DO 28. MAJA

Direktnim čarter letom iz Barbadosa u Podgoricu, u periodu između 25. i 28. maja, trebalo bi sa kruzera da dođe 148 Crnogoraca – rekao je za Pobjedu Zoran Kočoski iz makedonske agencije „Kouzon“, koja je partner Rojal karibian internešnal za većinu država Istočne Evrope.

U ime ove kompanije, objašnjava Kočoski, rade na povratku mornara.

“Radimo na projektu da se organizuje direktan čarter do Podgorice iz Barbadosa. U završnoj je fazi da to realizujemo između 25 i 28. maja kada bi trebalo da dovedemo i Crnogorce i sve Balkance iz tog dijela. Tu su ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Bugarske, Makedonije, Srbije. Njih je ukupno 647, a na Karipskom arhipelagu imamo 128 Crnogoraca koji su na brodovima i oko 20-ak ih je na brodovima u regionu u Kaliforniji”, precizirao je on.

Dodaje da su imali “mali zastoj zbog Američkog centra za zaštitu od zaraznih bolesti, te da brodovi nijesu mogli da pristanu na američke portove i koriste komercijalne letove, niti čartere”.

Kompanija koju predstavlja okpulja 36 kruzera. Kočoski kaže da očekuje da let iz Barbadosa do Podgorice bude realizovan, navodeći da sve zavisi koji će avion biti u pitanju.

“Veliki avioni koji imaju po 340 – 370 putnika ne mogu da slete na podgorički aerodrom. Moramo da dovedemo avion koji ima maksimum do 260 – 280 putnika”, precizirao je on.

Istakao je i da je crnogorska diplomatija najaktivnija na Balkanu.

“To mogu da kažem odgovorno”, navodi sagovornik Pobjede.

Na pitanje koliko još naših državljana ostaje zaglavljeno na kruzerima zbog mjera koje su uslijedile nakon širenja korona virusa, ističe da poslije ove velike repatrijacije neće biti nikog, sem onih koji moraju da ostanu na brodovima.

“Brod ne može da ostane prazan, tu su električari i svi mornari koji su ,,u mašini“. Imamo i onih koji žele da ostanu zato što se osjećaju bezbjedno i imaju sve”, rekao je on.

Podsjeća da sve države imaju problem da dovedu svoje mornare, jer su aerodromi zatvoreni. Kočoski podsjeća da su ranijih nedjelja dolazili Crnogorci preko Hrvatske. Sletjeli bi u Zagreb i onda individalnim transportom do crnogorske granice.

“Drugi aerodrom u regionu koji je otvoren je sofijski, ali tamo imamo poteškoća, jer treba da se traži dozvola za slijetanje bugarskih vlasti i tranzit srpskih vlasti da bi došli na crnogorsku granicu. Da ne bismo komplikovali stvari zbog ranijeg postojanja policijskog časa, najvažnije je bilo da prolongiramo za par dana, ili nedjelju-dvije, da ih ne bismo izlagali riziku, jer Srbija mora da se napusti za šest sati, Bugarska za tri sata”, objašnjava on.

Dodaje da sve troškove putovanja plaća kompanija. Ako putnici treba da budu u tranzitu, kao u Londonu, plaća im se noćenje i tri obroka na dan.

Karadžić: Stiže 50 crnogorskih pomoraca

Na brodu „Karnival briz“ koji je prije nekoliko dana napuštio luku Southampton i plovi ka Dubrovniku nalazi se 49 crnogorskih pomoraca, rekao je za Pobjedu generalni direktor Direktorata za konzularne poslove i dijasporu Ministarstva vanjskih poslova Branislav Karadžić, dok brodom „Karnival madžik“ plovi jedan, čiji ugovor još teče.

Objasnio je da kada brod „Briz“ za nekoliko dana uplovi u dubrovačku luku, diplomatska mreža iskoordiniraće prevoz pomoraca drumskim putem u Crnu Goru.

“Kompanija „Karnival kruz lajn“ je sve evropske pomorce poslala brodovima „Karnival madžik“ i „Karnival briz“ u evropske luke, odakle će im prevoz biti organizovan vazdušnim i drumskim putem”, istakao je Karadžić.

NIKŠIĆ

Prema najavama nikšićke Komunalne policije, korito rijeke Gračanice ubuduće će biti pod nadzorom, čime će se pokušati spriječiti stvaranje divljih deponija, problema koji je posebno izražen u naselju Gvozdenice.

