PLAKETA UCG

Nagrada za završene studije sa najboljim uspjehom iz oblasti tehničkih nauka, Plaketa Univerziteta Crne Gore, ove godine pripala je studentu Pomorskog fakulteta u Kotoru Krstu Šućuru.

To je odlučeno na sjednici Senata  Univerziteta Crne Gore, na prijedlog vijeća Pomorskog fakulteta Kotor, a nagrada će Šućuru biti dodijeljena na naknadno organizovanoj prigodnoj svečanosti i dodjeli plaketa i diplom.

On je fakultet završio sa prosječnom ocjenom 9,93.

“Nagrada za najboljeg studenta u oblasti tehničkih nauka, za koju sam izabran ove godine jeste dodatno priznanje rada i truda koji sam u kontinuitetu ulagao. Ovo postignuće će služiti kao motivacija za dodatno usavršavanje kako u stručnom tako i u životnom pogledu”, rekao je najbolji student Pomorskog fakulteta Kotor.

Da bi došli do uspjeha, kaže Krsto, moramo biti spremni i na određena odricanja.

“Odricanje je bilo svakako sastavni dio ovog procesa, ali bih to isto odricanje okarakterisao kao neophodnu žrtvu koju je potrebno preuzeti kako bi se došlo do boljih rezultata”, rekao je on.

Kada je riječ o aktivnostima na fakultetu, a tiču se sticanja određenih znanja i vještina, Šućur se bavio laboratorijskim vježbama i radom na simulatorima za koje kaže da su ključni faktor u sticanju viještina koje se kasnije potpuno primjenjuju u praksi.

“Aktivnosti na Pomorskom fakultetu obuhvataju sve u opsegu od izučavanja različitih prirodnih nauka, pa do sticanja znanja o načinu rada modernih tehnologija, kako u povezanosti sa pomorstvom, tako i generalno u životu i na kraju dobijanju svijesti o prirodi rada i funkcionisanju različitih sistema organizacije u industriji koja obuhvata čitav svijet kao što je pomorstvo”, dodao je Krsto.

Nakon završetka osnovnih studija, Krsto će nastaviti sa daljim studijama i uporedo graditi karijeru u pomorskoj industriji, što za njega predstavlja veliku motivaciju sada.

“Motivaciju tokom studija su činili jasno definisani ciljevi i određena vizija osobe koja želim da budem u budućnosti, sa dodatnim akcentom na razvoj sopstvenih viještina i znanja, kao nečega što doprinosi ne samo mom usavršavanju već i dodatnom razvoju društva”.

Budućim studentima šalje poruku da Pomorski fakultet u Kotoru predstavlja jednu veoma perspektivnu ustanovu i pruža mogućnost da budete dio svjetske industrije koja je univerzalna.

“I na taj način usavršite sebe po svjetskim standardima i budete konkurentni na svjetskom tržištu. Pomorstvo je veoma interesantna industrija koja se stalno mijenja i zahtijeva visoko znanje i vještine koje se vrednuju iznad svega ostalog, i kao sastavni dio sebe nosi velike odgovornosti, ali i zasluge, opasnosti ali i poštovanje, odricanje ali i nagrade i predstavlja jednu veliku životnu avanturu i pouku”, zaključio je Šućur.

ĆESTITKA OEBS-a

Svjetski dan slobode medija, več 25 godina predstavlja godišnji podsjetnik da je sloboda medija kamen temeljac u svakom demokratskom društvu, kazala je šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije, povodom Dana slobode medija koji se obilježava sjutra, 3. maja.

Čestitajući crnogorskim novinarima ovaj poseban dan, Davije je dodala da ovog 3. maja novinari i medijski profesionalci odvoje trenutak i budu ponosni na ulogu koju su odigrali tokom krize izazvane koronavirusom, pružajući objektivno i aktuelno izvještavanje.

„Novinarstvo bez straha ili naklonosti“, ovogodišnja tema Svjetskog dana slobode medija, usredsređena je na nezavisno i profesionalno novinarstvo u sve složenijem medijskom okruženju.

Šefica Misije Davije je napomenula da se ova tema podudara sa programskim pristupom Misije koji podržava pluralističke, nezavisne i profesionalne medije koji doprinose razmjeni mišljenja i ideja.

„Misija će nastaviti da podržava medije u njihovim naporima da odigraju konstruktivnu ulogu u crnogorskim demokratskim reformskim procesima“, kazala je Davije.

