ERAKOVIĆ

Zahvaljući impozantnim brojkama, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) najkraće su liste čekanja u odnosu na kliničke centre u regionu. To je gostujući u Drugom dnevniku saopštio direktor KCCG Jevto Eraković.

On je kazao da su liste čekanja na procedure koje se izvode u KCCG tri puta manje u odnosu na januar prošle godine.

“Postoje određene grane gdje moramo još da radimo, ali moramo biti svjesni situacije da kompletno osoblje radi mnogo više nego što je to normativ bilo gdje u svijetu”, kazao je Eraković.

On je ukazao na problem da pacijenati ne dolaze na preglede zakazane putem elektronskog sistema zakazivanja.

“Moramo svi da ponesemo svoj dio odgovornosti, mi ćemo u svakom trenutku biti spremni da unaprijedimo svoje segmente”, poručio je direktor KCCG.

Eraković je naglasio i da KCCG bilježi priliv kadra, te da je sve više ljudi iz regiona koji u KCCG vide šansu za profesionalni angažman, kao i pozitivan primjer doktora koji dolaze iz privatnih klinika.

“Sama činjenica da naši doktori s lakoćom nalaze angažman u inostranstvu govori o njihovoj stručnosti”, poručio je on.

U Dnevniku je podsjetio i na značajne uspjehe KCCG, veliki broj edukacija ljekara, infrastrukturne projekte, nove aparate…

“Tim KCCG izveo je jednu od najkomplikovanijih operacija, koja se može izvesti uopšte bilo kom svjetskom centru. U tim centrima te operacije koštaju do pola miliona eura, u KCCG su dostupne našim osiguranicima potpuno besplatno. Nabavili smo još jedan linearni akcelerator, i u tom segmenmtu ne samo lideri u regionu nego i u ovom dijelu Evrope, tako da ćemo uskoro očekivati i priliv pacijenata koje ćemo liječiti u KCCG, a koji nisu državljani Crne Gore”, kazao je Eraković.

Direktor KCCG kazao je da se kvarovi aparata dešavaju, i najavio da očekuju da će će aparat za zdravstvenu rezonancu biti u funkciji već sljedeće sedmice.

CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je ministra prosvjete Damira Šehovića da pitanju razrješenja direktora pristupi dosljedno i neselektivno u odnosu na sve naloge prosvjetnih inspektora i utemeljene prijave drugih subjekata. Oni su ocijenili da je dobro što je razriješena direktorka OŠ “Braća Labudović” u Nikšiću.

Viša pravna savjetnica u CGO, Snežana Kaluđerović, saopštila je da su, nažalost, razrješenja direktora kao mjera sankcionisanja zbog nepoštovanja zakona i naloga prosvjetne inspekcije zostala od strane ministra Šehovića u brojnim slučajevima, a da je, kako navodi, posljednji bio u Tuzima.

“Redžep Đokaj, direktor OŠ “Mahmut Lekić” u Tuzima, sam je podnio ostavku na tu funkciju. Njega nije smijenio ministar iako su mu bile poznate pritužbe na rad Đokaja od strane nastavnika te škole, zatim nalaz inspekcije a imao je i urgenciju CGO-a za njegovo razriješenje”, navodi Kaluđerović.

CGO je pozvao ministra Šehovića da objasni zašto ne postupa po podnesenim prijedlozima za razrješenje direktora od strane nadležne inspekcije.

MORSKO DOBRO

Obalna infrastruktura u Herceg Novom, oštećena u nevremenu krajem prošle godine, sanirana je na nekoliko lokacija. Projekat rekonstrukcije finansirao je Morsko dobro sa oko 15 hiljada eura, posredstvom hitnih nabavki.

U prvobitno stanje, kako javlja Radio Jadran, vraćen je odvaljeni dio parapetnog zida ispred restorana Galija na Savini.

