I DALJE VIŠE DJEČAKA

U Crnoj Gori ne jenjava negativan trend prenatalnog odabira pola i favorizovanje dječaka u odnosu na djevojčice, kaže za Portal RTCG izvršna direktorice Centra za ženska prava Maja Raičević. Kod nas već 23 godine rađa se više dječaka nego djevojčica, a i u posljenje tri godine rađalo se 109 dječaka na 100 djevojčica što i dalje pokazuje visoko odstupanje od prirodnog odnosa novorođene muške i ženske djece (koji iznosi od 102 – 104 dječaka na 100 djevojčica).

Ni kampanja “Neželjena”, koja je prije dvije i po godine ima veliki odjek u javnosti nije dala rezultate, jer posljednji podaci Monstata, kažu da je i lani rođen 331 dječak više.

Maja Raičević, izvršna direktorice Centra za ženska prava, NVO koja je vodila kampanju “Neželjena”, kaže da u Crnoj Gori ne jenjava negativan trend prenatalnog odabira pola i favorizovanje dječaka u odnosu na djevojčice.

Krajem 2017. Centar za ženska prava pokrenuo je kampanju “Neželjena”, kojom su nastojali da osvijetle problem i podstaknu javni dijalog o uzrocima te pojave, ali i da, kako kaže Raičević, podstaknemo Vladu Crne Gore da počne da radi na rješavanju tog složenog i duboko ukorijenjenog problema, čije se posljedice već osjećaju.

Vlada je tada podržala kampanju i, kako navodi Raičević, na sastanku sa potpredsjednikom Zoranom Pažinom predloženi su koraci u pravcu rješavanja problema, a dogovren je i sastanak multisektorske radne grupe koja će raditi na konkretnim, dugoročnim mjerama.
Kasnije su zahtjeve uputili Vladi i putem peticije koju je potpisalo više od 6.000 građanki i građana.

“Podsjetiću da smo tražili da se problem prenatalnog odabira pola tretira kao rodna diskriminacija i da se u njegovo rješavanje,, pored Ministarstva zdravlja i drugoh sektora, uključi i Ministarstvo prosvjete, kako bi se usvojili obrazovni programi koji će dječake i djevojčice od malih nogu učili ravnopravnosti”, navodi naša sagovornica.

Mjere ostale na papiru

Tada je predloženo i osnaživanje mladih roditelja, posebno žena, zatim mjere za sprečavanje neetičnih medicinskih usluga čiji je cilj finansijska dobit, a ne dobrobit i interes žena i društva u cjelini.

“Nažalost, do obećanog multisektorskog sastanka i usvajanja ovih mjera nikad nije došlo. Postoji i Akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti, ali mjere koje su njime predviđene , kao ni način njihove realizacije, očigledno nisu dovoljne i zahtijevaju mnogo odlučniju primjenu”, kaže Raičević za Portal RTCG.

Podsjeća da je kampanja “Neželjena” imala odličan odziv, ali da je u pitanju volonterska inicijativa , pokrenuta bez ikakvih fondova i zahvaljujući besplatnoj podršci marketinške agencije Mac Cann.

“Za promjenu svijesti je potrebna dugoročna i dobro osmišljena kampanja koja će sa državnog nivoa biti podržana svim ovim konkretnim mjerama koje sam prethodno pomenula. Kontrola je potrebna u domenu sprečavanja neetičnih i nezakonitih medicinskih usluga , ali nikako ne smije biti usmjerena na restrikciju reproduktivnih prava žena , koja su zaštićena i međunarodnim i nacionalnim propisima”, upozorava Raičević.

Isto tako, kako dodaje, potrebna je i kontrola javne riječi koja dolazi sa zvaničnih adresa.

