DR LAZOVIC

U Crnoj Gori se svaki peti ili sesti par bori protiv sterilitita, kazao je nacelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju dr Zeljko Lazovic.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se toj zdravstvenoj ustanovi javi vise od 200 parova sto je, kako kaze, pozamasna.

“Od tih nekih iznad 200 parova, do procesa vantjelesne parova dode nekih 150 parova. To je otprilike i taj procenat da se oko 70 posto parova na kraju lijece VTO”, rekao je Lazovic.

Kaze i da je nakon postupka VTO u cetinjskoj bolnici do sada rodeno izmedu 550 i 600 beba: “Sto je impozantan podatak, bukvalno smo jednu crnogorsku skolu napunili djece za ovih deset godina”.

U toj oblasti, kaze on, unapreduje se rad stalno, a nema grane medicine u kojoj se tako brzo ne napreduje s ciljem da se ljekarima olaksa posao, i poveca stopa uspjesnosti.

Komentarisuci podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju placeno 700.000 eura, Lazovic je da je u posljednje tri godine broj pacijenata koji preko FZO obavljaju VTO bio godisnje 500 do 550.

“U ovom prethodnom periodu neki od ljekova koji nijesu bili na pozitivnoj listi sada jesu, i zato je ta cijena vjerovatno uzrokovana tim da ljekovi koji su ranije placali pacijenti, sada se refundiraju”, prica Lazovic.

Na pitanje sta utice na sterilitet, Lazovic kaze da primjecuju da zene odgadaju radanje djeteta za pozne godine.

U odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, ta granica se, kaze Lazovic, pomjerila za pet do sest godina.

“Generalni savjet svim parovima je da se trudnoca, odnosno radanje zavrsi sa 35 godina zivota, jer je to prekretnica kad trudnoce nakon tih godina imaju odredene rizike. To pomjeranje granice je jedan od razloga. Drugi razlog je da primjecujemo da se pojavljuju poremecaji i kod muskaraca i zena. Slabiji je spermogram muskarca danas, u odnosu na period prije 40-50 godina”, kaze Lazovic.

Raste broj zena, kako je rekao, koje pocinju ranije da gube funkciju jajnika.

Ukoliko do trudnoce kod zena ispod 35 godina zivota ne dode za godinu dana, trebalo bi se obratiti ljekari. Za zene starije od 35 godina, Lazovic, ta granica je sest mjeseci.

ZAHTJEV FZO

Fond za zdravstveno osiguranje zatrazio je od Vlade povecanje troskova za ljekove i medicinska sredstva, sa 82,5 miliona na 95,83 miliona, kako bi sve zdravstvene ustanove nesmetano mogle da funkcionisu, pise Dan.

Iz Fonda je tom listu saopsteno da traze povecanje za oko 13 miliona eura, a odnose se na ljekove u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove na recept u drzavnim i privatnim apotekama i ostala medicinska sredstva.

Prema poslednjim podacima Fonda zdravstva, ta institucija duguje dobavljacima veledrogerijama oko 30.000.000 eura.

“Samo za KCCG za ljekove i medicinska sredstva projektovano je uvecanje sa 28,25 na 37,5 miliona, odnosno za 9,25 miliona. Sredstva za zarade u JZU bez Instituta za javno zdravlje uvecana su sa 98,22 miliona eura na 103,56 miliona, odnosno za 6,66 miliona eura, a odnose se za pokrice izdataka za zarade i ostala licna primanja za postojeci broj zaposlenih, prijem odredenog broja novog kadra, prvenstveno specijalizanata; sredstva za materijalne troskove JZU uvecana su sa 17,43 miliona eura na 21,7 miliona, odnosno za 4,27 miliona eura. Sredstva za kapitalne izdatke planirana su u iznosu od 7,26 miliona i povecana su za 3,18 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura”, kazali su iz FZO.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona eura i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona.

“Takode, uvecana su sredstva za zajednicke programe, prije svega za kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME), Nacionalne preventivne programe i drugo”, navode iz Fonda zdravstva.

