOSTRANSTVA

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) podrzava inicijativu Ministarstva prosvjete za izmjenu postojeceg Zakona, provjeru kvaliteta diploma prije njihovog priznavanja i dalji razvoj crnogorskog trzista rada baziranog na fer i konkurentnim principama. OCSI takode zeli da podsjeti da se u Crnu Goru uvoze i diplome sa mnogo kompetitivnijih, kvalitetnijih, naprednijih i modernijih studijskih programa nego sto su to crnogorski.

“Crna Gora, ni u kojem slucaju, ne smije zaustaviti uvoz takvih diploma i ne smije ograniciti mobilnost mladih. Nase drustvo nema privilegiju da dozvoli bilo kakav dalji odliv mozgova, vec se treba fokusirati na ulaganja u cirkulaciju mozgova, odnosno proces u kojem se kvalitetno obrazovani i visoko specijalizovani kadar, koji se skoluje u inostranstvu, vraca u svoju maticnu drzavu”, navodi se u saopstenju OCSI.

Podsjecaju da se trenutno na institucijama visokog obrazovanja sirom svijeta nalazi oko 1.400 studenata, ne ukljucujuci crnogorske studente u drzavama regiona.

“Ukoliko uzmemo u obzir da je i tokom prethodnih godina veliki broj crnogorskih studenata zavrsio svoje studije na prestiznim univerzitetima sirom svijeta, ukupan broj skolovanog kadra u inostranstvu, iskljucujuci drzave regiona, dostize cifru od vise hiljada ljudi. Medutim, samo dio njih se vratio u Crnu Goru”, navode iz OCSI.

Istucu da fokus treba biti usmjeren na kreiranje nesmetanih uslova za povratak skolovanog kadra koji svoje diplome stice na kvalitetnim studijskim programima.

“Stoga, OCSI je u okviru javne rasprave predlozila uvodenje clana Zakona kojim ce se garantovati automatsko priznavanje diploma, koje dolaze sa svih institucija visokog obrazovanja bolje rangiranih od najbolje rangiranog crnogroskog univerziteta na relevantnim svjetskim rang listama univerziteta”, navodi se u saopstenju.

Alternativno, u duhu evropskih integracija, OCSI je predlozila automatsko priznavanje diploma iz EU, EEA i OECD zemalja clanica.

“Pored automatskog priznavanja diploma, OCSI je za sva druga moguca uporedivanja inostranih studijskih programa sa crnogorskim jasno istakla da se detaljniji uslovi moraju pazljivo definisati podzakonskim aktima zbog razlicitosti obrazovnih sistema i specificnosti mnogih studijskih programa. Razlike u studijskim programima moraju biti analizarane iz pozitivnih i negativnih aspekata, i u odnosu na ispunjenost minimuma kriterijuma se vrsiti priznavanje/djelimicno priznavanje/nepriznavanje diploma”, kazali su.

OCSI brine nacin izbora eksperata i, kako su kazali, nepostojanje standarda u odnosu na koje ce se cijeniti studijski programi neregulisanih profesija, koji ne postoje u Crnoj Gori.

“OCSI, kao sto je to radila i do sada, ce nastaviti da prati proces izmjena Nacrta zakona i nastaviti da nudi svoju pomoc svim nadleznim institucijama u kreiranju politika koje se ticu crnogorskih studenata u inostranstvu. Vjerujemo da ce Nacrt ovog zakona biti prilagoden potrebama, i baziran na vrijednostima i tekovinama pravednih demokratskih drustava koji promovisu kompetitivnost i mobilnost mladih, kojima tezi i crnogorsko”, zakljucuje se u saopstenju.

KOMISIJA UTVRDILA

Niksicka komisija za procjenu stete od elementarnih nepogoda poslace drzavnoj 59 obradenih zahtjeva za nadoknadu stete nastalu usljed velikih poplava koje su pocetkom mjeseca pogodile tu opstinu. Ukupna procijenjena steta za domacinstva je oko 73 hiljade eura, a nadoknadu za ostecenu infrastrukturu trazice i lokalna samouprava.

Zivot u domu Markovica u niksickom mjestu Crnodoli nezampacene poplave prekinule su poectkom novembra kada je voda prodrla u kucu i napravula veliku stetu. Isusivaci vazduha od tada rade dan noc, a porodica je kod komsija nasla utociste.