“Potrebne su i mjere protiv onih predstavnika državnih organa koji svojim izjavama pospješuju rodnu diskriminaciju i kreiraju okruženje u kojem je legitimno javno izgovoriti “za Crnu Goru muško dijete” kao što je to učinio rukovodilac kriznog medicinskog štaba Prof. dr Ranko Lazović na konferenciji za medije Nacionalnog koordnacionog tijela za zarazne bolesti, 6. aprila 2020. godine.Takve izjave su neprihvatljive i ne doprinose rješavanju problema, naprotiv”, poručuje Raičević.

Ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno

Novinarka TVCG Svetlana Slavujević, koja je krajem 2017. objavila veliku istraživačku priču na ovu temu, kaže da nas statistika opet opominje da je ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno.

“Podaci i svjedočanstva do kojih sam došla prije dvije i po godine tokom istraživanja selektivnih abortusa u Crnoj Gori, potvrđena su najnovijim izvještajem Zavoda za statistiku. I dalje se rađa mnogo veći broj dječaka i to nije ni malo slučajno. Djevojčice su i dalje neželjene zbog negativne patrijahalne tradicije da je muško vrednije.To su pogrešni stereotipi”, kaže Slavujević, za Portal RTCG.

Pritisak koji žene trpe je, kako navodi ona, izuzetno veliki i dolazi iz njihovog najbližeg okruženja, iz porodice.

“Svaka žena koja je uradila abortus samo zbog toga što nosi djevojčicu, ima ogroman ožiljak na duši. Potrebno je mnogo više govoriti o problemu selektivnih abortusa, jer će ovakva statistika za nekoliko godina dovesti do velikih poremećaja u društvu. Prije nekoliko godina u Crnog Gori je prema nekim istraživanjima falilo oko 3.000 žena. Danas je taj broj znatno veći”, upozorava Slavujević.

Podsjeća da je selektivni abortus, koji se događa nakon sprovedenog genetičkog testiranja, medicinski, etički i moralno neprihvatljiv i istovremeno kršenje nekoliko zakona.

“U našem društvu ne smije biti neželjene djece i potrebno je stvarati budućnost u kojoj su i dječaci i djevojčice ravnopravni”, zaključuje Slavujević.

DAN SLOBODE

Institut za javno zdravlje čestitao je Međunarodni dan slobode medija.

Iz IJZ su, tim povodom, zahvalili medijima u Crnoj Gori.

“Neka vam sloboda, javni interes i zdravlje i dalje budu najveće vrijednosti”, navodi se u čestitki.

DEKANICA SPAIĆ

Pravni fakultet je u potpunosti spreman i raspolaže svim neophodnim tehničkim i ljudskim kapacitetima potrebnim za realizaciju odluke Senata Univerziteta Crne Gore u dijelu sprovođenja predispitnih obaveza, kazala je dekanica Pravnog fakulteta prof. dr Aneta Spaić.

Za najveći broj predmeta, predispitne provjere znanja biće organizovane onlajn, upotrebom savremenih informacionih tehnoloImagegija, najavila je ona. Pritom, dodala je, imali su u vidu da aktuelna situacija ima negativan uticaj na životni standard naših studenata i drugih crnogorskih građana.

“Posebno ističemo da je riječ o tehnologijama i postupcima koji su besplatno dostupni svim našim studentima i nastavnicima. Za manji broj predmeta, koji su specifične prirode, predviđeno je da se provjera znanja obavi zajedno sa završnim ispitom u prostorijama fakulteta kada se za to steknu uslovi”, objasnila je dekanica Spaić.

Prema njenim riječima, na više od 80% predmeta organizovana je predispitna online provjera znanja u različitim formama (Zoom, Moodle, Skype, problemski zadaci, eseji-seminarski radovi…), u zavisnosti od specifičnosti samih predmeta.

“Za manji broj predmeta provjera znanja treba da bude obavljena po okončaju privremenih mjera. Kako je riječ o relativno malom broju predmeta, ne očekujemo nikakve značajnije probleme u procesu naknadne realizacije predispitnih obaveza”, dodala je Spaić.

