RADILI NA PROMOCIJI

Ugostiteljski objekti u Nikšiću su počeli sa radom, ali još uvijek je neizvjesno šta će biti sa održavanjem muzičkih i kulturnih festivala po kojima je i prepoznat grad pod Trebjesom. Bez obzira na formu u kojoj će se organizovati festivali, iz nikšićke Turističke organizacije su sigurni da će biti održan kontinuitet i da će i ove godine privući masovnu publiku bilo to uživo ili putem vebstrima.

”Sada možemo sebi dati luksuz i promovisati Crnu Goru kao korona fri destinaciju i samim tim razbiti psihološku barijeru kod svih gostiju koji planiraju da je posjete”, kazao je direktor nikšićke Turističke organizacije, Boris Muratović.

U toku ova dva mjeseca kada je sve bilo paralisano zbog pandemije Nikšić je aktivno radio na digitalnoj promociji grada putem društvenih mreža i veb platfomi.

”Sada kreće i pravi rad, u neprestanoj smo komunikaciji sa svim turističkim poslanicima iz grada, zajedno smo pripremili strategiju da se izborimo sa svim ovim, pripremamo turističku brošuru, s obzirom na sprovedenu aknketu evropskih putnika gdje je 80% njih kazalo da ovo ljeto žele provesti u aktivnostima u prirodi. Nikšić zaista ima velika prirodna bogatstva i nastojimo to i valorizovati”, kazao je Muratović.

Turističkom brošurom će promovisati seoska domaćinstva, ruralna područja, i podržati akciju kupovine domaćih proizvoda.

U KATOLIČKIM CRKVAMA

Katoličke crkve u Malesiji počele su sa službama nakon dva mjeseca pauze zbog aktuelnog korona virusa. Kako se može vidjeti na fotografijama, vjernici poštuju mjere koje je Nacionalno koordinaciono tijelo propisalo u cilju sprječavanja širenja Kovida-19.

U Crkvi Svetog Franje, u sklopu Katoličkog duhovnog centra, kako kažu sveštenici, može da primi 600 ljudi, bilo je 28 osoba.

U cilju poštovanja mjera, kako se ne bi pravile gužve, na službe dolazi po jedan član porodice.

SINOĆ U PODGORICI

Dječak, težak 2,9 kilograma, došao je na svijet sinoć u autu ispred Urgentnog centra Kliničkog centra u Podgorici. Brzom reakcijom medicinskog osoblja Urgentnog i Ginekologije, porođaj je obavljen u autu. Majka i dijete su dobro.

Specijalizant u Urgentnom centru, dr Nenad Radović, kaže da su ga pozvali i kazali da je žena u svom autu ispred Urgentnog centra i da je u toku porođaj. Kaže da su hitno istrčali iz sale, tamo su zatekli kolege, porođaj je već bio u toku.

”Naš tehničar je pridržao plod. Presjekli smo pupčanu vrpcu, beba je zaplakala. Odmah smo pozvali Ginekologiju, kolege su odmah reagovale i bile tu sa potrebnom opremom. Sada kada znamo da su beba i majka dobro, to je najveća nagrada”, priča doktor Radović.

Ginekološko-akušerska sestra Ana Đurović kaže da su dobili informaciju da je porođaj počeo i da su koleginica i ona hitno otišle da pomognu kolegama iz Urgentnog bloka.

“Shvatili smo da se događa porođaj. Koleginica i ja što hitnija pošle da pomognemo kolegama iz Urgentnog bloka”, ističe ona.

Doktorka Angela Ćorić, ginekolog akušer kaže da se i ovakve situacije dešavaju, porođaj u uslovima koje nijesu predvidjeli.

“Važno je da smo spremni da priteknemo u pomoć. Ovdje je munjevito reagovano, i od strane UC i od nas sa Ginekologije. Beba je zbrinuta. Majka je zbrinuta. One su sad na sigurnom. Majka i beba će biti dobro”, priča doktorka Ćirić.