MONTEFARM

Vakcine protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori i bice isporucene kada dobavljac FarmaLab dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet, saopsteno je iz Javne zdravstvene ustanove (JZU) Apoteke Crne Gore Montefarm.

“Vaxigrip tetra-vakcina protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori. Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljac FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine ce biti isporucene Montefarmu”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove i dodali da ocekuju da ce se navedeni uslov ispuniti narednih dana.

“U narednih nekoliko dana ocekujemo da ce se ispuniti gore navedeni uslov, pa ce samim tim Montefarm poceti sa distribucijom vakcine i o tome blagovremeno obavijestiti javnost”, kazali su iz Montefarma.

Podsjecamo, kako su Dnevne novine ranije prenijele, vakcine protiv sezonskog gripa jos nijesu stigle u domove zdravlja, iako je Montefarm ugovor sa dobavljacem Farma Lab potpisao jos 5. septembra. Tenderskom dokumentacijom za otvoreni postupak javne nabavke vakcine protiv gripa je predvideno da maksimalan rok isporuke bude 15. oktobar, te da “nedostatak vakcine protiv gripa moze dovesti do ugrozavanja zdravlja i zivota gradana, pa je neophodno da se postupak javne nabavke sprovede u sto kracem zakonom dozvoljenom roku”.

Takode, na pitanja DN da li ce kasnjenje vakcina protiv sezonskog gripa ugroziti zdravlje gradana, iz IJZ su odgovorili da ce razvoj kolektivnog imuniteta u mnogome zavisiti od odziva stanovnistva na imunizaciju.

Oni napominju da je vakcinacija najefektniji vid prevencije protiv sezonskog gripa, te da se ona preporucuje osobama koje su u povecanom riziku od razvoja komplikacija.

URA PREDLAZE

Trenutna losa socioekonomska situacija u drzavi najvise pogada mlade, pogotovo mlade bracne parove, pa ne cudi podatak da 70 odsto mladih razmislja o odlasku iz zemlje, kazao je predsjednik Foruma mladih URE Milan Dakovic.

“URA se zalaze za osnivanje drzavnog fonda, koji bi gradio stanove, i nudio ih mladim bracnim parovima, po cijenama nizim od trzisnih, sa rokom otplate od 20 do 30 godina. Time bi osigurali ostanak mladih, i pozitivno uticali na prirodni prirastaj”, dodaje on.

Dakovic istice da su nove generacije ostavljene na cjedilu, kada je rijec o rjesavanju njihovog stambenog pitanja i da mladi vrlo kasno dobiju mogucnost da imaju svoj krov nad glavom, a prije toga cak je i posao je misaona imenica.

“Proteklih 30 godina obiljezila je sve manja briga drzave za stambeno zbrinjavanje gradana, pad kupovne moci, a rast nezaposlenosti i cijene kvadratnog metra stambenih jedinica”, kaze on.

Ukazuje i da “ukoliko mlade zelimo da zadrzimo u drzavi, da rade i stvaraju porodicu ovdje, moramo im ponuditi adekvatne uslove”.

Zakljucuje da nadlezne institucije moraju pronalaziti odrziva rjesenja kako bi se polozaj mladih u Crnoj Gori znatno unaprijedio i njihov zivot bio znatno kvalitetniji.

PROBLEMI U STRASEVINI

Mjestani Strasevine u Niksicu pobunili su se trazeci od nadleznih da hitno reaguju nakon sto su iz farme piladi “Novi monteziv” u neposrednoj blizini njihovih domova odlozili velike kolicine zivotinjskog otpada.

Veterinarska inspekcija je juce nalozila zatvaranje jame, uz konstataciju da su vlasnici ipak ispostovali proceduru odlaganja organskog otpada.

Iz fabrike za Javni servis kazu da su prinudeni da tu odlazu otpad, ali da sve rade po propisima, te da svakako traze alternativno rjesenje.

