BELLA BOKA

U Bokokotoskom zalivu ce i u zimskim mjesecima postojati redovna brodska linija, koju ce brodovima Graciana i Elettra organizovati kompanijia Bella Boka.

Iz te kompanije su kazali da je putnike na liniji Herceg Novi – Tivat – Perast prethodnih dana prevozio njihov gliser Don Amon, jer je Graciana bila na redovnom servisu, prenosi Radio Jadran.

Red voznje i cijena su bili isti, samo sto su putnici stizali brze.

Predstavnici kompanije Bella Boka saopstili su da ce brodovi Elettra i Graciana tokom narednih mjeseci ploviti svaki put kada to dozvole vremenske prilike. Oni su dodali i da su izuzetno zadovoljni sa prva tri mjeseca rada, o cemu svjedoce i pozitivni komentari lokalnog stanovnistva i turista.

,,Od 20. avgusta do kraja oktobra Graciana i Elettra prevezle su vise od pet hiljada putnika, sto samo potvrduje cinjenicu da je nas vid javnog prevoza brodovima probudio ogromno interesovanje”, rekli su predstavnici menadzmenta.

Kada je rijec o troskovima odrzavanja brodova, oni su naveli da je u pitanju pilot faza projekta u kojoj svjesno ulazu novac kako bi napravili idealan tim koji ce ubuduce imati bolje rezultate sa vise linija i brodova.

,,Nas plan od starta je da saobracamo i tokom zime, kada vremenski uslovi to dozvoljavaju. Upravo u tom pravcu i planiramo dalji razvoj projekta, sa novim brodovima koji ce biti spremni za vjetar i kisu. Komfor i bezbjednost putnika su nam na prvom mjestu i u tom pravcu zelimo da razvijamo projekat”, rekli su predstavnici kompanije.

Oni su dodali da u ovoj fazi provjeravaju mogucnost za voznju u tezim uslovima kako bi od naredne zime omogucili bolju uslugu javnog prevoza.

,,U tom smislu nadamo se i ocekujemo da ce nam opstine Tivat, Herceg Novi i Kotor pomoci i napraviti stanice na nasim stajalistima kako bi putnici mogli da cekaju brodove, a da pritom ne kisnu”, rekli su iz menadzmenta.

Graciana je bila na redovnom servisu i narednih dana ce ponovo biti u pogonu. Posto je rijec o hibridnom brodu sa elektro i dizel motorom, specificnoj kombinaciji, za ocekivati je bilo da se prvih nekoliko mjeseci mogu destiti manji kvarovi, objasnili su iz Bella Boke.

,,Graciana je hibridni brod sa elektro i dizel motorom, zato je normalno da u minimalnim kolicinama trosi gorivo. Nas drugi brod Elettra ima samo elektro motor koji za napajanje koristi samo energiju Sunca. Za sljedecu sezonu planiramo da nasu flotu pojacamo sa dva do tri ekoloska broda sa najmodernijom tehnologijom i novim stanicama, koje cemo utvrditi nakon detaljne analize i zelja lokalnog stanovnistva”, rekli su predstavnici kompanije.

Bella Boka trenutno zaposljava 11 osoba, dok u narednoj godini planiraju da prosire tim na 30 zaposlenih.

Projekat obnove redovnog putnickog brodskog saobracaja u zalivu, vrijedan oko 4,5 miliona eura, realizuje se uz podrsku Ministarstva odrzivog razvoja i turizma, Privredne komore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

VODOSTAJ RIJEKA U BLAGOM PORASTU

Na podrucju sela Brocanac u Niksicu, gdje je uslijed nevremena nastalo jezero dubine 15 metara na pojedinim djelovima, nivo vode je danas neznatno smanjen, saopstio je pripadnik Direktorata za vanredne situacije, Nikola Blecic. Zbog kise koja je padala tokom noci, vodostaj rijeka na poplavama ugrozenim podrucjima je u blagom porastu, ali bez uticaja na stanje na terenu, saopsteno je iz Direktorata.

