RESURSNI CENTAR U PG

Predstavnici turske Agencije za medunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) i Resursnog centra za djecu i mlade u Podgorici danas su svecano otvorili prvu specijalnu biblioteku u Crnoj Gori.

Biblioteka, koja se nalazi u sklopu Resursnog centra, otvorena je povodom 3. decembra, Medunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

Direktorka Centra Mirjana Popovic zahvalila je na donaciji i porucila da ce biblioteka biti pretvorena u multifunkcionalnu salu.

“U ovom prostoru cemo organizovati konferencije i okrugle stolove. U okviru ove sale djeca ce moci da gledaju filmove i organizuju razlicite radionice”, kazala je Popovic.

Koordinator kancelarije TIKA za Crnu Goru Muhamed Unal, istakao je da ce ta organizacija nastaviti da pomaze obrazovanje.

“Ovo ne gledamo kao na centar za osobe sa invaliditetom, jer ovo su bogata srca i djeca puna zivota. Hvala nastavnickom kadru u Centru, jer ovo je posao koji nema radno vrijeme vec zahtijeva da su pripravni 24 sata”, rekao je Unal.

Ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Songul Ozan napomenula je da se radi o znacajnom projektu i cestitala djeci na biblioteci. Ozan je podsjetila da je TIKA u Crnoj Gori realizovala 330 projekata u svim oblastima.

“Dosta ucimo od djece kada radimo sa njima. Rijec invaliditet postoji samo u mozgovima onih koji ne mogu da je razumiju. Svi smo jednaki na ovome svijetu”, kazala je Ozan.

Jedan od ucenika Radovan Dzuver rekao je da ce donacija pomoci svima koji vole da citaju.

Opremanjem biblioteke, kako je navedeno, TIKA nastavlja sa aktivnostima sirom svijeta kada je u pitanju otklanjanje poteskoca osoba sa invaliditetom i radi na tome da svaki pojedinac bude ukljucen sto vise u socijalni zivot u mjestu gdje se nalazi.

JU Resursni centar za djecu i mlade je osnovan 1948. godine i nekoliko puta je dobio nagradu za najbolji rad na drzavnom nivou, a u sklopu Centra pruzaju se usluge obrazovanja i rehabilitacije za djecu i mlade do 18 godina.

Centar pomaze osnovnim i srednjim skolama u oblasti inkluzivnog obrazovanja i nastavnom kadru i porodicama pruza usluge sa psiholoske, preventivne i edukativne strane.

CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO

Crnogorska Agencija za civilno vazduhoplovstvo jedna od najefikasnijih na Balkanu ocijenio je povodom jubileja deset godina postojanja Agencije Eamon Brenan generalni direktor EUROCONTROL-a, druge najznacajnije evropske vazduhoplovne institucije.

Brenan se na svecanosti povodom jubileja Agencije prisutnima obratio iz Brisela video porukom.

Iz Agencije navode da su njihovi rezultati priznati od strane svih najvaznijih institucija i organizacija u Evropi i od Ujedinjenih nacija.

Crna Gora je, kako su kazali, u vrhu zemalja po ispunjenosti medunarodnih ICAO standarda sigurnosti u civilnom vazduhoplovstvu, a takode je u sistemu Jedna bezbjednosna kontrola, sto znaci da primjenjuje standarde jednake onim u drzavama clanicama Evropske unije.

“Danas, nakon deset godina, imamo Agenciju ciji su kvalitet i rezultati priznati na evropskom i svjetskom nivou. To nije prizanje uspjesnosti na osnovu politickih kriterijuma, nego priznanje dobijeno na osnovu egzaktnih i mjerljivih rezultata i pokazatelja”, kazao je Agencije Dragan Durovic na svecanosti povodom jubileja.

Svecanosti su prisustvovali predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic, predsjednik Skupstine Ivan Brajovic, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic, kao i predstavnici lokalnih vlasti, Savjeta Agencije, vazduhoplovne industrije iz zemlje i regiona, privrede i javnog zivota.

Durovic se posebno zahvalio zaposlenima i Savjetu Agencije na posvecenosti i profesionalizmu, kao i predstavnicima izvrsne vlasti koji su podrzavali Agenciju od osnivanja do danas.