Prizori zivotinjskih ostataka i nesnosan smrad juce su razbjesnili mjestane koji zive u neposrednoj blizini fabrike za proizvodnju pileceg mesa “Novi monteziv”, u Strasevini.

Mjestani kazu da vec mjesecima mole vlasnike da promijene lokaciju, ali da je jucerasnji incident bila kap koja je prelila casu.

“Da se ta rupa zatrpava redovno svaka cast, ali stoji po 20 dana otvorena rupa. Nose ptice, raznose psi, nema ni ograde nikakve, smrad nepodnosljivi se siri”, kaze za TVCG mjestanin Strasevine.

Zabrinuti mjestani zvali su veterinarsku inspekciju koja je odmah reagovala.

“Ja sam na licu mjesta zatekla organski otpad koji se vidi, ali je bio posut dezinfekcionim sredstvima. Upoznala sam vlasnika firme da to nije dovoljno da se odradi zatrpavanje tog otpada. Ja tvrdim da to vise nije opasnost za zdravlje ljudi koji tu borave”, kazala je Slavica Sudzum, veterinarska inspektorka.

Iz kompanije “Novi monteziv” isticu da su ispostovali sve zakonske procedure u ovoj situaciji, te da su prinudeni da zakopavaju organski otpad u blizini fabrike, jer im je Komunalno preduzece otakazalo usluge prevoza do deponije.

Mjestani porucuju da nece dozvoliti dalje odlaganje otpada u blizini njihovih domova, jer , kako kazu, strahuju za svoje zdravlje.

Firma “Monteziv” otvorena je prije tri godine, a bavi se proizvodnjom pileceg mesa.

SDP CETINJE

Kako je u pripremi budzet Prijestonice za 2020. godinu SDP je danas Prijestonici Cetinje podnio inicijativu da se u budzetu predvide sredstva za aktivnosti od znacaja za djecu i mlade.

“Smatramo da dobru praksu izgradnje djeciih igralista treba nastaviti i za ovu namjenu opredijeliti najmanje 20.000,00 eura u 2020. godini. Na taj nacin se stvaraju uslovi za izgradnju djecijih igralista i na drugim lokacijama u gradu, kao i na seoskom podrucju u skladu sa potrebama”, saopstio je Odbornicki klub SDP-a.

Kako se navodi, inicijativom je zahtjevano i da se budzetom za 2020. godinu planira nabavka laptopova za sve ucenike zavrsnih razreda osnovnih skola sa podrucja Cetinja.

“Vjerujemo da nije potrebno isticati koliko bi ova aktivnost bila vazna za dalje osnazivanje ovih mladih ljudi, njihovo informaticko opismenjavanje i dalje obrazovanje. Za ovu namjenu je neophodno opredijeliti cca 30.000 eura. Ocekujemo da ce navedena sredstva biti planirana u budzetu za 2020. godinu i da cemo time pokazati punu odgovornost prema buducim generacijama”, kazu u SDP-u.

OKO SKADARSKOG

Opasnost od poplava u priobalju Skadarskog jezera za sada je svedena na minimum. Ipak, mjestani su na oprezu i ne zaboravljaju poplave koje su ih zadesile prethodnih godina.

Rijeke Cijevna i Zeta su nabujale zbog velikog nevremena, sto uz visok vodostaj Morace u koju se ulivaju, dovoljno govori o kolicini vode koju trenutno prima Skadarsko jezero.

Medutim stanje je daleko od alarmantnog.

Iz Direktorata za vanredne situacije, prenijeli su navode kolega iz Albanije da nije ispustana voda iz hidroelektrana na Drimu.

Uz to, gradanima koji zive u blizini jezera, bi najvecu sigurnost donijelo, malo manje kise.

PRIJESTONICA CETINJE

Gradonacelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kascelan urucio je danas Sluzbi zastite i spasavanja specijalno vozilo za brze intervencije, vrijedno oko 70 hiljada eura.