ŠEHOVIĆ

Svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori poslato je uputstvo za ocjenjivanje sa jasnim instrukcijama u vezi sa izvođenjem ocjena za četvrti klasifikacioni period i konačnih ocjena, a u skladu sa realnom mogućnošću da se školska godina završi od kuće, saopštio je ministar prosvjete Damir Šehović. Roditelji će ocjenjivanje moći da prate preko aplikacije.

Kako su djeca bila u klupama skoro tri tromjesečja, moguće je na racionalan način i uvažavajući situaciju, izvesti ocjenu, smatra on, i to na principima podrške i pomoći učenicima.

“Ono što je novina, jeste da je sa Telekomom urađena i mobilna aplikacija Dnevnik putem koje će roditelji još lakše i preciznije moći da prate svaku promjenu u vezi sa školom, uključujući naravno svaku ocjenu koja bude unesena u dnevnik”, kazao je ministar napomenuvši da poseban senzibilitet treba imati prema učenicima čije porodice žive u otežanim socio-ekonomskim uslovima i obrazovno nepodsticajnom okruženju.

Kada je riječ o osnovnim školama, ključno usmjerenje jeste da se za ocjenu četvrtog klasifikacionog perioda odnosno tromjesečja, mora imati u vidu situacija, što znači da bi ocjena trebalo značajno da se oslanja na kreativnost, aktivnost, ažurnost i uključenost učenika u proces učenja od kuće, te njegov odnos prema radu.

“Takođe, dijete ne smije biti oštećeno, što ne znači poklanjanje ocjena već da, ukoliko nastavnik ima dilemu, ocjenu treba da izvede na način koji đaka neće dovesti u položaj nepovoljniji od zasluženog”, navodi se u saopštenju.

Osim toga, završna ocjena kod osnovaca, uzimajući u obzir činjenicu da se praćenje postignuća ne može izvršiti na standardni način, mora u velikom dijelu biti zasnovana na periodu prije obustave klasične nastave, te na učešću učenika u procesu učenja na daljinu nakon obustave nastave.

“Stoga zaključna ocjena ne bi, ukoliko je to realno i moguće, trebalo da bude niža od ocjena iz prethodnog perioda odnosno polugodišta i trećeg klasifikacionog perioda”, kazao je ministar.  

Takođe, potrebno je đacima, ukoliko nijesu zadovoljni, dati mogućnost da poprave ocjenu. Pismeni zadaci za četvrti klasifikacioni period odnosno četvrto tromjesečje se neće organizovati.

Kada je riječ o srednjim školama, uputstva se takođe baziraju na sličnim principima, te na potrebi da se prati angažovanost učenika i da se ocjena izvodi na pedagoškim principima, uvažavajući realne okolnosti.

“Prosvjetni radnici su još jednom pokazali da su temelj društva, te su upravo oni, svojim entuzijazmom i posvećenošću, održali sistem prosvjete i u ovim momentima. Nemam nikakve dileme oko toga da će tako biti do kraja, odnosno da će znati da odgovore zahtjevnom zadatku, a to je da pri ocjenjivanju uvažavaju okolnosti, razumiju i podrže učenike, a istovremeno budu realni i jednakih kriterijuma za sve”. zaključio je Šehović.

Uputstvo je rezultat rada ekspertskog tima sačinjenog od predstavnika Univerziteta, Udruženja pedagoga, Zavoda za školstvo i Ministarstva prosvjete.

BJEKOVIĆ

Borba za slobodu medija u Crnoj Gori otvoren je proces i zahtijeva združen napor više odgovornih subjekata u cilju unapređenja radnih uslova, odsustva pritisaka i ekomomske stabilnosti, poručio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.

On je, povodom 3.maja – Dana slobode medija, kazao da je u period neizvjesnosti i izazova, usljed pandemije virusa Covid19, podsjetio nezamenjivu ulogu novinara u pouzdanom i pravovremenom informisanju javnosti i značaj koji imaju u svakom demokratskom društvu.

„Dok su građani u strahu od nepoznate bolesti sveli svoje aktivnosti na neophodni minimum i iz kuća obavljali sve moguće radne obaveze, vi ste sa kolegma širom svijeta bili i ostali jedni od heroja ova priče“, istakao je Bjeković.

U prvi plan, kako je rekao, došao je odgovoran i profesionalan rad, što je veoma doprinijelo ukupnoj atmosferi u društvu.