“I njima dugujemo veliku zahvalnost, tu smo mjesec, nadamo se da cemo do kraja godine se vratiti kuci. Vjerujte, bilo je stete sto u kuci, sto u pomocnim objektima, sijeno, drva. U kuci podovi, prozori, vrata, jedan dio namjestaja, zidovi, to se ne moze lako isusiti pa ej velika potrosnja elektircne energije”, kazao je mjestanin Crnodola Dusan Markovic.

Opstinska komisija je ovih dana popisala kompletnu stetu nasatlu usled poplava. Ukupno 59 zahtjeva upucenih drzavnoj komisiji i procijenjenom stetom od oko 73.000 eura.

“To su kuce, pomocni objekti i imovina, ali obzirom na vremenske uslove i godisnje doba tu ima i direktne i indirektne stete. Treba vremena da se poplavljeni objekti osuse, srede, a nije bas vrijeme za te poslove”, kazao je predsjednik opstinske Komisije za elementarne nepogode Zopran Masulovic.

Osim za domicinstava, komisija ce traziti nadoknadu i za ostecanja na loklalnoj infrastrukturi.

“Na osnovu prikupljenih podataka, steta na putevima, mostovima, vodopropustima, iznosi oko 211.500 eura”, dodao je Masulovic.

Na potezu je sada drzavna komisija. Markovici ocekuju da nadlezni relano sagledaju nevolje kroz koje prolaze.

“Komisija je dosla i popisalaa sve. Nadam se da ce imati i vida i sluha, da cemo makar donekle sanirati stetu, da necemo biti tu osteceni”, dodao je mjestanin Crnodola.

Kako nam je u telefonskom razogovru kazala predsjednica komisije za elemntarne nepogodne i ministarka, Marija Vucinovic, komisija ce nastojati da u najkracem roku analizira dobijene zahtjeve te da ocekuje da ce citav posao biti gotov najkasnije pocetkom naredne godine.

Darko Bulatovic, TVCG

CRNOGORSKI PUTOPISAC

Ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantoli urucio je pocasno drzavljanstvo te zemlje crnogorskom putopiscu Edinu Krnicu.

“To je najveca drzavna nagrada i najveca cast koju sam dobio u zivotu. Srce mi je ispunjeno, i jako sam srecan zbog ove nagrade. Tokom svakog putovanja u zemljama treceg svijeta, a samim tim i kroz tu zemlju osjecao sam se kao pravi Palestinac. Nije lako putovati kroz zemlje treceg svijeta i zivjeti zivot od danas do sjutra, a ne znajuci sta ce vam sjutrasnji dan donijeti”, istakao je Krnic.

Kako je naglasio, Palestina je bila stota zemlja koju je posjetio.

“Poci sam kroz tu zemlju, putovati i proci kroz njihovu svakodnevnicu je poseban dozivljaj. To ne mogu osjetiti ljudi koji podu preko turistickih agencija. Za turiste koji putuju preko agencija brojne stvari u Palestini su nevidljive. Palestinci su jako hrabar narod i saosjecam s njima”, naglasio je Krnic.

On je do sada obisao 125 drzava, a njegove avanture ste mogli gledati i u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.

MINISTARSTVO PROSVJETE

U osnovnim skolama u Crnoj Gori angazovano je oko 330 asistenata u nastavi, za cije potreba se iz drzavnog budzeta godisnje izdvaja vise od 2,4 miliona eura, saopsteno je iz Ministarstva prosvjete.

Oni su kazali da pristup asistenata u radu sa djecom uvijek zahtijeva unapredenje i stoga takve programe treba odobravati i podrzavati.

“Trenutno su angazovana 333 asistenata u nastavi u prosjeku namjesecnom nivou, sto je dakle evidentno povecanje, a za ove potrebe se godisnje izdvaja preko 2,4 miliona eura”, kazali su iz Ministarstva prosvjete agenciji Mina.

Iz tog vladinog resora su naveli da su ranijim izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim adekvatno regulisana njihova primanja, tako da sada imaju sva prava koja proisticu iz radnog odnosa.

Zakonom su, kako su pojasnili, definisani uslovi koje asisitent mora ispunjavati da bi radio taj odgovoran posao.