Za studijski program Pravne nauke na Pravnom fakultetu, kaže da je struktuiran tako da gotovo u potpunosti omogućava online predispitne provjere znanja.

“Izuzetak je manji broj predmeta, ali su predmetni nastavnici i na tom planu učinili dodatne napore da blagovremeno obavijeste studente o svim relevantnim pitanjima za nastavak nastavnog i ispitnog procesa odmah po prestanku ograničavajućih mjera”, kazala je dekanica Spaić.

DJEČJA POLIKLINIKA

Već mjesec i po se na Dječijoj poliklinici radi po pravilima koja su uspostavljena zbog pandemije koronavirusa. Svi pacijent su pregledani, a hronični bolesnici su putem telefona od ljekara dobijali informacije o terapiji.

Za ostvareni rezultat dr Lola Đurišić kaže da zahvalnost duguje svima koji rade na klinici, ali jednako tako i roditeljima djece koja su trebala pomoć u predhodnom periodu od ove ustanove. 

Tatjana Debeljević, TVCG

BOLNICA U KOTORU

Bez povremenih izlazaka izvan bolničke kapije, uz kontrolosani prijem novih pacijenata, te brojne druge mjere kojima se ogranicavaju kontakti – organizovana je briga o pacijentima u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru. Među prvima u Crnoj Gori organizovali su i psihološku pomoć građanima u uslovima korone.

Niko od oko 250 pacijenata sa psihijatrije, ne može izaći izvan bolničke kapije, a prijem novih je organizovan uz prethodnu izolaciju. To su samo neke od promjena koje je korona uvela u Bolnicu Dobrota.

“Najprije smo uradili unutrašnju reorganizaciju kada je riječ o prostoru. Premjestili smo neka odjeljenja I zamijenili kako bismo oslobodili prostor za nove pacijente kako bi bili izolovani dok ne prođe period inkubacije kako bi mogli nakon toga da budu raspoređeni na određeno odjeljenje”, kazao je direktor te Bolnice Petar Abramović.

Radno-okupaciona terapija je sada uređenje dvorišta bolnice, a kontrolni pregledi vanbolničkih pacijenata obavljaju se u Domu zdravlja.

“Naš posao nije bio pretjerano težak, samo smo slijedili mjere NKT-a. Ograničili smo kretanje pacijentima i sveli ga na minimum, samo u krugu njihovog odjeljenja u pratnju medicinskog osoblja. Zabranili smo ulaske u ustanovu svima osim vozilima Hitne pomoći, policije I dostave”, kazao je on.

Uz 13 psihijatara koji brinu o pacijentima angažovan je tim psihologa I socijalnih radnika za podršku građanima.

Nevenka Macan, TVCG

KOVAČEVIĆ SAOPŠTIO

Predlog Zakona o amnestiji pravno-tehnički je dobro urađen dokument koji ispunjava sve standarde dobre kriminalne politike, smatra doktorih pravnih nauka Aleksandar Kovačević.

Zakonom o amnestiji, koji je predložila vladajuća koalicija, predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 i deset odsto za osobe koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela.

Amnestija se obrazlaže kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

„Da sam poslanik glasao bih da se zakon usvoji“, rekao je Kovačević agenciji MINA.

On je rekao da je poznato da kapaciteti crnogorskih zatvora nijesu veliki, stoga država ima pojačanu odgovornost za zdravlje ljudi koji se tamo nalaze.

„Amnestije se ne smiju često davati i to je u ovom slučaju riješeno tako što osobe na koja je primijenjena amnestija po zakonu iz 2013. godine na nju nemaju pravo“, pojasnio je Kovačević.

On je dodao da se amnestija ne odnosi na počinioce krivičnih djela koje javnost posebno osuđuje, pa neće u većoj mjeri negativno uticati na moral društva i na opštu i specijalnu prevenciju i odvraćanje ljudi od vršenja krivičnih djela.

