MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković čestitao je 3. maj – Svjetski dan slobode medija, uz ocjenu da su crnogorski poslenici javne riječi, u kompleksnom vremenu krize izazvane pandemijom koronavirusa, pokazali da profesionalizam i društvena odgovornost treba da budu temeljni pricipi medijskog djelovanja.

„Svjet je kroz istoriju prolazio kroz različite izazove i krize, ali potreba građana da pravovremeno i tačno budu informisani, uvijek je opstajala kao temeljna demokratska vrijednost. Mediji u Crnoj Gori bili su važan činilac u borbi institucija protiv koronavirusa, a profesionalan odnos i otpornost, izuzev u izolovanim slučajevima, imali su i prema izuzetno opasnoj pojavi lažnih vijesti“, navodi se u čestitki predsjednika Vlade.

Zbog svega navedenog, premijer Marković je iskazao zahvalnost i poštovanje svim medijskim poslenicima u Crnoj Gori, uz poruku da Vlada nastavlja da bude posvećena slobodi i zaštiti novinara i medija, i unapređenju uslova za njihov bolji položaj i održivost.

ULOŽENO 18 HILJADA

Prijestonica Cetinje postavila je ogradu na sjeveroistočnom dijelu Njegoševog parka u okviru projekta revitalizacije i uređenja gradskih parkovskih površina koje su zaštićene i vode se kao spomenici prirode.

“Ograda je napravljena od kovanog gvožđa, visine je 180 centimetara i dužine 55 metara. Koštala je 18.000 eura, a cijenom su obuhvaćeni građevinski radovi, izrada armiranih betonskih stubova, kao i izrada i montaža ograde od kovanog gvožđa. Novac je obezbijeđen iz budžeta Prijestonice Cetinje i iz Programa razvoja za 2020. godinu”, navodi s eu saopštenju Prijestonice.

U nastavku investicije, kako su kazali, planirana je izgradnja ograde od kapije Njegoševog parka do Plavog dvorca, odnosno granicom urbanističke parcele na kojoj se nalazi zgrada Engleskog poslanstva – sadašnja Muzička akademija.

“Projekat predviđa izradu betonsko-metalne ograda, a prema modelu postojeće koja se nalazi sa prednje i bočne strane tog objekta”, navodi se u saopštenju.

Iz Prijestonice podsjećaju da su da su sa Univerzitetom Crne Gore, uz donaciju kompanije Bombeton, prošle godine obnovili, cijelom dužinom parcele, ogradu s desne strane Engleskog poslanstva.

“Prijestonica u saradnji sa Ministarstvom kulture radi i na konzervtorskom projektu tri parkovske kapije, vrijednom 18.000 eura. Projekat pripremaju stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju i da su krajem prošle godine sa Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine zaključili ugovor o izradi studije zaštite parkova, odnosno zaštite njihove „autohtone i alohtone dendroflore“. Za izradu Studije, kako su kazali, potrebno je godinu dana, jer obuhvata posmatranje biljaka u toku sva četiri godišnja doba.

“Nakon završetka Studije, biće moguće cjelovitije hortikulturno i arhitektonsko uređenje parkova, njihovo adekvatno održavanje, kao i osmišljavanje sadržaja koji neće narušavati status zaštite koji uživaju”, kazali su iz Prijestonice.

Podsjećaju još i da je izrada projekata rekonstrukcije Njegoševog parka i Parka 13. jul pokrenuta 2013. godine, uz finansijsku podršku UNDP.

“Tadašnjim DUP – UP ‘Istorijsko jezgro’ parkovske površine bile su šturo obrađene i nije bilo dovoljno elemenata – uslova da se projekti završe”, navodi se u saopštenju.

Oba parka, ističu oni, nalaze se u zahvatu “Istorijskog jezgra“, koje je kao cjelina zaštićeno kulturno dobro. Njegošev park i Park 13. jul zaštićeni su 1968. godine Rješenjem o zaštiti objekata prirode kao hortikulturni objekti. U skladu sa važećom kategorizacijom prirodnih dobara, danas se vode kao spomenici prirode.

“U periodu između 1891-1894. godine, na Cetinju su uređena dva gradska parka, koji predstavljaju najznačajnije objekte pejzažne arhitekture. Njegošev park nekada bio Dvorski park i bio je urađen u francuskom maniru, dok se Park 13. jul nekada nazivao Gradski park, i bio je uređen u engleskom maniru. Imali su površinu od sedam hektara, a
razdvojila ih je Njegoševa ulica”, podsjećaju iz Prijestonice.

