GI “SACUVAJMO SINJAJEVINU”

Populisticki potezi i jeftina propaganda Ministarstva odbrane pocinje da prevazilazi granice dobrog ukusa, kazu iz Gradanske inicijative Sacuvajmo Sinjajevinu. Tvrde da sadnja 3.000 sadnica smrce i bora na Sinjajevini u organizaciji Ministarstva odbrane nije dokaz njihove ekoloske osvijescenosti i brige za planinu, nego “jeftini pokusaj manipulacije i obmane”.

Iz Gradanske inicijative porucuju da tamo gdje su bombe padale nije zivot procvjetao.

“Navodi ministra odbrane Predraga Boskovica da posumljavanje treba da da potpuno drugaciji izgled Sinjajevini “kako bi ona mogla da pocne da zivi nekim drugim zivotom” su farsa, jer je upravo on glavni krivac koji zeli da ubije Sinjajevinu, a ne da je ozivi.”, navodi se u saopstenju.

Oni optuzuju ministra za posumljavanje pasnjaka.

“Koliko je vase neznanje pokazuju male stvari. Prvo rekli ste da posumljavate na Savinoj vodi, a posumljavali ste mjesto koje se zove Margita. Drugo odkud vam ideja da posumljavate pasnjak, pasnjaci se ne posumljavaju jer su pasnjaci i za to sluze. Crna Gora ima manje pasnjaka nego suma, stoga postojece pasnjake treba cuvati”, navodi se u saopstenju.

Prema njihovim rijecima, Crna Gora ima manje pasnjaka nego suma, i zato postojece pasnjake treba cuvati.

,,Glavna odlika Sinjajevine su prostrani pasnjaci, ona je drugi po velicini pasnjak u Evropi, koji vi zelite da je zakitite bombama, unistite i zatrujete. U takvom scenariju bolje borovi i smrce nego bombe. Ipak smo mi istinski ekolozi i patriote, a ne oni kojima je bitno samo da se slikaju”, kazali su iz GI Sacuvajmo Sinjajevinu.

Oni su porucili da nemaju nista protiv borova i smrca, naprotiv.

,,Ali zasto nijeste posumili one sume koje su koncesionari unistili bas na obroncima Sinjajevine, ili na Durmitoru, ili na Lisi. Vi vjerovatno i ne znate da te sume postoje, ustvari da su postojale. Zasto nijeste otisli u Jelje, koje je pretrpjelo veliku stetu u pozarima, a bogami i sjeci? Vjerovatno jer ne znate ni gdje je”, upitali su iz GI Sacuvajmo Sinjajevinu.

Oni su kazali da se nadaju da ce svaka od tri hiljade sadnica da se primi “jer su ih sadili nasi casni vojnici.

Iz GI Sacuvajmo Sinjajevinu su porucili Boskovicu da nikog nece zavarati da je patriota ,,rekreativnim fotografijama na kojima drzi lopatu i, navodno, sadi sadnice i misli na ekolosku buducnost Crne Gore”.

Kako su naveli, da je Boskovico do ekologije i do Crne Gore, nikad ne bi ni pomislio da Sinjajevinu pretvori u vojni poligon.

,,Jer patriota cuva svoju drzavu, a ne misli kako ce je raznijeti aljtiljerijom zbog ne znamo jos cega, posto krijete svaki moguci dokument o vojnom poligonu. Vas posao nije da se slikate za Instagram, nego da javnosti dostavite sve informacije o vasim planovima za Sinjajevinu”, zakljucuje se u reagovanju.

ZEMLJOTRES U ALBANIJI

Predsjednik Bosnjacke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husovic uputio je telegram saucesca ambasadoru Albanije u Crnoj Gori Ridiju Kurteziju povodom snaznog zemljotresa koji je jutros pogodio Albaniju, u kojem je stradalo vise desetina osoba, a vise stotina povrijedeno.