„Amnestija je najpovoljnija za one počinioce kojima je izrečena kratka kazna zatvora ili bi bila izrečena, a to je do šest mjeseci zatvora, a koja se u savremenoj nauci krivičnog prava smatra prevaziđenom, to jeste treba je zamijeniti drugom sankcijom, ili da se izdržava u kućnim uslovima“, ocijenio je Kovačević.

On je napomenuo da se razlog donošenja ovog zakona primjenjivao u drugim državama i ranije i da je i danas taj razlog od strane pravne nauke priznat kao opravdan.

GA POZIVA

Povodom 3. maja, Međunarodnog dan slobode medija, Građanska alijansa (GA) izražava veliku zabrinutost zbog, kako navode, kontinuiranog nazadovanja slobode medija i položaja novinara u Crnoj Gori.

“Sloboda medija je jedan od osnovnih stubova demokratije društva, te zabrinjava činjenica da se danas Crna Gora, po analizama brojnih međunarodnih organizacija, nalazi na začelju po pitanju slobode medija i slobode izražavanja. Ovo je jedina oblast u kojoj se Crna Gora godinama nema čime pohvaliti i gdje se ne ostvaruje napredak”, poručuju iz GA.

Kažu da su brojni razlozi koji navode na zaključak da novinari nemaju mnogo razloga da proslavljaju ovaj dan.

“Prije svega, to su nekažnjivost za napade na medije i novinare, politički i jaki vlasnički uticaji na rad medija koji vode autocenzuri i guše slobodu urednika i novinara u izvještavanju, korišćenje medija za političke obračune, teška ekonomska situacija za rad medija, neprihvatljivo loš ekonomski položaj novinara, nepostojanje samoregulacije i odsustvo etičkih standarda u izvještavanju, te pojava sve više medija spremnih na širenje lažnih vijesti”, stoji u saopštenju GA.

U GA smatraju i da danas uređivačku politiku mahom diktiraju vlasnici, koji određuju teme i sagovornike, u cilju ostvarivanja određenih političkih interesa, uz redovno izostavljanje drugih i drukčijih.

“Sudbina novinara koji se vode principom objektivnog izvještavanja, a koje je suprotno direktivama vlasnika, često se završava obračunima usmjerenim protiv njih, usporavanjem njihovog napredovanja ili pak njihovim otpuštanjem. Takođe, duboka polarizacija medija je toliko razvijena da su kreirani tzv. analitičari koji kritikuju loš rad i principe onih „drugih“ medija, a pritom budu spremni da ćute i žmure na iste te principe i rad medija koje brane. Stoga smo nerijetko svjedoci neujednačenog i pristrasnog izvještavanja, koji svakako ne krase jedno demokratsko duštvo”, poručuju iz GA.

U ovoj fazi posebno je značajno usvojiti medijsko zakonodavstvo, odmah nakon završetka epidemije uz, kako kažu u GA, poštovanje preporuka međunarodne zajednice i civilnog sektora.

“Trenutak je i da se dođe do zaključaka po pitanju ubistva Duška Jovanovića – svi koji su radili na ovom slučaju treba da budu udaljeni iz službe zbog brojnih propusta u istrazi ovog zločina. GA poziva novinare da se zajedničkim naporima odupru pritiscima, da istraju u borbi za pravo javnosti da zna i da ne budu čuvari interesa njihovih vlasnika, bilo da se radi o državnim ili privatnim medijima. Sami novinari i urednici ovo ne mogu postići zbog čvrsto izgrađenih struktura, koji preko medija vode politčke borbe, pokušavajući da vrše uticaj na javno mnjenje. Dakle, potrebna nam je zajednička akcija svih demokratskih snaga, spremnih da daju doprinos da stvorimo vrijednosti u oblasti medija iz Volterove rečenice: „Ne slažem se sa tim što govoriš, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da to slobodno kažeš“, zaključuje se u saopštenju GA.

