FORUM “PITAJ MINISTRA”

Ministar prosvjete, Damir Šehović, i ministarka nauke, Sanja Damjanović, odgovaraće na pitanja studenata u vezi sa sa školovanjem i naučno-istraživačkom djelatnošću. Forum “Pitaj ministra”, u organizaciji Generalnog sekretarijata Vlade, Ministarstva prosvjete i Ministarstva nauke, biće održan onlajn zbog aktuelne situacije sa korona virusom.

Iz Generalnog sekretarijata su saopštili da zainteresovani studenti mogu uputiti pitanja od 18. do 22. maja do 12 sati.

Ogovori ministara će biti objavljeni do kraja mjeseca na sajtu Vlade i www.eu.me kao i na svim društvenim mrežama @me4eu i nadležnih resora.

Sektor za informisanje javnosti o Evropskoj uniji i procesu pristupanja Evropskoj uniji GSV-a će, kako je saopšteno, putem svog Facebook naloga @me4eu prikupiti pitanja svih zainteresovanih studenata.

MUGOŠA

Rješavanje problema prebukiranosti u podgoričkim vrtićima je postavljeno kao jedan od ključnih prioriteta Socijaldemokrata u izbornim programskim dokumentima. Takva politika, navodi predsjednik Kluba odbornika SD-a u Skupštini Glavnog grada Boris Mugoša, sprovodi se jednako dosljedno na državnom, kao i na lokalnom nivou.

“Dobar dio projekata u obrazovanju je upravo proizvod odlične saradnje i insistiranja na obrazovnoj infrastrukturi od strane Ministarstva prosvjete i Glavnog grada. Zato je i jučerašnja odluka Skupštine Glavnog grada, kojom Glavni grad Vladi Crne Gore prenosi pravo raspolaganja građevinskim zemljištem površine blizu 3.500 m2 na Zlatici i blizu 5.200 m2 na Starom aerodromu za izgradnju vrtića, još jedna u nizu aktivnosti koja potvrđuje ispravnost naše politike, na lokalnom i državnom nivou”, navodi se u saopštenju Mugoše. 

Podsjećaju da su samo u poslednje tri i po godine na teritoriji Podgorice izgrađena dva vrtića gdje je je takođe Glavni grad ustupio zemljište, u Zagoriču i na Starom aerodromu kapaciteta za oko 600 mališana, te novi vrtić “Stara varoš” otvoren u rekonstruisanom objektu koji je Glavni grad ustupio na besplatno korišćenje, kapaciteta za 100 mališana.

“Dodatno, politika jačanja obrazovanja u Glavnom gradu i šire, evidentna je i kroz aktivnosti prosvjetnog resora u Podgorici, kroz adaptirane prostorije Resursnog centra „Podgorica“, za potrebe JPU „Đina Vrbica“, kapaciteta za više od 200 naših najmlađih sugrađana, kao i brojne druge rekonstrukcije kojima su prošireni kapaciteti postojećih vaspitnih jedinica za nekoliko desetina novih učionica. Uskoro se očekuje i početak izgradnje novog vrtića u Bloku VI, površine od blizu 1.600 metara kvadratnih, u kojem je planirano da boravi preko 200 djece”, piše u saopštenju.

Takođe, kako navodi, kroz aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, stvorene su pretpostavke za realizaciju projekata izgradnje novih vrtića i u City kvartu i na Tuškom putu.

“Osim toga, veoma važni su i vrtići prepoznati u projektu sa Evropskom investicionom bankom: na Zabjelu i u Momišićima koji će gotovo u cjelosti biti rekonstruisani i dograđeni ili nadograđeni, investicija ukupna vrijedna oko 3 miliona eura, što sve govori da ćemo na tim lokacijama dobiti gotovo nove objekte duplo većih kapaciteta”, dodaje Mugoše. 

Ističe da je realizacija navedenih kapitalnih projekata vrijednosti između 15 i 20 miliona eura.

