TO KOLASIN

Na gradskom trgu u Kolasinu, Turisticka organizacija tog grada, postavice klizaliste sa sintetickom podlogom, kako bi upotpunili ponudu i boravak turistima ucinili sto zanimljivijim, a planiran je i bozicni bazar koji ce poceti 21. decembra.

“Svi posjetioci kao i gradani Kolasina moci ce da uzivaju na klizalistu povrsine 200 kvadrata u periodu od 21. decembra do 3. februara, u periodu od 11 do 21 sat, a klizanje na ovoj podlozi je identicno kao i klizanje po pravom ledu. Klizaliste je odlicna animaciju za djecu i odrasle, zabava nakon dana provedenog na skijanju, a takode je zanimljivo kao ponuda za one koji ne skijaju”, isticu u Turistickoj organizaciji.

Kako najavljuju u TO Kolasin, planirana je organizacija Bozicnog bazara pocev od 21. decembra na gradskom trgu u saradnji sa kompanijom “Swiss R Montenegro”, a uz podrsku opstine Kolasin.

Posjetioci ce tu, kako isticu, moci da kupe suvenire, proizvode domace radinosti, uzivaju u ponudi gastro kucica.

Planirano je organizovanje brojnih desavanja tokom zimske sezone, kao podrska tradicionalnim manifestacijama, kao sto su zimski maratoni na Bjelasici i Sinjajevini.

“Kako bi uticali na smanjenje guzvi prema ski centrima, Turisticka organizacija Kolasin ce organizovati autobuski prevoz (kapaciteta 50 mjesta) od centra grada do ski centara Kolasin 1600 i Kolasin 1450 uz dva polaska i dva povratka radnim danima, a tri polaska i tri povratka vikendom po unaprijed utvdenom rasporedu i uz simbolicnu cijenu karte od jedan euro po pravcu”, navodi se u saopstenju TO.

Skijalista Crne Gore – ski centar Kolasin 1600 su za ovu sezonu pripremili izuzetno bogat zabavni program uz gostovanje renomiranih muzickih zvijezda iz regiona.

Otvaranje zimske sezone je planirano 14. decembra na ski centru Kolasin 1600 uz gostovanje Indire Forze (ex Colonia), a 15. decembra ce goste zabavljati DJ Proximus. Vazno je napomenuti da ce za sve posjetioce ski centra Kolasin 1600 ove sezone parking biti besplatan.

NJIH 37

Za osposobljavanje 37 pripadnika romske i egipcanske populacije kod razlicitih poslodavaca u sjevernom dijelu Crne Gore pokrenut je projekat “Unaprijedenje zaposljivosti – stvaranje odrzivih rjesenja za RE stanovnistvo u sjevernom dijelu Crne Gore”. Ukupna vrijednost projekta je 122.564,22 eura.

Projekt finansira Evropska unija. Poceo je 20. novembra 2019. godine a trajace godinu.

“Projektom ce se osposobiti nezaposleni Romi i Egipcani da pristupe trzistu rada poboljsanjem implementacije postojecih aktivnih mjera zaposljavanja i jacanjem lokalnih inicijativa za zaposljavanje u sjevernom regionu Crne Gore. Cilj ovog projekta je podrska socijalnoj inkluziji romske i egipcanske populacije u crnogorsko drustvo, obezbjedivanjem lakseg pristupa trzistu rada i boljem ostvarivanju socijalnih prava”, navodi se u saopstenju njemacke organizacije Help.

Program ce se, kako se navodi, fokusirati na mogucnosti obuke za RE u okviru ove akcije (ukljucujuci postupak prijavljivanja za programe obuke).

Prijavni obrasci zainteresovanim poslodavcima i nezaposlenima bice distribuirani tokom radionica, i dostupni na veb stranici Help-a.

“U okviru projekata bice kreirana Lokalna platforma za zaposljavanje radi podsticanja veza medu poslodavcima; RE zajednica i opstine. Vaznu pomoc u ovom dijelu pruzice i Unija poslodavaca i Savjet Roma. Lokalne samouprave ce biti predstavljene preko svojih sluzbenika i imace vodecu ulogu u uspostavljanju Lokalne platforme za zaposljavanje”, navodi se u saopstenju.

Projekat ce realizovati Help u partnerstvu sa Opstinom Bijelo Polje.

