MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Profesionalna i moralna obaveza zdravstvenih radnika je da prijave svaki slucaj zlostavljanja djece nadleznim organima, kako bi se na vrijeme sprijecili tezi oblici ugrozavanja zdravlja i razvoja najmladih, poruceno je iz Ministarstva zdravlja.

Smjernice za postupanje pruzalaca zdravstvenih usluga u cilju zastite djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, predstavljene su danas.

Vrsilac duznosti generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zastitu u Ministarstvu, Mevlida Gusinjac je kazala da je jedan od osnovnih zadataka senzibilizacija javnosti i strucnjaka u drugim oblastima.

“Senzibilacija o potrebi zastite djece o zlostavljanju i zanemarivanju moze se realizovati na razlicite nacine, a jedan od njih su i smjernice za postupanje pruzalaca zdravstvenih usluga u cilju njihove zastite i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja”, rekla je Gusinjac.

Kako je navela, zdravstveni sistem ima znacajnu ulogu u prevenciji svih situacija koje kasnije mogu biti izvan nasilja nad djecom.

“Veliki znacaj imaju savjetovalista u zdravstvenom sistemu, a posebno ona koja se definisu kao specijalizovana savjetovalista za trudnice, brak, pedijatriju i adolescente”, rekla je Gusinjac.

Savjetodavni rad pedijatara, kako je objasnila, ima znacajnu preventivnu ulogu, a sistematski pregledi mogu biti prilika da se otkriju pocetni znaci zlostavljanja i zanemarivanja.

“Tako da se preduzimanjem odgovarajucih mjera koje se odnose na razgovor sa roditeljem, djecom i skolskim psihologom mogu sprijeciti tezi oblici ugrozavanja djetetovog zdravlja i razvoja”, istakla je Gusinjac.

Prema njenim rijecima, do podataka o zlostavljanju i zanemarivanju ljekari i medicinsko osoblje mogu doci neposredno, odnosno prilikom pregleda djeteta i na osnovu identifikovanja simptoma zlostavljanja.

“U svim slucajevima neophodno je svestrano i detaljno ispitati sve okolnosti u kojima dijete zivi, porodicne odnose, kao i eventualne uzroke poremecaja u njegovom ponasanju”, rekla je Gusinjac.

Kako je dodala, iako se duznost prijavljivanja slucaja u necelu odnosi na ustanovu koja se u okvirima svoje djelatnosti bavi zastitom djece, obaveza je ljekara i ostalih zdravstvenih radnika da svaki slucaj zlostavljanja prijave nadleznim organima.

Ona je podsjetila da je jedan od osnovnih prava djeteta pravo na zivot i razvoj, a svi oblici zloupotreba nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, kojima se ugrozavaju njegovi fizicki i licni integritet predstavljaju povrede tog prava.

“Zastita prava podrazumijeva raznovrsne drustvene aktivnosti usmjerene na sprjecavanje i iskorjenjivanje tih pojava, kao i organizovanje i neposredno sprovodenje Zakona zastitnih intervencija u konkretnim slucajevima zlostavljanja djece”, istakla je Gusinjac.

Zdravlje djece i mladih, kako je navela, najvaznije je kapacitet drzave, a predstavljanje Smjernica nacionalne strategije trebalo bi da pomognu zdravstvenim radnicima u sprjecavanju nasilja nad djecom.

Sefica kancelarije Svjetske zdravstvene u Crnoj Gori Mina Brajovic rekla je da je razlog organizovanja ovih konferencija predstavljanja finalnog nacrta Smjernica za slucajeve zanemarivanja i zlostavljanja djece.

“Od naredne godine nastavljamo sa pruzanjem tehnicke podrske za jacanje timova i centara u Domu zdravlja, kako bi stvorili puni uslovi za implementaciju te nacionalne strategije”, kazala je Brajovic.

Kako je istakla, Ministarstvo zdravlja je preduzelo korake i ulozilo napor uz podrsku SZO-a i UNICEF-a i time je Crna Gora postala prva drzava u svijetu koja je prateci globalne smjernice izradila svoje.

Prema njenim rijecima, izrada nacionalnih Smjernica predstavlja izraz posvecenosti i potvrdu da prevencija i zastita djece predstavlja prioritet.