“Zahvaljujuci svima vama, sada imamo jaku instituciju koja neselektivno i sa autoritetom primjenjuje zakon i medunarodne standarde”, kazao je Durovic.

“Znajte, da kada ulazite na crnogorske aerodrome ili se ukrcavate u domaci ili strani avion, da ima neko ko brine da svi ti subjekti dosljedno postuju procedure i pravila, kako bi vas let bio siguran i bezbjedan, jer je sigurnost misija Agencije za civilno vazduhoplovstvo”, porucio je Durovic.

Video poruku povodom deset godina rada Agencije za civilno vazduhoplovstvo poslao je iz Brisela i generalni direktor EUROCONTROL-a, druge najznacajnije evropske vazduhoplovne institucije, Eamonn Brennan.

“On je istakao da je crnogorska Agencija jedna od najefikasnijih na Balkanu i cestitao Crnoj Gori na dobro odradenom poslu”, navodi se u saopstenju.

Povodom jubileja, urucene su zahvalnice za dugogodisnju izuzetnu saradnju i podrsku za razvoj Agencije u prvih deset godina vazduhoplovnim vlastima Srbije, Hrvatske i Francuske.

Savjet Agencije opredijelio je deset hiljada eura za Fondaciju Budi human, koja pomaze oboljeloj djeci. Donirana sredstva bice ravnomjerno rasporedena za lijecenje pet malisana.

OMBUDSMAN

Osobe sa invaliditetom jos uvijek se suocavaju sa brojnim preprekama i barijerama koje sprecavaju njihovo ukljucivanje u drustvene tokove, iako je odredeni napredak postignut, prvenstveno sa stanovista vidljivosti te populacije.

Prema nekim procjenama preko milijardu ljudi na svijetu zivi sa nekim oblikom invaliditeta.

Kako je saopsteno iz Institucije Zastitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u nasoj zemlji jos uvijek nemamo registar koji bi posluzio za utvrdivanje stvarnog broja osoba sa nekim oblikom invaliditeta.

“Osim toga, u strucnim ocjenama u vezi sa postojanjem invaliditeta jos uvijek dominiraju ili su jedini prisutni medicinski indikatori, sto nije u skladu sa medunarodno priznatim standardom”, navodi se u saopstenju Ombudsmana.

On dodaje da slicno kao sto se to desava sirom svijeta, osobe sa invaliditetom su i u Crnoj Gori cesto na marginama drustva.

“Iako je odredeni napredak postignut, prvenstveno sa stanovista vidljivosti ove populacije, oni se jos uvijek suocavaju sa brojnim preprekama i barijerama koje sprecavaju njihovo ukljucivanje u drustvene tokove”, istice Ombudsman.

Osim toga, kako navodi, nejednake mogucnosti sprecavaju njihovo puno ukljucivanje u obrazovne procese i prisustvo na trzistu rada.

“Takode, jos uvijek postoje razlozi za brigu kada je u pitanju adekvatna zdravstvena i socijalna zastita, kao i nedostaci u obezbjedenju pojedinih vidova socijalne podrske i socijalnih servisa, koji su u funkciji njihovog osamostaljivanja i ukljucivanja u drustvene tokove na ravnopravnim osnovama”, navodi se u saopstenju Institucije Zastitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

U predstojecem periodu ocekuje pojacane napore drzavnih organa u stvaranju uslova za poboljsanje polozaja osoba sa invaliditetom, koje bi sprijecilo njihovu dalju socijalnu iskljucenost i bilo u funkciji stvaranja jednakih mogucnosti za sve ljude u Crnoj Gori.

Iz Institucije Zastitnika ljudskih prava i sloboda su, povodom 3. decembra – Medunarodnog dana OSI, podsjetili da je 2006. godine usvojena Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine.

Oni su naveli da, prema nekim procjenama, preko milijardu ljudi na svijetu zivi sa nekim oblikom invaliditeta, ali da u Crnoj Gori jos ne postoji registar koji bi posluzio za uvtrdivanje stvarnog broja takvih osoba.

“Osim toga, u strucnim ocjenama u vezi sa postojanjem invaliditeta jos dominiraju ili su jedini prisutni medicinski indikatori, sto nije u skladu sa medunarodno priznatim standardom”, navodi se u saopstenju.