Ovoga puta, zdrobljeni dio plaže nije ponovo betoniran, s obzirom da su ga talasi protekle tri godine lomili i usitnjavali sa svakim jačim jugom. Poravnate su ivice preostalog dijela terase, dok će veće kamenje, ostalo nakon “lomljenja” plaže, biti najvjerovatnije uklonjeno do sezone, kako bi zakupac prostor koristio za mobilijar.

Uz to, na ulazu u kupalište od strane Igala, preostala je zamjena ili uklanjanje metalne i korozirane ograde, koju su talasi u novembru dodatno iskrivili.

Morsko dobro planira i postavljanje nove ograde na stepeništu ka pješčanom dijelu kupališta.

PROJEKAT VODOSNABDIJEVANJA U BARU

Rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naseljima Dobra Voda i Veliki Pijesak u Baru, bila je tema sastanka predstavnika Opštine Bar, Regionalnog vodovoda i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kako je istaknuto raspisan je tender za izbor konsultatana. koji će pomoći u izradi idejnog rješenja i tenderskoj dokumantaciji.

Kako je pojašnjeno u saopštenju Opštine Bar, Regionalni vodovod je dobio podršku Vlade za realizaciju razvojnih projekata uz dodatno odobrenje državnih garancija u iznosu od 24 miliona eura za kreditnu saradnju sa EBRD.

Navedenim ugovorom predviđena su i bespovratna sredstva u iznosu od oko milion eura, od čega je 350.000 eura odvojeno za izradu Idejnog rješenja ovog veoma značajnog projekta za građane Bara u naseljima Dobra Voda i Veliki pijesak, kao i za izradu tenderske dokumentacije.

Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Džap Sprej, je izrazio zadovoljstvo konsktruktivnim sastankom i uputio zahvalnost predsjedniku Opštine Bar Dušanu Raičeviću i direktoru Regionalnog vodovoda Goranu Jevriću na izuzetnoj kooperativnosti i saradnji po pitanju realizacije ovako značajnih infrastrukturnih projekata, uz podsjećanje da je EBRD prošle sedmice raspisao tender za odabir konsultanta za izradu idejnog rješenja za naselja Dobra Voda i Veliki pijesak.

“Očekujem da će konsultant do kraja februara biti na terenu i početi da radi. Uradićemo sve da se sa tim aktivnostima otpočne što prije, kako bi nacrte idejnih rješenja dobili do ljeta, uporedo sa tim pripremili tendersku dokumentaciju za izradu glavnog projekta i do kraja godine potpisali ugovor i za drugu tranšu dogovorenog kreditnog aranžmana, kako bi počeli da realizujemo ovaj važan projekat kojim ćemo riješiti značajne izazove za privredni ambijent i bolji život građana”, istakao je Sprej.

Direktor Regionalnog vodovoda je istakao da su dobili bespovratna sredstva od EBRD od milion eura od kojih su 350.000 eura usmjerili za finansiranje izrade Studije shodno raspisanom tenderu za Dobre Vode i Veliki pijesak. On se zahvalio Speju i bankaru Radoslavu Raleviću, zbog postignutog važnog dogovora, koji od avgusta 2018. godine predsjednik Opštine Bar, kako je kazao, rješava bez dilema, jer je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Baru.

Ističući da je Regionalni vodovod ovaj projekat pokrenuo 2014. godine, Jevrić je podsjetio da je Vlada Crne Gore dala podršku za njegovu realizaciju u smislu kreditnog zaduženja kod EBRD u iznosu od 24 miliona eura, kako bi se Opština Herceg Novi priključila na Regionalni vodovod, povećali kapaciteti Tivta, Kotora i Herceg Novog sa 330 na 750 litara u sekundi izgradnjom drugog cjevovoda dužine 16 km, ali i u značajnom dijelu opštine Bar riješilo pitanje vodosnabdijevanja, kanalizacije i tretmana otpadnih voda za naselja Dobra Voda i Veliki pijesak.