“Rezultat su jasnog opredjeljenja i državnih i gradskih vlasti da obrazovanje bude jedan od ključnih prioriteta. Više hiljada novih mjesta za djecu predškolskog uzrasta, ali i više stotina novih radnih mjesta, te ostali konkretni i vidljivi rezultati su, cijenimo, pokazatelj odgovornog odnosa prema lokalnim resursima i rada u korist svih građana. Tome služi politika i sa takvim opredjeljenjem će Socijaldemokrate, kao konstituent gradske vlasti i nastaviti da djeluju”, zaključuje Mugoša.

APEL GP URA

Građanski pokret URA pozvao je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja da smanji cijenu ekotoksikološkog ispitivanja za poljoprivredne proizvode koja iznosi 85 eura po kulturi.

Odbornik Građanskog pokreta URA u Gradskoj opštini Golubovci, Balša Vujačić, kazao je daje nedopustivo da poljoprivredni proizvođači, posebno oni koji na malim površinama sade biljne kulture, kod Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) plaćaju fizičko-hemisjko ispitivanje proizvoda skoro 85 eura po kulturi prije puštanja u promet.

On je saopštio da se takva procedura prije puštanja proizvoda na tržištu svakako mora sprovesti, ali da je cijena plaćanje te usluge za poljoprivredne proizvođače jako visoka.

„Dakle, u specijalističkoj privatnoj medicinskoj ambulanti pregled ćete platiti od 30 do 50 eura, a naši poljoprivrednici, prije nego puste proizvod na tržište, za to moraju platiti skoro 85 eura po jednoj kulturi”, naveo je Vujačić u saopštenju.

On smatra da se troškovi prije svega gomilaju onim poljoprivrednim proizvođačima koji imaju manje zasadne površine i uzgajaju više kultura, jer ekotoksikološko ispitivanje svake pojedinačno moraju platiti blizu 85 eura“, navodi Vujačić.

Vujačić je dodao da su u svim zemljama Evropske unije (EU) opterećenja na poljoprivredu najmanja kako bi se podsticala domaća proizvodnja.

“Zato država mora stimulisati našu domaću proizvodnju, a ovo nije put ka tome”, zaključio je Vujačić.

OPŠTINA HERCEG NOVI

Opština Herceg Novi formirala je Komisiju za utvrđivanje jednokratne pomoći za porodična domaćinstva bez prihoda, radi prevazilaženja posljedica epidemije korona virusa, koja se može dodjeliti kao novčana ili pomoć u robi.

Iz Kabineta predsjednika hercegnovske opštine je saopšteno da pravo na jednokratnu pomoć, kao vid materijalne podrške, ima porodica ili pojedinac, koji je zbog epidemije ostao bez prihoda zbog prestanka radnog odnosa.

„Ovo pravo mogu da ostvare državljani Crne Gore sa prebivalištem u Herceg Novom, kao i stranci sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom na teritoriji hercegnovske opštine“, navodi se u saopštenju.

Jednokratna pomoć se može utvrditi kao novčana ili pomoć u robi – hrana, prehrambeni artikli, sredstva za ličnu higijenu, ljekovi, medicinska pomagala.

„Visina jednokratne novčane pomoći može biti odobrena pojedincu i porodicama bez prihoda i to pojedincu 100 eura, dvočlanoj porodici 130 eura, tročlanoj 180 eura, četvoročlanoj 200 eura, porodici sa pet i više članova 250 eura“, navodi se u saopštenju.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć pojedinac ili porodica mogu da ostvare jednom u toku ove godine.

Zahtjev za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu podnosi se Sekretarijatu za lokalnu samoupravu.

Podnosilac zahtjeva uz zahtjev dostavlja potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje činjenice ili stanja od važnosti za ostvarivanje navedenih prava.

Na osnovu dostavljene dokumentacije i po potrebi neposrednim uvidom, Komisija će ocjenjivati postojanje činjenica i okolnosti istaknutih u zahtjevu i na osnovu toga predlagati vrstu i visinu pomoći koja će biti dodjeljena iz budžeta lokalne uprave.

ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA

U susret sjutrašnjem Međunarodnom danu protiv homo/bi/transfobije upućujemo snažnu poruku podrške LGBTIQ zajednici u istrajnoj borbi za poboljšanje položaja i prihvatanja u društvu, nastavljajući da pružamo konkretan doprinos zaštiti i promociji njihovih prava i sloboda, poručio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda povodom sjutrašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homo/bi/transfobije.