Pored visoke estetske vrijednosti, kako dodaju, oba parka u savremenom Cetinju imaju izraženu kulturnu funkciju i zajedno sa Vladičinom baštom, Ljetnjom pozornicom, starim stadionom i padinama Orlovog krša, predstavljaju značajan kulturni predio i integralni dio “Istorijskog jezgra“.

MOR

Međunarodni praznik rada je prava prilika da se bolje sagleda stvarnost i pokuša učiniti boljom, pogotovo za one koji imaju premalo sredstava za život, poručio je generalni direktor Međunarodne organizacije rada (MOR), Gaj Rajder.

„Prvi maj je prava prilika da pomnije sagledamo novu stvarnost i krenemo na zadatak da je učinimo boljom, ne toliko za one koji već imaju sredstva za život, koliko za one koji ih imaju premalo“, naveo je Rajder u autorskom tekstu.

On je kazao da je pandemija koronavirusa na najokrutniji način sručila na svijet rada izuzetnu neizvjesnost i nepravdu. Smanjenje dostupnosti osnovnih sredstava za život u neformalnoj ekonomiji, u kojoj radi šest od deset zaposlenih, pokrenulo je, prema riječima Rydera, talas upozorenja iz Svjetskog programa za hranu UN-a, o nadolazećoj pandemiji gladi.

„Zjapeće pukotine u sistemima socijalne zaštite, čak i najbogatijih zemalja, ostavile su milione ljudi lišenim osnovnih sredstava za život. Neuspjeh u garantovanju bezbjednosti radnog mjesta osudio je skoro tri miliona ljudi svake godine na smrt zbog posla koji obavljaju“, saopštio je Rajder.

On je dodao da se radi o nekontrolisanoj dinamici rastuće nejednakosti, što znači da ako, medicinski gledano, virus ne diskriminiše žrtve u kontekstu socijalnog i ekonomskog uticaja, onda brutalno diskriminiše najsiromašnije i najslabije.

„Jedino što bi nas u svemu ovome trebalo iznenaditi je da smo, ipak, uspjeli biti zatečeni. Prije pandemije, nedostaci u domenu dostojanstvenog rada uglavnom su se manifestovali i odigravali kroz pojedinačne slučajeve života u tihoj patnji“, naveo je Rajder.

On smatra da je bilo potrebno da ih koronavirus objedini u svojevrsnu kolektivnu društvenu kataklizmu s kojom se svijet suočava.

„Ipak, oduvjek smo znali jedno – izabrali smo put zatvaranja očiju pred problemom. Uopšteno, izbori mjera i politika koje (ni)jesu do sada primjenivane, više su zapravo naglašavali, a manje ublažavali i rješavali problem“, rekao je Rajder.

On je podsjetio da je Martin Luther King prije 52 godine, u govoru radnicima u štrajku, uoči atentata u kojem je stradao, podsjetio svijet da u radu i naporima postoji nešto što se zove dostojanstvo.

„Danas je virus na sličan način istakao uvijek značajnu i aktuelnu, a ponekad i herojsku ulogu zaposlenih junaka ove pandemije. Radi se o ljudima koji su obično nevidljivi, iz sijenke, često zanemareni, potcijenjeni. U pitanju su zdravstveni radnici, zaposleni na poslovima održavanja čistoće, blagajnice i blagajnici supermarketa i prevoznici – često svrstani u red radno siromašnih društvenih slojeva neizvjesne budućnosti“, kazao je Rajder.

On smatra da danas negiranje dostojanstva za te slojeve, kao i za milione drugih, predstavlja simbol neuspjeha prošlih politika, ali i budućih odgovornosti.

Ryder je saopštio da u vremenu pandemije veliki izazov za većinu predstavlja način na koji da zaštite sebe i svoje porodice, a u isto vrijeme zadrže poslove. Za kreatore politika to se pretvara u zadatak – kako pobijediti pandemiju, a da se pritom ne nanese nepovratna šteta ekonomiji.

„Sa preko tri miliona registrovanih slučajeva koronavirusa, oko 217 hiljada žrtava širom svijeta i očekivanim gubitkom od 305 miliona radnih mjesta do sredine godine, ulozi nikada nijesu bili veći“, naveo je Rajder.

Prema njegovim riječima, vlade i dalje „prate posljednju riječ nauke“ u potrazi za najboljim rješenjima, istovremeno se prepuštajući očiglednim prednostima međunarodne saradnje u kreiranju neophodnog globalnog odgovora na globalni izazov.