“U ovim teskim trenucima za Vasu zemlju, molim Vas da najiskrenija saosjecanja prenesete porodicama nastradalih. Nase misli su u uz albanski narod, uz spremnost da pruzimo svu pomoc koja je u nasim mogucnostima”, stoji u pismu predsjednika BS-a Rafeta Husovica upucenog ambasadoru Albanije u Crnoj Gori Ridiju Kurteziju.

NAKON ZEMLJOTRESA

Ministri unutrasnjih poslova i zdravlja Mevludin Nuhodzic i Kenan Hrapovic obisli su danas Drac i podrucje Albanije koje je prosle noci pogodeno katastrofalnim zemljotresom. Izrazili su solidarnost Vlade Crne Gore i spremnost za pruzanje svake vrste pomoci za sanaciju posljednica zemljotresa.

,,Ja sam tu da u ime Vlade Crne Gore, zajedno sa ministrom Hrapovicem, posaljem posaljem narodu Albanije da je Crna Gora kao dobar komsija i prijatelj spremna da iskaze punu solidarnost sa ovom situacijom u pruzi pomoc u saniranju njenih posljedica”,rekao je ministar Nuhodzic albanskom kolegi Sanderu Ljesaju izrazivsi saucesce porodicama stradalih.

Ministar unutrasnjih poslova Crne Gore je podsjetio na razorni zemljotres koji je 15. aprila 1979. godine pogodio nasu zemlju.

,,Taj zemljtres je potvrdio i solidarnost gradana bivse Jugoslavije, a i sire. Zato i mi danas zelimo da vama iskazemo punu solidarnost i spremnost Vlade Crne Gore da ucestvuje u saniranju posljedica”, rekao je ministar Nuhodzic.

Ministar Ljesaj zahvalio se nasoj zemlji na ponudenoj pomoci.

Nadlezne sluzbe Crne Gore i Republike Albanije u kontaktu su kako bi pomoc nase zemlje bila sto prije upucena u podrucje pogodeno zemljotresom.

CLANICA TOCG U TIRANI

Aleksandra Maksimovic iz Turisticke organizacije Crne Gore sa kolegama je boravila je u Tirani povodom prezentacije zimske turisticke ponude Crne Gore koja je trebalo da bude odrzana danas.

U trenutku zemljotresa, kako je kazala za Portal RTCG, nalazila se u hotelskoj sobi.

“Probudio me je prvi zemljotres oko 3 sata i uznemirio tako da nijesam mogla ponovo da zaspim, ali nijesam ni panicila. Drugi zemljotres, bio je jaci i duzi i prilicno traumatican posebno jer sam se nalazila na 13 spratu hotela”, kaze Maksimovic.

Osjecala se, kaze, kao da je u avionu koji propada i nikako da prestane.

“Cula se vriska iz susjednih soba i svi su krenuli da izlaze napolje. Spustanje stepenicama sa 13 sprata je izgledalo kao da traje cijelu vjecnost. Ispred hotela Tirana International u kojem sam bila smjestena je centralni gradski trg na kojem su ljudi poceli da se skupljaju iz svih pravaca, bilo je puno roditelja sa bebama u kolicima koji su setali Tiranom kao da je 4 popodne, a ne ujutro. Ljudi su setali, neko u pidzamama neko obucen, ali nije bilo panike”, prenijela je Maksimovic za Portal RTCG desavanja iz Tirane tokom jutrosnjeg zemljotresa.

Situacija se, kaze, smirila oko 7 sati.

“Odvazila sam se da se vratim u hotelsku sobu, ali tek sto sam usla ponovo je zatreslo, opet jako. Spakovali smo se i krenuli nazad”, kazala je Maksimovic.

MUP

Drzava radi sve sto moze da posljedice eventualnih zemljotresa budu sto manje i da ne budu dramaticne kao u Albaniji, kazao je Ljuban Tmusic iz Direkcije za civilnu zastitu i humanitarnu pomoc.