Vozilo marke Ford kupljeno je novcem iz Programa razvoja Prijestonice za 2019. godinu i opremljeno je neophodnom opremom za djelovanje u hitnim situacijama poput saobracajnih udesa, akcija spasavanja ili vanrednih vremenskih prilika.

On je naglasio da ce Prijestonica unapredenjem uslova za rad nastaviti da pomaze Sluzbu zastite i spasavanja.

“Vec u narednim mjesecima uci cemo u proces energetske efikasnosti i rijesiti problem grijanja u Vatrogasnom domu”, naveo je Kascelan.

On je pojasnio da ce dosadasnji sistem grijanja na elektricnu energiju biti zamijenjen sistemom na pelet, navodeci da Prijestonica Cetinje ovaj projekat realizuje u saradnji sa UNDP.

Komandir Sluzbe zastite i spasavanja Peda Mostrokol je kazao da je nabavkom ovog vozila gradonacelnik pokazao da razumije koliko je tezak i bitan rad ove sluzbe.

“Svaki gradanin ovoga grada treba da bude siguran i bezbjedan. S ovim vozilom bice nam olaksan posao, brze cemo djelovati i uspjesnije obavljati zadatke”, naveo je on.

Mostrokol je kazao da je dobar potez zamjena energenta za grijanje Vatrogasnog doma, jer je Sluzba do sada imala velike rashode za elektricnu energiju.

“Nadamo se da cemo ta sredstva, koja ustedimo, usmjeravati u opremu koja nam je bitna i koja nam nedostaje”, rekao je on.

Sluzba zastite i spasavanja dobila je i camac za dejstvovanje u slucaju poplava zahvaljujuci bliskoj saradnji Prijestonice, Sluzbe i Direktorata za vanredne situacije.

NADLEZNA POLICIJA

Uprava za sprjecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala je da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za sprjecavanje pranja novca i finansiranja teoririzma Uprave policije, saopsteno je iz Vlade.

Vlada je na sjednici utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprjecavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

“Izmjene i dopune se odnose na uskladivanje sa Uredbom o organizaciji i nacinu rada drzavne uprave kojom je Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Upravi policije – Sektor za sprjecavanje pranja novca i finansiranja teoririzma”, navodi se u saopstenju.

Donosenjem Zakona, kako se istice, bice stvoren pravni osnov za primjenu standarda Svjetske asocijacije finansijskih obavjestajnih sluzbi (EGMONT).

“Nova organizaciona jedinica je operativno nezavisna od drzavnih organa i organa drzavne uprave u dijelu svog rada, primjene ovlascenja kao i zastite podataka i informacija koje se odnose na ovu oblast”, precizira se u saopstenju.

PROJEKAT OD 89.000 EURA

Uprava javnih radova potpisala je danas sa danilovgradskim preduzecem “Eurozoks” ugovor o izgradnji trafostanice “Biznis zona” i infrastrukturnog prikljucka, na podrucju opstine Mojkovac.

Vrijednost ovog posla, koji ce Vlada Crne Gore finansirati iz kapitalnog budzeta je vise od 89,2 hiljade eura, a izvodac se obavezao da radove zavrsi u roku od 30 dana od uvodenja u posao.

Kako napominju u Upravi za javne radove, izgradnja elektroenergetske infrastrukture predstavlja jedan od segmenata formiranja biznis zone u naselju Babica Polje, u cilju unapredenja privrednog ambijenta i otvaranja novih radnih mjesta.

Na lokaciji biznis zone vec je u toku izgradnja oko 850 metara saobracajnica sirine 5,5 metara sa trotoarima i potpornim zidovima, polaganje vodovodne, fekalne i atmosferske kanalizacije, postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, kao radovi i na elektroenergetskim i telekomunikacionim instalacijama. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 825.000 eura.

Kamen temeljac nove biznis zone nedavno su, na Dan opstine Mojkovac, polozili direktor Uprave javnih radova Resad Nuhodzic i predsjednik Opstine Ranko Misnic.