„I dok se na pobjedu u ratu protiv koronavirusa još čeka, svakidašnjom je postala pomisao da će ono što nas očekuje nakon tog rata postaviti standarde za „novu svakodnevicu“, odnosno nove standarde u načinu življenja, društvene i organizacije poslovanja“, kazao je Rajder i dodao da je to nešto što teško može djelovati umirujuće.

On smatra da je razlog za nemir u činjenici da teško iko može predvidjeti kako će “nova svakodnevica” izgledati.

„Razlog je i poruka koja se sve češće čuje, a to je da će novu svakodnevicu diktirati novi limiti koje je postavila pandemija, a ne naši izbori i odluke. Razlog za nemir je i to što smo sve ovo već jednom negdje čuli“, rekao je Rajder.

On je podsjetio na mantru iz 2008-2009, koja je trebalo da uljuljka ljude u atmosferi svjetskog finansijskog kraha, a glasila je da će, jednom kada se razvije vakcina protiv virusa finansijske „anomalije“, globalna ekonomija biti sigurnija, pravednija i održivija.

„Međutim, to se nije dogodilo. Staru stvarnost zamijenila je nova, osvetoljubiva i teška, a oni koji su bili na nižim nivoima tržišta rada obreli su se na još većem dnu“, naveo je Rajder.

On je poručio da ostaje nada da će 1. maja sledeće godine koronavirus biti daleko iza.

„S druge strane, mi ćemo sve vrijeme imati pred sobom zadatak stvaranja budućnosti svijeta rada koja se aktivno bavi nepravdama koje je naglasila pandemija, zajedno sa radom na stalnim i neodložnim izazovima koje donose klimatske promjene, digitalna i demografska tranzicija“, rekao je Rajder.

To je, prema njegovim riječima, ono što definiše bolju “novu svakodnevicu”, novu stvarnost koja će postati trajno naslijeđe globalne zdravstvene krize ove godine.

NEOBIČAN ZADATAK

Zaposleni u Službi zaštite i spašavanja Tivat danas su imali neobičnu intervenciju, kojom su jednoj trudnici olakšali odlazak na porođaj.

Naime, iz hitne medicinske pomoći zamolili su ih da trudnici uklone prsten koji nije mogla da skine jer su joj otekli prsti.

“Intervencija je uspješno završena, a mi smo budućoj majci poželjeli svu sreću”, objavili su iz tivatske Službe zaštite na zvaničnoj stranici na Facebook-u.

U NIKŠIĆU

Službenici Komunalne policije spriječili su paljenje veće količine automobilskih guma koje su bile dopremljene u dvorište Gimnazije “Stojan Cerović” u Nikšiću, saopšteno je iz te opštinske službe.

Iz Komunalne policije kazali su da su sa lokalnom službom Mašinski prsten uklonili gume i da će, na osnovu video nadzora, pokušati da utvrde počinioce koji su formirali deponiju.

U prethodnom periodu, kako je navedeno, Komunalna policija osujetila je više puta namjeru paljenja guma na nelegalno formiranim deponijama.

“Apelujemo na sugrađane da to ne čine, jer zagađuju okolinu, a postoji i mogućnost širenja požara i nastanka veće materijalne štete. Kazna za fizička lica je 500 EUR, za pravna 1,5 hiljada, dok je za odgovorne u pravnom licu 500 EUR”, upozorila je Komunalna policija.

DECENIJA OD SMRTI KUJOVIĆA

Dragan Kujović je kao profesor, poslanik i ministar prosvjete, ali i kao član drugih opštinskih, republičkih i saveznih tijela i organa, ostavio dubok trag u novijoj crnogorskoj istoriji – kao političar i državnik, u vremenu koje je bilo prelomno i pokretačko za Crnu Goru i njeno društvo. Upravo u tom vremenu Dragan Kujović je dao ogroman doprinos svojim angažmanom, državničkim radom, znanjem i mudrošću, ličnim primjerom.

 Autor: Veselin Konjević

Omiljeni profesor i kolega

Kujović je bio omiljeni profesor filozofije u kolašinskoj gimnaziji, učeći i vaspitavajući desetak generacija učenika; ostavivši dubok trag u njihovim životima, ne samo svojim znanjem nego i karakternim osobinama, ličnim primjerom. Zapošljeni u kolašinskoj gimnaziji, u tom periodu, pamte ga kao vrsnog pedagoga, kao profesora koji je imao izuzetno dobar odnos i sa učenicima i sa njihovim roditeljima, a iznad svega sa svojim kolegama. Njegovi bivši učenici pamte ga kao omiljenog profesora filozofije. Zbog takvog, kvalitetnog izgrađenog odnosa i sa učenicima i sa kolegama, mnogo godina kasnije Kujović će, priśećajući se svojih profesorskih dana, saopštiti da bi „i sada rado održao predavanje maturantima kolašinske gimnazije“.