Iz Zavoda za seizmologiju kazali su da gradani Crne Gore mogu ocekivati manje potrese u naredna dva mjeseca koji zapravo predstavljaju smirivanje tla.

Tmusic je podsjetio na izradu planske dokumentacije, edukaciju gradana i nastavnika.

“Realizujemo veliki broj aktivnosti u cilju edukacije gradana sta i kako da postupaju”, kazao je Tmusic.

Na teritoriji Crne Gore nema stete nakon zemljotresa, osim sporadicnih pojava u Ulcinju, kazao je Tmusic.

On je podsetio i sta gradani treba da rade u slucaju zemljotresa.

AKCIJA

Stopedeset pripadnika Vojske Crne Gore danas je na Sinjajevini zasadilo 3.000 sadnica bora i smrce.

Mjesto Savina voda na toj planini posjetili su tim povodom ministar odbrane Predrag Boskovic i nacelnik Generalstaba, brigadni general Dragutin Dakic.

Boskovic je kazao da je to tek pocetak akcije koja je dogovorena sa Opstinom Kolasin, Ministarstvom poljoprivrede i Upravom za sume.

“U planu nam je da 100 hiljada sadnica zasadimo u narednom periodu, naravno, kako to budu dozvoljavali vremenski uslovi. Sve to u cilju posumljavanja i davanja potpuno drugacijeg izgleda Sinjajevini, kako bi ona mogla da zivi i nekim drugim zivotom,” kazao je Boskovic.

On je kazao da vjeruje da ce akcija naici na pozitivan odjek, prije svega, kod ljudi koji zive na Sinjajevini, ali i turista koji je obilaze.

“U narednom periodu cemo sa udruzenjima stocara, Ministarstvom poljoprivrede i sa opstinama realizovati i druge akcije kako bismo ovu planinu, kako smo i obecali, kada smo je definisali kao vjezbovno-strelisni poligon, iskoristili na najbolji moguci nacin, zajedno sa stanovnicima ovog kraja,” najavio je ministar.

Svoj doprinos dali su vojnici iz vise crnogorskih gradova.

IZBOR DO PETKA

Drugi krug Programa strucnog osposobljavanja lica sa stecenim visokim obrazovanjem bice otvoren sjutra od 10 sati do petka 29. novembra do 15 sati.

Kako navode, potencijalni korisnici Programa strucnog osposobljavanja lica sa stecenim visokim obrazovanjem koji su nakon prvog kruga elektronskog povezivanja poslodavaca i korisnika ostali bez mjesta za strucno osposobljavanje, odnosno poslodavca, imaju mogucnost da kroz drugi krug Programa biraju nekog od preostalih poslodavaca preko portala eUprave.

“Korisnici koji su uspjesno prijavljeni na Porgram strucnog osposobljavanja, a nijesu okoncali prijavu, odabir poslodavca mogu izvrsiti putem Portala eUprave na stranici Programa strucnog osposobljavanja”, navode u sapstenju.

Pravo na ucesce u drugom krugu, kako navode, imaju samo vec prijavljena lica, odnosno njih 242, koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca, odnosno koji nijesu okoncali prijavu.

“Oni ce imati priliku da biraju neka od preostalih 8.696 slobodnih mjesta”, dodaju u saopstenju.

Podsjecaju da je ove godine oglaseno 11.613 slobodnih mjesta, od cega 7.249 iz privatnog, a 4.364 iz javnog sektora.

SASTANAK SA MARKOVICEM

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic primio je delegaciju turskog privatnog zdravstvenog sistema Acibadem na celu sa generalnim direktorom kompanije Tahsinom Gunejom.

“Konstatovano je da Crna Gora i Turska njeguju dobre sveobuhvatne politicke i ekonomske odnose, te da crnogorski zdravstveni sistem ima razvijenu i kvalitetnu saradnju sa Acibademom. Od takve saradnje, konstatovano je, najvecu korist imaju gradani nase zemlje koji kao pacijenti dobijaju o trosku naseg Fonda zdravstva medicinsku uslugu najviseg kvaliteta”, saopsteno je iz Vlade.