„Borba za slobodu medija u Crnoj Gori i dalje je otvoren proces i zahtijeva združen napor više odgovornih subjekata kako bi doprinijeli unapređenju radnih uslova, odsustvo bilo kakvih pritisaka, sigurnost radnog okruženja i imovine medija, kao i ekomomsku stabilnost“, naveo je Bjeković.

On je rekao, taj proces ne trpi dalja odlaganja budući da se već duže u toj oblasti ne bilježe osjetna poboljšanja.

Kako je dodao, u susret Danu slobode medija, institucija Ombdusmana pridružuje se Generalne sekretarke Savjeta Evrope Marije Pejčinović Burić, koja je pozvala vlade da izbjegnu neopravdana ograničenja slobode medija tokom krize COVID-19 i upozorila je da se situacija ne smije koristiti za ućutkivanje ili ometanje novinara.

S timu vezi, Bjeković je ponovio da pritvor novinara mora uvijek biti samo krajnje nužna mjera u suzbijanju nezakonitih radnji i trajati najkraće moguće vrijeme.

„Čestitam vam ovaj važan datum sa željom da se generalno položaj novinara što prije poboljša u vremenu koje dolazi“, poručio je Bjeković.

OD NAREDNE SEDMICE

Radnici gradskog preduzeća Zelenilo posadili su još 35 sadnica platana od predviđenih 50 od Tržnog centra Delta City prema benzijskoj pumpi LukOil na Cetinjskom putu. Ostatak sadnica biće posađen tokom naredne sedmice, budući da se sadnja realizuje ručno, a iskop sadnih jama oprezno, kako ne bi došlo do prekida strujnih kablova, kao i zbog trenutnih vremenskih prilika, saopšteno je iz PG Biroa.

Realizacijom ove sadnje Podgorica dobija drvored od 125 platana u dijelu grada koji je, kako se navodi,  inače veoma frekventan i koji građani svakodnevno koriste za šetnju i rekreaciju.

“Glavni grad Podgorica duguje zahvalnost kompaniji Ribnica Commerce na vrijednoj donaciji 50 platana. Zadovoljstvo je što se velike i kredibilne kompanije pridružuju ovakvim akcijama i uviđaju značaj zajedničke borbe za očuvanje životne sredine”, navodi se u saopštenju.

Platan je stablo za koje je inače karakteristična velika krošnja i brz rast, kao i otpornost na različite vremenske prilike. Raste na gotovo svakom zemljištu, na osunčanim položajima. Odlično podnosi dim, prašinu i aerozagađenje.

“Predstavlja omiljeno drvo u urbanim sredinama. Mnogi bulevari svjetskih metropola duguju dio svog šarma upravo ovom prelijepom drveću. Može doživjeti starost i do 500 godina, a procjenjuje se da je upravo najstarije drvo u našem gradu platan”, objasnili su iz Glavnog grada.

SNP ZAHTJEVA

Socijalistička narodna partija (SNP CG) poziva nadležne državne službe da se dogovore oko pitanja izgradnje nove Infektivne klinike Kliničkog centra Crne Gore, da se provjeri gdje je novac koji je izdvojen za tu namjenu još 2018. godine uz podršku Evropske unije, da se konačno dâ precizan datum početka izgradnje Klinike.

Iz SNP-a napominju da je cjelokupna situacija u Crnoj Gori i prije početka pandemije korona virusa zahtijevala ozbiljno ulaganje u osavremenjavanje uslova u zdravstvenim ustanovama.

“Na nedavno održanom premijerskom satu predsjednik Vlade Duško Marković saopštio je da će sva sredstva od donacija sakupljenih tokom trajanja pandemije virusa korona biti iskorišćena za izgradnju nove Infektivne klinike. Jedna, reklo bi se, dobra i racionalna ideja, sadrži “mali” problem. Naime, o izgradnji infektivne klinike se govorilo mnogo posljednjih godina, a konačno sredstva za ovu namjenu izdvojena su 2018. godine, uz podršku Evropske unije. SNP  pita premijera da li je loše informisan ili je u pitanju pretenzija da se građani uvjere da vlast zaista brine o njihovom zdravlju i tako pokuša osvojiti još neki glas na predstojećim izborima?”, navodi se u saopštenju.