“Centar za obrazovanje odraslih Gimnazije “Slobodan Skerovic” prosle godine je licenciran za obuke za asistenata u nastavi. Obuka traje duze nego ranije, a vrse je licencirani nastavnici iz oblasti koje su povezane sa razvijanjem trazenih vjestina”, kazali iz tog resora.

Prema njihovim rijecima, obuke za asistente su unaprijedenje, traju 11 dana i obuhvataju 70 casova prakticne i teorijske nastave.

“Za asistenta u nastavi razvijena je kvalifikacija, tako da sertifikat moze steci svako ko smatra da ce mu jednog dana biti od koristi. Naravno, izbor lica koja konkurisu, su nadleznost samih ustanova”, pojasnili su iz Ministarstva.

Ovo je, kako su istakli, program obuke odraslih kao i svaki drugi, koji podrazumijeva kvalifikaciju vise u biografiji, a time i mogucnost prijave na konkurs za asistenta u nastavi.

ISTRAZIVANJE GA

Trecina sudija smatra da je jedna od kljucnih mjera za jacanje povjerenja gradana u pravosude, vise informacija o radu sudova u javnosti, navodi se u sestom istrazivanju koje je Gradanska alijansa sprovela u saradnji sa Udruzenjem sudija Crne Gore i Udruzenjem drzavnih tuzilaca Crne Gore, pisu Vikend novine.

Nesto manje sudija kao prioritetnu mjeru za jacanje povjerenja striktno postovanje Kodeksa i postovanje nacela profesionalnog i nezavisnog postupanja i ponasanja medija. Takode dio njih misli da je znacajno pojacati PR kampanju od strane sudova, kao i da je potrebno vise “zivih” kontakata predstavnika medija i sudskih institucija.

“Sudije uglavnom smatraju da javnost ima povjerenja u njihov rad (50,6 odsto ispitanika), da javnost nema povjerenja u rad sudija smatra 15,2 odsto ispitanika iz sudstva, dok je 21,6 odsto izjavilo da ne moze da procijeni”, navodi se u istrazivanju.

Najveci procenat sudija (42,9) odsto smatra da je “izvjestavanje medija uglavnom zadovoljavajuce, sa povremenim neobjektivnim izvjestajima”. Da je izvjestavanje “zadovoljavajuce i objektivno” smatra 9,4 odsto, a da je nezadovoljavajuce i neobjektivno ili uglavnom nezadovoljavajuce smatra 26,7 odsto.

“Zanimljivo je da je i dalje prisutan odreden broj sudija koji ne zna kakav je generalno odnos medija prema sudu 15,9 odsto. Preovladujuci stav sudija je i da “stranke ne poznaju u dovoljnoj mjeri nadleznost i funkcije suda” (38 odsto), a da su stranke dovoljno informisane o funkcijama suda smatra 33,5 odsto sudija”, utvrdeno je istrazivanjem.

Zadovoljstvo sudija postojecom pravosudnom infrastrukturom iznosi 40,8 odsto, a nezadovoljstvo je izrazilo 37,6 odsto ispitanika (u 35,9 odsto slucajeva sudije su odgovorile da je infrastruktura sudnica dovoljno uredena sa aspekta mogucnosti za pristup javnost).

“U odnosu na efikasnost funkcionalnog dijela sudenja i organe koji, prema misljenju sudija, moraju bitno da promijene i poboljsaju svoj rad, kao i odnos i postupanje prema radu suda, sudije su ukazale da postanska i dostavna sluzba imaju najvecu potrebu za promjenama (22,4 odsto)”, precizirano je u istrazivanju.

Tuzioci u velikom broju, 96,6 odsto, smatraju da je stanje u tuzilastvu uglavnom dobro, odnosno veoma dobro.

“Vecina tuzilaca (61 procenta) je zadovoljna infrastrukturom i objektom u kojem se nalazi tuzilastvo. Kada je u pitanju zadovoljstvo sredstvima komunikacije, vecina tuzilaca (67,8 odsto) je zadovoljna ovim sredstvima. Da su ona dovoljna za osnovne potrebe postupaka koje vode (20,3 odsto), dok je nezadovoljstvom sredstvima komunikacije izrazilo 8,5 odsto”, navodi se u istrazivanju.

Na pitanje kako ocjenjuju ponasanje stranaka u odnosu na postovanje tuzilastva kao institucije, tuzioci su u najvecem procentu odgovorili da se tuzilastvo uglavnom postuje (83,1 odsto), dok 10,2% smatra da se tuzilastvo uglavnom ne postuje.

