VLADA ODLUCILA

Vlada Crne Gore je na danasnjoj sjednici za direktora Poreske uprave imenovala dosadasnjeg vrsioca duznosti direktora te drzavne institucije Miomira M. Mugosu.

Mugosu je za direktora PU predlozio ministar finansija Darko Radunovic.

“Vladina Komisija za kadrovska i administrativna pitanja razmotrila je predlog Radunovica i imajuci u vidu da je sproveden zakonom propisani postupak po javnom konkursu za starjesinu organa uprave, kao i cinjenicu da je ministar finansija, saglasno svojim ovlascenjima predlozio Vladi da za direktora Poreske uprave imenuje Miomira M. Mugosu, prvorangiranog kandidata, koji je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti ostvario 43 boda”, saopsteno je iz Vlade.

Mugosa je na mjestu direktora Poreske uprave od decembra 2015. godine

Podsjecamo da je u skladu sa Uredbom o organizaciji i nacinu rada drzavne uprave, Poreska uprava bila u sastavu Ministarstva finansija, ali je ove godine postala samostalan organ, te se zbog toga ponovo moralo birati novo rukovodstvo na javnom konkursu. Mugosa je do zakljucenja novog konkursa za izbor direktora Poreske uprave tu funkciju obavljao kao vrsilac duznosti direktora.

U obrazlozenju Ministarstva finansija su naveli da su Mugosu za novi mandat preporucili rezultati ostvareni u prethodnom periodu.

U NAREDNE TRI GODINE

Vlada Crne Gore, na danasnjoj sjednici, odlucila je da nastavi saradnju sa Stambenom zadrugom prosvjetnih radnika “Solidarno” i prihvatila Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti. Tim povodom zaduzila je ministarstva prosvjete i finansija da u naredne 3 godine Stambenoj zadruzi prosvjetnih radnika obezbijede iznos od po 450.000, odnosno 250.000 eura, na godisnjem nivou.

Kako je u raspravi naglaseno, Vlada i Ministarstvo prosvjete, od osnivanja SZ ,,Solidarno” za potrebe realizacije aktivnosti na planu poboljsanja uslova stanovanja zaposlenih u prosvjeti obezbijedili su sredstva u iznosu 6.321.183 eura.

Imajuci u vidu da je Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, koji je potpisan 2017. godine istekao, Ministarstvo prosvjete i Sindikat prosvjete su inicirali potpisivanje novog Sporazuma za naredni trogodisnji period, koji podrazumijeva povecanje izdvajanja sredstava iz Budzeta za 2020., 2021. i 2022. godinu sa prethodnih 600.000 eura na 700.000 eura.

Vlada donijela odluku o zaduzivanju za 2020.

Vlada je donijela Odluku o zaduzivanju Crne Gore za 2020. godinu, kojom su definisani kreditni aranzmani koji ce biti zakljuceni u skladu sa Zakonom o budzetu za 2020. godinu, visina nedostajucih sredstava za finansiranje budzeta u narednoj godini, kao i mogucnost zaduzenja za potrebe refinansiranja duga i stvaranja rezerve, za potrebe odrzavanja tekuce likvidnosti, nezavisno od granice godisnjeg porasta duga, kao i za refinansiranje i reprogramiranje kratkorocnih pozajmica i hartija od vrijednosti.

Vlada je usvojila Informaciju o implementaciji Uredbe o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i unapredenje konkuretnosti privrede, donijela Odluku o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i prihvatila tekst Ugovora.

Navedeno je da je na nakon objavljenog Javnog poziva za ucesce u Programskoj liniji za podsticaj direktnih investicija za 2019. godinu Komisija za implementaciju i monitoring Programske linije u postupku vrednovanja ocijenila da su tri investiciona projekta ispunila propisane kriterijume. Njihovim vrednovanjem su se stvorili uslovi za pocetak procedure odobravanja dodjele sredstava za podsticaj investicija.