“Situacija se na tom podrucju nije pogorsavala, a nivo vode opao je za oko 40 centimetara”, rekao je Blecic agenciji Mina.

U Brocancu je dio kuca pod vodom do krova, a tri porodice Nikolica prije nekoliko dana evakuisali su pripadnici niksicke Sluzbe zastite i spasavanja i Direktorata za vanredne situacije.

Na brdu iznad jezera, kao na ostrvu, u nekoliko kuca ostalo je cetvoro mjestana, koji su odsjeceni od ostatka sela i vec pet dana bez struje.

“Stalno pratimo situaciju i za sada niko nije ugrozen. Obilazili smo ugrozena podrucja, a nastavicemo i dalje kako bi, ukoliko bude potrebno, mogli pomoci mjestanima”, rekao je Blecic.

Nacelnik Sluzbe zastite i spasavanja u Niksicu, Veselin Gardasevic, rekao je da, uprkos padavinama prethodnog dana i noci, nije bilo poziva za pomoc zitelja iz naselja zahvacenih poplavama.

“Ukoliko obilnije padavine ne bi potrajale i narednih dana, ocekujemo da se voda dodatno povuce i situacija potpuno stabilizuje”, rekao je Gardasevic.

Na podrucju Niksica zbog nevremena je proteklih dana voda prodrla u 47 kuca i poplavila imanja u naseljima Mokra Njiva, Brezovik, Gornje Polje, Milocani, Zavrh, Glibavac i Crnodoli.

Vodostaj rijeka u blagom porastu

Zbog kise koja je padala tokom noci, vodostaj rijeka na poplavama ugrozenim podrucjima je u blagom porastu, ali bez uticaja na stanje na terenu, saopsteno je iz Direktorata za vanredne situacije.

“Situacija je stabilna na svim podrucjima, kao i bez vecih promjena u odnosu na prethodne dane”, navodi se u saopstenju.

Prema informacijama su, kaoo navode, dobili od kolega iz Albanije, iz hidroelektrana na Drimu ispustaju se minimalne kolicine vode.

“One znacajnije ne mogu uticati na nivo Skadarskog jezera i rijeke Bojane, a samim tim ni na situaciju na poplavama ugrozenim podrucjima u tom dijelu”, kazali su iz Direktorata.

Isticu da je sistem zastite i spasavanja i dalje u pripravnosti i shodno razvoju dogadaja ce odrediti nivo i obim daljeg djelovanja.

ZEMLJE Z. BALKANA

Procjenjuje se da u regionu zivi blizu milion pripadnika romske populacije, od kojih vecina nema krov nad glavom. Vlade drzava Zapadnog Balkana deklaracijom su se obavezale da ce, prije ulaska u Evropsku uniju, rijesiti stambeno pitanje romske populacije u svojim drzavama. Na regionalnoj konferenciji u Sarajevu dogovorena je metodologija za mapiranje stanovanja Roma, nakon cega slijede pilot projekti.

Ne postoji tacan broj neformalnih romskih objekata na Zapadnom Balkanu. Postoje samo procjene i pretpostavke, koje su nedovoljne, ali i jedine dostupne. Stambeno zbrinjavanje i mapiranje romskih objekata, tema je regionalne konferencije u Sarajevu.

“Ova konferencija ide u cilju Deklaracije, koja je bila potpisana prije par mjeseci od strane premijera regiona Zapadnog Balkana, gdje je jedan od ciljeva te Deklaracije da sve zemlje u regionu, prije pristupa EU, ce rijesiti stambeno pitanje romske populacije”, kazao je sef kancelarije za integraciju Roma Orhan Usein.