MIJUSKOVIC UPOZORILA

Timovi institucije zastitnika ljudskih prava i sloboda od septembra obisli su vise seoskih i prigradskih skola u Crnoj Gori i vec su zbog zatecenog loseg stanja pokrenuli vise postupaka po sopstvenoj inicijativi, saznaje Pobjeda.

Zamjenica ombudsmana Snezana Mijuskovic rekla je Pobjedi da su uglavnom reagovali, odnosno formirali predmete, zbog loseg stanja pojedinih objekata – krovna konstrukcija, fasade, fiskulturne sale (nema mobilijara, dotrajale sprave), zbog loseg grijanja, ali i ucenickog prevoza – nedovoljan broj kombija, dotrajala vozila, troskovi prevoza.

“Ono sto najvise zabrinjava jeste mali broj ucenika i informacija da u narednom periodu u nekim skolama nece biti prvaka”, istakla je Mijuskovic.

Dodaje i da znacajan broj djece u ovim skolama potice iz materijalno ugrozenih porodica.

“Uocili smo i problem nedostatka pojedinog nastavnog kadra, ali i psihologa i logopeda”, rekla je ona.

Mijuskovic je pojasnila da je u okviru realizacije druge faze projekta “Promocija pristupa pravdi svoj djeci Crne Gore”, koju sprovode uz podrsku UNICEF-a, predvideno da posjete 60 seoskih i prigradskih skola.

Cilj aktivnosti je da se, kako kaze, djeca upoznaju sa mogucnostima i nacinima obracanja nadleznim organima.

Za prigradske i seoske skole odlucili su se zato sto rezultati njihovog rada, kao i procjene nezavisnih strucnjaka, pokazuju da je ova kategorija djece najmanje upoznata sa mehanizmima pristupa pravdi i u najmanjem procentu se obracaju ombudsmanu za pomoc, savjet ili rjesavanje dileme u vezi sa ostvarivanjem nekog prava.

“Jos jedan od benefita ove aktivnosti jeste sto se djeca iz seoskih podrucja na prilagoden nacin upoznaju kako sa svojim pravima i nadleznostima ombudsmana, tako i sa efektima istinske participacije kroz izlaganje samih ‘zlatnih savjetnika’ i druzenjem sa njima”, kazala je Mijuskovic.

Precizirala je da su od septembra obisli neke od skola na teritoriji Niksica, Pluzina, Rijeke Crnojevica, Spuza, Danilovgrada, Virpazara, Golubovaca, Risna, Radanovica, Grahova, Komana, Kuca, Pipera, Petrovica, Barutane, Bioca, Lepenca, Proscenja, Njegovude, Vilusa, Savnika, Plava, Murina, Andrijevice, Bijelog Polja, Pljevalja i Prcanja.

“Tokom ovih obilazaka, osim realizacije kreativno-edukativnih radionica o pravima djece, predstavnici institucije razgovaraju sa rukovodstvom skola i obilaze prostorije obrazovnih ustanova. Moramo naglasiti da je primjetna velika pozrtvovanost i posvecenost zaposlenih da se ove skole odrze i da djeci pruze svu mogucu podrsku u sticanju znanja i da im skolske dane ucine prijatnim”, rekla je Mijuskovic.

Iako, kako dodaje, postoje i skole sa vrlo pristojnim uslovima za rad i podsticajnim okruzenjem za djecu, pitanje je koliko ce brojne od njih biti odrzive u relativno skorom periodu, zbog izrazenih trendova migracije stanovnika iz sela ka gradovima.

“Svjesni smo da su ovo velika i vazna pitanja koja prevazilaze mogucnosti rjesavanja u domenu pojedinih opstina ili institucija, jer se radi o potrebi uspostavljanja i snazenja odrzivih modela regionalnog razvoja”, kazala je ona.

IVANOVIC U TURSKOJ

Analiza odbrambenih projekata koji su do sada realizovani, kao i razmatranje novih koji ce se realizovati uz pomoc i podrsku Ministarstva nacionale odbrane Republike Turske, bile su teme sastanka generalnog direktora Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivica Ivanovic i turskim generalnim direktorom za vanjske poslove, brigadnim generalom Umut Jildizom.

Akcenat sastanka je bio saradnja u oblasti odbrambene industrije.