Biran je za potpredśednika Izvršnog odbora Skupštine opštine Kolašin, a potom i za predśednika Opštinskog komiteta Saveza komunista Crne Gore. U više mandata bio je poslanik u Skupštini SR Crne Gore, zatim poslanik u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, a kasnije i u Vijeću republika SRJ. Od 1993. godine živi i radi u Podgorici. Iste te (1993) godine izabran je za predśednika Odbora za školstvo, nauku i kulturu u Skupštini RCG.

Krajem 1996. izabran je za ministra prosvjete i nauke, na kojoj funkciji ostaje do jula 2001. godine. Nasljeđujući brojne probleme u tom resoru, ministar Kujović započinje realizaciju primarnog vladinog programa u oblasti obrazovanja – reformu predškolskog i osnovnog obrazovanja. Imao je jasnu viziju šta treba raditi: „Reforma obrazovanja podrazumijeva reformu duha, svijesti, viđenja obrazovanja i njegove uloge u društvu. Ona podrazumijeva da se oslobodimo određenog dogmatskog pristupa ovoj oblasti, a da sačuvamo ono što je vrijedno“.

Reformator školstva

Ministar Kujović je nastojao da programi budu prilagođeni uzrastu i vremenu. Smatrao je da se nastavni programi moraju rasteretiti, a fond časova smanjiti. Takođe, programska reforma obrazovanja zahtijevala je i dodatnu edukaciju nastavnog osoblja, a od posebne važnosti bilo je i izdavanje udžbenika, prilagođenih novim programima, te osavremenjavanje nastavnih sredstava i organizacije rada škola. Znao je da naglasi da su osnovni ciljevi reforme predškolskog i osnovnog obrazovanja sadržani u očuvanju nacionalnih vrijednosti i tradicije, ali i neminovnom prihvatanju savremenih evropskih standarda. Posebno se zalagao za kritičko preispitivanje programa i sadržaja udžbenika istorije, uz naglasak da se treba oslobađati mitova i romantizma, te da đecu treba vaspitavati na istoriji kulture i civilizacije, a ne vladara i ratova. U tom svom nastojanju do izražaja dolazi njegova mudrost, sposobnost, veliko iskustvo i autoritet.

Ministar Kujović se borio protiv politizacije škola i školskog sistema, naročito politizacije đece, pogotovo u dramatičnim danima NATO intervencije, kao i za njihovu bezbjednost. Nastojao je da se u školama održi red, kontinuitet nastave, da se reforma sprovodi, u čemu je, zajedno sa cijelim svojim resorom, imao puno uspjeha.

U vrijeme Kujovićevog mandata otvoren je Medicinski fakultet u Podgorici (oktobra 1997), što je, po mišljenju ministra Kujovića, predstavljalo „osobito važan čin u istoriji obrazovanja i zdravstva naše republike“. (Upravo u ovim danima, kada naš zdravstveni sistem i kompletna država vode žestoku bitku protiv virusne pandemije, shvatamo koliki je značaj, a i kvalitet našeg medicinskog kadra, koji je, u značajnom broju, odškolovan na Medicinskom fakultetu u Podgorici.) Otvara se i Poljoprivredni fakultet, potom Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru; Odsjek za glumu na Cetinju je prerastao u Fakultet dramskih umjetnosti, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću okončali su studije prvi postdiplomci, a na nekim fakultetima su uvedene i doktorske studije…

Nakon ministarskog mandata, Dragan Kujović je angažovan u crnogorskom parlamentu, kao poslanik i njen potpredśednik od 2001. do Referenduma, odnosno do izbora 2006. godine.

Kujović je 2002. godine izabran za koordinatora crnogorske delegacije u Komisiji za izradu Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora. U višemjesečnim pregovorima sa Beogradom (i dijelom crnogorske opozicije, koja se protivila crnogorskoj nezavisnosti) oko koncipiranja Ustavne povelje, bio je istrajan i nepokolebljiv u odbrani interesa države Crne Gore i njenih građana. Njegov stav bio je jasan: „Crna Gora neće dozvoliti da se ponovi osamnaesta!“

Bio je član Savjeta i jedan od koordinatora Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru. I srcem i dušom je bio za to da Crna Gora povrati svoju izgubljenu nezavisnost. Za tu svetu ideju borio se mudro, časno i dostojanstveno, ali i odlučno!