Doktorka Azra Begović, pedijatar-neonatolog, kaže da je muško novorođenče u porodilište primljeno sinoć oko 21 sat.

“Rođeno u kolima. Dijete je dobro. Teško je dva kilograma i 900 grama, dugačko 51 cm”, kaže Begović.

DVA IZAZOVNA MJESECA

Pravi koraci i recepti za borbu sa stresom su individualni, budući da nijesu svi jednako reagovali na aktuelnu situaciju sa korona virusom, kazala je psihološkinja Anđela Novaković, gostujući u Jutarnjem programu TVCG. Ona smatra da je normalno što brinemo zbog stresa, ali i da je on odgovor našeg organizma na promjene koje se dešavaju u okruženju.

“Neko je brinuo da li će se on lično ili članovi porodice zaraziti, neko o ekonomskom aspektu, bilo dosadi. Recept za brobu sa stresom ne postoji, ali je jako bitno da u trenutku kada osjećamo simptome stresa, da smo tada pod uticajem stresora. O ovim danima, na primjer, stresor je virus korona. Kada vidimo da nam se mijenjaju navike, međuljudski odnosi, da imamo problema sa snom, tada treba da vidimo sa samim sobom, da postavimo sebi pitanje šta bi smo uradili za sebe u tom trenutku. Prethodna dva mjeseca naučila su nas da ne moramo trčati”, kazala je Novaković.

Ona je istakla da su za nama dva izazovna mjeseca, da smo prošli kroz različite faze, ali da smo našli mehanizme kako da ih prevazići.

“Od toga kako je prolazila sa situacija sa korona virusom tako smo se i mi prilagođavali, prolazili smo kroz najrazličitija raspoloženja, od straha zbog nepoznanice virusa, dosta slobodnog vremena, razdražljivost… I na dvenom nivou smo prolazili kroz različita raspoloženja, koja su išla od brige do ljutnje”, kaže psihološkinja.

Ističe da je jako bitno da radimo preventivno.

“Ne postoji potreba za trkom, da stojimo u redovima kako bismo ušli u tržni centar… Sve to može mnogo drugačije, uvijek postoji drugačiji način… Neka svako od nas nađe nešto korisno iz ova dva mjeseca, šta nam je prjalo, i da nastavimo sa tim”, zaključuje Novaković.

CGO

Na Međunarodni dan protiv homofobije, bifobije i transfobije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na potrebu funkcionalnog unaprijeđenja mehanizama zaštite prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i ostvarivanja ravnopravnosti LGBTIQ zajednice u društvu.

Iako postoji pomak u prepoznavanju i poštovanju prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori to još ne rezultira punom prihvatanju LGBTIQ osoba u crnogorskom društvu.

”Naša istraživanja to potvrđuju i kroz percepcije i stavove građana i građanki. Tako posebno zabrinjava nalaz da se homoseksualnost i dalje tretira kao bolest koju treba liječiti. Ipak, građani i građanke većinski prepoznaju ugroženost LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i da im treba pomoć u ostvarivanju prava. Stereotipno društveno uokviravanje, diskriminacija i nasilje prema autovanim ili pretpostavljenim LGBTIQ osobama, ali i institucionalno uslovljavanje dijela LGBTIQ osoba doprinose produžavanju stigmatizacije ove zajednice i njihovom strahu od neprihvatanja”, saopštili su iz CGO. 

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana protiv homofobije, bifobije i transfobije je „razbijanje tišine“.

”Ta poruka je usmjerena ka LGBTIQ osobama, ali i prema ostalim dijelovima društvima čiji su pojedinci odgovorni za stvaranje klime prihvatanja autovanih LGBTIQ osoba. Razbiti tišinu u vezi sa dijelom sopstvenog identiteta u Crnoj Gori je još rizično, jer i nalazi istraživanja opominju da je crnogorsko društvo podijeljeno kad je u pitanju podrška LGBTIQ pravima. Naši građani i građanke, kako navode, bi bili skloniji da prihvate prijatelja ili poznanika homoseksualne orijentacije nego sopstveno dijete”, navode iz CGO.