Službenici Komunalne policije u tom cilju počeli su aktivnosti, pa su tokom nadzora prije nekoliko dana u nelegalnom odlaganju otpada, u koritu Gračanice zatekli Nikšićane T.B. i N.P.

“Po prijavi mještana naselja Gvozdenice, u koritu rijeke Gračanice izvršili smo komunalni nadzor i utvrdili u dva odvojena slučaja da su dva lica odložila otpad van mjesta predviđenih za to. Oni su na taj način formirali nelegalne deponije i procesuirani su u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, to jest izdati su im prekršajni nalozi. Kazna za ovaj prekršaj za fizičko lice, a to je u ovom slučaju, iznosi 500 eura”, saopštio je juče načelnik nikšićke Komunalne policije Novica Milović.

Kasnije je saopšteno da je i lice R.Š. zatečeno dok je nelegalno odlagalo otpad, pa je takođe procesuiran i biće kažnjen sa 500 eura.

Početkom proljećnih radova, istakao je Milović, služba je imala veći broj pritužbi za nelegalno odlaganje otpada, pa su odlučili, uprkos brojnim drugim obavezama, da pojačaju nadzor u Gvozdenicama. Milović je najavio da će u tom prigradskom naselju ubuduće stalno obilaziti kritične lokalitete.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović smatra da je primjena kaznene politike zbog odlaganja otpada konkretan pomak u dosadašnjoj praksi za koji se nadaju da će imati efekta.

Nedavno su, kazao je Perović, imali sastanak sa predstavnicima lokalne samouprave i zadovoljni su što se dogovoreno poštuje.

“Mi ćemo, kao i dosad, ukazivati na probleme i davati doprinos da se stanje unaprijedi. Naša vizija Nikšića, kao grada na rijekama i jezerima, održiva je samo ako cijeli sistem pruži podršku, a nadamo se da će to biti i institucionalno i pojedinačno, jer svi građani treba Nikšić da čuvaju kao svoju kuću”, naglasio je Perović.

NUHODŽIĆ

Ministar unutrašnjih poslova i šef Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Mevludin Nuhodžić kazao je u razgovoru za Dan da spremno dočekuju period poslije virusa Kovid 19 kada se radi o suzbijanju kriminalnih aktivnosti.

On je naveo da unaprijed rade procjene i na osnovu toga usmjeravaju djelovanje policije. Nuhodžić je saopštio da je u narednom periodu moguće očekivati porast zelenašenja i promjenu ruta krijumčarenja droga.

Istakao je da je policija i tokom pandemije obavljala redovne aktivnosti i da su hapšeni članovi organizovanih kriminalnih grupa.

“Danas je prilagodljivost važna komponenta organizovanog kriminala, tako da već radimo procjene o tome koja će sredstva i ciljeve odabrati kriminalne grupe kako bi ostvarile nezakonit profit i koje nam rizike donosi period nakon suzbijanja pandemije. Na taj način usmjeravamo djelovanje policije i drugih organa za sprovođenje zakona, a preko sigurnih komunikacionih linkova razmjenjujemo informacije s partnerskim službama o novim modalitetima koje koriste organizovane kriminalne grupe. Radimo detaljne analize kako bismo preduzeli što efikasnije preventivne i represivne mjere i kroz kriminalističko-obavještajni rad spriječili eventualno buduće kriminalno djelovanje”, kazao je Nuhodžić u razgovoru za Dan.

On je naglasio da će jedan od prioriteta biti da se onemogući ekonomski uticaj kriminalnih grupa, koje ovu kriznu situaciju namjeravaju da iskoriste za vrbovanje novih članova, posebno među ranjivim grupama.

“Zatvaranje graničnih prelaza, zabrana međunarodnog i međugradskog saobraćaja, kontrole lica i zabrana kretanja u određenim vremenskim intervalima su u znatnoj mjeri uticali na smanjenje aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa. Tu prvenstveno mislim na njihovo kretanje, povezivanje, ugovaranje kriminalnih aktivnosti i izvršenje krivičnih djela”, kazao je Nuhodžić.

Kako je naglasio, iako su mjere Nacionalnog koordinacionog tijela uticale na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa, to ne znači da neće biti takvih pokušaja nakon ukidanja naredbi NKT.