“Podsjećamo da je neusvajanjem Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola (za šta se zalažemo od 2012.godine) poslata poruka nedostajuće političke volje i upitnog poznavanja koncepta ljudskih prava i sloboda, u odnosu na ostvarivanje prava LGBT osoba. Ipak, neupitna je obaveza države da u svim konkretnim činjenično – pravnim situacijama neposredno primijeni međunarodni ugovor i praksu kada odlučuje o pravima i slobodama pojedinaca iz ove zajednice”, saopštio je ombudsman Siniša Bjeković.

Kako ističe, uprkos postojećim zakonodavnim rješenjima kojima je obezbijeđena zaštita po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u krivično-pravnom i prekršajno-pravnom postupku, broj prijavljenih slučajeva koji potencijalno sadrže elemente krivičnog djela počinjenog iz mržnje i govora mržnje prema LGBT osobama je u porastu, a krivično gonjenje za ta krivična djela uglavnom izostaje.

“Iako je u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore iz 2019. godine konstatovano da je saradnja između civilnog društva i policije u ovoj oblasti konstruktivna, potrebno je poboljšati bilans rezultata krivičnih gonjenja u slučajevima govora mržnje, što je saglasno zapažanjima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) da se krivični postupci u slučajevima nasilja prema LGBTI osobama olako odbacuju i da se većina slučajeva tretira kao prekršaj”, navodi ombudsman.

Kontinuirana edukacija sudija, tužilaca i policijskih službenika još uvijek je, kako dodaje, stvarna potreba, jer se na govor mržnje i krivična djela počinjena iz mržnje mora reagovati izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija, uz pravilno prepoznavanje svih otežavajućih okolnosti.

“Prema podacima Uprave policije u 2019. godini ovom organu je podnijeto 100 prijava na diskriminatorno postupanje, a seksualna orijentacija je činila osnov diskriminacije u 89 slučajeva. Čak 88 odsto uopšte registrovanih prijava odnosile su se na uvredljive komentare koje su građani iznosili na facebook profilima. Posebno zabrinjavaju informacije koje dobijamo od civilnog sektora o brojnim neprijavljenim slučajevima nasilja prema transrodnim, rodno varijantnim i interpolnim osobama, naročito u porodicama”, zaključuje se.  

ZAJEDNIČKA INICIJATIVA

Nakon što su škole zatvorene zbog pandemije COVID-a-19, a Ministarstvo prosvjete organizovalo učenje na daljinu #UciDoma, uspostavljen je i novi vid saradnje, kako bi djeca koja nemaju pristup internetu ili televiziji uspješno nastavila savladavanje gradiva. To je omogućeno redovnim dostavljanjem obrazovnih materijala, s objašnjenjima lekcija i zadataka, koje su pripremile škole, a distribucija ovih materijala najugroženijoj djeci organizuje se širom zemlje, uz podršku Ministarstva prosvjete, UNICEF-a i Crvenog krsta.

„Mislili smo zaista na svako dijete. To se, vjerujemo, vidjelo i kroz činjenicu da #UciDoma nijesmo postavili samo na e-platforme, već i na televizije, uz dodatne dogovore sa TV operatorima, kako bi #UciDoma kanali bili dostupni svakom domaćinstvu, nezavisno od toga koje usluge kod operatora koriste. Ovo je, dakle, samo nastavak tih aktivnosti u cilju obezbjeđivanja funkcionisanja svakog djeteta”, rekla je Milica Lekić, portparolka Ministarstva prosvjete.

Prema istraživanju UNICEF-a iz 2016. godine, devet odsto djece u Crnoj Gori ne koristi internet. Digitalni jaz prati socio-ekonomske razlike u društvu, tako da se radi o djeci koja su i prije digitalne revolucije bila na margini. Podrška njihovom obrazovanju je ključna ako imamo u vidu da je obrazovanje jedini izlaz iz začaranog kruga siromaštva, koji se prenosi s generacije na generaciju.