“Ovo je bila prilika da se informišemo o svim aktivnostima koje smo započeli 2015. godine, a tiču se vodosnabdijevanja, odvođenja i tretmana otpadnih voda na teritoriji barske opštine. Značajno je unaprijeđeno vodosnabdijevanje u Baru kroz saradnju Opštine, Regionalnog vodovoda i lokalnog vodovoda, što ćemo nastaviti i dalje stavljajući akcenat i na područja koja gravitiraju Skadarskom jezeru”, poručio je Raičević.

Kako je dodao, projekat je zahtijevao ozbiljnu pripremu kako bi se došlo do ove faze.

“Očekujem da završetkom svih zakonskih i projektnih procedura tokom ove godine, početkom 2021. godine uvedemo izvođača radova u posao, a njihovim završetkom bi se značajno poboljšali uslovi života građana i bolja valorizacija turističkih potencijala naselja Dobra Voda i Veliki pijesak”, zaključio je Raičević.

On je dodao da je formirana i Radna grupa sastavljena od predstavnika Regionalnog vodovoda, Opštine Bar, Doo “Vodovod i kanalizacija” Bar, te MZ “Mrkojevići”, kako bi posao bio što prije završen.

Uporedo sa aktivnostima na realizaciji ovog projekta, kako je istaknuto, narednih dana počeće radovi na početnoj fazi izgradnje hidrotehničke infrastrukture u okviru Ulice Bratstva i jedinstva u naselju Veliki pijesak koji će biti finansirani iz budžeta Opštine Bar.

U BARU

Na osnivačkoj skupštini Udruženja kojoj je prisustvovalo 50-ak velikih maslinara usvojen je statut i izabrano rukovodstvo Udruženja.

Glavni motiv organizovanja novog Udruženja jeste želja da se okupe krupni proizvođači – maslinari i istinski rade na stvaranju boljih uslova za revitalizaciju maslinjaka, modernizaciju proizvodnje i postizanja kvaliteta maslinovog ulja.

“Krupniji maslinari već duže vrijeme ukazuju da koncept sadašnjeg Društva maslinara nije adekvatan tim ciljevima i zbog toga je odlučeno da se krene u formiranje novog Udruženja”, kazao je Sadetin Sado Peričić, ispred Inicijativnog odbora.

Za predsjednika Skupštine jednoglasno je izabran Suljo Mustafić, dugogodišnji član maslinarskih organizacija i jedan od utemeljivača manifestacije “Maslinijada”.

Mustafić je kazao da se radi o ozbiljnim proizvođačma kojima je maslinarstvo porodično zanimanje i izvor prihoda te stoga imaju itekako želje i interesa da se ozbiljno bave ovim pozivom.

“Udruženje koje ima ovako ozbiljno članstvo treba da se bavi suštinskim pitanjima kao sto su revitalizacija, izgradnja puteva, novi zasadi i bolji kvalitet ulja. Uz dobro međusobno povezivanje, jačanje saradnje sa lokalnom upravom i Ministarstvom poljoprivrede, sigurno je da će biti na dobrom putu afirmacije maslinarstva i interesa maslinara”, kazao je Mustafić.

Skupština je izabrala Upravni odbor u kome su: Jovica Martinović, Sadetin Sado Peričić, David Perčobić, Anes Đulamerović, Dragutin Dado Martinović, Matija Ćetković, Anel Metović, Aleksandar Saša Markolović, Mustafa Bato Šabović, Zlatko Đurović, Samir Perazić, Mirsad Rašketić i Nihad Duraković.

 Za Predsjednika Upravnog odbora udruženja jednoglasno je izabran Jovica Martinović, jedan od najvećih maslinara u Baru.

Martinović je kazao da ga povjerenje koje mu je ukazano obavezuje da novo Udruženje ostvari rezultate koje će poboljšati razvoj maslinarstva i pomoći maslinarima da se ozbiljno posvete razvoju i unaprijeđenju te djelatnosti.