Ali, u prilog ovogodišnjem fokusu ovog dana ide većinski stav građana i građanke Crne Gore da bi javne naučne diskusije o temama i problemima vezanim za LGBTIQ osobe bile korisne za razumijevanje i prihvatanje pripadnike ove zajednice, pozitivan trend u prevladavanju stereotipa kad su u pitanju praktični izbori, kao i ogroman rast onih koji iskazuju pozitivan stav prema predavanju LGBTIQ prava iz naučno utemeljene vizure u školama.

”To sve treba usmjeriti ka stvaranju povoljne klime za unaprijeđenje poštovanje prava LGBTIQ osoba i njihovo puno uvažavanje i prihvatanje. Treba podsjetiti da je Skupština Crne Gore 2019. godine pala na ispitu razumijevanja važnosti jednakog tretmana svih njenih građana i građanki kada Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola nije uspio da se probije dalje od političkih kalkulacija dijela poslanika”, saopštili su iz CGO.

Iz Centra za građansko obrazovanje se nadaju da će 2020. godina biti prilika za popravni ispit i ispravljanjem ove nepravde jer se radi o jednom od najvažnijih zakona za LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori.

”Kriza na svim poljima, koju Kovid-19 i dalje drži aktivnom, upozorenje je i za sve propuste i slučajeve diskriminacije LGBTIQ osoba zbog nemogućnosti pristupa potrebnim medicinskim sredstvima i mehanizmima podrške, ali i izloženosti nasilju u neprihvatajućim primarnim socijalnim grupama, odnosno porodicama”, navode u saopštenju.

Međunarodni dan protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) uspostavljen je 2004. godine radi ukazivanja na nasilje i diskriminaciju koju trpe lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, inter-rodne osobe i druge osobe sa različitom seksualnom orijentacijom, rodnim identiteom ili izražavanjem, i polnim karakteristikama.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao da se poštovanjem prava svakog pojedinca, da bira i definiše sopstveni identitet, gradi inkluzivna i otvorena Crna Gora.

“Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, budimo među onima koji slave različitosti; i koji poštuju pravo svakog pojedinca da bira i definiše sopstveni identitet, i živi u slobodi i jednakosti, bez diskriminacije”, navodi se na Tviter nalogu Đukanovića.

Kako je istakao, samo tako se gradi inkluzivna i otvorena Crnu Goru, crnogorsko društvo koje prihvata i živi evropske vrijednosti.

JUTROS MIRNO

Na teritoriji rožajske opštine jutros nema aktivnih požara na otvorenom i stanje je trenutno mirno, saopštio je komandir Službe zaštite i spasavanja, Nuradin Agović, u telefonskom razgovoru za Jutarnji program TVCG. Istakao je da su u petak i subotu imali 71 požar na 18 lokacija.

Rožajska Služba, kako je kazao Agović, sa kompletnim ljudskim i tehničkim potencijalima, krenula je u borbu sa vatrenom stihijom, ali su morali da potraže pomoć od Radne jedinice šumarstva Rožaje, Komunalne policije, Vodovoda….

“Zatražili smo pomoć i od susjednih opština, ali su i oni imali istih problema, pa nijesu mogli da se pridruže gašenju požara u Rožajama. Jedno vozilo iz Plava došlo je na ispomoć, kazao je Agović.

Naglasio je da je u pomoć pritekao i veliki broj dobrovoljaca. 

“Javila se i Vojska, ali zbog jakih vjetrova vazduhopolovna jedinica nije mogla da gasi iz vazduha”, kazao je Agović

Šteta je, kako navodi, ogromna.

Izgorjela je škola, šest vikendica, garaže, štala, sijelo, popucali su daekovodi…

Agović je apelovao na sugrađane da ne pale vatru na otvorenom prostoru.