Iz SNP-a kažu da ostaje nejasno da li su i na šta utrošena sredstva iz budžeta i iz IPA fondova EU, “kada cijela crnogorska javnost zna da za novu Infektivnu kliniku nije postavljen ni kamen temeljac”.

BOGDANOVIĆ

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović uputio je danas čestitku povodom 3. maja -Svjetskog dana slobode medija.

„Pandemija korona virusa iznova je, na globalnom nivou, aktuelizovala ulogu i značaj medija i njihovo djelovanje u javnom interesu. Pluralno, pravovremeno, na činjenicama i kredibilnim izvorima zasnovano javno informisanje u Crnoj Gori za vrijeme krize izazvane pandemijom, pokazalo je održivost vitalnog mehanizma i izvorne uloge medija u izvještavanju i edukovanju građana o svim bitnim pitanjima”, naveo je Bogdanović.

Sanirajući posljedice krize sa visokom odgovornošću i javnom sviješću o značaju održivosti pluralizma medijske scene, Vlada Crne Gore pružila je, kako podsjeća Bogdanović, finansijsku kao i druge institucionalne mehanizme podrške medijima u cilju kako unapređenja poslovnog ambijenta, tako i snaženja slobode medija kao temeljnog ljudskog prava.

Imajući u vidu pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, kao temeljno ljudsko pravo i osnov demokratije, ministar Bogdanović napomenuo je da je dužnost društva da na svim nivoima kontinuirano unapređuje, poštuje i ukazuje na važnost novinarske profesije, ali i objektivnog i profesionalnog izvještavanja, kao bazičnog principa evropskog sistema vrijednosti.

„U tom kontekstu, Crna Gora aktuelnom revizijom medijskih zakona nastavlja da unapređuje medijski ambijent, u skladu sa najvišim evropskim standardima o čemu svjedoče i završne pozitivne ocjene u ovom procesu višestruke monitoring analize eksperata Savjeta Evrope i Evropske komisije“, poručio je u čestitki ministar Bogdanović.

Svjetski dan slobode medija, kako je napomenuo, istovremeno je prilika i podsjetnik za sve subjekte društva – vladin i nevladin sektor, akademsku i medijsku zajednicu, da shodno civilizacijskim iskustvima i vrijednostima, afirmišemo i podstičemo slobodu i unapređujemo nezavisnost medija kao demokratsko dobro i najširi debatni forum svih pitanja bitnih za razvoj, stabilnost i evropsku perspektivu društva.

„U tom duhu, znajući da prava podrazumijevaju i odgovornosti, i kao građani i kao društvo s razlogom očekujemo od medija poštovanje temeljnih principa profesije i etičkih standarda samoregulacije u javnom interesu.  U ime Ministarstva kulture i svoje ime, svim medijskim poslenicima upućujem iskrene čestitke povodom Svjetskog dana slobode medija“, navedeno je čestitki ministra Bogdanovića.

ISTRAŽIVANJE

Tokom krize izazvane koronavirusom, roditelji su u mnogo većem procentu podržavali medijsku pismenost djece kroz razgovor s djetetom o tome šta prati na televiziji i internetu i ograničavanje vremena koje dijete provodi uz medije, ali se nije značajno povećao broj roditelja koji ograničavaju medijske sadržaje koji im djeca prate.

To su rezultati posljednjeg istraživanja koje je Ipsos, uz podršku UNICEF-a, sproveo na nacionalno reprezentativnom uzorku roditelja djece uzrasta 4‒17 godina.

Prije krize je tek nešto više od jedne trećine roditelja (38%) razgovaralo s djecom o tome šta prate na TV-u i internetu, a sada to radi preko dvije trećine roditelja (70%).

„Naglo povećanje ove prakse tokom mjesec dana društvene distance ukazuje na to da je roditeljima u normalnim okolnostima vjerovatno glavni izazov da nađu vrijeme da razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate u medijima. Na ovaj zaključak ukazuje i skok u broju roditelja koji ograničavaju vrijeme koje dijete provodi uz medije – sada to radi većina (62%), a prije krize je to radilo pola roditelja (49%)“, objašnjava direktor Ipsosa za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Međutim, broj roditelja koji ograničava sadržaj koji im dijete prati u medijima nije se značajno povećao – nešto više od pola roditelja je to radilo prije krize kao i sada.

Samo je jedan manji procenat roditelja iskoristio to što su kulturne institucije obezbijedile besplatne sadržaje za djecu i mlade u medijima.