Ugovorom o koriscenju sredstava definisane su medusobna prava i obaveze. Kroz tri vrednovana investiciona projekta, vrijednost materijalnih i nematerijalnih ulaganja ce iznositi ukupno 4.818.289 eura, cime ce se ostvariti zaposljavanje 277 nova, ili zadrzati postojeca zaposlena lica.

Vlada odlucila da pomogne tri preduzeca

Vlada je usvojila Informaciju o implementaciji Uredbe o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i unapredenje konkuretnosti privrede. Donijela je Odluku o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i prihvatila tekst Ugovora.

Odlukom se predvida finansijska podrska u vidu dodjele sredstava za podsticanje investicija u proizvodni i usluzni sektor i direktno ce uticati na privlacenje direktnih investicija, a time ce se ostvariti uticaj na povecanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih razlika, ujednaceniji privredni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Ugovorom o koriscenju sredstava definisane su medusobna prava i obaveze.

Kroz tri vrednovana investiciona projekta, vrijednost materijalnih i nematerijalnih ulaganja ce iznositi ukupno 4.818.289 eura, cime ce se ostvariti zaposljavanje 277 nova, ili zadrzati postojeca zaposlena lica.

Ovom odlukom dodjeljuju se sredstva podnosiocima u sklopu Programa za unapredenje konkurentnosti privrede i Programske linije za podsticaj direktnih investicija za sljedece investicione projekte:

-,,Meso-Promet d.o.o.” iz Bijelog Polja – ,,Obnavljanje proizvodnih kapaciteta devastiranih usled nastalog pozara” – 6.000 eura za svako od 252 zadrzanih lica – radnika, odnosno iznos od ukupno 1.512.000 eura;

– ,,Sik-Polimlje d.o.o.” iz Berana – ,,Povecanje obima proizvodnje u sektoru eksploatacije i unapredenje tehnoloskog procesa proizvodnje i proizvoda sperane” – 4.000 eura za svako od 10 planiranih novozaposlenih lica, odnosno iznos od ukupno 40.000 eura;

– ,,Lighthouse of Montenegro d.o.o.” iz Herceg Novog – ,,Renoviranje i opremanje resto-bara Jadran” – 4.000,00 eura za svako od 15 planiranih novozaposlenih lica, odnosno iznos od ukupno 60.000 eura.

Vlada se upoznala sa Informacijom vezanom za izdavanje privremene mjere po predlogu predlagaca obezbjedenja ,,Vektra – Jakic” doo Pljevlja, protiv protivnika obezbjedenja Drzava Crna Gora koju je pripremio Zastitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Uprava za sume zaduzena je da pokrene postupak arbitraze, a Zastitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da pokrene postupak naplate dospjelih potrazivanja po tuzbi za ispunjenje Ugovora uz zahtjev za izdavanje privemene mjere radi sprecavanja nastupanja nenadoknadive stete.

Usvojena je Informacija o potrebi pridruzivanja Crne Gore Inkluzivnom okviru za BEPS. U cilju smanjenja iskoriscavanja tzv. ,,poreskih rajeva? Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je, u saradnji sa liderima G20, pripremila Projekat evazije poreske osnovice i premjestanja dobiti (BEPS Projekat), koji sadrzi paket mjera kojima bi se na sveobuhvatan nacin suprostavilo premjestanju dobiti u drzave sa niskim ili nultim poreskim stopama, gdje ne postoji ili postoji mala ekonomska aktivnost, sto ima za posledicu manju naplatu poreza.

Usvojen je i Izvjestaj o razvoju trzista elektronskih komunikacija. Prilikom predstavljanja Izvjestaja naglaseno je da visegodisnji trend velikih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrduje cinjenicu da postiji stabilan i predvidljiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve ucesnike na trzistu.

Vlada je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

DAN OPSTINE KOTOR

U Kotoru je danas proslavlja Dan opstine. Prvi covjek Opstine Zeljko Aprcovic porucio je da prioritet mora biti konstatan razvoj Kotora.