NURKOVIĆ NAJAVIO

Izgradnja zaobilaznice oko Rožaja trebalo bi da budu završena do kraja godine, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. Ukupna dužina saobraćajnice je oko tri kilometra, od čega su tuneli 1,9 km tuneli. Vrijednost investicije je oko 20 miliona eura.

Kako je naveo Nurković, probijanje tunela je završeno, a predstoje radovi na mostu na Ibru i između dva tunela.

Izgradnja te saobraćajnice je važna, jer, kako je kazao Nurković, rasteretiće se saobraćaj i otkloniti zagušenja koja su se dešavala tokom sezone.

Predsjednik Opštine Rahman Husović poručio da je ovaj projekat značajan korak ka razvoju dobre putne infrastrukture.

AMFILOHIJE

Mitropolit Amfilohije poručio je da litije nijesu politički skupovi, te da neće prihvatiti pregovore o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer je taj akt, kako dodaje “stid i sram Crne Gore”.

Odgovarajući na ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da su litije politički skupovi, Amfilohije je odgovorio da to nije tačno.

“Vi ste svjedoci ovog sabranja danas ovog naroda, je li to bio politički skup ili zaista duhovni i crkveni? Sami ste svjedoci šta je ovo. Ako on ovo naziva poličkim skupom, onda on ne zna, a nije čudo da ne zna, jer nije ni kršten”, kazao je Amfilohije novinarima, na Skalinama nakon plivanja za časni krst.

Kaže i da je narod već dao odgovor na poziv vlasti da se razgovara o primjeni Zakona.

“To je bezakonje, to je otimanje svetinja, o tome nema razgovora. Oni mogu da izvrše nasilje, vlast, ali očigledno da ovaj narod nasilje ne prihvata i ne priziva”, kazao je Amfilohije i dodao da narod poziva na razum, ljubav i razumijevanje.

“Političari neka vode svoju politiku, ovo je božiji skup”, kazao je mitropolit.

Na pitanje da li to znači da prihvata pregovore, jedino ako se Zakon povuče, Amfilohije je odgovorio potvrdno.

“Apsolutno. Kako da ragovaramo o jednoj laži, o nepravdi, koja je stid i sram Crne Gore. Najsramnije nešto što se u Crnoj Gori dogodilo, to je taj zakon. Mi ne možemo da razgovaramo o tome. To je i njemu rečeno. Ako hoće on može protiv naroda”, zaključio je Amfilohije.

“Ako hoće da bude istinski vladar neka ispoštuje puteve kralja Nikole”, poručio je Amfilohije Đukanoviću.

“Ovaj narod će ovako da se sabira i ubuduće. Ako zaista imaju razuma, a imaju nadam se, oni će shvatiti da je ovo narodni protest i za mene je ovo čudo”, zaključio je Amfilohije.

Dodaje kako je, ovo prvi put u istoriji da, kako je naveo, jedan predsjednik stvara svoju crkvu.

Amfilohije je naveo, ipak, da MCP traži razgovor o temeljnom ugovoru.

PAVLIČIĆ PORUČILA

Primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazaće da je bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana, smatra zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Ona je agenciji MINA, na pitanje da li Srbija ima pravnog osnova da podnese tužbu protiv Crne Gore zbog navodnog kršenja ljudskih prava usvajanjem Zakona, kazala da svaka potpisnica Evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda “može ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije”.

“Kada su u pitanju međudržavni sporovi, treba naglasiti da se radi o veoma rijetkoj pojavi”, kazala je Pavličić, napominjući da je u prethodnih šest decenija, svega 20-ak takvih sporova vođeno pred Evropskim sudom.

Pavličić je pojasnila da pozadina međudržavnih sporova nije ostvarivanje političkih ciljeva određene države, niti to mora biti zaštita njenih državljana. Naprotiv, kako je navela, legitimitet te vrste predstavki proizilazi iz kolektivne obaveze zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda čiji su garant sve potpisnice Konvencije.