“Strateški promišljamo kako će izgledati i dan poslije epidemije, koji će biti prioritetni zadaci Uprave policije i drugih segmenata obavještajno-bezbjednosnog sektora u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. Kao šef Biroa za operativnu koordinaciju, pokrenuo sam inicijativu da se uradi analiza u odnosu na različite krizne situacije, kako su se bezbjednosne prijetnje razvijale u godini prije nastupanja krize, u godini kada se ta krizna situacija dogodila i šta nas očekujeu budućem vremenu, to jest koji su to faktori koji utiču na kriminal tokom i poslije krize”, rekao je Nuhodžić.

On je naglasio da je policija i tokom epidemije obavljala svoje redovne zadatke, o čemu govore i brojna hapšenja pripadnika kriminalnih struktura i bezbjednosno interesantnih lica.

“Rasvijetljena su i dva teška krivična djela protiv života i tijela koja su izvršena u prvom kvartalu ove godine. Spriječena je i jedna likvidacija visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe. Ovi rezultati jasno govore da su se prevarili svi oni koji su pomislili da, dok se Crna Gora suočava sa korona virusom, policija neće imati odlučan i snažan odgovor na svaku kriminalnu aktivnost”, istakao je Nuhodžić.

14 GODINA KASNIJE

Crna Gora slavi danas 21. maj – Dan nezavisnosti.

Na današnji dan 2006. godine održan je u  Crnoj Gori referendum o državno-pravnom statusu.

Na pitanje: „Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom“, imalo je pravo da odgovori, sa Da ili Ne,  484.718 građana, na 1.120 glasačkih mjesta, u dvadeset jednoj crnogorskoj opštini.

Na referendumu je, od 8 do 21 sat,  glasalo 419.240 građana, odnosno 86,5 odsto ukupno upisanih birača. Od tog broja 230.661 građanin, ili 55,5 odsto od broja važećih glasova, odgovorilo je sa Da, a 185 hiljada i 2 građanina, odnosno 44,5 odsto, sa Ne.

Tako je od Evropske unije nametnuti uslov – da 55 odsto od broja izašlih birača glasa za nezavisnost,  premašen pola procenta. Referendum o državno-pravnom statusu Crne Gore pratilo je oko 3.400 domaćih i stranih posmatrača, kao i 670 novinara iz Srbije, Crne Gore i inostranstva.

Crna Gora je peta republika SFRJ u kojoj su se građani izjasnili o državnom statusu, čime joj je poslije 88 godina povraćena državna samostalnost i puni međunarodno-pravni subjektivitet.  

HERCEG NOVI

Naselja Podi i Zelenika konačno su spojena uređenim, kolskim putem između Gornjih i Donjih Sasovića. Trasa duga 610 metara betonirana je u rekordnom roku, zahvaljujući zalaganju brojnih mještana i podršci koji su dobili od Opštine Herceg Novi i Mjesne zajednice Podi, saopšteno je iz te lokalne uprave.

Predsjednik Opštine Stevan Katić istakao je da je ovo dobar primjer saradnje mještana sa Mjesnom zajednicom i sa Opštinom.

“Želim da izrazim zadovoljstvo što sam danas ovdje i što sam vidio da je u rekordnom roku završena ova dionica puta, te da se zahvalim svima koji su uzeli učešće u ovoj priči. Posebno hvala mještanima koji su uložili velike napore i finansijska sredstva, uz podršku Mjesne zajednice i Opštine,  kao i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj koja je ustupila dio svoje zemlje za potrebe izgradnje puta”, kazao je Katić.

On je rekao da se radi o značajnom i dobrom poduhvatu za sve mještane Gornjih i Donjih Sasovića, ali i za stanovnike cijele opštine jer će ova dionica omogućiti bržu komunikaciju između dva dijela Herceg Novog i poslužiti kao alternativni put u slučaju potrebe.

Predsjednik Mjesne zajednice Podi Jovica Misinezović izrazio je zadovoljstvo brzinom izvedenih radova i zahvalio se mještanima na slozi.

”Sve je urađeno kako smo i planirali, s tim da smo najavili da će biti za sedam, osam dana, a završili smo i prije. Ne mogu da vam opišem od kolikog je značaja povezivanje putem Gornjih i Donjih Sasovića”, kazao je Misinezović.

On je dodao da su već počeli i pregovori sa kompanijom ”M-tel” radi izgradnje javne rasvjete na ovom potezu.