Svi projekti u Opstini Kotor se realizuju odredenom dinamikom i kompatibilni su sa onim sta je lokalna administracija planirala da uradi, porucio je Aprcovic.

On se pohvalio i da su za samo cetiri mjeseca vlasti obnovili saradnju sa Vladom Crne Gore sa cijim predsvnicima je dogovorena relazacija projekata vrijednih vise od 50 miliona eura.

Od znacajnijih planiranih investicija u narednom periodu Aprcovic izdvaja izgradnju podzemnog pjesackog prelaza, ispred gradskih bedema i objekta Lucke kapetanije.

Odluku o izgradnji izglasao je lokalni parlament, a procijenjena vrijednost investicije je oko milion 630 hiljada eura, dok prihvacena ponuda izvodaca iznosi nesto manje od milion 390 hiljada eura. Rok za zavrsetak radova je sto trideset dana.

Najavio je konacno rekonstrukciju zatvorenog bezena “Niksa Bucin” u Skaljarima do polovine marta sljedece godine.

Projektantska procjena svih radova na bazenu u Kotoru iznosi 4,5 miliona eura, a finansira se iz kapitalnog budzeta Crne Gore.

Takode, intenzivirani su radovi na novoj sportskoj dvorani u Skaljarima. Razgovori su nastavljeni sa predstavnicima Erlanga iz Niksica, kako bi se pristupilo zatvaranju samog objekta i izvodenju zanatskih radova.

Obezbijedena su finansijska sredstva preko WBIF-a (Fonda za zapadni Balkan) za poboljsanje vodovodnog sitema u naseljima Risan i Perast, te sistema vodosnandijevanja na dionici Stoliv- Prcanj- Muo.

“Stvoreni su uslovi i za komunalno opremanje lokaliteta Bigova Bay i pojednih naselja Donjeg Grblja u vrijednosti 15 miliona eura”, kazao je Aprcovic.

On je cestitao dobitnici Novembarske nagrade Kotora, Vlasti Mandic, gradanima Dan Opstine, a vjernicima koji slave Arandelovdan i Gospu od zdravlja.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

U okviru projekta “Obuka internih revizora u javnom sektoru Crne Gore” (TIAPS 4) danas je podijeljeno 15 sertifikata cetvrtoj generaciji uspjesnih polaznika programa obuke.

,,Unaprjedenje upravljanja javnim finansijama je jedan od strateskih ciljeva reforme javne uprave u Crnoj Gori usmjerene na povecanje odgovornosti, transparentnosti i upravljanja javnim resursima kako nacionalnim tako i sredstvima EU”, saopstio je ministar finansija, Darko Radunovic na ceremoniji zatvaranja projekta.

Istakao je znacajan doprinos upravljanju javnim finansijama koji daje unutrasnja revizija i u privatnom i u javnom sektoru i dodao da unutrasnja revizija predstavlja mehanizam za obezbjedivanje efikasnije, efektivnije i ekonomicnije upotrebe resursa.

,,Unutrasnja revizija pomaze rukovodiocima da identifikuju slabosti i unaprijede upravljanje”, izjavio je ministar finansija i naglasio znacajan napredak po broju i obucenosti unutrasnjih revizora u prethodnom periodu.

Generalna direktorica Direkorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija, Ana Krsmanovic se zahvalila Vladi Slovenije i Vladi Savezne Republike Njemacke cije su donacije omogucile implementaciju programa, kao i kolegama iz CEF-a, CIPFA-e i Uprave za kadrove na profesionalnom odnosu i ogromnoj podrsci koju su pruzili timu Ministarstva finansija u implementaciji projekta.

,,Broj izvjestaja revizije u odnosu na 2012. godinu se povecao za preko 200% u 2018. godini, broj datih preporuka priblizno 1000%, dok se procenat neimplementiranih preporuka smanjio sa priblizno 40% u 2013. godini na 20% u 2018. godini”, istakla je generalna direktorica Krsmanovic.