Tek nešto više od četvrtine roditelja (27%) kaže da je češće nego prije krize izazvane koronavirusom gledalo pozorišne predstave zahvaljujući njihovom emitovanju na televiziji.

Još manje roditelja, samo 15%, kaže da je s djecom sada više bilo u muzeju nego prije krize zahvaljujući virtuelnim posjetama preko interneta, koje su omogućene tokom ovog perioda.

„Ključna poruka naše kampanje medijske pismenosti je ’Birajmo šta gledamo, čitamo i slušamo’, jer uticaj medija, prije svega, zavisi od sadržaja koje pratimo. Kvalitetni medijski sadržaji mogu da podrže razvoj djece, kao i njihova analiza kroz razgovor s djecom. Stoga pozivamo roditelje da nastave da razgovaraju s djecom o medijima i da im ograničavaju ne samo vrijeme, već i sadržaje koje prate”, poručuje koordinatorka komunikacija u UNICEF-u u Crnoj Gori Jelena Perović.

Svaki drugi roditelj kaže da je tokom ovog perioda više nego ranije s djecom igrao društvene igre, fizički se rekreirao i spremao jela.

„Dobro je da su roditelji višak vremena s djecom iskoristili za oflajn aktivnosti i time doprinijeli uspostavljanju ravnoteže između vremena koje djeca provode ispred ekrana i onog koje je za druge aktivnosti”, ističe psihoterapeutkinja Darija Petović-Bambur.

Skoro svi roditelji (94%) su srećni jer su tokom ovog perioda imali priliku da provode mnogo više vremena s djecom. Tek svaki deseti roditelj kaže da se tokom ovog perioda dosađivao ili da nije znao kako da ispuni vrijeme s djecom.

Ovo je četvrto istraživanje koje je Ipsos sproveo, uz podršku UNICEF-a, tokom krize izazvane pandemijom COVID-a-19. Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje sastoji se od 804 roditelja djece uzrasta 4‒17 godina, u Crnoj Gori. Prikupljanje podataka obavljeno je kroz telefonsku anketu s upitnikom prosječne dužine od 15 min, u periodu od 25. do 29. aprila tekuće godine.

DEMOKRATE

Demokrate Crne Gore poručuju da su zaprepašćeni informacijom da Ministarstvo ekonomije razmatra ukidanje neradne nedjelje i dodaju da za takav potez nem opravdanja.

“Nedostatak osjećaja za potrebe zaposlenih u trgovinama zaista je prešao sve granice. Pored odsustva bilo kakave zaštitie države u odnosu na njihova prava iz radnog odnosa, sada se želi ukinuti i taj jedan dan za odmor”, navodi u izjavi za medije, potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović.

U demokratskim društvima, kako ističe Popović, neradna nedjelja u trgovinama je odavno uvedena, a u Crnoj Gori izborena nakon višemjesečne borbe.

“Ako je u nekom sektoru vidljiv neprekidan rad zaposlenih, onda je to u marketima, pa se taj jedan slobodan dan koji je zakonski utemeljen ne bi smio ni po koju cijenu dovoditi u pitanje. Takođe, dominantna radna snaga u trgovinama su žene koje inače nisu zaštićene od neprekidnog procesa rada i nerazumijevanja poslodavaca, pa je neradna nedjelje neophodna i opravdana”, kaže Popović.

Ona navodi i da su izgovori za ukidanje neradne nedjelje zbog gubitaka trgovinskih lanaca neopravdani.

“O tome svjedoče gužve u svim marketima i povećan promet ostalim danima, tako da neradna nedjelja ne može uticati na visinu prihoda. Drugo, građani Crne Gore su stekli navike, pokazali razumijevanje i prihvatili neradnu nedjelju. Takođe, država mora prevashodno da vodi računa o pravima zaposlenih i njihovom zdravlju, pa se te vrijednosti ne smiju žrtvovati zbog profita”, navela je Popović.

Crna Gora, kako ističe Popović, treba da bude ponosna na radnice u marketima, apotekama i svim trgovinama koje su bile prve na udaru pandemije.

“Upravo su one pokazale hrabrost, solidarnost i požrtvovanje izlažući sebe i svoje porodice visokom stepenu rizika od zaraze. Umjesto zahvalnosti, Vlada Crne Gore sada želi da pogazi tu činjenicu i kazni hrabre radnice uvođenjem radne nedjelje. To je nedopustivo, neodgovorno i ponižavajuće”, zaključila je Popović.