„Svako dijete ima pravo na obrazovanje, a obaveza društva je da stvori mogućnosti za ostvarivanje ovog prava svakom djetetu bez obzira na okolnosti. Ohrabrujući su podaci o jačanju digitalne pismenosti djece koja prate školu na daljinu tokom ove krize, ali, istovremeno je neophodno omogućiti nastavak obrazovanja i onoj djeci koja to ne mogu da rade preko interneta ili televizije”, poručuje Mihaela Bauer, v.d. šefa predstvaništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Volonterka Crvenog krsta na Cetinju Ivana Vujović već danima neumorno dijeli pakete pomoći najugroženijim porodicama. Angažovanje škola u obezbjeđivanju obrazovnog materijala za najugroženiju djecu posebno ju je obradovalo.

„S UNICEF-om i školama trudimo se da djeci, koja ne mogu da prate nastavu putem interneta, dostavimo sav potreban materijal kako bi nesmetano učila”, objašnjava Vujović.

Sa zadovoljstvom je posmatrala kako djevojčica Elizabeta Gaši i dječak Nedžad Emini nestrpljivo otvaraju obrazovne materijale i na trošnom stolu ispred njihovih domova odmah ponosno počinju da crtaju i pišu s radošću i novim elanom.

Majka četvoro djece, Ahija Gaši, izuzetno je zadovoljna zbog podrške djeci u vidu dostavljanja obrazovnog materijala iz škola. „Pomoć je došla u pravo vrijeme, a moja djeca uče doma i trude se da ispune sve obaveze. Zato vam mnogo zahvaljujem”, kazala je Gaši.

Podjela obrazovnih materijala iz škola ugroženoj djeci širom Crne Gore je u toku. Na ovaj način, UNICEF i Crveni krst podržavaju Crnu Goru u nastojanjima da zaštita i obrazovanje svakog djeteta budu prioritet i tokom pandemije COVID-a-19.

MINISTARSTVO RADA

Isplata materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite za april počela je danas.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za te svrhe obezbijedili su oko 5,98 miliona eura.

Za pravo na dodatak za njegu i pomoć izdvojeno je oko 1,31 miliona eura, a za ličnu invalidninu 505,4 hiljada eura.

Korisnicima materijalnog obezbjeđenja boraca i ličnu i porodičnu invalidninu izdvojeno je oko 440,7 hiljada eura, a korisnicima dodatka za djecu 378,39 hiljada eura.

Za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece u skladu sa Zakonom i izvršenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore biće isplaćeno oko 568,8 hiljada eura.

Za uplatu doprinosa korisnicama naknade po osnovu rođenja troje ili više djece opredijeljeno je 145,9 hiljada eura.

PRVI PUT U KCCG

U Kliničkom centru Crne Gore protekle sedmice kod pedesetpetogodišnjeg pacijenta iz Herceg Novog sa disekcijom (rascjep zida) torakalne aorte urađena je po prvi put samostalno izuzetno kompleksna i komplikovana operativna procedura na grudnoj i stomačnoj aorti, saopšteno je iz ustanove.

Ovu intervenciju izveo je tim KCCG na čelu sa dr Vesnom Sjekloća Ivanović, načelnicom Centra za invazivnu dijagnostiku, terapiju srcai i krvnih sudova, dr Pericom Marašem, načelnikom Centra za vaskularnu hirurgiju i hirurgom dr Milosavom Cmiljanićem..

Dr Sjekloća Ivanović je navela da je kod pacijenta verifikovana teška komplikovana disekcija tip 3 koja je zahvatila grudnu i stomačnu aortu.

“Nakon prijema i liječenja u Intenzivnoj jedinici i stabilizacije stanja pacijenta urađena je pripremna operacija od strane vaskularnih hirurga gdje je urađeno premoštenje između lijeve karotidne i lijeve arterije supklavije, kao i suport sledećoj intervenciji koja je trebala da se uradi u uslovima Angio sale. Ova procedura podrazumijeva ugradnju stentova, stent graftova, koja će obezbijediti da zid aorte bude stabilan, da ne dolazi do daljeg rascjepa i da se spriječe fatalne komplikacije kod ovog pacijneta”, kazala je dr Sjekloća Ivanović.