Prisutnima su se obratili i: ambasador Republike Slovenije u CG, NJ.E. Gregor Presker, ambasador Savezne Republike Njemacke u CG, NJ.E. dr Robert Veber, direktorica Centra za izvrsnost u finansijama, Jana Repansek, direktorica Uprave za kadrove, Svetlana Vukovic, v.d. direktorica sektora medunarodnih odnosa CIPFA, Salema Hafiz.

Svecanoj dodjeli sertifikata prisustvovali su uspjesni polaznici prethodne tri generacije TIAPS obuke, ucesnici obuke na radu, tutori, partneri projekta i donatori.

DAN OPSTINE

Dan je Opstine Tivat. Sedamdeset i pet godina nakon oslobodenja, Tivat je ostvario dinamican i svestran razvoj, zauzimajuci visoko mjesto na listi brzorastucih kvalitetnih turistickih destinacija, smatra prvi covjek grada Sinisa Kuosovac.

Sa svecane sjednice povodom dana Opstine Tivat, poruceno je da je uprava grada ponosna na svijetlu proslost, na aktuelni trenutak razvoja grada, ali i da su ubijedeni u blistavu buducnost i dalji napredak.

On je prisutne podsjetio na cinjenicu da Tivat danas ima konture prefinjene turisticke destinacije, sto ga svrstava u sam vrh elitnog turizma u Crnoj Gori.

Taj grad u ovoj godini posjetilo je 24 odsto vise turista nego prethodne i ostvareno je preko million nocenja.

“U proteklih 12 mjeseci, u razvoj grada investirana su znacajna sredstva, a u oko 30 projekata ulozeno je vise od 10 miliona eura. Dalji razvoj infrastrukture, narocito iz oblasti saobracaja, komunikacija, sporta i obrazovanja, bice u fokusu perioda pred nama. Izrazavam iskreno profesionalno i licno zadovoljstvo sto ce najkasnije za 30 dana u Tivtu biti zavrseno i otvoreno nekoliko objekata od velikog javnog i interesa za gradane”, kazao je predsjednik Opstine Tivat Sinisa Kusovac.

Medu tim objektima su dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, te prostorije za Crveni krst, koji ce nakon vise decenija boravka u montaznom objektu konacno dobiti dom kakav zasluzuje. Investicija je vrijedna oko 900 hiljada eura.

“Potom sportskim terenima u Donjoj Lastvi, u koje je investirano oko 200 hiljada eura. Ovaj projekat je jos jedan pokazatelj da smo planirali ujednacen razvoj svih djelova grada. Pomocni teren Fudbalskog kluba Arsenal, vrijedan oko 100 hiljada eura”, zakljucio je Kusovac.

SUOCAVANJE S PROSLOSCU

Centar za gradansko obrazovanje (CGO) je, u sklopu edicije “Proces suocavanja s prosloscu u Crnoj Gori”, objavio drugu po redu publikaciju slucaj “Kaluderski laz”. Edicija je uspostavljena sa publikacijom slucaj “Morinj”.

Objedinjavanjem kljucnih i autenticnih dokumenata iz procesa ratnih zlocina u Crnoj Gori, ovog puta za slucaj “Kaluderski laz”, CGO zeli da ubrza raskidanje sa negativnom praksom neadekvatnog procesuiranja ratnih zlocina, izgradnju potrebnog institucionalnog okvira i ohrabri konstruktivno suocavanje sa prosloscu.

“Takode, na ovaj nacin se omogucava buducim pravnicima, istrazivacima i drugoj zainteresovanoj javnosti, da imaju laksi uvid integralno u sve aspekte sudenja. Ovakva struktura publikacije daje doprinos buducim akcijama koje bi trebalo da vode otkrivanju i procesuiranju odgovornih za ovaj ratni zlocin”, saopstio je savjetnik na programima u CGO Milos Vukanovic.

Podsjeca da je tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, 1999. godine, sa prostora tada Autonomne pokrajine Kosova i Metohije na teritoriju Republike Crne Gore uslo oko 100,000 izbjeglica.