“Svaka potpisnica Konvencije, pa i Srbija, formalno ima pravo da pokrene međudržavni spor protiv Crne Gore pred Evropskim sudom. Što se tiče pravnog osnova takve predstavke, to je sasvim drugo pitanje, na koje u ovom trenutku ne možemo dati precizan odgovor”, kazala je Pavličić.

Prije svega, pojasnila je ona, jedna takva predstavka bi morala da ispuni uslove prihvatljivosti propisane Konvencijom, to jest da su iskorišćeni domaći pravni ljekovi i da je podnijeta u roku od šest mjeseci.

“U odnosu na pravnu osnovanost takve tužbe, tj. predstavke, zaključak bi mogao da donese isključivo Evropski sud”, pojasnila je Pavličić.

Prema njenim riječima, jasno je da su pojedinci u susjednoj državi očigledno nezadovoljni novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, i da je on pokrenuo mnogo, kako laičke, tako i stručne debate u Crnoj Gori i šire.

“Ipak, moram naglasiti da država Crna Gora ima suvereno pravo da zakonski uređuje odnose sa vjerskim zajednicama na svojoj teritoriji i međunarodna zajednica, uključujući i susjedne države, moraju da poštuje taj suverenitet”, kazala je
Pavličić i dodala da u tom dijelu i Evropski sud ima jasno izražena stanovišta.

Zakon ispoštovao tražene standarde

Crna Gora je, kako je navela, obavezna da uskladi svoje propise sa standardima Konvencije i drugim opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, što je učinila u prethodnom periodu.

“Smatram da je ovaj Zakon ispoštovao tražene standarde. Smatram da će se kroz njegovu primjenu pokazati da je postojeća bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana”, naglasila je ona.

Upitana da li smatra da Zakon nudi dovoljnu pravnu zaštitu u pogledu prava vlasništva, Pavličić je podsjetila da je pravo na imovinu prije svega zaštićeno Ustavom Crne Gore, kao najvišim pravnim aktom, a nakon toga i Konvencijom čiji je potpisnik i Crna Gora. Samim tim, kako je kazala, odredbe tog Zakona moraju biti u skladu sa tim pravnim aktima koji imaju supremaciju u odnosu na bilo koji zakon ili pojedinačni akt.

“Polazeći od svakodnevnih najava da će se pitanje ustavnosti određenih odredbi Zakona pokrenuti i pred Ustavnim sudom, vjerujem da će taj sud, kao najkompetentnija institucija za pitanja ustavnosti i zakonitosti, dati konačnu ocjenu tog naizgled spornog pitanja”, rekla je Pavličić.

Ona je dodala da Ustav propisuje da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Pravo svojine ima višestruku zaštitu u okviru crnogorskog pravnog sistema

“Dakle, jasno je da pravo svojine ima višestruku zaštitu u okviru crnogorskog pravnog sistema i smatram da niko ne treba da strahuje da mu to pravo može biti oduzeto ii uskraćeno bez sprovedenog postupka utemeljenog na validnim materijalnim dokazima”, istakla je Pavličić.

Ona je kazala da je Crna Gora već vodila postupak pred Evropskim sudom po predstavci Eparhije budimljansko-nikšićke i 11 crkava i manastira, koji su dio Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Predstavka je, podsjetila je Pavličić, podnijeta, jer su njeni podnosioci smatrali da su time što Vlada nije odlučivala o njihovom zahtjevu za restituciju u skladu sa Zakonom o pravednoj restituciji iz 2002. godine povrijeđena njihova imovinska prava, naročito njihova “legitimna očekivanja” da će ponovo steći imovinu koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata.

Kako je kazala, ispitujući osnovanost te predstavke, Evropski sud je odlukom od 9. oktobra 2012. godine odbacio istu kao očigledno neprihvatljivu.