NEVESINJU USKORO 500

Clanovi Poslanickog kluba Demokratske Crne Gore, od svojih plata izdvojili su 1.500 eura za pomoc pri sanaciji posljedica zemljotresa u Albaniji.

Iz te partije podsjecaju da je Poslanicki klub Demokratske Crne Gore prije nekoliko dana najavio da ce svi njegovi clanovi, od sopstvenih poslanickih zarada izdvojiti 1.500 eura za pomoc pri sanaciji posljedica zemljotresa u Albaniji.

“Poslanici Demokrata uskoro ce, kao sto su i najavili, sa 500 eura pomoci opstinu Nevesinje, u Bosni i Hercegovini”, saopsteno je iz te partije.

UGOVORENI RADOVI

Uprava javnih radova ugovorila je realizaciju projekta rekonstrukcije zapadne tribine stadiona Sutjeske u Niksicu, za koju ce Vlada Crne Gore i Fudbalski savez izdvojiti blizu 4,6 miliona eura.

Niksicko preduzece “Roaming Montenegro” doo, koje je u postupku javne nabavke proglaseno najpovoljnijim ponudacem, obavezalo se da radove zavrsi u roku od 12 mjeseci od uvodenja u posao.

Od ukupne ugovorene vrijednosti, Vlada ce budzetom za 2020, 2021. i 2022. godinu opredijeliti sredstva u iznosu od 3,3 miliona eura, dok ce ostatak sredstava obezbijediti FSCG.

Rekonstruisani objekat imace prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto povrsina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedista, iznosice oko 6.200 metara kvadratnih.

Realizacijom ovog projekta steci ce se uslovi za unapredenje kvaliteta rada Fudbalskog kluba “Sutjeska”, posebno kada je rijec o mladim kategorijama, kao i za ispunjavanje evropskih standarda prilikom organizacije zvanicnih utakmica.

Projekti modernizacije sportske infrastrukture u kapitalnom budzetu Vlade Crne Gore zauzimaju sam vrh prioriteta, a ukupna vrijednost investicija u ovoj oblasti, koje trenutno realizauje Uprava javnih radova, iznosi oko 20 miliona eura.

ZA FILANTROPIJU

Fond za aktivno gradanstvo (FAKT) dodijelio je sinoc godisnje nagrade i priznanja za filantropiju “Iskra” kompanijama, udruzenjima i pojedincima koji su nesebicno doprinijeli opstem dobru i razvoju gradanskog drustva. FAKT je dodijelio tri glavne nagrade i sedam specijalnih priznanja.

Nagradu za individualni doprinos dobio je Hajriz Brcvak, dobrocinitelj i privrednik iz sela Bistrica kod Bijelog Polja, koji svoj kapital stecen u Njemackoj ulaze u Crnu Goru i nesebicno pomaze one kojima je pomoc najpotrebnija, kako u Crnoj Gori, tako i sirom svijeta.

Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou pripala je kompaniji MTEL D.O.O. koja godinama unazad pruza podrsku kulturi, nauci, zdravstvu, sportu i drugim aktivnostima vaznim za razvoj crnogorskog drustva, bilo u novcu, proizvodima ili uslugama.

“U toku protekle godine pokrenuli su projekat Telemedicine, koji predstavlja najvecu donaciju zdravstvu, i osim novcanih sredstava koja ce do kraja implementacije projekta dostici iznos od 1,3 miliona eura, znacajna je i izgradnja opticke infrastrukture, sto je omogucilo povezivanje Klinickog centra sa opstim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima”, navodi se u saopstenju Fonda za aktivno gradanstvo.

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je kompaniji Savana Commercial Retail D.O.O., vlasniku soping centra Mall of Montenegro i hotela ,,Ramada”

“Ona je tokom 2019. godine izdvojila oko 370.000 eura za drustveno-odgovorno poslovanje, usmjerene na obrazovanje, kulturu, sport, programe koji podsticu zdrave stilove zivota i zelene politike, od kojih se posebno izdvaja donacija u vrijednosti od 180,000 eura za obnovu osnovne skole ‘Milorad-Musa Burzan'”, navodi se u saopstenju.

Dodijeljena su i dva Specijalna priznanja za doprinos lokalnoj zajednici, kompanijama Sava osiguranje AD Podgorica i Amplitudo D.O.O.