BORO KONTIĆ

Kada su ga novija balkanska historija i karijera doveli u Švajcarsku, moj se brat osjećao pomalo kao junak jedne pjesme francuskog lirika Žaka Prevera. U pariškom telefonskom imeniku, koji mu se iznenada nađe u rukama, uočava da nema njegovog prezimena. Niti jednog Dicona u Parizu, konstatira Preverov Dicon, navodi novinar Boro Kontić u autorskom tekstu, koji prenosi Pobjeda.

Piše: Boro Kontić

Sve do jednom. U bratovom inboxu osvanula je poruka iz Bazela, na njemačkom jeziku. Potpisana francuskim imenom ali crnogorskim prezimenom. Nabasao je na podatke mog brata u jednom ljekarskom priručniku i pita: Jesmo li rod?

Najstariji, poznati mu, predak došao je u Bazel sredinom 19. vijeka, iz Istre, tačnije grada Buzeta. Stigao je kao Italijan i drugog jezika, osim italijanskog, nije znao. Danas, poslije nekoliko generacija, njegov potomak nosi isto, naše prezime i živi na istom mjestu, tromeđi Švajcarske, Francuske i Njemačke.

Podastrto je porodično stablo. Jedina mogućnost odgovora, vidljiva u porodičnoj hronici, nudila se u podatku da je svo preživjelo bratstvo početkom 18. vijeka, nakon pohare paše Ćuprilića, napustilo Katunsku nahiju i stiglo u Grbalj koji je tada bio pod jurisdikcijom Mletačke republike. Nakon dvadeset godina su se, ali ne svi, vratili u Pješivce. U međuvremenu, kazuju dokumenti, neki su nastavili svoje zapadno putešestvije, preko Dalmacije, Like do Istre. I evo, moguće, do Švajcarske?

FAŽANA

U pozno ljeto prošle godine bio sam u istarskoj Fažani na medijskom festivalu. U lijepom gradiću preko puta Brijunskog arhipelaga sjetio sam se priče o nesuđenom bazelskom bratstveniku. Pauze između festivalskih sesija svojski sam utrošio pokušavajući pronaći tragove koji bi doprinijeli njenom odgonetanju.

Samo par kilometara od Fažane je selo Peroj koje se bilježi kao mjesto gdje Crnogorci žive duže od trista godina. Nikola Škoko, jedan od onih koji ljubomorno čuvaju dokumente, precizirao mi je ponosno: 362 godine!

Bilo je zanimljivo slušati ga kako sažima stoljeća. Od sredine 16. do sredine 17. vijeka, između 1527. i 1631. godine, Istrom ali i velikim dijelom današnje Italije harale su kuga i kolera. Prepolovile su stanovništvo.

U Istri je preostala trećina stanovnika. U Puli tek pedesetak ljudi. A Peroj kao i brojna sela Istre doslovno su se ispraznili. U isto vrijeme druga vrsta nevolje natjerala je Crnogorce da tražeći bolju sreću stignu u ove krajeve. Jula 1657. mletačka vlast izdaje odobrenje za nekoliko tih porodica koje stižu u pusti Peroj. Iz tog vremena datira Perojska povelja koju je sročio i potpisao Girolamo Priuli, ondašnji providur. U povelji se „Michu Brajkovichu i popu Michielu Lubosini (Ljubotin, očigledno po imenu kraja iz kojeg su došli) sa pet porodica dodjeljuje zemlja u Peroju“.

Peroj je po nečemu historijski izuzetak. Naime, sve dozvole za nastanjivanje Mletačke republike bile su uslovljene prihvatanjem katoličanstva. Grupa iz Peroja istrajala je u zavičajnoj vjeri. Sačuvali su govor i pismo. Sto i više godina nakon dolaska u Peroj izgradili su pravoslavnu crkvu. U međuvremenu su istim tragom pristizale nove crnogorske porodice. Taj put se protezao zaleđem Jadranskog mora ka zapadu. Sve dok se, evo, ne ispostavi da je krećući iz Povije preko Boke, Dalmacije, Istarskog Buzeta, granajući se, stigao i do Bazela.

LITIJA

O kugi i koleri koje su, sa prekidima, trajale više od sto godina i koje su gotovo uništile Italiju i Istru, pokušao sam se obavijestiti tragajući po starim dokumentima. Uz opasku starog hroničara da je: „opšti pojam neodređen i dosta zbrkan jer je sastavljen više od mišljenja nego od događaja“.