“Vezano za konkretne pritužbe, Evropski sud je utvrdio da podnosioci predstavke nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, i da nije bilo diskriminacije u tretmanu podnosioca predstavke u odnosu na druge”, navela je Pavličić.

Prema njenim riječima, u konkretnom slučaju, pozivajući se na dobro ustanovljenu praksu Evropskog suda, država je dokazala da nije bilo povrede imovinskih prava podnosilaca predstavke, niti da je bilo diskriminacije u tom kontekstu.

“Svaka odluka o neprihvatljivosti predstavke ili presuda u kojoj je utvrđeno da nije došlo do povrede Konvencije, predstavlja priznanje državi da je na dobrom putu prilikom primjene konvencijskih standarda, pri čemu uvijek postoji prostor za uspostavljanje još efikasnijeg mehanizma primjene Evropske konvencije i standarda Evropskog suda na nacionalnom nivou”, kazala je Pavličić.

Svako ima pravo da se obrati sudu u Strazburu

Ona je rekla da, ne želeći da na bilo koji način prejudicira određena pitanja koja se pokreću novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, smatra da je značajno podsjetiti da je odluka koju je Evropski sud donio u korist Crne Gore najbolji pokazatelj da se odgovori na određena sporna pitanja mogu tražiti i naći isključivo pred kompetentnim institucijama.

“U slučaju tvrdnji o navodnoj ugroženosti bilo čijih ljudskih prava i osnovnih sloboda ili u slučaju sumnji u postupanje domaćih državnih organa, svako ima pravo da se obrati međunarodnom Sudu u Strazburu, i sam se uvjeri u osnovanost ili neosnovanost sopstvenih zahtjeva”, dodala je Pavličić.

Na pitanje koliko je pravno utemeljena peticija koju je pokrenulo Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i kojom se od Vlade Srbije traži podnošenje tužbe Evropskom sudu “kako bi se zaustavilo kršenje osnovnih prava u Crnoj Gori”, ona je rekla da se, mimo uopštenih navoda da se Zakonom navodno krši “pravo na imovinu, na pravično suđenje i na slobodu vjeroispovesti”, ne ukazuje na bilo kakav konkretan pravni ili činjenični osnov takvih tvrdnji.

“Sama peticija, onako kako je predstavljena na sajtu u koji sam imala uvid, više ima karakter političkog pamfleta, nego ozbiljnog i pravno potkovanog zahtjeva koji bi mogao biti predmet neke debate. Iz tih razloga, ne mogu iznositi ocjenu pravne utemeljenosti peticije, s obzirom da njena sadržina nema nikakve veze sa pravnom materijom”, zaključila je Pavličić.

OD HN DO BP

Plivanje za Bogojavljenskim krstom organizovano je danas u više crnogorskih gradova, u organizaciji crkvenih opština.

Mitropolija crnogorsko-primorska SPC danas je organizovala tradicionalno Bogojavljensko plivanje za časni krst na ušću Ribnice u Moraču. Do krsta je prvi doplivao Igor Prenkić iz Zete.

Prenkić je kazao da 10 godina učestvuje na plivanju za časni krst na Bogojavljanje.

“Ovo mi je drugi put da uhvatim krst. Svi smo pobjednici koji smo učestvovali i svake godine, hvala bogu, nas sve više i više ima”, poručio je on.

Za časni krst u Bijelom Polju plivala su 44 učesnika, među kojima je bila jedna djevojka, Ana Begović i dvanaestogodišnji Mateja Đurović.

Prvi je do časnog krsta doplivao 25-ogodišnji Nenad Milićević iz Bistrice, kojem se, kako je kazao, u petom plivanju posrećilo da kao pobjednik podigne časni krst

Milićević je tom prilikom kazao da niko ne može uzeti narodu ono u šta iskreno vjeruje.

Protojerej – stavrofor Darko Pejić je istakao da smo ovih dana oprali i vratili obraz i sebi i Crnoj Gori.