Premijer je izrazio zadovoljstvo interesovanjem kompanije koja ima 29 zdravstvenih centara u 18 drzava da poslovanje prosiri i u Crnoj Gori.

,,Jedan od politickih prioriteta ove Vlade je unapredenje zdravstvenog sistema u cjelini. Ta politika je u temelju sveukupnog napretka. Uradili smo dosta na tom planu, ali ja hocu i zelim vise”, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je u tom smislu Vlada otvorena za novi, intenzivniji stepen saradnje sa Acibademom posebno nakon stupanja na snagu zakona o javno-privatnom partnerstvu.

Generalni direktor Acibadema konstatovao je iskazao zadovoljstvo dosadasnjom saradnjom sa crnogorskim zdravstvenim sistemom i rekao da je glavna pretpostavka njihove odluke da prosire poslovanje u nasoj zemlji ,,stabilnost koja je u Crnoj Gori izvjesna u dugorocnom periodu”.

Predsjednik Vlade Crne Gore i generalni direktor Acibadema razmotrili su vise konkretnih mogucnosti saradnje, medu ostalima, gradnju nove opste bolnice ili pak upravljanje nekom nasom opstom bolnicom i otvaranje specijalizovane onkoloske klinike.

“Na sastanku je konstatovano da postoji prostor i za usavrsavanje crnogorskih ljekara u zdravstvenom sistemu Acibadema i mogucnost da nasi ljekari prate pacijente koji lijecenje nastavljanu u ovom zdravstvenom sistemu”, saopsteno je iz Vlade.

Sastanku je prisustvovala ambasadorka Turske Republike u Crnoj Gori Songul Ozan.

OCJENA EKO TIMA I WWF ADRIA

Vlada mora da preispita svoje i uvazi strucne stavove da su male hidroelektrane (mHE) ekonomski neisplative i uzrokuju nesrazmjerno veliku stetu prirodi i lokalnim zajednicama, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije “Eko tim” i “WWF Adria”.

Oni smatraju da bi se na taj nacin ukinuo i sistem podsticaja koji je odgovoran za divlje sirenje mHE.

“Duzi niz godina smo svjedoci neodrzivog planiranja i stihijske izgradnje mHE u Crnoj Gori koja ima negativan uticaj na prirodu i gradane. Zbog uspostavljenog sistema podsticaja koji privileguje obnovljive izvore energije, mnogi privatni investitori odlucuju se za izgradnju mHE koje u konacnom zanemarivo doprinose poizvodnji elektricne energije”, navodi se u zajednickom saopstenju Eko tima i WWF Adria.

Oni su podsjetili da su mHE prosle godine proizvele svega 4,3 gigavat sata (GWh) elektricne energije, sto je 0,1 odsto ucesca u ukupnoj proizvodnji.

“Gradani su prosle godine kroz racune za struju platili investitorima u mHE preko cetiri miliona eura, dok je drustvena korist bila oko 2,7 miliona. Na bazi tih podataka se moze zakljuciti da je drustveni gubitak preko 1,3 miliona eura”, navodi se u saopstenju.

U Eko timu i WWF Adriji smatraju da se ukupna steta, koja ce po drustvo nastupiti u narednih deset godina koristenjem postojeceg modela podsticaja proizvodnje elektricne energije iz mHE samo po osnovu podsticanja sadasnjeg broja proizvodaca i mHE, moze procijeniti na preko 13 miliona eura.

“Postojeci sistem podsticaja direktno pogoduje privatnim investitorima. Na taj nacin javni novac postaje privatno vlasnistvo, a koristi za lokalnu zajednicu su male i zanemarive. Male hidroelektrane najcesce su u potpunosti automatizovane, sto znaci da ne otvaraju nova radna mjesta, a godisnji doprinos za lokalne zajednice je vrlo mali”, rekli su iz Eko tima i WWF Adrije.