Crna Gora je, kroz regionalni stambeni program, zatvorila kamp na Koniku, a brojnim romskim porodicama u Herceg-Novom, Niksicu, Beranama, obezbijedjen je krov nad glavom. Objekti koji ispunjavaju uslove bicce legalizovani, a planirana je izgradnja kuca za jos 50 porodica, koje imaju svoja imanja.

“Zelim da naglasim da u Crnoj Gori nije se desilo da se ijedna porodica, Rom ili Romkinja iseli iz tog objekta, a da se ne nade alternativni smjestaj. Tih iseljenja nije bilo, ali i kada bi bilo, opstine su duzne da za te porodice iznadu alternativni smjestaj adekvatan za te porodice”, kazao je Leon Dokaj iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Sjeverna Makedonija ima poseban fond namijenjen projektima za Rome. Ta drzava iz budzeta je obezbijedila 24 miliona denara. Srbija je tu bazu zavrsila 2015. i sada radi na rjesavanju komunalnih i infrastrukturnih problema u romskim naseljima.

Na temelju podataka lokalnih uprava, Bosna i Hercegovina planira stambeno zbrinjavanje Roma.

“Rijec je o pilot projektu u jednoj opstini, ali ga mozemo primijeniti i u drugim opstinama. No, da bi dobile novac iz budzeta neophodno je da opstine naprave bazu podataka i detaljan urbanisticki plan”, kazao je ministar bez portfelja Sjeverne Makedonije Muzafer Bajram.

“Kao rezultat toga, mi smo implementirali projekte u 11 opstina u Srbiji gdje smo uradili oko 180 stanova i kuca i zbrinuli hiljadu pripadnika romske populacije”, kazao je drzavni sekretar Srbije Zoran Lakicevic.

“Mi smo u BiH do sad uradili hiljadu stambenih jedinica. U meduvremenu procjenjujemo, da je rijec o izgradnji o dodatnih 800 do 1000 stanova za nove porodice”, kazala je Saliha Duderija iz ministarstva za ljudska prava BiH.

Stambeno zbrinjavanje Roma na Zapadnom Balkanu, finansijski podrzava Evropska unija. Za ovaj projekat je obezbijedila oko 2 i po miliona eura.

“Nastavicemo da podrzavamo borbu protiv diskriminacije Roma, njihovu integraciju u sve drustvene sfere u drzavama Zapadnog Balkana. Potenciracemo pitanje stambenog zbrinjavanja romske populacije, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou”, kazalo je Danluka Vanini iz Delegacije EU u BiH.

Na regionalnoj konferenciji u Sarajevu, dogovorena je metodologija za mapiranje stanovanja Roma u regionu, nakon cega slijede pilot projekti. Organizator konferencije je Vijece za regionalnu saradnju.

Aida Rastoder, TVCG

MJU

U Crnoj Gori od pocetka godine korisnici portala e-uprave podnijeli su vise od 11 hiljada zahtjeva, sto je povecanje za 30 odsto u odnosu na proslu godinu, kazali su iz Ministarstva javne uprave.

Iz Ministarstva su precizirali da su gradani i privredni subjekti do sada podnijeli 11.156 elektronskih zahtjeva, a prosle godine 8.551 zahtjev.

“Imajuci u vidu da je ostalo jos tri mjeseca do kraja godine, ocekujemo da ce povecanje biti vece od 30 odsto”, kazali su agenciji MINA iz tog Vladinog resora.

Prema njihovim rijecima, na portalu e-uprave trenutno je aktivno 580 usluga, od kojih je 176 elektronskih usluga za koje korisnici mogu elektronskim putem podnijeti zahtjev i priloziti svu dokumentaciju ukoliko je potrebna.

“Ostale 404 usluge su usluge informativnog karaktera, koje podrazumijevaju da korisnici mogu dobiti sve informacije o procedurama, pravnom okviru i svim pojedinostima kako se sprovodi postupak pred ogranom koji pruza navedenu uslugu”, kazali su iz Ministarstva.