Ivanovic se zahvalio na kontinuiranoj podrsci koju Republika Turska pruza Crnoj Gori i istakao spremnost za nastavak intenzivne saradnje, posebno u pogledu modernizacije i opremanja.

On je istakao i znacaj medusobne podrske i saradnje koju ostvaruju mornarice Vojske Crne Gore i Oruzanih snaga Republike Turske. Porucuje da ce Crna Gora nastaviti da poboljsava interoperabilnost Vojske i ulaze u modernizaciju, opremu i razvoj, kao i edukaciju kadra.

Brigadni general Umut Jildiz porucio je da je zadovoljan ostvarenom bilateralnom saradnjom dvije zemlje, posebno isticuci doprinos Vojske Crne Gore kolektivnom sistemu bezbjednosti. Kako je poruceno, vaznost jacanja drzavnih kapaciteta intenzivnim ulaganjem na polju odbrane i kontinuirana medusobna podrska i saradnja, kljucne su u suprotstavljanju aktuelnim bezbjednosnim izazovima. Shodno tome, kroz brojne zajednicke projekte Crna Gora i Republika Turska odbrambenu saradnju nastavice dalje da nadograduju.

ALKABI O “EXPO”-U

Izlozba “Expo 2020 Dubai” ponudice Crnoj Gori platformu preko koje ce svijetu pokazati najbolje iz svoje kulture, tradicije i nasljeda, kao i sjajne investicione mogucnosti, ocijenila je otpravnice poslova Ambasade Ujedinjenih arapskih emirata Hane Alkabi na ceremoniji povodom Dana UAE, kojim se obiljezava osnivanje te zemlje.

Ona je podsjetila da ce na “Expo”-u biti prikazana ostvarenje covjecanstva kroz ucesce vise od 200 drzava, kompanija, organizacija i obrazovnih institucija.

“UAE i Crna Gora su uvijek bili partneri koji su radili zajedno na promociji vrijednosti tolerancije i suzivota. Bilateralni odnosi su jaci svake godine, a to pokazuju uzajamne posjete na visokom nivou, zakljucno s posjedtom predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica Emiratima”, istakla je Alkabi.

KOLEGIJUM TVCG

Nakon sto je publicista Dragoljub Dusko Vukovic objavio tekst u kojem tvrdi da je Javni servis poslao ekipu samo da bi snimili ministre koji obilaze zemljotresom pogodene albanske gradove, reagovalo je i urednistvo nase kuce.

Povodom medijskog spinovanja Dragoljuba Duska Vukovica, jednog od osnivaca Media centra, kako Javni servis nije isao u Albaniju da izvjestava o posljedicama zemljotresa, vec da prati crnogorske ministre koji su bili u posjeti toj zemlji, Kolegijum TVCG saopstava da Vukovic ponovo bezuspjesno pokusava da diskredituje Javni servis.

“Naime odmah nakon zemljotresa, TVCG je poslala ekipu da s lica mjesta izvjestava o posljedicama elemantarne nepogode, sto je objavljeno u nasim informativnim emisijama. Dodatno su korisceni i agencijski izvori, cime nasi gledaoci nijesu bili uskraceni ni za jednu relevantnu informaciju iz Albanije. Sto se tice posjete crnogorskih ministara Albaniji, cisto je podmetanje “slobodnog covjeka na dobrom glasu” Dradoljuba Vukovica, da smo slali ekipu, buduci da smo sav materijal o toj posjeti dobili od vladinog biroa za odnose s javnoscu, kao i sve druge redakcije. Jasno nam je zasto je to promaklo svevidecem oku velikog majstora, a valjda i on shvata da je i ovaj put pricu protiv Javnog servisa zidao kao kulu od pijeska”, saopstio je Kolegijum TVCG.

U SUBOTU NA TVCG1

Redakcija Naucno-obrazovnog programa Radio-televizije Crne Gore pripremila je dokumentarnu emisiju povodom 30 godina od smrti Danila Kisa.

Emisija obiluje novim svjedocanstvima i detaljima koji su manje poznati publici, a koji ce upotpuniti sliku o ovoj snaznoj licnosti cije ideje i danas pokrecu na citanje, razmisljanje, istrazivanja, polemike.

Drugu premijeru emisije mozete pogledati na Prvom programu u subotu od 21 sat.