“SZO je podrzala istrazivanje o zlostavljanju i zanemarivanju djece, koje je sprovedeno 2012/13 godine. Rezultati istrazivanja su pokazali da je ta pojava izuzetno prevalentna i da je dvije trecina ispitanika potvrdilo da su bile zrtve zlostavljanja ili zanemarivanja”, kazala je Brajovic.

Ona je objasnila da je prevencija nasilja i zlostavljanja djece bitna jer traume koje oni dozive uticu na neuroloski razvoj, kognitivne funkcije i usvajanje stetnih stilova zivota, kao i da je primarna zdravstvena zastita cuvar zdravlja djece koji su najranjiviji segment drustva.

Ona je podsjetila i apelovala na kreatore politika na usvojene zakljucke povodom odrzavanja Generalne Skupstine Ujedinjenih nacija, kada su se saglasili da drzave treba da izdvoje jos jedan odsto drustvenog bruto proizvoda za primarnu zdravstvenu zastitu, jer je to investicija ulaganje u bolje zdravlje.

Koordinatorka projekta iz kancelarije UNICEF Nela Krnic kazala je da ni jedan sektor sam ne moze da rijesi taj problem, kao da je sistem zdravstva znacajan, jer su radnici prvi koji primijete znake zanemarivanja i zlostavljanja djece.

“Zbog toga radimo na tome, da u saradnji sa sistemom socijalne djecje zastite, pravosudnim, obrazovnim i zdravstvenim sistemom primijenimo holisticki pristup koji znaci svi sektori oko jednog stola”, rekla je Krnic.

Ekspertkinja SZO-a iz Zeneve Beri Kezelbah kazala je da je taj problem jako rasiren globalno i da su brojke zabrinjavajuce a posledice ozbiljne.

“Zbog svega toga je potrebno ohrabriti djecu da prijave nasilje, a kod manje djece uloziti napor da prepoznaju nasilje”, porucila je Kezelbah.

DAMJANOVIC SAOPSTILA

Ministarstvo nauke ce, zahvaljujuci povecanju budzeta u narednoj godini, nastaviti da podrzava naucnoistrazivacku zajednicu brojnim instrumentima koji su ranije pokrenuti, ali i raspisivanjem novih konkursa za projekte, najavila je resorna ministarka, Sanja Damjanovic.

Ministarstvo nauke iduce godine ce iz drzavne kase dobiti skoro sest miliona, sto je, prema rijecima Damjanovic, uvecanje od 120 odsto od 2017. godine.

Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da je povecanje budzeta rezultat dinamike rada, reformskih mjera i instrumenata gdje su akcenat stavili na jacanje inovacionog ekosistema.

“Zahvaljujuci povecanju u narednoj godini nastavicemo sa podrskom naucnoistrazivackoj zajednici kroz brojne instrumente koje smo ranije pokrenuli, ali i raspisacemo novi konkurs za naucnostrazivacke projekte (do 100 hiljada eura po projektu)”, kazala je Damjanovic.

Ona je je objasnila da mnogi programi i instrumenti koje su pokrenuli u prosloj godini zahtijevaju dvogodisnju ili trogodisnju dinamiku budzeta, pa je znacajan dio budzeta odvojen za trenutno aktivne projekte.

Kada je u pitanju jacanje istrazivackih kapaciteta i podsticanje izvrsnosti u nauci, Damjanovic je rekla da je u narednoj godini planirano i finansiranje dva nova centra izvrsnosti, i da trenutno pregovaraju o finansiranju u iznosu od 1,8 miliona eura.

Prema njenim rijecima, u okviru centara predvideno je angazovanje znacajnog broja istrazivaca s punim radnim vremenom kao i stipendista u perspektivnim oblastima na koje se centri odnose, a u skladu sa strateskim prioritetima Strategije pametne specijalizacije.

“Takode, novim konkursom za atraktivne stipendije za doktorante opredijelili smo u sljedecoj godini dodatna sredstva kojim cemo povecati broj doktoranata sa ovom prestiznom stipendijom na 50”, dodala je ministarka.