U PONUDI I STARI STANOVI

Banka za razvoj Savjeta Evrope odobrila je aplikaciju Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) da se obezbijede sredstva za realizaciju cetvrte faze projekta “Hiljadu plus”, kazao je direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Canovic.

Canovic je za TVCG naveo da MORT predvida da u cetvrtoj fazi u ponudi budu svi stanovi, koji se nalaze na trzistu.

“Predvidamo da u ponudi budu svi stanovi koji su izgradeni u prethodnom periodu sva starogradnja, odnosno sve ono sto je na trzistu”, kazao je Canovic.

Canovic ocekuje i nizu prosjecnu cijenu realizacije.

“Ocekujemo da ce veci broj korisnika rijesiti stambeno pitanje kroz ovu cetvrtu fazu projekta”, kazao je Canovic i pregovore sa bankama najavio za narednu godinu.

Kroz tri faze projekta Hiljadu plus, koji je Vlada pokrenula 2010. godine, stambeno pitanje do sada je rijesilo 1.185 porodica.

BOLJI NA PISA TESTU

Napredak na PISA testiranju, prema podacima OECD, ostvaren je u matematickoj pismenosti, gdje je Crna Gora napredovala za 12 bodova, a statisticki posmatrano zabiljezen je trend rasta od pocetka ucesca u PISA testiranju za 31 bod, isticu u Ministarstvu prosvjete.

Crna Gora zauzela je 52. mjesto medu 79 zemalja na PISA testiranju za 2018. godinu, objavljeno je na podsajtu OECD-a. Na proslom PISA testiranju Crna Gora je bila na 59. mjestu.

Rezultati iz naucne pismenosti, kako napominju, su za nijansu bolji od prethodnog ciklusa.

“U ciklusu PISA 2018. godine fokus je bio na citalackoj pismenosti, gdje je novina bila uvodenje digitalnog citanja. Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zenemarljiva upravo zbog uvodenja digitalnog citanja, pa mozemo reci da su rezultati iz citalacke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa. Takode, i iz citalacke pismenosti napredak je u odnosu na 2006. godinu 29 bodova”, saopstila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrovic.

Ostvareni bodovi iz citalacke pismenosti su 421, iz matematicke 430, a iz naucne 415, sto nas svrstava u drugu trecinu ukupnog broja testiranih zemalja.

“Nemamo razloga da budemo nezadovoljni rezultatima, ali treba jos mnogo rada da bismo bili zadovoljni”, istakla je ona.

Dmitrovic je dodala, da su interesantni podaci o najpopularnijim zanimanjima medu petnaestogodisnjacima. Ucenici su zainteresovani za sportska zanimanja, za medicinu, za prosvjetu, za informacione tehnologije, za pravne nauke. Posebno vazan element je pripadnost ucenika skoli 81 odsto, osjecaj sigurnosti, jer ucenici koji osjecaju prijateljsku atmosferu u skoli postizu bolje rezultate.

Ona je zakljucila podatkom da Nacionalno testiranje na kraju II ciklusa osnovne skole takode ukljucuje do 30 odsto zadataka tipa PISA testiranja, te da PISA testiranje ne treba dozivjeti kao takmicenje, nego kao jos jedan od instrumenata upravljanja obrazovanjem u cilju podizanja kvaliteta.

“U dijelu naucne pismenosti potrebno je raditi na opremanju kabineta, laboratorija da bi ucenici mogli izvoditi vjezbe, eksperimente u kontrolisanim uslovima i na taj nacin sticali prakticno i primjenjljivo znanje”, istakla je Dmitrovic.

Direktorica direktorata u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolic je napomenula da je napredak iz matematike zabiljezen upravo u ovom, posljednjem testiranju.

“Crna Gora je najnovijim rezultatima pokazala da je ostvarila nemali pomak u matematickoj pismenosti, te da nas najveci posao tek ceka u naucnoj pismenosti, u kojoj smo na slicnom nivou kao i u prethodnom ciklusu”, kazala je Nikolic.