“Sava Montenegro AD je kompanija koja je u svojoj misiji, izmedu ostalog, definisala odgovoran odnos prema zajednici, i podrsku, kako profesionalnom, tako i licnom razvoju svojih zaposlenih. Kompanija je sa svojim zaposlenima organizovala brojne humanitarne i volonterske akcije, dok je kompanija Amplitudo doo fokusirana na osnazivanje mladih, akademske zajednice, fakulteta i univerziteta, kako bi doprinijeli prosperitetu i ekonomskom razvoju zemlje. Paralelno sa probojem na trziste, razvili su podrsku mladim programerima, dizajnerima i citavom korpusu drugih vjestina digitalnog marketinga, dok sa aplikacijom goplant.me – Moje drvo, zele da globalno uticu na ozdravljenje suma i rast broja drveca u urbanim sredinama sirom svijeta”, kazali su iz Fonda.

Dodijeljeno je i pet specijalnih priznanja za gradanski doprinos opstem dobru, od kojih jedno posthumno.

Dr Milovan Milo Jankovic, raniji predsjednik Prijestonice Cetinje i dugogodisni predsjednik Crvenog krsta Crne Gore nagraden je za visedecenijski humanitarni rad i posvecenost crnogorskom drustvu i svom rodnom Cetinju.

Zef Dedvukaj iz Tuzi je pojedinac zahvaljujuci cijoj istrajnosti je 11 socijalno ugrozenih porodica sa podrucja Malesije dobilo krov nad glavom, dok su Savo Knezevic i Jelena Krivcevic, kao gradanski aktivisti, nagradeni za doprinos procesu socijalne inkluzije, odnosno regionalnog razvoja.

Savo Knezevic, kao predsjednik ,,Prvog udruzenja roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju” i ,,Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS”, svojim dugogodisnjim radom i iskustvom doprinosi podrsci u radu sa pruzaoca servisa podrske socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga djeci i omladini sa smetnjama u razvoju.

S druge strane, Jelena Krivcevic je u proteklih 10 godina, rukovodeci Regionalnom razvojnom agencijom, sa sjedistem u Beranama, pruzila podrsku preko 250 porodicnih gazdinstava sa ruralnih podrucja, osmisljavajuci i sprovodeci aktivnosti koje upotpunjavaju i diversifikuju porodicne prihode istih.

Specijalno priznanje za gradanski doprinos, posthumno je dodijeljeno Aleksandru Simetu Dedovicu, perjanici civilnog sektora u Niksicu i jednom od najglasnijih zagovaraca razvoja NVO sektora, koji je ostavio neizbrisiv trag kada je u pitanju unapredenje sektora bezbjednosti, odbrane i vojske, i dao veliki doprinos evroatlantskim integracijama Crne Gore, o kojima je medu prvima prvi poceo da govori.

Takode, kroz NVO Alfa centar organizovao je brojne akcije: od kampanja jacanja svijesti o svim aspektima bezbjednosti u saobracaju, tribina i debata sirom Crne Gore o evroatlanskim integracijama, do ekoloskih i humanitarnih akcija, o kojima je sira javnost manje znala.

Na kraju svecanosti, posthumno priznanje dodijeljeno je i dobrotvorima Tomu i Stani Luketic, osnivacima ,,Zaklade Toma Mirova Luketica i njegove zene Stane”, koja je osnovana sa ciljem da pomogne obrazovanje djece iz Budve i Pastrovica. Ovi veliki budvanski dobrotvori, ostavili su zemljiste od 40 hiljada kvadrata u centru grada – imovinu koja je do 1991. godine, bila uknjizena na zakladu Toma Luketica i njegove zene Stane za skolovanje djece.

Nagrade ,,Iskra” dodijeljene su jedanaesti put, na svecanosti u Kraljevskom pozoristu Zetski dom na Cetinju. FAKT dodjeljuje Nagradu za filantropiju u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i Upravom za dijasporu, a uz podrsku Evropske Komisije, Fondacije “Cano Koprivica” i Fonda brace Rokfeler.

Detaljne informacije o konkursu i prijavni formular nalaze se na sajtu www.nagradaiskra.me.

PEJANOVIC IZ SKOPLJA

Vlada Crne Gore stvorila je preduslove za povratak crnogorskih drzavljana sa stranih ratista, porucio je drzavni sekretar u MUP-u i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanovic, na sastanku Regionalne mreze nacionalnih koordinatora zemalja Zapadnog Balkana u Skoplju.