“Neka nas ova voda, posvećena Gospodu našem povede u bolji život pun međusobne sloge, ljubavi, razumijevanja. Da budemo jedni drugima ono što je Gospod zapovijedio nada i pomoć. Da vjerujemo Bogu”, poručio je Pejić.

U plivanju za Bogojavljenskim krstom u Herceg Novom učestvovalo je, na plaži Žalo 68 plivača, među kojima ove godine i jedna žena iz Rusije i pravoslavac iz Irana, prenosi Radio Jadran.

Najmlađi učesnik koji je darivan srebrnim medaljnom je Đorđe Vasiljević, rođen 2008. godine. Najstarija i jedina učesnica je Ruskinja Laura Fedorova.

Ove godine su dva pobjednika, Nikola Radonjić, koji ima 18 godina i treći put pliva, a drugi put uzima Časni krst. Drugi pobjednik je Igor Baltić koji ma 16 godina.

Kazali su voda jeste bila hladna, ali, su dodali, da su njihova volja i vjera veća. Darivani su zlatnim medaljonima.

Filip Bakić prvi je doplivao do krsta na bogojavljenskom plivanju za krst časni koje je organizovano u Bečićima kod crkve Sv. Tome. Filip je bio najbolji među 80 učesnika.

Na jezeru Krupac u Nikšiću prvi put je organizovano Bogojavljensko plivanje, a najbrži koji je doplivao do časnog krsta bio je Nikola Radulović (25).

Radulović je dobio zlatni medaljon sa likom Isusa Hrista, a rekao je da je sa bratom blizancem Nemanjom prvi put plivao za časni krst.

Bogojavljensko plivanje na Krupcu posmatralo je nekoliko hiljada građana sa obala jezera, dok jedan broj nije uspio da stigne na odredište zbog zakrčenja u saobraćaju.

Bogojavljensko plivanje za časni krst prvi put je organizovano prošle godine u Nikšiću na rijeci Zeti kod Manitovca.

SPAIĆ PORUČILA

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore i njegova ustavnost je nesporna, ocijenila je dekanica podgoričkog Pravnog fakulteta Aneta Spaić.

Ona smatra da se ovim zakonom ne krši Ustavom garantovano pravo na svojinu.

“Nasuprot fantazmagorijskim tezama kojima se podržavaju ideje o “otimačini” imovine vjerskih zajednica, članovi 62 do 64 su razrade ove ustavne norme kojima se dodatno garantuje da svako onaj ko ima dokaz o svojini kao vlasnik će biti i pravno prepoznat u pravno uređenom režimu”, kazala je Spaić agenciji MINA.

Ona je podsjetila da član 14 Ustava propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, da su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Nijedan član Zakona o slobodi vjeroispovijesti, smatra ona, nije u suprotnosti sa ovom ustavnom normom.

“Još nijesmo čuli ni za jedan pravni sistem u kojem pitanje registracije vjerskih zajednica i sadržine prava koje one imaju na vjerskim objektima nije uređeno zakonom. Kako u Srbiji, gdje je država vlasnik značajnih vjerskih objekata Srpske pravoslavne crkve, tako u svim drugim sistemima u kojima se od vjerskih zajednica očekuje da poštuju pravni poredak koji država kreira”, rekla je Spaić.

Kako je kazala, nedopustivo, netačno i izvrgnuto je tumačenje koje u podtekstu ima tezu da se zakoni ne odnose na vjerske zajednice.

Na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna

Odgovrajući na pitanje da li se ovim zakonom knjižnom vlasniku nameće dokazivanje svojine, Spaić je kazala da je netačno da je teret dokazivanja na vjerskim zajednicama.

“Članovi 62 do 64 jasno i izričito propisuju da je Uprava za nekretnine dužna da u postupku utvrdi da li su ispunjeni vrlo decidirani i jasni uslovi”, kazala je Spaić.