Kako je naglasila u citalackoj pismenosti, u kojoj je i najveca razlika, djevojcice su bolje u odnosu na djecake, mada se sada smanjuje razlika. Djecaci su nesto bolji iz matematike, dok su iz naucne pismenosti razlike u bodovima neznatne i to u korist djevojcica.

Buduci svjesni znacaja ovog testiranja, kako je rekla Nikolic, prosle godine multiresorski tim je obisao veliki dio crnogorskih skola, kako bi pripremio u tehickom smislu ucenike na testiranje.

“U sustinskom smislu, obrazovna reforma sprovedena je sredinom 2017. godine, a kako je testiranje bilo 2018. svakako da puni efekat reforme u kontekstu PISA testiranja mozemo, logicno, ocekivati na narednom testiranju”, kazala je Nikolic.

PISA testiranje sprovodi se svake tri godine i procjenjuje stepen u kom su petnaestogodisnji ucenici sirom svijeta stekli kljucna znanja i vjestine, te koliko dobro ucenici mogu da koriste ono sto su naucili i da primijene svoja znanja u nepoznatom kontekstu. Ovaj pristup polazi od cinjenice da savremena ekonomija nagraduje pojedince ne na osnovu onoga sto znaju, nego na osnovu onoga sto mogu da urade sa onim sto znaju.

PISA istrazivanje ukljucuje kljucne skolske predmete – citanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Citalacka pismenost definise se kao sposobnost ucenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promisljaju i angazuju se u tumacenju pisanih tekstova. Matematicka pismenost definise se kao sposobnost ucenika da formulisu, koriste i tumace matematiku u razlicitim kontekstima. Naucna pismenost definise se kao sposobnost angazovanja u naucnim pitanjima i s naucnim idejama kao gradanina koji kriticki promislja.

Zbog razlike u obrazovnim sistemima zemalja ucesnica, ne testiraju se ucenici istog razreda, vec istog godista. Ucesnici PISA testiranja imaju izmedu 15 godina i tri mjeseca i 16 godina i dva mjeseca i zavrsili su najmanje sest godina formalnog skolovanja. Uzorkom je obuhvaceno 6 973 petnaestogodisnjaka iz 51 srednje skole i 15 osnovnih skola.

U ovom ciklusu PISA ucestvovalo je 11 gimnazija, 28 srednjih strucnih skola i 12 mjesovitih skola.

CRNOGORSKI POKRET

Politika EU i njenih predstavnika u Crnoj Gori u mnogim slucajevima bila je pogresna, zbog nerazumjevanja pozadine djelovanja mnogih politickih, nevladinih i medijskih entiteta u Crnoj Gori, poruceno je u pismu koje je Crnogorski pokret uputio sefu Delegacije EU u Crnoj Gori Aivu Oravu.

Nema sumnje, kazu, da svako drustvo koje tezi ka uredenoj, zapadnoj demokratiji mora uvazavati ulogu i podsticati pluralizam, slobodne medije, razvitak nevladinog sektora, kriticku misao, nezavisno sudstvo, netolerantnost prema korupciji, kriminalu i da ne nabrajamo dalje sve ono sto je opstepoznato i predstavlja mantru svih uredenih drustava.

“Bez sumnje je i da svi predstavnici EU sa takvim predubjedenjima dolaze u Crnu Goru i podrzavaju sve subjekte koji su, svojim djelovanjem, nacelno na tragu svega navedenog. Po odredenom stereotipu stvara se slika da su svi koji kritikuju vlast, koji se bave tzv. istrazivackim novinarstvom, korupcijom, organizovanim krimanalom, odsustvom nezavisnih institucija i institucija uopste, pozeljni subjekti koje treba podrzati i afirmativno, i materijalno”, porucuju iz Crnogorskog pokreta.

Naglasavaju da vjeruju da ” Vas licno na to podstice i iskustvo sopstvene zemlje, koja je prolazila kroz slicne periode kroz koje Crna Gora prolazi danas”.

Kad se uzme u obzir da se u Crnoj Gori vlast veoma malo mijenjala, u kojoj je DPS uvijek bio konstanta, onda to dodatno stvara sliku o Crnoj Gori koja moze jos vise pojacati stereotipe vezane za slicna drustva, ocijenjuju u Crnogorskom pokretu.