SINDIKAT MEDIJA

Troje hapšenih novinara, više njih otpuštenih i veliki broj ućutkanih, obespravljenih i preopterećenih, uz standardni broj neriješenih slučajeva napada na novinare – bilans je kojim se u Crnoj Gori dočekuje Svjetski dan slobode medija, saopšteno je iz Sindikata medija. Pozvali su kolege iz medija na solidarnost i ujedinjenje radi stvaranja boljih uslova za rad.

“Dok vlasnici komercijalnih medija bilježe prihode i mogu zadovoljno trljati ruke zbog obilne dobijene i najavljene novčane pomoći od države, zaposleni su u istim problemima kao i prethodnih godina. U privatnim medijima bez prava glasa i u vječitom strahu od otkaza, u lokalnim javnim emiterima mahom bez zarada, a u Javnom servisu pod raznim pritiscima i takođe u strahu od otkaza zbog javno iznijetog stava”, navodi se u saopštenju.

Poslodavci, kako je saopšteno, ni na koji način ne pokušavaju to stanje da promijene, a država, koja je zakonima garantovala neka prava radnicima, “ne pokušava poslodavce u medijima da natjera da ih primjene”.

“Jedina novost je da sve češće sami sebi daju za pravo da proglašavaju šta je lažna vijest”, navodi se u saopštenju.

Set izmjenjenih medijskih zakona, i pored brojnih najava, još se nije našao pred poslanicima i više ga niko ne pominje pa na taj način i ono malo novih prava za zaposlene koja su sadržana u predlozima ne mogu da se koriste.

“Napadi na novinare nisu riješeni i za neke, kao što je ubistvo Duška Jovanovića, jasno je da neće ni biti riješeni. Policija i tužilaštvo su saopštili da su rasvijetljenji slučajevi paljenja vozila Vijesti iz 2011. i 2014. Godine, ali nisu rekli koji je motiv tih napada. Slično je bilo prošle godine sa slučajem ranjavanja Olivere Lakić ali nakon toga se ništa nije desilo i još nema optužnice”, navodi se u saopštenju Sindikata.

Kako je saopšteno, pandemija korona virusa je donijela nove izazove.

“Pa smo prvo gledali konferencije za novinare bez novinarskih ekipa, a sada je dozvoljeno novinarima da prisustvuju konferencijama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) dok fotoreporterima i kamermanima i dalje nije”, navodi se u saopštenju.

Iz Sindikata medija traže da se to hitno promijeni jer ne vide logiku da dijelu medijskih radnika bude omogućeno dok se drugi diskriminišu.

“ Ne dozvoljava im se da prisustvuju ni događajima koje organizuju Vlada i Skupština. Pozivanje na epidemiološki rizik u ovom slučaju nije utemeljeno jer ako mogu jedni, morali bi i drugi da prisustvuju. NKT je svojom preporukom ukinuo posao fotoreporterima i kamermanima, a sa ograničenjem prava se počelo mnogo ranije što je rezultiralo otpuštanjem jednog broja kolega”, navodi se u saopštenju.

Traže i pozivaju na solidarnost koleginice i kolege.

“ Budimo solidarni sa ljudima iz medija u kojima radimo, ali i sa svim medijskim radnicima jer podjele koje nam nameću nisu i naše, ali i zato što se više puta pokazalo da smo za posledavce svi isti i da se samo ujedinjeni možemo izboriti za bolji položaj”, zaključio je Glavni odbor Sindikata medija Crne Gore.

CGO

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Centar za građansko obrazovanje (CGO) vjeruje da nije više dovoljno samo ukazivati na probleme u medijskoj sferi, već da je neophodno insistirati na njihovom rješavanju. Jasne smjernice za to postoje a odgovornost za njihovu primjenu nosi Vladi i vladajuća koalicija, saopštio je koordinator za razvoj u CGO-u Damir Nikočević.