Prema njenim riječima, na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna, i to ispunjavanjem dva kumulativna uslova.

“Zakon je jasan – državne institucije, a ne vjerske zajednice, moraju dokazati da je predmetni vjerski objekat sagrađen od javnog novca, ili iz zajedničkih sredstva građana ili da je bio u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, dok se drugi pripisani uslov odnosi na nepostojanje dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica. Tek kumulativnim ispunjavanjem ovih uslova pravo svojine države na vjerskim objektima se može upisati”, kazala je Spaić.

Kako je objasnila, ukoliko vjerska zajednica smatra da neki od uslova nije ispunjen pri upisu, može osporavati njegovu zakonitost u drugostepenom upravnom postupku.

“Nakon toga, vjerska zajednica upravnim sporom takođe može preispitivati zakonitost upravnih akata i tražiti da ih sud poništi ukoliko smatra da nije ispunjen neki od uslova ili da organ uprave nije adekvatno utvrdio da li je ispunjen ili nije”, rekla je Spaić.

Konačno, kako je kazala, ni kada se određeni vjerski objekat upiše kao državna svojina to ne znači da ga vjerske zajednice neće moći upotrebljavati.

“Činjenica da Zakon ne definiše način upotrebe otvara mogućnost da se to pitanje uredi temeljnim ugovorom ukoliko strane budu zainteresovanje za njegovo zaključivanje, pa i uz eventualno učešće eksperata Savjeta Evrope i Venecijanske komisije”, kazala je Spaić.

Ona je, na pitanje da li se pravo svojine može utvrđivati u upravnom postupku, kazala da je u odluci Vrhovnog suda u pojedinačnom predmetu, a ne u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda, kako se spekuliše, određeno da se pravo svojine ne može utvrđivati u upravnom postupku, osim u postupku izlaganja.

“Sud sudi na osnovu Ustava i zakona, pa je ova presuda donijeta na osnovu materijalnopravne situacije koja je postojala u trenutku donošenja odluke. Kada se izmijeni bilo koji propis, jasno je da će se promijeniti i sudska praksa”, rekla je Spaić.

U prilog ovoj tezi je, kaže ona, i mišljenje Venecijanske komisije o primjeni upravnog postupka u odlučivanju o svojinskim pravima na vjerskim objektima.

Spaić je podsjetila da Zakon o državnom premjeru i katastru, utvrđuje da svako ko smatra da je upisom prava svojine u katastar nepokretnosti povrijeđeno njegovo pravo svojine može tužbom, u roku od tri godine tražiti brisanje upisa i povraćaj u pređašnje stanja.

“Rok od tri godine je prekluzivan. Zakon o slobodi vjeroispovjesti je lex specialis i njegove materijalnopravne i procesnopravne odredbe ne moraju biti usaglašene sa drugim zakonima”, kazala je Spaić.

Zakon je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti

Prema njenim riječima, tu se primjenjuje pravno pravilo lex specialis derogat legi generali čija primjena je uobičajena u našem pravnom sistemu.

“Neusaglašenost zakonskih sa ustavnim normama je imperativ od koga se odstupiti ne može, dok je usaglašavanje zakona pravilo, ali ne i nužnost. Odatle i izuzeci u pravu i lex specialis-i, kakav je i ovaj”, kazala je Spaić.

Ona smatra da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokušaj otklanjanja pravnih aberacija nastalih nezakonitim postupanjem institucija i pojedinaca.

“Zakon je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore”, rekla je Spaić.

On je naglasila da je nesporna ustavnost Zakona koji mora biti opremljen podzakonskim aktima koji će na precizan način predočiti sadžine prava na vjerskim objektima i tako obezbijediti adekvatnu primjenu.

“Svako drugačije tumačenje ovih ustavnih normi je bliže simulakrumu nego realnom sagledavanju sadržine i posljedica ovog zakona”, ocijenila je ona.