Kada je u pitanju jacanje inovativnosti, Damjanovic je kazala da je planiramo finansiranje trenutno aktivnih inovativnih projekata za koje je vec opredijeljeno 1,5 miliona eura i najavila da ce raspisati novi ciklus podrske za inovativne projekte za sta ce biti opredijeljeno dodatnih 750 hiljada eura.

Ona je podsjetila da je ove godine pokrenut novi instrument podrske za ranu fazu razvoja startapova.

“Zahvaljujuci povecanju budzeta ovaj program cemo dodatno snaziti i naredne godine. U pitanju je finansijska podrska za startapove, ali i program intenzivnog mentorstva koji je kljucan kako bi startapovi dosli do faze zrelosti i bili spremni za nastup na sirem trzistu”, precizirala je Damjanovic.

U cilju bolje medunarodne povezanosti, koriscenja EU fondova i krupnih infrastruktura, dodaje ona, znacajna sredstva su opredjelili za intrenacionalizaciju crnogorske naucne-inovativne zajednice.

Damjanovic je rekla da je u narednoj godini planiran dodatni novac za finalizaciju razvojnog infrastrukturnog projekta – Naucno-tehnoloskog parka Crne Gore (NTP), koji ce, kako je kazala, biti kljucna osovina za povezivanje biznis sektora, startapova i akademskog sektora.

“Ukupna vrijednost ovog projekta je 12 miliona eura, do sada je ulozeno cetiri miliona za njegovu izgradnju, a plan je da funkcionise u punom kapacitetu od 2021. godine”, istakla je ona.

Damjanovic je rekla da je Ministarstvo nauke u poslednjih nekoliko godina napravilo proboj u smislu da su se fokusirali ne samo na jacanje izvrsnosti u nauci, vec i na podsticanje inovativnog preduzetnistva i inovativnih startapova koji su kljucni za razvoj moderne ekonomije.

Ona je kazala da su svi instrumenti motivisani jacim povezivanjem privrednog i akademskog sektora i da su na sistematski nacin poceli da podsticu rast inovacija.

“Vec sada, nakon 2017. godine, vide se pomaci, jer rezultati pokazuju da je nasa naucna zajednica konkurentna, sto najbolje potvrduje efikasnije povlacenje sredstava iz veoma konkurentnog EU okvirnog programa H2020”, dodala je Damjanovic.

Na pitanje da li su za nauku u Crnoj Gori potrebna mnogo veca ulaganja, Damjanovicje rekla da je kljucni instrument za dalje efikasnije jacanje inovacionog ekosistema, a samim tim i vecu finansijsku podrsku, orjentisanje privrednog sektora na istrazivanje i inovacije.

“Svi napori Ministarstva nauke, posebno nas doprinos da danas Crna Gora ima Startegiju pametne specijalizacije u kojoj su identifikovane strateske i perspektivne grane nase privrede, usmjereni su na ukljucivanje privrednog sektora da kroz inovacije i nove tehnologije bude konkurentniji i da uz podrsku naucnoistrazivacke zajednice stvara nove vrijednosti i proizvode na domacem i medunarodnom trzistu”, kazala je ministarka.

Prema njenim rijecima, na taj nacin ce nauka i inovacije dati puni doprinos razvoju drustva i ekonomije nase zemlje.

Damjanovic je istakla da je intenziviranje saradnje akademskog i biznis sektora znacajan osnov za veca ulaganja kao i pokretanje donatorske podrske, ukljucujuci i EU fondove.

Na pitanje da li ce za neke projekte nedostajati novac, Damjanovic je kazala da su sve aktivnosti Ministarstva strateski unaprijed planirane i uskladene sa opredjeljenim budzetom.

“U cilju dodatnog snazenja ekosistema za nauku i inovacije, intenzivno saradujemo sa partnerima, EU, Svjetskom bankom, UNDP-em ali i drugim vaznim donatorima, kako bi iz ovih izvora realizovali nove aktivnosti u narednom periodu, koje ce dodatno ucvrstiti sistem i uciniti ga podsticajnim za mnoge mlade ljude da u Crnoj Gori nadu ambijent za rad i napredovanje”, rekla je Damjanovic.