Sastanak nacionalnih koordinatora bio je prilika da se razmotre izazovi u oblasti suocavanja sa procesom povratka lica sa stranih ratista, narocito osjetljivih drustvenih grupa, zena i djece, i predstave uporedna iskustva.

Konstatovano je, kako je saopsteno. da je potrebno obezbijediti sveobuhvatan pristup za djecu povratnike, poseban tretman za zene povratnice, dok je za muskarce povratnike nakon sprovedenog krivicnog postupka, potrebno sprovoditi programe deradikalizacije, resocijalizacije i reintegracije u drustvo.

Pejanovic je predstavio aktivnosti koje se u Crnoj Gori realizuju na planu borbe protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije, posebno onih koji vode ka terorizmu i istakao je da postoji niz inicijativa koje daju rezultate.

,, Rjesavanju ovog izazova pristupa se s punom posvecenoscu, iako ova problematika u Crnoj Gori nije posebno izrazena, a broj crnogorskih drzavljana na stranim ratistima je neznatan”, rekao je Pejanovic.

Pejanovic je istakao da Vlada Crne Gore posveceno radi na prepoznavanju uzroka ovih pojava, vodi se intenzivan dijalog sa svim strukturama radi jacanja otpornosti crogorskog drustva i sprjecavanja bilo kojeg oblika stigmatizacije i diskriminacije.

Prema njegovim rijecima, i u narednom periodu ce se nastaviti sa djelovanjem u pravcu daljeg jacanja prevencije i izgradnje institucija.

AMFILOHIJE U TIRANI

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije posjetio je arhiepiskopa Tirane i cijele Albanije Anastasija, povodom razornog zemljotresa koji je pogodio tu drzavu. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su saopstili da je sastanak uprilicen na inicijativu mitropolita, te da je Arhiepiskopiji ostavljen i novcani prilog za unesrecene u ovom potresu.

Vladike su razgovarale o savremenim izazovima u Pravoslavnoj crkvi, osobito, kako su kazali, o usloznjavanju odnosa medu pomjesnim pravoslavnim crkvama, izazvanog odlukom Konstantinopoljske patrijarsije da raskolnickim grupacijama iz Ukrajine dodijeli tomos o autokefalnosti.

Arhiepiskop Anastasije i mitropolit Amfilohije su se saglasili da trenutna situacija iziskuje svepravoslavno saborno rjesenje.

Mitrocolit je arhiepiskopa upoznao i sa problemima sa kojima se Crkva suocava u Crnoj Gori povodom nastojanja vlasti da novim zakonom o slobodi vjeroispovijesti ugroze ime, dostojanstvo, kontinuitet i imovinu Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih pravoslavnih eparhija u Crnoj Gori, osporavajuci time osmovjekovnu jurisdikciju Srpske pravoslavne crkve (Pecke patrijarsije) na prostoru Crne Gore. Arhiepiskop Anastasije je u razgovoru dao punu podrsku postojecem kanonskom poretku Pravoslavne crkveu Crnoj Gori, navodi se u saopstenju Mitropolije.

Mitropolit je arhiepiskopu Anastasiju iskazao postovanje za trud koji je ucinio za ,,vaskrsavanje zivota Pravoslavne crkve u Albaniji, koja je prije njegovog dolaska bila na ivici opstanka”.

“Povodom devedesetog rodendana arhiepiskopa Anastasija, mitropolit mu je na dar donio ikonu Majke Bozije Filerimske i ikonu Svetog Petra Cetinjskog”, pise u saopstenju.

Mitropolit je u povratku iz Tirane posjetio Udruzenje ,,Moraca-Rozafa”u Skadru, gdje se susreo sa upravom i clanovima tog udruzenja, kao i sa pravoslavnim svestenicima iz Skadra.

“Mitropolija ce, s blagoslovom arhiepiskopa Anastasija, i dalje nastaviti da pomaze nasu zajednicuu Albaniji, osobito u pogledu skole srpskog jezika, kao iunapredenja crkvenog zivota”, zakljucuju iz Mitropolije.

DO KRAJA GODINE

Specijalizovano skloniste za zrtve trgovine ljudima koje ce biti licencirano i uskladeno sa svim standardima trebalo bi da bude otvoreno do kraja godine, rekla je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za pravosude u Ministarstvu pravde Marijana Lakovic-Draskovic.