Medutim, naglasavaju da kao svaki stereotip i stereotip sa kojim prilaze evropski predstavnici Crnoj Gori donosi odredene kontroverze.

“Neukusno je posmatrati drustvene okolnosti u Crnoj Gor,i a ne spomenuti devedesete godine proslog stoljeca, vrijeme kada je Crna Gora bila puki trabant ratne politike Srbije i velikosrpske ideologije, koja je, u uslovima potpune neslobode, medijski, politickom propagandom i nacionalistickim i militantnim djelovanjem Srpske pravoslavne crkve, u potpunosti promjenila etnicku strukturu stanovnistva Crne Gore, sto je lako provjerljivo kad se pogledaju popisi stanovnistva od 1981.godine pa nadalje”, saoptili su iz Crnogorskog pokreta.

Kako smatraju,tradicionalna vezanost vecine stanovnika Crne Gore za Srbiju i Rusiju je tada poprimila iracionalne razmjere, do toga da je kod brojnog stanovnistva postojala spremnost zrtvovanja Crne Gore i njenih interesa za interese Srbije i Rusije. Ta naklonost nosila je, kazu, sa sobom otvoreni i ortodoksni animozitet prema zapadnim zemljama, zapadnim vrijednostima i zapadnim bezbjednosnim integracijama.

“Ogroman je trud bio potreban da se takva siutuacija koliko – toliko obrne i makar se stvori neka kriticna masa koja je Crnu Goru okrenula sebi, evroatlaskim integracijama, kao imperativu, i otklonu od nakardnih ideologija zasnovanih na panslavizmu i panpravoslavlju. Iako je Crna Gora usla u NATO i nedvosmileno svoj brod okrenula ka integraciji u drustvo civilizovanih, demokratskih zemalja, otpor u zemlji nimalo nije jenjavao”, navodi se u pismu Oravu.

Ubjedenje vlasti da ce vrijeme uciniti svoje, nedovoljno ili nikakvo bavljenje i odsustvo proaktivnog pristupa promjeni svijesti, otvorilo je veliki prostor za upliv velikosrpskih i proruskih uticaja.

“Cak ni mi sami danas nijesmo nacisto ko je sve upleten u to, po nama, anticrnogorsko djelovanje, bilo iz ubjedenja, bilo zbog izdasne finansijke potpore koja dolazi sa tih strana. Ali, priznacete, bez te jasnoce, svaka slika o Crnoj Gori ne moze Vam biti dovoljno jasna i moze Vam prilicno zamutiti rasudivanje o mnogim akterima sa politickog, nevladinog i medijskog spektra”, navode u Crnogorskom pokretu.

Naravno, pod uslovom da dijelimo viziju Crne Gore, koja, za nas, nema alternativu potpunoj integraciji Crne Gore u zapadnu civilizaciju i njene bezbjednosne strukture!

Upravo se, kazu, zato obracaju Oravu “potpuno sigurni da je politika EU i njenih predstavnika u Crnoj Gori u mnogim slucajevima bila pogresna upravo iz nerazumjevanja o pozadini djelovanja mnogih politickih, nevladinih i medijskih entiteta u Crnoj Gori”.

Podsjecaju i na pojedine reakcije prema, kako naglasavaju, nesumnjivom udaru ruskih obavjestajnih sluzbi i srpskih nacionalista na Crnu Goru 16. oktobra 2016.godine.

“Slobodno se moze reci za skoro sve nevladine organizacije, tzv. nezavisne medije i opozicione partije da su zdusno stali u odbranu aktera pokusaja oruzanog prevrata i bezmalo predstavljali njihovu logistiku u obesmisljavanju utvrdivanja zakonske odgornosti najodgovornijih. Konacno, svojim djelovanjem su omogucili da se neka najodgovornija lica u Crnoj Gori slobodno setaju i segace sa crnogorskim sudstvom i drzavom”, navodi se u pismu.

Posebnu pricu, smatraju, predstavlja djelovanje SPC, odnosno njenih eparhija u Crnoj Gori, “koje predstavljaju stub otpora svakoj integraciji Crne Gore u zapadno drustvo i koje su glavni i najozbiljniji protagonist velikosrpskih i proruski ideja i aktivnosti u Crnoj Gori”.