Oni su napomenuli da su neke usluge poput podnosenja zahtjeva za Program strucnog osposobljavanja, studentske kredite i prijavu na odredene konkurse privremene, odnosno da se koriste samo odredeni vremenski period.

Kako su istakli, usluga Ministarstva prosvjete, Program strucnog osposobljavanja i zahtjeva za studentske kredite nosi najveci broj zahtjeva.

“Sledeca usluga koja nosi najveci broj zahtjeva je usluga Ministarstva pravde, i to zahtjev za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije za fizicka lica i za dostavljanje podataka iz prekrsajne evidencije za fizicka lica”, rekli su iz Ministarstva.

Zatim, kako su naveli, idu usluge Ministarstvo nauke i Uprave za kadrove.

Na pitanje da li postoje korisnici portala iz nekih drugih zemalja, iz Ministarstva su odgovorili da su rijetki slucajevi prijave inostranih gradana za usluge, jer je njihov sadrzaj vecinom namijenjen samo crnogorskim gradaninima.

“Izuzetak je usluga za izdavanje izvoda iz kaznene i prekrsajne evidencije Ministarstva pravde gdje najcesce drzavljani iz bivsih republika Jugoslavije imaju obavezu pribavljanja tih izvoda za potrebe koriscenja odredenih prava u tim drzavama”, rekli su iz tog Vladinog resora.

HITNA INTERVENCIJA

Zbog hitne intervencije na mrezi, dio Podgorice ujutru rano nece imati struje, saopsteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

“Sjutra 11. novembra, u terminu od 04 do 06 sati, bez elektricne energije ce biti: Mareza, Tolisi, Blok 5, Blok 6, Blok 9, City kvart, Donja i Gornja Girica, Kokoti, Dajbabe, dio Preko Morace”, navodi se u saopstenju.

MOJKOVAC- DURDEVICA TARA

Put Mojkovac – Durdevica Tara bice zatvoren za saobracaj sve dok ne prode opasnost od mogucih odrona, kazao je sef stacionara Crnagoraputa na Zabljaku Sveto Andelic.

On je kazao da se u Sokolovini jutros desio odron manje kolicine materijala i da ce saobracaj biti normalizovan nakon sto glavni republicki inspektor potpise zapisnik da je put bezbjedan.

“Put je i dalje u prekidu radi opasnosti od mogucih odrona”, rekao je Andelic agenciji Mina.

Andelic, koji prati dionicu puta od Durdevica Tare prema Mojkovcu, naveo je da se na tom terenu cesto desavaju odroni i da taj problem postoji posljednjih nekoliko godina.

“Put je zvanicno zatvoren za saobracaj poslije onog prvog slucaja koji se desio, sa onim autom”, dodao je on.

Put Mojkovac – Durdevica Tara, u mjestu Sokolovina, zatvoren je za saobracaj od srijede.

SEKULIC PORUCILA

Crna Gora ce dobro promisliti o inicijativi lidera Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije o boljoj povezanosti regiona, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic.

Crna Gora je danas u Ohridu imala prvi put priliku da bude detaljno upoznata sa inicijativom lidera Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije o boljoj povezanosti regiona.

“O toj inicijativi ce nasa Vlada i nasa drzava dobro promisliti sa aspekta benefita za svoje gradane i privredu i naravno sa aspekta bolje evropske integracije u EU” , rekla je nakon sastanka ministarka ekonomije Dragica Sekulic koja je predstavljala Crnu Goru na skupu.

Ministarka Sekulic je rekla nakon sastanka da je jedini cilj Crne Gore u ovom smislu integracija u EU te da kao takva nema alternativu.

,,Crna Gora je lider u evropskim integracijama, zemlja koja nema nijedan otvoreni slucaj sa bilo kojom drzavom regiona i koja je u okviru berlinske inicijative ispunila najveci broj preporuka. Time smo pokazali da sustinski vjerujemo u regionalnom povezanost u Ekonomsku povezanost nasih zemalja”, zakljucila je Sekulic.