Skloniste ove vrste koje je finansirala Vlada zatvoreno je 1. januara ove godine jer “nije bilo licencirano”.

“Vrlo brzo ce se otvoriti novo. Trebalo bi do kraja ove godine”, rekla je Lakovic-Draskovic za nase novine nakon sjednice Odbora za ljudska prava i slobode.

Ona je na sjednici kazala da ce kao odgovorna Vlada pronaci rjesenje za skloniste, pojasnjavajuci da ce se naci novi objekat ili ce se adaptirati postojeci. Istakla je i daje moguce da neka nevladina organizacija preuzme rukovodenje ovim projektom.

“Zrtve se zadrzavaju od dva do pet dana. Vlada ce se, ipak, opredijeliti za specijalizovano, a ne zajednicko skloniste za sve, jer je to jedino odrzivo rjesenje”, rekla je ona, dodajuci da se dio poglavlja 24 tice upravo trgovine ljudima.

Predsjednik Odbora Halil Dukovic (DPS) kazao je da nije dobro sto se zatvorilo skloniste, podsjecajuci daje Crna Gora bila jedina drzava u regionu kojaga je imala.

Tokom prosle godine Crna Gora je imala svega pet potencijalnih zrtava trgovine ljudima i Ministarstvo rada i socijalnog staranja je, zbogtoga, stava da ne bi bilo opravdano imati posebno skloniste koje bi zbrinjavalo samo zrtve trgovine ljudima.

“Nego da se smjestaju zajedno sa zrtvama nasilja u porodici. Sada imamo dvije zrtve trafikinga radne eksploatacije, dva korisnika koji su u sklonistu”, kazao je pomocnik ministra rada Goran Kusevija, isticuci daje socijalna inspekcija zaduzena da prati rad sklonista.

Istakao je da u drzavi postoje cetiri sklonista za zrtve nasilja u porodici SOS telefon u Niksicu, Sigurna zenska kuca u Podgorici, objekat u okviru Djecjeg doma u Bijeloj i Centar za podrsku djeci i porodici u Bijelom Polju.

Sefica IOM-ra za Crnu Goru Dusica Zivkovic nije bila saglasna sa Kusevijom. Rekla je da kao ozbiljnoj drzavi, izdatak zaspecijalizovano skloniste ne bi trebalo da bude neki problem.

“Drzava je skloniste preuzela da finansira od IOM-a jos 2006. godine. Ako je mogla do 2019. godine da ga finansira, ne vidimo razloga zasto ne bi mogla i ubuduce. Ranije smo mi za skloniste davali 60.000 eura godisnje, toliko je i drzava preuzela obaveze. Ne moze skloniste drugacije da funkcionise”, rekla je ona.

MINISTARSTVO PORUCILO

Promet u restoranima opao je za oko 20 odsto, a u kaficima je taj procenat znatno visi od kada je na snagu stupio Zakon o sprecavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kazao je Pobjedi sekretar Udruzenja ugostitelja Budve Nikola Buzdovan.

Tvrdi i da im je najavljeno kako ce od 1. januara 2020. koriscenje duvanskih proizvoda biti dozvoljeno u lokalima u kojima se ne konzumira hrana, medutim iz Ministarstva zdravlja negiraju te najave, uz poruku da se zakon nece mijenjati, odnosno da nece izaci u susret takvim inicijativama.

Buzdovan istice da je ovaj zakon nanio stetu ugostiteljima, ali da ce ga svakako postovati.

“Sto se tice budvanskih restoratera, biljezimo pad prometa od nekih 20 odsto, dok je u kaficima to dosta vise. Ostaje nam da postujemo taj zakon koji je evropski, a mi idemo ka Evropi. Ono sto je nama najavljeno, doduse usmeno, da ce kaficima koji nemaju hranu, od januara biti dozvoljeno konzumiranje duvanskih proizvoda”, kazao je Buzdovan.

On naglasava da je pad prometa zabiljezen i u drugim crnogorskim gradovima.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi je receno da Turisticka inspekcija, kako je to propisano, kontrolise primjenu ovog i da je od polovine avgusta do 19. novembra bilo ukupno 2.263 kontrole.

“Utvrdeno je 106 nepravilnosti, izdato 119 prekrsajnih naloga u iznosu od 30.490 eura, a podnijeto je i sest zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka. Utvrdene nepravilnosti su da je bilo dozvoljeno konzumiranje duvanskih proizvoda u radnom i javnom prostoru, da nije istaknuta oznaka o zabrani pusenja, te da prostorija za pusenje nije opremljena uredajima za ventilaciju”, receno je iz inspekcije.