” Vecina njih je usla u Crnu Goru preko opstina Rozaje i Plav. Prema navodima lokalnih zvanicnika, dnevno je u Crnu Goru, preko planinskih masiva koje odvajaju Crnu Goru i Kosovo, ulazilo i do 8,000 lica. U jednom trenutku proljeca 1999. godine svaki sesti stanovnik Crne Gore bio je izbjeglica”, navodi se u saopstenju.

Cinjenica da je Crna Gora zbrinula i toplo docekala toliko veliki broj izbjeglica, prema navodima nekad republicke, danas drzavne vlasti Crne Gore i medunarodne zajednice, odigrala je presudnu ulogu u osiguravanju ugleda Crne Gore tokom ratu na Kosovu.

“Medutim, ovako mukotrpno izgraden ugled ugrozili su neki dogadaji na samoj granici. Vecina izbjeglica je sigurno usla u Crnu Goru, ali je u nekoliko slucajeva Vojska Jugoslavije pucala na kolone izbjeglica u zoni odgovornosti Podgorickog korpusa i ta je aktivnost za posljedicu imala vise mrtvih”, navodi se u saopstenju.

Vrhovno drzavno tuzilastvo je, kako se navodi, u optuznici, podignutoj 30. jula 2008, navelo da je prilikom jednog takvog dogadaja, 18. aprila 1999, ubijeno sest, a ranjeno pet lica, a da je u drugim slucajevima koji su se odigrali od 18. aprila do 21. maja 1999. na vise lokacija ubijeno jos 11 lica.

“Cijeli slucaj ce biti nazvan po selu Kaluderski laz gdje se odigrao i najtragicniji dogadaj, iako svi zlocini, pa ni tog dana, nijesu pocinjeni na toj lokaciji. Proces “Kaluderski laz” poceo je podizanjem optuznice 30. jula 2008. protiv osam pripadnika Vojske Jugoslavije, a zakljucen je presudom Apelacionog suda 8. decembra 2014. Nakon sedam godina postupka i odbacivanja dijela optuznice, svi optuzeni su oslobodeni”, navodi se u saopstenju.

Oko ovog zlocina i dalje ima dosta nejasnoca jer su se prije, tokom i nakon postupka pojavile razlicite informacije o samom broju zrtava, vremenu ubistava i nezakonitog petljanja sa dokazima.

“Ostaje cinjenica da jos niko nije odgovarao za ubistvo minimum 15 lica, medu kojima je bilo i djece, zena i starijih lica, a koji su ubijeni dok su pokusavali da pronadu utociste u Crnoj Gori”, istice se u saopstenju.

Do podizanja optuznice za zlocin u Kaluderskom lazu doslo je uslijed velikog medijskog i medunarodnog pritiska.

“Medutim, izostanak identifikacije konkretnih izvrsioca i utvrdivanja odgovornosti ukazuju na ozbiljne slabosti pravosudnog sistema, ali i manjka politicke volje da se pitanja ratnih zlocina prioritiziraju”, navodi se u saopstenju I dodaje:

“Adekvatno procesuiranje ratnih zlocina, raparacije, suocavanje s prosloscu i izgradnja objektivne i humane kulture sjecanja ka ovim dogadajima nijesu samo obaveze koje drzava Crna Gora i njeno drustvo moraju da ispune zbog svojih medunarodnih partnera, vec osnov za opsti drustveni napredak.”

UTVRDEN PREDLOG ZAKONA

Vlada Crne Gore je na predlog Ministarstva pravde, utvrdila Predlog Zakona o alternativnom rjesavanju sporova. Ovim zakonom ce crnogorskim gradanima i privredi biti omogucen znatno brzi i jeftiniji pristup pravdi, kroz unaprjedenje sistema vansudskog rjesavanja sporova.