Nikada, ali nikada, naglasavaju, nije bilo nikakve reakcije sa pomenutih adresa na takvo djelovanje.

“O pretolerantnom odnosu prema SPC govori i to sto nije bilo nikakve reakcije na nezakonit upis sakralnih objekata i crkvenih dobara na SPC, bez ijednog valjanog dokaza o vlasnistvu! Iako vole sebe da isticu kao zastitnike drzavne i drustvene imovine, ostali su nijemu na tu pljacku ogromnih razmjera”, smatraju u Crnogorskom pokretu.

Podsjecaju i na podrsku uclanjenju Crne Gore u NATO, koja je, kazu, u potpunosti izostala, izuzev Socijaldenokratske partije Crne Gore!

“Sve ovo ozbiljno upozorava na mogucnost da EU, pojedine zapadne ambasade i mnogi zapadni fondovi, finansirajuci razne nevladine organizacije, medije i druge organizacije, ustvari finansiraju prorusku logistiku u Crnoj Gori”, zakljucuju u Crnogorskom pokretu.

Naglasavaju da vjestom zamjenom teza, njihovu porivrzenost Crnoj Gori i napor u odbrani od velikopsrpskih i proruskih nasrtaja na nju, proglasavaju nekakvim crnogorskim nacionalizmom, “sebe predstavljajuci toboze gradanskom opcijom, a nas diskreditujuci kao nacionaliste”.

U pismu Oravu napominju da nema sumnje da ce takvu predstavu dobiti od njih, ukoliko ga bude zainteresovalo sto misle o sadrzaju ovog pisma.

Grotektno je, naglasavaju, da su takav kompleks “naturili i vladi Crne Gore, te mi nikada nijesmo dobili sredstva, aplicirajuci projektima zastite nacionalne bastine na vladine konkurse”.

U Crnogorskom pokretu smatraju da se mora imati na umu da se mnoge nevladine organizacije i mediji ponasaju iskljucivo kao profitabilne organizacije, stvarajuci izopacenu sliku o Crnoj Gori i predstavljajuci je izvan granica najcrnjim bojama, time sebi dajuci vaznost u ocima EU kao nezaobilanog faktora u borbi protiv anomalija tranzicionog crnogorskog drustva.

“Bolje reci, stavljaju svoj interes ispred opsteg interesa da Crna Gora, sto brze, kroz jos vecu motivaciju i tranzicione napore, pristupi integracijama u EU”, zakljucili su u Crnogorskom pokretu.

NA 52. MJESTU

Crna Gora zauzela je 52. mjesto medu 79 zemalja na PISA testiranju za 2018. godinu, objavljeno je na podsajtu OECD-a. Na proslom PISA testiranju Crna Gora je bila na 59. mjestu.

Ispred nje su se, na posljednjem testiranju, od zemalja regiona, nasli Slovenija na 21. mjestu, Hrvatska na 29. i Srbija na 45.

Bosna i Hercegovina je zauzela 62. mjesto, a slabije rezultate imali su Sjeverna Makedonija i Kosovo.

Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.

Zadatke iz citalacke, matematicke, naucne i finansijske pismenosti rjesavali su petnaestogodisnjaci iz skola sirom svijeta.

PISA testiranje sprovodi se svake tri godine. Prosle godine 79 drzava ili ekonomija je ucestvovalo u testiranju (Hongkong, Makao, Kineski Tajpej i Kosovo su posebno rangirani).

PISA testiranje je, inace, program Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

ZBOG SVINJSKE KUGE

Inspektori za bezbjednost hrane zabranili su proslog mjeseca uvoz 21.591 kilograma svinjskog mesa, po osnovu naredbe o zabrani uvoza i tranzita posiljki mesa i proizvoda od mesa svinja iz zemalja u kojima je prisutna bolest africke svinjske kuge, pise Dan.

Zbog neodgovarajuceg oznacavanja zabranjen je uvoz 6.000 kilograma mlijeka u prahu.