Kumulativni uticaj mHE na rijeke i zivi svijet u njima je, kako tvrde, izrazito veliki, a one predstavljaju i barijere migraciji zasticenih vrsta i dovode do poremecaja u dinamici sedimenata, promjene ekoloskog rezima protokab i u sezonskim ciklusima poplava, kao i gubitka stanista.

“Zbog svega toga, uvrijezeno misljenje kako je hidroenergija zelena energija ne stoji, a mHE su ekonomski neisplative i uzrokuju nesrazmjerno veliku stetu prirodi i lokalnim zajednicama”, navodi se u saopstenju.

U ovim NVO smatraju da mHE imaju izrazito negativan uticaj na lokalne zajednice, ugrozavajuci njihove izvore pitke vode, potencijal za navodnjavanje poljoprivrednih povrsina i napajanje stoke, potencijal za razvoj odrzivog turizma i njihovu opstu dobrobit.

“Sprovedenom analizom koncesionih ugovora i postupaka za izgradnju mHE se utvrdilo preko 20 protivpravnosti, sto baca veliku sjenku na ukupnu pravnu valjanost tih projekata i dogovorenih koncesionih aranzmana”, kazali su iz Eko tima i WWF Adrije.

Oni su dodali da su izostanak kriterijuma za povlastice koje placaju potrosaci, fiktivne odredbe o sredstvima za investicije, nepredvidenost izgradnje mHE u planskim dokumentima i davanje citavih vodotoka u koncesiju, kao i izostanak konsultovanja javnosti o koriscenju voda, samo neke od utvrdenih nezakonitosti i nepravilnosti.

“Projektima mHE nije dokazan javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija i obavljanje koncesione djelatnosti”, zakljucuje se u saopstenju.

IZJAVA SAVJETA

Savjet Radio i Televizije Crne Gore cestitao je zaposlenima, menadzmentu i gradanima Dan RTCG. Novi, digitalni, signal, naravno, otvara velike mogucnosti za kreativniju programsku produkciju u cjelini, porucuju iz Savjeta i dodaju da ipak kvalitet programskog sadrzaja mora biti na prvom mjestu. “Upravo na tom planu, zaposleni u RTCG imaju ogromne zadatke – da ucine nove napore u ponudi bogatijeg programa u cjelini”, porucuju iz Savjeta RTCG.

Izjavu Savjeta RTCG povodom Dana RTCG prenosimo integralno:

Savjet Radio i Televizije Crne Gore ima posebno zadovoljstvo sto je u prilici da sa zaposlenima, menadzmentom i gradanima Crne Gore ovih dana dijeli svecarsko raspolozenje zbog znacajnih godisnjica javnog medijskog servisa.

Iskreno svima cestitamo Dan RTCG, sa zeljom da obiljezavanje praznika protekne u duhu, primjerenom znacaju javnog medijskog servisa, jednog od nosecih stubova izgradnje demokratske, evroatalantske i prosperitetne Crne Gore, kao najboljeg doma svih njenih gradana, bez obzira na sve razlike medu njima.

Radio i Televizija Crne Gore je od 1944., odnosno 1964. godine bila dosljedan pratilac i pouzdan hronicar sveukupnog razvoja Crne Gore, prije svega, njene drzavotvorne obnove, i opsteg civilizacijskog napredovanja crnogorskog dustva, njegove transformacije od tradicionalno-plemenske do moderne zajednice slobodnih gradana.

Istorija RTCG je, stoga, neodvojivi dio opste istorije Crne Gore i crnogorskog drustva i zato ova medijska kuca zasluzuje postovanje, bez obzira na to sto se danas gradani Crne Gore,a posebno politicke partije i druge organizacije koje ih zastupaju, medusobno dijele i u vezi sa ulogom javnog medijskog servisa.