Kako je kazao generalni direktor za gradansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailovic, novi zakon ce pruziti gradanima i privredi brojne nove mogucnosti da na brz i efikasan nacin rijese sporove bez pokretanja sudskih postupaka, sto ce obezbijediti vecu pravnu sigurnost gradana i bolji poslovni ambijent u Crnoj Gori.

“U cilju sto efikasnijeg i ekonomicnijeg rjesavanja sporova, zakonom je propisana obaveza stranaka da se u odredenoj vrsti spora, prije pokretanja postupka pred sudom, obrate medijatoru radi pokusaja rjesavanja spora medijacijom, dok je, sa druge strane, predvidena i obaveza suda da u odredenoj vrsti spora obavezno uputi stranke na prvi sastanak sa medijatorom radi pokusaja rjesavanja spora medijacijom”, kazao je Smailovic nakon sjednice Vlade.

Vlada je predlozila da medijacija bude besplatna u sporovima iz porodicnih odnosa i sporovima protiv drzave i jedinica lokalne samouprave.

Ovo rjesenje je, prema rijecima Smailovica, posebno znacajno za gradane, jer je veliki broj sporova koji se danas odvijaju pred sudovima upravo iz oblasti porodicno-pravnih odnosa, odnosno potrazivanja iz rada i po osnovu rada.

“Pored medijacije kao osnovne i vodece metode vansudskog rjesavanja sporova, ovim zakonom se po prvi put uvodi i mogucnost rjesavanja sporova putem rane neutralne ocjena spora. Dakle, po stupanju na snagu ovog zakona, stranke ce moci da se obrate nezavisnom evaluatoru, koji je zaduzen da sagleda dokaze i izjave stranaka i da strankama da obrazlozenu neutralnu ocjenu cinjenicnih i pravnih elemenata njihovog spornog odnosa. Na osnovu ovakve neutralne ocjene spora, stranke mogu odluciti da pred nezavisnim evaluatorom zakljuce poravnanje i time rijese spor, ne izlazuci se mogucim dugotrajnim i skupim sudskim procedurama”, navodi se u saopstenju.

Kako su pojasnili iz Vlade, nakon stupanja na snagu ovog zakona, gradani i privrednici nece morati da cekaju na odluke suda da bi naplatili svoja potrazivanja, vec ce moci da prinudnim putem naplate sva potrazivanja koja se utvrde u postupku medijacije. To je obezbijedeno uvodenjem odrebe da poravnanje zakljuceno u postupku medijacije ima svojstvo izvrsne isprave, cime se izjednacava sa poravnanjem zakljucenim pred sudom.

“Dakle, ovakvim zakonskim odredenjima gradani ce brze dolaziti do rjesenja za svoje sporove, bez izlaganja bespotrebnim troskovima, cime se dodatno unapreduje njihovo pravo na pristup pravdi. U konacnom, saglasno dobrom iskustvu i tradiciji u radu, Centar za posredovanje nastavlja sa radom kao Centar za alternativno rjesavanje sporova, koji ce vrsiti strucne poslove u vezi medijacije, rane neutralne ocjene spora i drugih nacina vansudskog rjesavanja sporova, kao i poslove podsticanja i unapredenja dostupnosti vansudskog rjesavanja sporova”, kazao je Smailovic.

Vlada je na danasnjoj sjednici utvrdila i predloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parnicnom postupku i Zakona o izmjenama Porodicnog zakona, radi usaglasavanja sa Zakonom o alternativnom rjesavanju sporova, cime ce se stvoriti svi neophodni uslovi za njihovu nesmetanu primjenu nakon stupanja na snagu ovog zakona.

HILJADU PLUS

Predstavnici Ministarstva odrzivog razvoja i turizma urucice sjutra jos deset vaucera sa liste cekanja u okviru trece faze projekta Hiljadu plus.

Iz Ministarstva su kazali da ce u osmoj dodjeli biti urucena cetri vaucera za grupu javni sektor i po tri za mlade bracne parove do 35 godina zivota i grupu ostali.