Hronike, primjerice, kazuju da se strahujući od karantina nisu prijavljivali zaraženi. Da se za novac moglo izdejstvovati lažno uvjerenje. Ljekari su, zbog njihovih naloga o spaljivanju odjeće, zatvaranju kuća i odvođenja zaraženih u lazaret, bili izloženi pogrdama a ponekad i kamenovanju.

Nerijetko su imenovani neprijateljima otadžbine. Najumjereniji su ljekare korili zbog tvrdoglavosti a oni ostali su ih proglašavali varalicama i spletkarima koji bi da profitiraju na masovnom strahu. Kad se više nije moglo poricati širenje zaraze, uzrok se tražio izvan zdravog razuma. Naročito su na cijeni bile priče o trovačima ponaosob strancima. Spoljni su znaci kao nošnja i narječje bili kobni za mnoge putnike. Naravno kuga je imala katastrofalne ekonomske posljedice. Prazna je blagajna natjerala vijećnike da zatraže obustavu poreza i državnu potporu u novcu. Namjesnik im je, uz sažaljenje za situaciju, odgovorio da će se o njihovim zahtjevima: ,,postarati na najbolji način koji mu vrijeme i sadašnje prilike budu dopustili“.

UPOTREBA MOŠTIJU

Kuca se i na nebeska vrata. Zahtijevala se litija koja bi prošla kroz Milano sa moštima sv. Karla. Tadašnji kardinal je, kaže hronika, odbio to iz više razloga. Smatrao je to proizvoljnim sredstvom. Upozoravao je da će se: „ako dejstvo ne odgovori uzdanju, litija pretvoriti u sablazan“. Zdrav razum pastira nije odvratio vijećnike od agresivnog nauma. Svjetina je to, piše hroničar: „s grajom zahtijevala“. Te letargično zaključuje: „To je sve što je pamet jednoga čovjeka mogla protiv sile svog vremena i protiv navaljivanja množine“. I tako, litija je krenula.

Opis litije u Milanu je srednjovjekovna slika. Naprijed su žene s koprenom na licu, najčešće obučene u kostrijet. Potom esnafi sa barjacima. Slijede bratstva, fratri i sveštenstvo. U središtu su četiri kanonika koji nose svečev ćivot. Hroničar slikovito bilježi: ,,kroza stakla vidjelo se svečevo tijelo, u sjajnoj episkopskoj odeždi s mitrom na glavi; na smežuranom licu još su se mogli prepoznati tragovi njegovoga lika za života kao što ga predstavljaju na slikama“. Iza je kardinal a za njim sveštenstvo, državni dostojanstvenici, vlastela i, napokon, nepregledna povorka svakovrsnog građanstva. Litija je prošla kroz sve gradske četvrti očekujući čudo.

I? Bi li, da parafraziram naslov slavnog De Sikinog filma, čuda u Milanu? Sjutradan je pomor kuge porastao u svim redovima građanstva, po svim gradskim četvrtima, tako strahovitim skokom da nije bilo čovjeka koji nije uviđao da je tome uzrok litija.

Ali, navodi hroničar: „Čudna li je i bijedna li je snaga opšte predrasude“. Naime, većina je bila sklona da ishod pripiše već pomenutim trovačima koji su se „ubacili“ u litiju i tako onemogućili čudotvorno djelovanje svečevog ćivota. Broj mrtvih se iz dana u dan povećavao četvorocifrenim brojevima. Računa se da je kuga ovaj put od 200 hiljada stanovnika Milana pokosila 140 hiljada. Pojava komete u godini kuge rasplamsala je već ionako raspojasano bezumlje. Uzrok pomora sada je bio dvostruko prepoznat. Uvijek se, na sreću, makar i usamljen, oglasi trezven glas. Te jedan takav hroničar zaključuje: „Uoči smrtne bolesti vide se čudesa“.

EPILOG

Povremeni izlet u stare hronike je poželjan jer shvatiš da „ništa novo pod kapom nebeskom“. Priču nesuđenog bazelskog bratstvenika nisam do tančina odgonetnuo. Ali, mi se u svjetlu prošlih događaja još jasnije predstavila slika današnjice koju je aktivirao kovid-19.Virus doduše jeste nov ali je ostalo poznato. Nedorasla politika, agresivni „ribari ljudskih duša“ i podatna svjetina.