Vizionar i pregalac

Dragan Kujović je pripadao generaciji političara koja, kako je znao da kaže, „ima istorijsku privilegiju da kao civilizovani ljudi i građani ostvare gotovo vjekovni san o obnavljanju državne samostalnosti Crne Gore“. Procesu sticanja crnogorske nezavisnosti dao je nemjerljiv doprinos. Tim svojim velikim djelom odbranio je sebe od prolaznosti i postao primjer budućim generacijama – kako se treba istrajno, časno i dostojanstveno boriti za svoju državu!

Velike i plemenite ideje približavaju čovjeka bogovima – rekao je jedan starogrčki filozof, a boriti se za svoju državu je najplemenitija i najuzvišenija ideja u naporu kolektivnog angažovanja svakog pojedinca.

Borio se bez uzmaka za Crnu Goru – bolju, savremeniju, emancipovaniju, ekonomski prosperitetniju! Stoga je i razumljivo što je bio jedna od glavnih meta onim snagama koje su – kako tada, tako i danas – bile glavna prepreka procesu sveopšte emancipacije crnogorskog društva!

Dragan Kujović nas je napustio prerano, u 62. godini! Imao je sreću da mu se ostvare snovi: da doživi osvit 21. maja 2006. godine nad svojom voljenom domovinom Crnom Gorom! Tom cilju bio je u potpunosti posvećen! Pored brojnih iskušenja, kroz koja je prošao tokom dvoipodecenijskog perioda bavljenja politikom, znao je da je sve to imalo smisla: „Ne mogu reći da me je u politiku odvela ona Platonova iluzija da će svijet biti bolji ako filosofi postanu vladari, ali činjenica da imam svoju državu moja je najveća satisfakcija“. Ostvario je svoje životne ciljeve: „Imam porodicu, imam državu, imam prijatelje: ponosan sam na sve to“.

Knjiga Dragana Kujovića

Dragan Kujović je bio čovjek od riječi i djela: temeljan, uman i odgovoran! Sjećanje i ponos na njega i njegovo djelo pojačava zadovoljstvo svih koji su dijelili njegov sistem vrijednosti, a pogotovo onih, privilegovanih, koji su ga imali za prijatelja. On je crnogorski martir, koji usmjerava i ukazuje na put budućnosti, put progresa cjelokupnog crnogorskog društva. Njegovo djelo, kao profesora i intelektualca, političara i državnika a, prije svega, kao čestitog čovjeka, ostaće upamćeno i sačuvano za buduće generacije.

Aktuelna situacija, koja je ugrozila zdravstvenu bezbjednost građana Crne Gore, nije omogućila planirano obilježavanje desetogodišnjice Draganove smrti u Kolašinu. No, vjerujemo da će Crna Gora, a prije svega njegov rodni grad – Kolašin, naći način da se oduži Draganu Kujoviću, za njegovu nesebičnu borbu za obnovu crnogorske nezavisnosti i samostalnosti, kao i za njegovo zalaganje za sveukupnu emancipaciju i afirmaciju građanskih vrijednosti države Crne Gore. Takav čin bio bi podsticaj sadašnjoj i budućim generacijama – kako se iskreno voli svoja domovina i bori za njene interese! Jer samo je Crna Gora vječna!

Borac za afirmaciju crnogorskog identiteta 

Dragan Kujović je gradio svoju veličinu tiho i nenametljivo: mudrošću, posvećenošću, intelektom i plemenitošću. Bio je vizionar i pregalac. Ostao je upamćen kao profesor, političar i državnik, a posebno kao dobar čovjek i prijatelj. Na crnogorskoj političkoj sceni prepoznat je kao istaknuti suverenista, koji se snažno i dosljedno zalagao za afirmaciju crnogorskog nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta, kao i za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. U proces obnove nezavisnosti, kao i sveukupne emancipacije crnogorskog društva – u evropsku budućnost Crne Gore – Dragan Kujović je nesebično ugradio čitavog sebe: svoj intelektualni, politički i državnički potencijal, svoje iskustvo i mudrost.