INTENZIVNO OD IDUĆE SEDMICE

Uprava za bezbjednost hrane i fitosaterne poslove je redovnim kontrolama ove godine, uočila rizike od nedozvoljenog prisustva pesticida u povrću proizvedenom kod pojedinih proizvođača u Crnoj Gori. Zato su odlučili da od naredne sedmice počnu sa intenzivnom kontrolom povrća i voća iz domaće proizvodnje. Analiza će, ističu, za proizvođače biti besplatna.

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navode da kontinuirano sprovode aktivnosti u cilju zaštite zdravlje građana Crne Gore, osiguravanjem da se na tržištu nađu samo bezbjedni proizvodi.

Kontrola se, kako dodaju, sprovodi u svim okolnostima, pa i u ovim vanrednim, tokom trajanja epidemije. Bezbjedna hrana na tržištu obezbjeđuje se kroz brojne mehanizme.

“Kroz mjere veterinarskih i fitosanitarnih programa, obezbjeđuje se zdravlje životinja i bilja, odnosno zdrava sirovina za proizvodnju hrane. Kroz kontrole inspekcije prilikom uvoza vrši se nadzor hrane koja se uvozi, a kroz program bezbjednosti hrane, vrši se nadzor, odnosno monitoring nad bezbjednošću hrane. Sve ove aktivnosti se sprovode samo sa jednim krajnjim ciljem – zaštita zdravlja ljudi”, pojasnili su iz Uprave.

Osim kontrole hrane iz uvoza, kroz mehanizme monitoringa bezbjednosti hrane, intenzivno se kontroliše hrana i iz domaće proizvodnje.

“Redovnim kontrolama ove godine, uočeni su rizici od nedozvoljenog prisustva rezidua pesticida u povrću proizvedenom kod pojedinih proizvođača u Crnoj Gori. Na bazi sprovedenih monitoringa, uočeno je da i dalje jedan broj proizvođača nema dovoljan nivo svijesti o važnosti adekvatne upotrebe pesticida i posljedicama koje mogu imati, jer su prema propisima odgovorni za bezbjednost svojih proizvoda i obavezni da sprovedu samokontrolu i dokaze o sledljivosti hrane”, ističu iz Uprave.

Stoga su, kako navode iz Uprave, u susret pojačanom plasmanu roda iz ovogodišnje sezone u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, prethodnih dana organizovala sastanke sa kompanijama koje se bave otkupom voća i povrća. Cilj je da se osigura sistem samokontrole i da na tržište, bilo domaće ili inostrano, bude ponuđeno samo bezbjedno voće i povrće.

“U narednoj sedmici počeće intenzivne kontrole, kroz koje će inspektori i ovlašćena lica iz Uprave izvršiti uzorkovanje i laboratorijsku analizu svih proizvoda na gazdinstavima, kojih ima oko 300, prema dostavljenim spiskovima od strane otkupljivača. Ova kontrola je dio monitoringa Uprave i u skladu sa tim biće finansirana kroz obezbjeđena sredstva iz budžeta Uprave za bezbjednost hrane. Znači, za proizvođače, analize proizvoda biće besplatne”, ističu iz Uprave.

U slučajevima gdje se utvrde nepravilnosti, kako dodaju, biće zabranjeno stavljanje na tržište takvih, nebezbjednih proizvoda.

“Bez obzira što domaći proizvodi nose kvalitet više kada je riječ o plasmanu na domaćem tržištu, samim tim što su svježiji i imaju kraći lanac distribucije do potrošača, osnovno je da zadovoljavaju parametre bezbjednosti hrane. Crnogorska hrana sa pravom ima reputaciju izuzetnog kvaliteta. U cilju zaštite zdravlja ljudi, ali i stečene reputacije, nećemo dozvoliti da pojedini proizvođači neodgovorni u korišenju pesticida naruše takvu reputaciju i rezultate crnogorskog sistema bezbjednosti hrane”, navpodi se u saopštenju.

Uprava će, kako su kazali, kao i do sada, kroz redovne izvještaje, informisati javnost i o rezultatima ovih kontrola.