Jedan od starijih mještana, Srđa Dabović poručio je da su stanovnici ovog kraja bili složni tokom izvođenja radova na izgradnji puta, te da se nada da će ovakav odnos njegovati i ubuduće, kako bi zajedno radili na drugim projektima za razvoj sela. 

PETNJICA, ROŽAJE, GUSINJE, PLAV

Socijalno ugrožene porodice u četiri crnogorske opštine na sjeveru – Petnjici, Rožajama, Gusinju i Plavu, dobiće 266 paketa sa hranom, isto toliko sa higijenom, kao i 266 džakova od po 25 kilograma brašna, saopštila je njemačka nevladina organizacija HELP.

“Riječ je o pomoći koju su u borbi protiv krize izazvane pandemijom koronavirusa, kao podršku za najugroženije kategorije stanovništva u Crnoj Gori, obezbijedili Help, Vlada Njemačke i crnogorsko Ministarstvo rada i socijalnog staranja”, piše u saopštenju.

Ukupna vrijednost ovih paketa iznosi oko 6 500 eura.

“Pomoć će, za oko 1200 osoba, kao i u prethodnim slučajevima od početka vanrednih mjera, prema uputstvu Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) biti distribuirana u saradnji sa opštinskim organizacijama Crvenog krsta Crne Gore”, dodaje se u saopštenju.

NA FAKULTETU U KOTORU

Odobren je upis za 180 brucoša na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore Za studijsku 2020/21. godinu, interesovanje je veliko, pa neće iznenaditi ako broj zainteresovanih bude veći od predviđenog broja za upis, kazao je rukovodilac studijskog programa Ilija Moric.

“Besplatna školarina, vrlo dobri edukativni kapaciteti Fakulteta, atraktivnost grada Kotora i velike turističke investicije širom Crne Gore, osnovni su pokretači rastućeg interesovanja mladih za turizam. Pored toga, radi se o modernom, atraktivnom i dinamičnom pozivu, čija bitnost u budućnosti može samo rasti”, rekao je Moric.

Fakultet za turizam i hotelijerstvo, objašnjava, nudi objedinjen studijski program turizma i hotelijerstva, a studenti se na III godini opredjeljuju za turističku ili hotelijersku oblast.

“Zbog većeg broja, studenti se na predavanjima dijele u dvije grupe, a na vježbama u tri grupe, praćene individualnim konsultacijama prema potrebi i zahtjevima studenata. Time se obezbjeđuje viši kvalitet prenosa znanja, uspješnija komunikacija i nastavni proces, posebno u dijelu razumijevanja i praćenja savremenih trendova u turističkoj i hotelijerskoj teoriji i praksi”, objasnio je Moric.

Osim redovnih metoda nastave, kako je saopšto, Fakultet intenzivno radi na organizovanju gostujućih predavanja i stručnih posjeta, učešću na naučnim konferencijama i okruglim stolovima, manifestacijama studentske organizacije i UCG-a i drugo.

“Zahvaljujući lokaciji Fakulteta u srcu Starog grada Kotora, studenti su u mogućnosti da žive i istražuju turizam tokom cijele godine. Tome najviše doprinose cjelogodišnji kruzing turizam, UNESCO status Kotora i edukativni kapaciteti Fakulteta za turizam i hotelijerstvo. Na drugoj strani, daljom digitalizacijom nastave radi se na uvođenju novih nastavnih alata, koji profesorima i studentima olakšavaju razumijevanje i praćenje novih turističkih znanja i vještina”, kaže Moric.

On saopštava da su u planu i onlajn prezentacije posebno putem veb sajta, Zoom aplikacije i drugih platformi za direktan kontakt sa maturantima.

“Sve informacije neophode brucošima dostupne na zvaničnom sajtu www.ucg.ac.me/fth, a stabilizacijom trenutne situacije, maturanti će moći da posjete Kotor i kroz direktan kontakt se upoznaju sa Fakultetom i gradom u kom će studirati”, dodao je on.

Ističe da Fakultet za turizam i hotelijerstvo i grad Kotor pružaju veoma dobre mogućnosti za praktičnu obuku, sezonsko zaposlenje i uspješno studiranje.

Već dugi niz godina, dodaje on, sva ponuđena mjesta na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo se popune kroz tri upisna roka, a interesovanje tradicionalno premašuje broj od 180 raspoloživih mjesta.