Iz CGO ističu da je posebno značajna uloga profesionalnih i odgovornih medija u izvještavanju o kriznim situacijama, kakva je i epidemija virusa Kovid 19.

Nikočević napominje da se u godinjem izvještaju o stanju u oblasti medija kao ključni ptoblemi navode otvorena cenzura tj. slučajevi napada na novinare i njihova nekažnjivost, prikrivena cenzuru koja koja ugrožava finansijsku održivost medija.

”Kako bi neke naredne dane Svjetskog dana slobode medija mogli obilježiti sa više zadovoljstva, neophodno je da crnogorske vlasti odustanu od pokušaja da sve medije stave pod svoj kišobran i da osiguraju zakonodavni i praktični okvir za razvoj medijskih sloboda”, navodi se u saopštenju.

To, kako se navodi uključuje nedvosmislenu političku volju da se sprovedu  preporuke kao što je intenziviranje istraga slučajeva napada na novinare i imovinu medija i usvajanje Prijedloga Zakona o medijima.

“Uz sljedeće intervencije:  jačanje pozicije i odgovornosti glavnog urednika uz povećanje zaštite njegovih prava, funkcionalno uvažavanje pluralnosti i autonomnosti rada samoregulatornih tijela, svođenje prioriteta Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija na manje oblasti šireg obuhvata, jačanje odgovornosti osnivača medija i glavnog i odgovornog urednika uz zaštitu novinara za objavljeni medijski sadržaj”, saopštio je Nikočević.

Takođe smatzraju da je neophodno smanjenje rokova za intervenciju medija na neprimjerene komentare uz prateće sankcije i zaštita novinarskih izvora u skladu sa međunarodnim standardima.

“Usvajanje Prijedloga Zakona o RTCG uz izmjene koji obezbjeđuju suštinsku finansijsku i uređivačku nezavisnost RTCG-a i upravljačkih organa RTCG-a, usvajanje novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama po modelu NVO Media centar, raspisivanje konkursa za izbor novih savjeta RTCG-a i AVM-a i sprovođenje tih izbora po novim zakonskim rješenjima koji uključuju intervencije u dijelu jačanja nezavisnosti i pluralnosti članova tih savjeta”, navodis e u saopštenju.

Predlažu i stvaranje praktičnih uslova za regulatora medija i za javni medijski servis da rade bez političkog uplitanja.

“Podršku samoregulaciji kroz uspostavljanje godišnje novčane nagrade za samoregulatorno tijelo koje najbolje obavlja svoj posao. Podršku inicijativama za uvođenje medijske pismenosti u formalni obrazovni sistem i kreiranje plana njihove primjene uz uključenje obrazovnih institucija, medijskih organizacija i NVO koje se bave medijima”, navodi se u saopštenju.

CGO će, kako je naveo Nikočević, insistirati na suštinskim izmjenama zakonodavnog okvira i valjanoj primjeni tih zakona u skladu sa onim tim izmjenama koje obezbjeđuju održivost medija, razvoj profesionalnog novinarstva i kreiranje ambijenta u kojem će se suziti prostor za političke i druge pritiske.

ĐUKANOVIĆ MEDIJIMA

Povodom svjetskog dana slobode medija koji se obilježava sjutra, 3. maja, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je poruke podrške medijima u Crnoj Gori za profesionalno i slobodno izvještavanje.

On je u Tviter objavi naglasio da se Crna Gora na Svjetski dan slobode medija pridružuje ovogodišnjoj kampanji Ujedinjenih nacija pod sloganom “Novinarstvo bez straha i favorizovanja”.

„U vrijeme pandemije  Kovida-19 posebno je važno zaustaviti širenje lažnih vijesti i dezinformacija. Podrška medijima u Crnoj Gori za profesionalno i slobodno izvještavanje“, saopštio je predsjednik Crne Gore na svom Tviter nalogu.