Ona je naglasila da je pacijent sa ij Centralne ntentenzivne njege premješten na Odjeljenje vaskularne hirurgije, u potpuno zadovoljavajućem stanju, da je hemodinamski i klinički potpuno stabilan, sa pokrentim ekstremitetima bez bolova i da će uskoro biti otpušten iz KCCG.

Dr Maraš je kazao da je po prijemu u KCCG kod pacijenta prvo urađena veoma teška i komplikovana hirurška intervencia radi stabilizacije njegovog stanja.

“Prije 15 dana najprije je urađena operacija transpozicije krvnih sudova na vratu i grudnom košu, koja je izuzetno teška i komplikovana intervencija koja se do prije nekoliko mjeseci radila samo u Kliničkom centru Srbije. Nakon stabilizacije stanja i hemodinamske stabilnosti u Centru za endovaskularnu hirurgiju, odnosno u Centru za interventnu radilogiju urađen je i finiš te operacije, a to je plasiranje stenta kod disekcije torakalne aorte”, objasnio je dr Maraš.

On je istakao da je Centar za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju, zahvaljujući razumijevanju i podršci menadžmenta KCCG dobio nekoliko mladih specijlizanata, a uskoro bi trebalo još jednog, čime će biti prevaziđeni kardovski problemi od prije nekoliko godina, za duži vremenski period.

Dr Cmiljanić je istakao da je, po stabilizaciji opšteg stanja, nakon skoro nedjelju dana, urađena jedna intervencija koja se do sada nikada nije radila u Crnoj Gori samostalno.

“Dr Maraš kao šef ekipe i ja smo uradili tu intervenciju, a nakon toga je urađena endovaskularna procedura koja je protekla uredno. Ponosan sam na cijeli tim što je uradio i što smo napravili jedan veliki iskorak u liječenju naših pacijenata i zahvalan sam svima kao i rukovodstvu KCCG”, naglasio je dr Cmiljanić.

Pacijent Zlatko Plivelić iz Herceg Novoga kazao je da je kada mu je pozlilo upućen u KCCG i da je odmah nakon stabilizacije stanja, u roku od tri dana operisan.

“Nisam ni bolovao, što se kaže da imam neke posljedice nemam, juče je bila druga operacija. Reći ću samo da se i ovdje može doći, ne samo u Zagreb, Ljuljanu, Beograd”, poručio je Plivelić.

I DALJE SE NADAJU

Za maturante generacije 2020. mjera prekida odlaska u školu zbog novog koronavirusa stigla je u vrijeme njihovih planova o odlasku na fakultet, novim poslovima, kraju srednjoškolskog druženja i naravno maštanja o najvažnijoj noći u njihovom životu – maturskoj večeri. I dok još nema zvanične informacije o tome da li će se organizovati tradicionalna proslava mature, među maturantima u Crnoj Gori nada ne jenjava.

Maturant podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“, Balša Božović, smatra da bi u narednom periodu, kada opasnost od pandemije prođe, škole trebalo da organizuju proslavu.

„Čvrsto vjerujemo da će se malo kasnije, možda u narednih mjesec ili dva organizovati matursko veče i da ćemo ponovo svi da se družimo i provedemo jednu noć zajedno,“ kazao je Balša.

Balšina drugarica Nevena Đuretić, rekla je da matursko veče za njih ne predstavlja samo veče glamuroznih toaleta, profesionalne šminke i frizura, već krunu njihovog dosadašnjeg školovanja i prekretnicu ka jednom sasvim novom poglavlju života.

„Ne predstavlja samo proslavu i okupljanje, ne predstavlja samo oblačenje haljina već predstavlja krunisanje svega što smo prošli, završetak djetinjstva i ulazak u svijet odraslih. Samim tim što nismo imali maturu ni poslednje mjesece srednje škole osjećaćemo se kao da smo naglo utonuli u svijet odraslih i osjećaćemo se kao da nam fali jedan dio nas,“ istakla je Nevena.

„Pratioce smo već bili dogovorili, ko će sa kim da ide još mnogo ranije, samim tim što smo to isčekivali nekako čitav život. Ja sam takođe već izabrala haljinu i isplanirala kako ću da izgledam, kao i gotovo cijelo moje društvo,“ kazala je Navena.