ULIĆEVIĆ

Usvajanjem Zakona o rodnom identitetu, koji je baziran na samoodređenju, Crna Gora bi zaokružila zakonski okvir koji se bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda LGBTIQ osoba kazao je izvršni direktor Asocijacije „Spektra“ Jovan Ulićević.Smatra da za unapređenje njihovih prava predstoji još mnogo posla, i da je neophodna uključenost ne samo aktivista i aktivistkinja nego i onih koji su dužni da čuvaju građanska i ljudska prava.

On je istakao da je za državu koja je na putu ka Evropskoj uniji važno da pokaže snažnu politiku koja nije samo deklarativna i da preduzme snažne i odlučne korake koji će da pokažu da Crna Gora suštinski jeste mjesto koje poštuje različitost.

Ulićević je istakao da je progres vidljiv, naročito u legislativnom kontekstu, ali da je retorika koja se čula prilikom rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, Crnu Goru vratila unazad.

„Mi smo u tom slučaju vidjeli vrlo intenzivan govor mržnje, vidjeli smo predrasude, netrpeljivost, i to kako kod donosilaca odluka, tako i kod predstavnika raznih religioznih zajednica. Takođe, nijesmo vidjeli ni visok stepen solidarnosti generalno javnosti kad je u pitanju ovaj Zakon,“ istakao je Ulićević u intervjuu za PR Centar.

Sve to pokazuje da, kako smatra, predstoji još mnogo posla, i da je neophodna uključenost ne samo aktivista i aktivistkinja nego i onih koji su dužni da čuvaju građanska i ljudska prava.

„Ono što je važno napomenuti sad kad je izašla Rainbow mapa za 2019. godinu je da smo vidjeli izrazito visok skok Crne Gore na mapi. Crna Gora je usvojila mnoga zakonska rješenja koja su primjer možda i najboljih praksi. Ono što izostaje je adekvatna implementacija,“ ocijenio je Ulićević.

On smatra da pravosudnom sistemu nedostaju znanja da adekvatno primijeni  kaznenu politiku, te da se na taj način šalje poruka da se nasilje nad LGBTIQ osobama toleriše.

„ Imali smo slučaj nasilja nad trans ženom koji je okarekterisan kao zločin iz mržnje i u tom konkretnom slučaju napadač je blago sankcionisan sa samo četiri mjeseca zatvora, što je manje od minimalne kazne. I na Višem sudu presuda mu je preinačena u uslovnu,“ objasnio je Ulićević.

Pored toga, sterilizacija transrodnih osoba je nešto što Ulićević smatra jednim od najradikalnijih sistemskih problema sa kojima se transrodna zajednica suočava.

„Tu imamo jednu od najgorih praksi u Evropi, a to je sterilizacija. Vjerujem da je svima strašno što transrodne osobe moraju da prođu kroz sterilizaciju da bi ostvarili neko pravo- u ovom slučaju je to pravo da su vaša lična dokumenta u skladu sa vašim identitetom, u skladu sa vašim rodnim izražajem,“ kazao je Ulićević.

On smatra i da je kriza izazavana novim koronavirusom pokazala da je LGBT zajednica prilično ranjiva.

„To se naročito pokazalo i u tome što su mnoge osobe morale da budu izolovane sa svojim porodicama koje su nekad neprihvatajuće i čak i nasilne. Takođe, mnoge osobe su ostale bez posla, a svakako su i bile na crnom tržištu rada i bez mogućnosti da pristupe opcijama zapošljavanja zbog nesklada između oznake o polu u dokumentima i izgleda,“ kazao je Ulićević.

Iako su diskriminacija, nasilje, te stigmatizacija bili najizraženiji tokom krize, objasnio je da su i u redovnim okolnostima gotovo svakodnevno prisutni u crnogorskom društvu.

„Samo u toku prošle godine zabilježili smo četiri slučaja mladih transrodnih osoba koje su napustile srednju školu zbog nasilja koje su doživjele i krenule u vanredno školovanje upravo zato što škole nisu uspjele da ili nisu znale kako da ih zaštite,“ kazao je Ulićević.

On rješenje vidi u edukaciji i konstantnoj komunikaciji sa građanima. Smatra da ključnu ulogu u tome imaju obrazovni sistem i mediji.

„Pri čemu ne mislim na jedan izborni predmet ili dva časa na kojima pričamo o ljudskim pravima LGBTIQ osoba, nego na kvalitetno obrazovanje koje podrazumijeva učenje o tome šta je pol, šta je rod, šta je rodna ravnopravnost. Jedino kroz upoznavanje može doći do prihvatanja i razumijevanja,“ kazao je Ulićević.