“Podsjećamo da je Uprava za bezbjednost hrane, u periodu od juna 2017. godine do danas kroz kontrole hrane iz uvoza, zabranila stavljanje na tržište Crne Gore oko 4.000 tona hrane. Od početka ove godine, kontrolama hrane namjenjene uvozu, do sada, zabranjeno je stavljanje na tržište blizu 400 tona hrane, dominantno voća i povrća zbog visokog sadržaja rezidua pesticida”, zaključuje se u saopštenju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

NEVRIJEME KOD PLAVA

Jav vjetar nanio je juče veliku štetu u selu Brezojevice kod Plava. Kako je Portalu RTCG javio čitalac iz tog kraja, krovovi kuća su uništeni u nevremenu, a dosta stabala je oboreno. Fotografija iz Brezojevica svjedoči i da je vjetar oštetio plastenike.

POPOVIĆ (CGO)

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da su od usvajanja Zakona o državljanstvu 2008. godine do polovine marta 2020.godine, ukupno 258 lica dobila crnogorsko državljanstvo, a da taj proces ostaje netransparentan i upitan sa stanovišta dosljednog poštovanja zakona.

“CGO je prije pet godina objavio izvještaj «Počasna državljanstva – kako se i kome dodjeljuju?» u kojem su, između ostalog, data imena 203 lica koja su do početka jula 2015.godine dobila počasna državljanstva. Nakon toga smo objavili dodatnih 14 imena, pa spisak od još 33 lica zaključno sa avgustom 2018.godine. U međuvremenu smo dobili informaciju za još dva lica u 2019.godini i šest lica u 2020.godini”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Mira Popović, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija.

Na žalost, navodi Popović, nastavlja se praksa dodjeljivanja počasnih državljanstava od strane onih koji Zakonom o crnogorskom državljanstvu nisu prepoznati kao zakoniti predlagači.

“To prate rješenja sa tipskim i šturim obrazloženjima iz kojih ne možemo saznati šta je koga preporučilo za ovaj vid crnogorskog državljanstva. Podsjećamo, lica za prijem u počasno državljanstvo mogu da predlože Predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore ili predsjednik Vlade. Uprkos tome, i dalje imamo slučajeve lica koja su predložena od strane ministarstava. Ni do danas, iako na tome već pet godina insistiramo, na sajtu nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova nema spiska imena lica koja su dobila počasno crnogorsko državljanstvo niti obrazloženja odluka koje se odnose na ta državljanstva, čime se uskraćuje pravo javnosti da zna ko su ta lica i da li je zaista postojao opravdani javni interes da u privilegovanoj proceduri dobiju crnogorsko državljanstvo. Zakon o crnogorskom državljanstvu, u članu 12, navodi da to mogu biti lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore”, piše u saopštenju Popović.

Od ukupno 258 počasnih državljanstva, po dokumentaciji koju je CGO dobio, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, samo u 10 slučajeva postoji određeno upućenje na razloge dodjela državljanstva (osam državljanstava iz 2017.godine i dva iz 2016.godine).

To, smatra Popović, ukazuje da je moguće uz malo više osjećaja za javni interes dati objašnjenja da svima bude jasno ko je zaista lice kojem se dodjeljuje počasno državljanstvo i šta time dobija država Crna Gora.

“CGO ponovo poziva nadležne organe da učine javno dostupnim na svom zvaničnom sajtu, spisak lica kojima su dodijeljena počasna državljanstva, da taj spisak redovno ažuriraju, da obezbijede da samo zakonom ovlašćena lica mogu biti predlagači, kao i da svim zainteresovanim građanima i u drugim subjektima pruže uvjerljiva obrazloženja zašto je neko dobio počasno crnogorsko državljanstvo. Na taj način će se ojačati i odgovornost svih u sistemu, a preveniraće se dodjele ovih državljanstava kontraverznim licima i kršenja procedura, ali i ugrožavanje ugleda države Crne Gore”, zaključuje Popović.