“Tri posiljke hrane zivotinjskog porijekla (svjeze meso, proizvodi od mesa i mlijeko u prahu) u ukupnoj kolicini od 27.591 kilograma su vracene inostranom isporuciocu, zbog utvrdenih neusaglasenosti sa zahtjevima za bezbjednosti hrane. Dvije posiljke mesa, jedna u kolicini od 21.069,52 kg i druga od 522 kilograma, vracene su po osnovu naredbe o zabrani uvoza i tranzita posiljki mesa i proizvoda od mesa svinja iz zemalja u kojima je prisutna bolest kuge svinja. Jedna posiljka mlijeka u prahu u kolicini od 6.000 kilograma je vracena zbog neodgovarajuceg oznacavanja, odnosno po osnovu neusaglasenosti sa Uredbom o informisanju potrosaca o hrani”, navodi se u oktobarskom izvjestaju Uprave za bezbjednost hrane.

Inspektori su zabranili uvoz 903 kilograma tost hljeba, cabate sa maslinama, keksa sa integralnim brasnom i brusnicom zbog povecanog sadrzaja deoksinivalenola, mikrotoksina koji u nedozvoljenim koncentracijama izaziva zdravstvene probleme u vidu dijareje, povracanja, ostecenja jetre…

EKIP

Agencija za elektronske komunikacije i postansku djelatnost (EKIP) uspostavila je elektronski registar “Ne zovi me” za sve one koji ne zele da na njihove kontakte stizu reklame.

Lista ce sadrzati telefonske brojeve i elektronske adrese korisnika koji ne zele da primaju poruke, odnosno pozive u svrhu direktnog marketinga.

Upis ili brisanje podataka iz njega obavlja se bez naknade kod operatora kod kojeg korisnik ima pretplatnicki ugovor, pise Dnevne novine.

Potrebno je zahtjev za upis podnijeti u poslovnici operatora, putem poste, elektronske poste ili slanjem SMS-a na broj 14876 sa sadrzajem ‘prijava’ sa broja koji ce biti u registru.

Brisanje iz ovog registra omoguceno je na iste nacine, s tim sto sadrzaj poruke treba da bude ‘odjava’.

“Telefonski broj, odnosno mejl adresu za koji je podnijet zahtjev operator je duzan da upise u registar u roku od dva radna dana od dana prijema ispravnog zahtjeva korisnika. Pristup podacima iz registra ce imati svi zainteresovani”, naveli su iz EKIP-a povodom nove usluge.

O TROSKU FONDA

U prvih devet mjeseci ove godine na teret crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje uraden je 371 postupak vantjelesne oplodnje, sto je Fond kostalo skoro 700.000 eura, pisu Dnevne novine.

Najvise postupaka 117 uradeno je u Opstoj bolnici Cetinje , a najmanje u SB “Codra”, svega 15.

U prvih devet mjeseci ove godine na teret crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje uraden je 371 postupak vantjelesne oplodnje, 53 vise nego u istom periodu lani, sto je Fond kostalo, kazao je Dnevnim novinama portparol Amer Ramusovic, skoro 700.000 eura, odnosno 117.000 vise nego u istom periodu 2018. godine.

U cetinjskoj bolnici je, kaze, uradeno najvise postupaka, 117, najmanje u Specijalnoj bolnici “Codra” 15, dok je u tri privatne ustanove van mreze uradeno 239 postupaka vantjelesne oplodnje.

“Od 1. januara do 30. septembra 2019. godine na teret Fonda za zdravstveno osiguranje uraden je 371 postupak vantjelesne oplodnje (VTO), sto je za 53 postupka vise nego u prvih devet mjeseci 2018. godine. Vrijednost ispostavljenih faktura Fondu za usluge vantjelesne oplodnje za devet mjeseci ove godine iznosi 698.687,03 eura, sto je za 117.794,85 eura vise nego u istom periodu 2018. godine”, rekao je Ramusovic.

U Opstoj bolnici Cetinje za prvih devet mjeseci ove godine, kako je kazao, uradeno je 117 postupaka vantjelesne oplodnje, za sto je fakturisano 255.625 eura.

“U istom periodu 2018. godine u OB Cetinje uradeno je 67 postupaka, a fakturisano 158.752,70 eura. Znaci, u prvih devet mjeseci ove godine uradeno je 50 postupaka vantjelesne oplodnje vise nego u istom period 2018, a i fakturisano je vise 96.872,53 eura”, precizirao je Ramusovic za DN.