Isticu da dobijaju i prijave gradana, sto inspektorima pomaze.

“Sanitarni inspektori su uradili 381 inspekcijski pregled. U objektima u kojima se obavlja vaspitno-obrazovna djelatnost (skole, vrtici), trgovinska djelatnost, prireduju igre na srecu, kao i radnim prostorima u kojima poslove obavljaju drzavni organi, organi drzavne uprave, organi uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i sluzbe, kao i druga pravna lica koja vrse javna ovlascenja (sudovi, ministarstva, uprave, sluzbe u opstinama, pravna lica koja vrse javna ovlascenja)”, saopsteno je Pobjedi.

PODACI FZO

Potrosnja ljekova na recept za prvih sest mjeseci ove godine, u odnosu ?? isti period lani, veca je za cak 30 odsto i iznosi 20,6 miliona eura, pisu Vijesti.

Prema anailzi Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), privatne apoteke su u prva dv? kvartala 2019. zaradile blizu 4? odsto vise ?ovc? ?? izdavanja ljekova na recept u odnosu ?? 2018. Medutim, ljekovi s? i dalje dominantno uzimaju ?? recept u drzavnim, “???tefarm” apotekama.

Svaki gradanin prosjecno ?? ??trosio 32,59 eura za l??kove koji se uziimaju u apotekama ? trosku FZO, dok ima ljekara koji dnevno napisu i preko 200 recepata.

An?liz? pokazuje da s? i dalje na?cesce prepisuju tablete protiv visokog krvnog pritiska.

Vijesti pisu da je za 30 odsto porasla potrosnja lijekova na recept. Ljekari propisuju i 200 recepata dnevno, gradane najvise muci hipertenzija, dijabetes, astma…

Statistika FZO pokazuje da je samo jedan pacijent za sest mjeseci realizovao 185 recepata. Drugi je u istom periodu realizovao 152 recepta vrijednosti 2.900 eura.

Analiza pokazuje da je svaki osiguranik u Crnoj Gori, a ima ih 633.354, u drzavnim i privatnim apotekama prosjecno realizovao 4,26 recepata, odnosno podigao ljekove vrijedne 32,59 eura.

To je za oko sedam eura vise, “po glavi osiguranika” u odnosu na isti period prosle godine.

RAZLOZI: NOVA LISTA I RAST BROJA OBOLJELIH

FZO je zakljucio da je povecano propisivanje ljekova i uvecana potrosnja posljedica prosirenja nove liste ljekova, kao i rasta broja oboljelih od autoimunih, kronicnih i multiplih oboljenja.

Medu razlozima povecane potrosnje, kako smatraju, su i preventivni programi, uvodenje novih ljekova u standardne seme lijecenje bilo zbog toga sto su efikasniji, ali i imaju manje nezeljenih dejstava, kao i nove kombinacije razlicitih ljekova na primjer u lijecenju malignih bolesti i HIV infekcija.

“Najcesci razlog povecanja finansijske potrosnje su izmjene nove Liste ljekova, kao i bolja snabdjevenost i dostupnost ljekova u posmatranom periodu 2019. godine u odnosu na prethodnu godinu”.

Iz FZO su kazali da je, u cilju racionalizacije potrosnje ljekova u narednom periodu, potrebno ucesce menadzera zdravstvenih ustanova kroz sistem kontrole zaposlenih i razlicite analize potrosnje… Tvrde da je potrebno podsticati ljekare na farmako-ekonomski pristup prilikom odlucivanja za odredenu terapiju, kako bi se uz manje izdvojenog novca postigao jednako dobar terapijski ucinak.

“Vijesti” su proslog mjeseca objavile da je Crna Gora za devet mjeseci ove godine uvezla medicinske i farmaceutske proizvode vrijedne 77,7 miliona eura, sto je za 24 odsto vise u odnosu na isti period prosle.

Prema izvjestaju Calimsa o potrosnji, gradani su lani u prosjeku potrosili oko 137 eura na ljekove, racunajuci medikamente koje dobijaju o trosku FZO i one koje placaju iz dzepa.

Potrosnja ljekova u prosjeku u Crnoj Gori godisnje raste za oko osam odsto, a duplo manje u zemljama EU.