(Autor je publicista, kopriređivač sa Marijanom Mašom Miljićem knjige Dragana Kujovića Crna Gora kao sudbina)

U KOTORU

Na sahrani sveštenika SPC Momčila Krivokapića juče u Kotoru prisustvovali su građani kao i sveštenstvo SPC, zbog čega je, kako nezvanično saznaje Antena M iz Uprave policije, UP preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti i obavijestila ODT u Kotoru o tom događaju jer je i dalje na snazi zabrana javnih okupljanja zbog sprečavanja širenja novog koronavirusa.

Zbog toga je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru naložilo da se utvrdi identitet osoba koje su bile na sahrani, nakon čega će donijeti odluku o daljem postupanju.

Antena M prenosi da je događaj predvodio mitropolit crnogorsko primorski SPC Amfilohije.

GREEN HOME

Iz svih zakonskih odredbi Zakona o energetici neophodno je izbrisati navođenja da je proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana (mHE) od javnog interesa, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Green Home.

Green Home je, u komentarima koje je uputio na izmjene i dopune Zakona o energetici, naveo da je postojećim zakonskim rješenjem proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, kakve su mHE, definisana kao djelatnost od javnog interesa, odnosno od značaja za sve građane Crne Gore, pogotovo za lokalno stanovništvo.

“U praksi, međutim, nije potvrđen javni interes od konkretnih projekata izgradnje mHE na crnogorskim rijekama, kako na državnom, tako ni na lokalnom nivou. U skladu sa tim, neophodno je da se iz svih zakonskih odredbi izbrišu sva navođenja da je takva proizvodnja ‘u javnom interesu’“, navodi se u saopštenju te NVO.

Iz Green Home-a su kazali da su samo u prethodnoj godini koncesionari platili svega 1,6 miliona EUR koncesione naknade, dok im je za subvencije isplaćeno 13,4 miliona eura.

“Iz navedenog je jasno da finansijska ravnoteža koncesionih ugovora ne postoji i da nema javnog interesa”, dodaje se u saopštenju.

Osnov koncesionih ugovora za mHE čini finansijska ravnoteža između Vlade i privatnog subjekta, a u postojećim koncesionim ugovorima ugrožen je princip javnog interesa i finansijska ravnoteža između Vlade i koncesionara, na štetu svih građana, a u korist koncesionara.

“Ono što je realnost jeste da su rijeke pregrađene, stanovništvu je onemogućen pristup vodi, vode se sporovi oko eksproprijacije zemljišta te je jasno da se ovi projekti realizuju na uštrb stanovništva i ni u kom slučaju nijesu od javnog interesa”, saopšteno je iz Green Home-a.

Iz navedenog Zakona je, kako smatraju, neophodno isključiti promotivne i podsticajne mjere, jer se taj mehanizam u praksi pokazao kao štetan za potrošače, koji su u proteklih nekoliko godina platili desetine miliona eura subvencija, iako nijesu imali nikakvih koristi od toga, ali i za Vladu kao koncedenta, koja ubira zanemarljive koncesione naknade.

“Taj mehanizam je jedino isplativ za koncesionare, odnosno privatne kompanije, koje u periodu od samo nekoliko godina vraćaju investicije, a koncesije dobijaju na 20 do 30 godina”, dodaje se u saopštenju.

Pored toga, premijer Duško Marković je najavio ranije da ubuduće neće odobravati podsticaje za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, te je i iz tog razloga potrebno upodobiti zakonski okvir.

“Zakon o energetici je jedan od krovnih dokumenata u oblasti energetike i dugoročno utiče na razvojni proces Crne Gore te tokom cjelokupnog procesa donošenja izmjena i dopuna Zakona o energetici, sve instance moraju da pokažu ozbiljnost i posvećenost, u cilju rješavanja i jasnog definisanja problematičnih zakonskih rješenja”, zaključuje se u saopštenju.

TEMPERATURA MORA 18°C

Tradicionalno kupanje na budvanskoj plaži Jaz ove godine, uprkos trenutnoj situaciji, nije prekinuto.

Čitalac Portala RTV Budva poslao je video koji svjedoči o prvomajskom kupanju.

Temperatura mora u Budvi, danas u 14 sati, bila je 18 stepeni. 

1. MAJ U BIJELOM POLJU

U nekadašnjim bjelopoljskim privrednim gigantima praznik rada dočekivao se sa velikim entuzijazmom. Danas se, međutim, Prvi maj obilježava bez velikih proslava kakve pamti bjelopoljski novinar Murat Ćorović.

Vanja Rakonjac, TVCG