“Kroz prethodne dodjele 507 aplikanata dobilo je vaucer. Zajedno sa ovom dodjelom ukupno je 517 aplikanata dobilo priliku da rijesi stambeno pitanje kroz projekat Hiljadu plus”, navodi se u saopstenju.

Dodjela ce biti organizovana u prostorijama Nacionalne jedinice za implementaciju projekata iz oblasti komunalnih djelatnosti i zastite zivotne sredine (PROCON).

Vauceri ce se dodjeljivati do utroska sredstava.

Projekat Hiljadu plus traje od 2010. godine kada je pocela prva faza. Njegova vrijednost je 20 miliona EUR. Od toga je deset miliona obezbijedila Vlada posredstvom Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB), dok sa deset miliona participiraju komercijalne banke.

Visina fiksne kamatne stope iznosi 2,99 odsto, dok se kredit otplacuje 20 godina.

Krediti se dodjeljuju odredenim ciljnim grupama i to 40 odsto korisnicima ciji je clan porodicnog domacinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto bracnim supruznicima kod kojih oba imaju do 35 godina, a 30 odsto ostalim korisnicima.

JANOVIC

Vlada Crne Gore je na danasnjoj sjednici dala saglasnost Ministarstvu sporta i mladih za realizaciju novih 6 projekata unapredenja sportske infrastrukture.

U pitanju je adaptacija fiskulturnih sala u OS ,,Jovan Tomasevic” iz Bara, OS ,,Njegos” iz Kotora, OS ,,Petar Dedovic iz Plava, OS ,,Milorad Musa Burzan” iz Podgorice kao i OS ,,Donja Rzanica” i ,,Vuk Karadzic” iz Berana u ukupnom iznosu od 171.700 eura.

Ministarstvo sporta i mladih je od pocetka svog rada definisalo oblast sportske infrastrukture kao jedan od kljucnih prioriteta imajuci u vidu znacaj navedene oblasti za stvaranje preduslova za bavljenje sportom. U konkretnom slucaju, ulaganjem u skolske fiskulturne sale djeci se stvaraju bolji uslovi za realizaciju casova fizickog vaspitanja a sportskim organizacijama koje koriste te sale adekvatni uslovi za razvoj novih talenata.

Podsjecamo da je Ministarstvo sporta i mladih podrzalo izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje 43 sportske sale i terena u 20 opstina.

ULES CG

Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore apeluje na lokalnu vlast u Rozajama da, kao osnivaci radio-televizije u tom gradu, preduzmu neophodne mjere u skladu sa zakonom i izadu u susret kolegama koji su danas stupili u jednosatni strajk.

”Smatramo da je u zajednickom interesu kako osnivaca i gradana, tako zaposlenih u RTV Rozaje, da se u sto kracem vremenskom periodu rijese problemi sa kojima su nase kolege suocene. Stoga ocekujemo da ce se pristupiti pronalazenju rjesenja i ispunjavanju zahtjeva koje su zaposleni apostrofirali”, navodi se u saopstenju Upravnog odbora.

”Obzirom da je ULES CG strukovno udruzenje koje cini 12 lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori raspolozeni smo da u skadu sa nasim mogucnostima doprinesemo da se problemi prevazidu i u krajnjem ukazemo na pozitivne primjere iz drugih gradova”, dodaju iz Unije.

“Posebno napominjemo da je danasnji strajk odrzan kada nasi clanovi sa primorja Radio Tivat i Radio Kotor, obiljezavaju visedecenijske jubileje uspjesnog poslovanja, te stoga smatramo da je neophodno u narednom periodu pospjesiti polozaj zaposlenih i sam status lokalnih javnih emitera i na sjeveru drzave. Zbog toga ocekujemo da ce se zakonska rjesenja koja smo predlozili uvaziti i u sto skorijem periodu usvojiti, kako bi lokalni javni emiteri dobili finansijsku stabilnost i mogli da funkcionisu kao istinski javni medijski servisi”, saopsteno je iz tog udruzenja.