Novinari i urednici, svi zaposleni, sve upravljacke strukture, ukljucujuci i Savjet RTCG, imaju zadatak da stalno jacaju sopstveni senzibilitet i odgovornost za ulogu javnog medijskog servisa da uvijek, cjelinom programske produkcije, bude reprezent i dosljedan tumac i promoter interesa javnosti, uvazavajuci, u najvecoj mogucoj mjeri, svu njihovu raznolikost.

Savjet RTCG, u ovom sazivu, beskompromisno je posvecen upravo takvoj ulozi javnog medijskog servisa. To smo izrazili na samom pocetku naseg mandata, u nekoliko dokumenata, sto, kako smo uvjereni, potvrdujemo i nasom, ukupnom, aktivnoscu.

Savjet ocjenjuje da RTCG posjeduje zavidan stvaralacki potencijal koji se, uz odredene slabosti, pa i profesionalne propuste, vec dokazao u proteklim decenijama. Istovremeno, ovaj potencijal pokazuje da se moze uspjesno nositi sa novim izazovima profesije, uloge javnog medijskog servisa u savremenim uslovima.

Da je tako, dokazuje i uspjesna, iako veoma zahtjevna,tehnicko-tehnoloska modernizacija RTCG, koja se privodi kraju upravo uoci ovogodisnjeg Dana RTCG. Rijec je o digitalizaciji, cime RTCG ostavlja iza sebe analogni signal u programskoj produkciji i emitovanju programa. Tehnicko-tehnoloski, dobijamo novu RTCG, po najboljim televizijskim standardima 21. vijeka.

Savjet odaje priznanje svim zaposlenima koji su realizovali ovaj slozeni zadatak. Clanovi Savjeta su se prilikom obilaska zgrade RTCG neposredno upoznali sa radovima na digitlizaciji. Zahvaljujuci tome, slusaoci i gledaoci ce dobiti, jednostavno receno, mnogo bolji ton i sliku. Novi, digitalni, signal, naravno, otvara velike mogucnosti za kreativniju programsku produkciju u cjelini.

Savjet, ipak, ovom prilikom ukazuje da ne treba podsticati bilo kakvu euforiju zbog digitalizacije. Kvalitet tona i sllke, svakako, su vazni elementi kvaliteta radio-televizijske produkcije. Ali, kvalitet programskog sadrzaja mora biti na prvom mjestu. I upravo na tom planu, zaposleni u RTCG imaju ogromne zadatke – da ucine nove napore u ponudi bogatijeg programa u cjelini, posebno, u pogledu profesionalnog profilisanja informativno-politickog programa, u skladu sa pluralizmom politickih interesa u crnogorskom drustvu. Dodatno, imaju i zadatak povecanja obrazovno-istrazivacke funkcije RTCG i povecanja stepena razumijevanja lokalnih, regionalnih i globalnih procesa od strane crnogorskih gradana i gradanki. Jedino se na ovaj nacin mogu opravdati znacajni iznosi sredstava kojim poreski obveznici finansiraju RTCG koji mora biti namijenjen i usmjeren ka svima. Navedeni princip i finansijski doprinos moraju, dodatno, profilisati ono sto je kljucna obaveza RTCG – da svojim programom ide u smjeru svih programskih sadrzaja neophodnih za dalji rast i razvoj drustva u cjelinu.

U tom pravcu vec se postizu uocljivi rezultati, ali je to jos uvijek daleko od uloge javnog medijskog servisa kakvu Savjet smatra da RTCG moze i mora imati. Savjet, naravno, skrece paznju da su takva ocekivanja cesto pracena omalovazavanjem RTCG,pa i nerealnim, destruktivnim pokusajima da se RTCG potpuno obezlici i u drzavotvornom i nacionalnom i smislu odnosa i uticaja na pojedince.

Savjet RTCG nastoji da bude krajnje objektivan djelatnik u citavom tom spektru potreba, interesa, ocekivanja i ambicija. Savjet je odlucan da ne bude pristrastan i da ne favorizuje bilo ciji parcijalni interes. Savjet jeste, i ostace, dosljedan reprezent demokratske javnosti i potreba moderne civilizacije.