Za LGBTIQ zajednicu je medijska pismenost veoma važna.

„Traba znati koja je informacija, pogotovo o marginalizovanim grupama adekvatna, tačna, naučno provjerena, jer se mi i dalje suočavamo sa predrasudama za koje je još davno dokazano da nisu tačne,“ istakao je Ulićević.

 On je primijetio da se polako mijenjaju stavovi kod porodica o njihovim transrodnim, rodnovarijantnim i interpolnim potomcima.

„Sve je više porodica koje prihvataju svoje članove i članice. Mislim da je to rezultat intenzivnog rada i konstantne priče o neophodnosti prihvatanja. Kad se vratim nekoliko godina unazad, vidim put koji je moja porodica prešla od neprihvatanja do prihvatanja. Razumijevanje i informacije bili su im potrebni za prihvatanje. Mislim da je to put,“ zaključio je Ulićević.

“NORVEŠKA ZA VAS – CG”

U toku ljeta u Rožajama će biti realizovan projekat “Norveška za vas – Crna Gora”, kojim je predviđena izgradnja različitih sportskih i rekreativnih terena na Brezovačkom brdu, u park šumi koja se nalazi u predgrađu Opštine Rožaje.

Opština Rožaje je inicijator ovog projekta i finansiraće 10 odsto ukupnog novčanog iznosa njegove realizacije.

Predsjednik Opštine Rahman Husović ukazao je na značaj ovog razvojnog programa koji će, kako je kazao, unaprijediti ekološki ambijent u gradu pod Hajlom i obogatiti njegovu turističku ponudu.

“Uređenje parka na Brezovačkom brdu od neprocjenjivog je značaja i za građane Rožaja jer će im ponuditi jedinstveno opremljen kutak u kojem će moći da kvalitetno provode slobodno vrijeme”, dodao je predsjednik i zahvalio se Kraljevini Norveškoj koja ulaže novčana sredstva kao i svim nosiocima aktivnosti realizacije tog projekta.

Koordinator Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) Armen Čekić poručio je da je ova aktivnost dio strategije lokalne samouprave da zaštiti životnu sredinu i istakne turističke potencijale opštine.

Park će posjedovati moderne sadržaje koji će mamiti domaće i strane goste i uticati na podizanje nivoa ekološke svijesti građana.

”U narednih pet mjeseci izgradićemo Turističku kuću, teniski teren, vidikovac sa osmatračnicom za ptice, odbojkaški teren, pješako-biciklistički most i košarkaški teren s ciljem poboljšanja kvaliteta javne infrastrukture za turiste i građane.Projekat sprovodimo u partnerstvu sa Turističkom organizacijom Rožaje kako bi se uticalo na povećanje broja turista i povećanje ekološke svijesti građana opštine Rožaje što će uticati da se smanji odlaganje otpada na zelenim površinama, jer su divlje deponije jedan od najvećih ekoloških problema u opštini Rožaje”, kazala je menadžerka projekta Hajrija Kalač.

Nedžad Murić, direktor Turističke organizacije Rožaje ističe da je Brezovačko Brdo izvanredan šumski kompleks u neposrednoj blizini grada.

”Turistička organizacija Rožaje upravlja i gazduje park šumom Brezovačko brdo na period od 20 godina i ubuduće ćemo se još više angažovati na zaštiti lokaliteta kako bi sačuvali prirodu kroz realizaciju projekata iz oblasti turizma, sporta i rekreacije. Brezovačko brdo je područje od posebnog značaja za razvoj turizma u opštini Rožaje i zaštićeno je radi očuvanja kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa kao i zaštite od dalje devastacije i uzurpacije šumskog zemljišta”, istakao je Murić.

Projekat ”Norveška za vas – Crna Gora” finansira Kraljevina Norveška sa ukupno 1,4 miliona eura za Crnu Goru, od čega je 250.000 evra izdvojeno za podršku socijalnoj inkluziji kroz unapređenje lokalne infrastrukture u 10 manje razvijenih opština u Crnoj Gori.

Aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

POTPISAN UGOVOR

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković i predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Miodrag Čanović, potpisali su danas Ugovor o ustupanju električnog automobila e-Golf na korišćenje Kliničkom centru Crne Gore.