Psihološkinja Darija Petović Bambur istakla je da je za maturante proslava mature bila njihova prilika da se po prvi put osjećaju kao odrasli. Istovremeno matursko veče je bila i jedna od najizvjesnijih događaja u njihovom životu.

„To jeste jedan trenutak sazrijevanja i suočavanja sa činjenicom da u životu vrlo često stvari ne idu onako kako smo mi priželjkivali i očekivali, što ne znači da i dalje ne mogu biti jako lijepe,“ poručula je Petović Bambur.

Balša i Nevena kažu da su mladi svjesni situacije, te da su se pridržavali svih mjera kako ne bi ugrozili zdravlje kako njih samih tako i njihovih najbližih. Nadaju se, međutim, da će pandemiji uskoro doći kraj te da će posljednji zajednički ples ipak odigrati.

„Vjerujem i kad se dozvoli okupljanje da ćemo, iako ne bude maturske večeri, mi da nađemo način da proslavimo kraj srednje škole – da li će to biti ovdje u našem dvorištu ili negdje drugdje uz roštilj i neko druženje da proslavimo našu srednju školu,“ zaključio je Balša.

I Petović Bambur smatra da je veoma važno da se nađe način da se matura kao simboličan, ritualan prelazak u u novo, zrelije doba obilježi.

„Imamo jedan lijep primjer ovdje u Podgorici, u podgoričkoj gimnaziji jedna djevojka je svoje matursko veče imala u krugu svoje porodice u svojoj kući, što je zaista jedan lijep način i može biti primjer kako ovaj važan momenat ipak proslaviti,“ objasnila je Petović Bambur.

I širom svijeta maturanti osmišljavaju alternativne načine da proslave svoje matursko veče – uglavnom virtuelno, u krugu porodice, a crnogorski maturnati kažu da im je u cijeloj situaciji utjeha i to što znaju da nisu sami te da njihovi vršnjaci širom svijeta prolaze kroz isto.

NPCG

Sportski i privredni ribolov počeo je danas na Skadarskom jezeru, a ribolovci moraju striktno poštovati mjere Ministarstva zdravlja propisane u cilju sprečavanja širenja zarazne bolesti Kovid – 19, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG).

Oni su objasnili i da ribolovci moraju poštovati Zakon o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi i Naredbe o ribolovnim zabranima, lovostaju i minimalnim veličinama riba i drugih vodenih organizama ispod kojih je zabranjen ulov.

Iz NPCG podsjetili su da je lovostaj na izlov šarana-krapa i ostale ciprinidne vrste utvrđen Naredbom o ribolovnim zabranama za period od 15. marta do 15. maja u cilju zaštite ribljeg fonda tokom mrijesta.

Građani mogu kupiti dozvole za privredni ribolov, kao i godišnju za sportsko-rekreativni ribolov, u Upravnoj zgradi NP Skadarsko jezero na Vranjini, radnim danima, od sedam do 15 sati.

Dnevna dozvola za sportsko-rekreativni ribolov, izdaje se u Upravnoj zgradi Parka svim danima tokom 24 časa.

Iz NPCG su rekli da je sportski ribolov dozvoljen i u nacionalnim parkovima Durmitor (Crno jezero) i Biogradska gora (Biogradsko jezero).

Ribolov na Crnom jezeru je moguć isključivo uz dnevnu sportsko-ribolovnu dozvolu koja se izdaje na licu mjesta kod dežurnog nadzornika.

“Pecanje je dozvoljeno jednim štapom pomoću vještačkih mamaca, svim danima, osim ponedjeljkom, od 14 do 19 sati. Visina naknade za obavljanje sportskog ribolova iznosi 20 eura po osobi na dan, a nedjeljom i praznicima za članove SRK „Crno jezero″ je deset eura”, kazali su iz NPCG-a.

Oni su naveli da je na Biogradskom jezeru dozvoljeno pecanje jednim štapom pomoću vještačkih mamaca uz dnevnu sportsko-ribolovnu dozvolu svim danima od osam do 17 sati.

Dozvola košta 20 eura po osobi na dan.