SEKULIC PORUCILA

Crna Gora ce dobro promisliti o inicijativi lidera Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije o boljoj povezanosti regiona, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic.

Predsjednici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije Aleksandar Vucic, Zoran Zaev i Edi Rama dogovorili su se sinoc da se uvede sistem koji bi omogucio putovanje izmedu zemalja samo uz licnu kartu, potom zajednicke radne dozvole koje ce omoguciti rad u sve tri zemlje bez dodatnih procedura i skracenje vremena za kamione na granicama.

Crna Gora je danas u Ohridu imala prvi put priliku da bude detaljno upoznata sa inicijativom tri lidera o boljoj povezanosti regiona.

“O toj inicijativi ce nasa Vlada i nasa drzava dobro promisliti sa aspekta benefita za svoje gradane i privredu i naravno sa aspekta bolje evropske integracije u EU” , rekla je nakon sastanka ministarka ekonomije Dragica Sekulic koja je predstavljala Crnu Goru na skupu.

Ministarka Sekulic je rekla nakon sastanka da je jedini cilj Crne Gore u ovom smislu integracija u EU te da kao takva nema alternativu.

,,Crna Gora je lider u evropskim integracijama, zemlja koja nema nijedan otvoreni slucaj sa bilo kojom drzavom regiona i koja je u okviru berlinske inicijative ispunila najveci broj preporuka. Time smo pokazali da sustinski vjerujemo u regionalnom povezanost u Ekonomsku povezanost nasih zemalja”, zakljucila je Sekulic.

VODOVOD

Voda sa izvorista Mareza i dalje nije za pice, saopsteno je iz podgorickog Vodovoda.

Mutnoca je iznad dozvoljenih vrijednosti pa se preporucuje prokuvavanje vode ili koriscenje alternativnih izvora.

Sa vodoizvorista Mareza snabdijevaju se potrosaci naselja Mareza, Tolosi, Blok V i VI, dio grada preko Morace, centar Grada,dio ispod Gorice, Malo Brdo, Stara Varos, Zabjelo, Pobrezje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, City kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena.

U PODGORICKOM DZ

Vakcinacija protiv sezonskog gripa u Domu zdravlja Podgorica pocece sjutra, kazali su iz te zdravstvene ustanove, navodeci da su obezbijedene dovoljne kolicine vakcina.

Kako je saopsteno, svi gradani kojima se preporucuje vakcinacija treba da se jave u podgoricki Dom zdravlja kod izabranog doktora, kod kojeg su registrovani i zakazu vakcinaciju, jer vakcinu ne smiju da prime osobe koje u trenutku vakcinacije imaju povisenu temperaturu ili neko akutno oboljenje.

Iz podgorickog Doma zdravlja objasnili su da se vakcinacija stanovnista sprovodi u cilju redukovanja obolijevanja, prenosenja virusa u porodici, kolektivu i populaciji, a samim tim ocuvanja sopstvenog zdravlja.

“Vakcinacija se sprovodi u cilju odrzavanja kolektivnog imuniteta populacije, a posebno kod onih kod kojih je indikovano davanje vakcine, u cilju preveniranja mogucih komplikacija i teskih klinickih formi obolijevanja”, navodi se u saopstenju.

Iz podgorickog Doma zdravlja objasnili su da su ciljne grupe koje su u povecanom riziku, i neophodno je da prime vakcinu protiv gripa, svi gradani stariji od 65 godina, trudnice, djeca starija od sest mjeseci, hronicni bolesnici.

Kako su naveli, u povecanom riziku su i osobe sa smanjenom funkcijom imunoloskog sistema ukljucujuci i osobe sa HIV/AIDS-om, one koje imaju transplantirane organe i/ili celije i zdravstveni radnici.