Tim povodom je dr Eraković, iskazujući zahvalnost, istakao da je CEDIS u više navrata pomagala KCCG i zdravstvenog sistema.

”Kompanija CEDIS je u više navrata pomagala i značajnim sredstvima omogućila bolji rad KCCG i uopšte zdravstvenog sistema”, istakao je dr Eraković.

Napominje da su na tome veoma zahvalni a da današnji gest ima posebnu simboliku.

”Naime, tokom pandemije Kovid-19 infekcije, vidjeli smo da poseban fokus kompletnog našeg društva, ne samo u Crnoj Gori nego i u svijetu, mora biti usmjeren i prema zdravstvenoj zaštiti i prema očuvanju životne sredine. Kompanija CEDIS je to i prepoznala. Naime, ovom donacijom elektičnog automobila Kliničkom centru Crne Gore pokazuje svoju društvenu odgovornost, odgovornost prema zdravlju naših pacijenata, a isto tako i prema očuvanju životne sredine, rekao je dr Eraković.

On je dodao da su dosadašnje donacije CEDIS-a našoj ustanovi pokazale svoju opravdanost.

”Ja želim još jednom da im se zahvalim i u ime KCCG da su kažem da svi projekti koje smo zajedno do sada realizovali su pokazali svoju punu opravdanost a očekujemo od naših dragih prijatelja da će tako biti i u buduće, zaključio je dr Eraković upućujući još jednom posebnu zahvalnost predsjedniku Odbora direktora gospodinu Čanoviću i izvršnom direktoru g-dinu Đukanoviću kao i svim zaposlenima kompanije CEDIS”, poručio je Eraković.

Miodrag Čanović je kazao da je CEDIS u ovom izazovnom vremenu pokazao da je stabilan oslonac i privredi i građanima, i da je i na ovaj način želio da podrži naš zdravstveni sistem i zdravstvene radnike.

”CEDIS je u ovom izazovnom vremenu pokazao da je uvijek stabilan oslonac i privredi i građanima, i na ovaj način želio je da podrži naš zdravstveni sistem i zdravstvene radnike koji su u prvoj liniji borbe protiv pandemije i ujedno im se zahvali na posvećenosti koju pokazuju svakodnevno na svojim radnim mjestima u trenucima, teškim za čitav svijet”, istakao je Čanović.

Čanović je istakao da se kompanija zbog odgovornog odnosa prema zajednici odmah priključila i borbi protiv pandemije Kovid-19.

”Odgovoran odnos prema zajednici potrebniji je više nego ikada. Zato smo se odmah i priključili borbi protiv pandemije COVID 19 i direktno pomogli nadležne institucije sistema koje su učinile sve da zaustave epidemiju u našoj zemlji i koje su u tome i uspjele. Način na koji su upravljale zdravstvenom krizom najbolji je primjer društvene odgovornosti”, naglasio je Čanović.

– Naša podrška Kliničkom centru je kontinuirana, i ne samo njima. Kao uspješna kompanija, od osnivanja dio profita “vraćamo” zajednici, jer uspjeha ne može biti ako i društvo nije na dobitku”, rekao je Čanović.

Čanović je podsjetio da se CEDIS od prije dvije godine aktivno uključio u razvoj e-mobilnosti.

”Podsjetiću ovom prilikom da se CEDIS, kao energetska kompanija koja ima znatan uticaj na društvo, ekonomiju i okolinu, prije dvije godine aktivno uključio u razvoj e-mobilnosti, a danas već imamo prve punionice i električna vozila od kojih smo jedno ustupili na korišćenje Kliničkom centru”, pojasnio je Čanović.

On je istakao da će pratiti nove trendove u Evropi i svijetu radi njihove primjene i u Crnoj Gori.

”Kao jedini operator distributivnog sistema u državi, u susret Danu nezavisnosti najavljujemo da ćemo posvećeno pratiti nove trendove u Evropi i svijetu i biti spremni da razvijamo i primjenjujemo nove tehnologije”, kazao je Čanović.

On je najavio da će nastojati da podstaknu na razvoj zelenog saobraćaja.

”Kao eklološki odgovornoj kompaniji cilj nam je postepeno uvođenje “vozila budućnosti” u naš vozni park. Nalazimo se na početku, ali ćemo učiti na dobrim primjerima u nastojanju da podstaknemo razvoj zelenog saobraćaja i damo doprinos poboljšanju kvaliteta životne sredine”, kazao je Čanovć.