IZMIJENJEN ZAKON

U Crnoj Gori je ukinuto dopunsko zdravstveno osiguranje, na osnovu izmjena Zakona, koje je usvojio parlament.

Obrazlozeno je da je Analiza opravdanosti sprovodenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ukazala na otezane ekonomske mogucnosti i nezainteresovanost gradana za taj oblik osiguranja.

Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju usvojio je parlament u petak.

Navodi se da je primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine, sa izmjenama iz 2017. i 2018. godine pokazala odredene probleme i nejasnoce.

“Analizom opravdanosti sprovodenja i ostvarlvanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju je uradilo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Agencjom za nadzor oslguranja, utvrdena je opravdanost ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaze se u obrazlozenju.

Vlada Crne Gore je ranije donijela zakljucak da se pristupi izmjenama i dopunama vazeceg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim treba ukinuti ovaj vid osiguranja.

Kako se navodi, ukazala se potreba zakonskog propisivanja ucesce osiguranika u troskovima koriscenja zdravstvene zastite (participacija), koja se u praksi vec i primjenjuje, na osnovu Odluke o ucescu osiguranika u troskovima koriscenja zdravstvene zastite.

Pocetak sprovodenja ovog oblika osiguranja je dva puta odlagan i jos nije uveden.

“Zakonom o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine propisano je da se na dopunsko zdravstveno osiguranje mogu osigurati lica koja su osigurana u obaveznom zdravstvenom osiguranju i to za iznos 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok 80 odsto cijene zdravstvene usluge pokriva obavezno zdravstveno osiguranje”, kaze se u obrazlozenju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Ako se osiguranik ne osigura u dopunskom zdravstvenom osiguranju u obavezi je da plati razliku do punog iznosa cijene zdravstvene usluge, po ispostavljenom racunu zdravstvene ustanove, a najvise u visini dvije prosjecne neto zarade u Crnoj Gori.

Uvodenje dopunskog zdravstvenog osiguranja podrazumijeva obezbjedivanje odredenih preduslova, u organizacionom, kadrovskom, tehnickom i prostornom smislu, uz adekvatno obezbjedivanje informaticke podrske.

“Vise od 72 odsto osiguranika su oslobodeni placanja doplate za zdravstvene usluge, pa ne ulaze u dopunsko zdravstveno osiguranje, dok su 27,81 odsto osiguranika potencijalni osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja, sto je priblizno jednako broju zaposlenih nosilaca osiguranja, kojih je 27,71 odsto”, kaze se u obrazlozenju.

Zakljucuje se da je uvodenje dopunskog zdravstvenog osiguranja finansijski neisplativo, a izazvalo bi, kako se navodi, i odredenu neprihvatljivost od gradana.

BANKA HRANE

U Crnoj Gori se trenutno nalazi vise hiljada migranata, kojima drzava obezbjeduje smjestaj i hranu, a drzava bi trebala da ima vise empatije i prema svojim gradanima koji su socijalno ugrozeni, pa da i njih smjesti, makar im plati zakupninu prostora u kojem zive, isticu u Banci hrane.

Kako dodaju, polovini trazilaca azila prispjelih u nasu drzavu se placa privatan smjestaj i hrana, a druga polovina je u Sklonistu za azilante.

“Ono sto je neprihvatljivo je da drzava Crna Gora nema empatiju niti zakonsku obavezu da socijalno ugrozene porodice koje zive u Crnoj Gori smjesti – plati im zakupninu prostora u kojem zive. Najveci broj njih placa stanarinu od male socijalne pomoci koja iznosi od 63.50 do 120.70 eura. Cesto je stanarina i veca od socijalnog primanja. Veliki je broj i onih koji primaju minimalnu zaradu, a ima i dosta penzionera kojima je kirija najveca troskovna stavka. Besplatan obrok u Narodnim kuhinjama moze dobiti samo mali broj nasih porodica. Oni nemaju, kao sto to imaju azilanti ni besplatnu struju, obucu, odjecu”, napominju u ovoh humanitarnoj organizaciji.

Skoro tri mjeseca, kako isticu, se azilanti pojavljuju na biro rada kako bi stekli pravo da dobiju i socijalnu pomoc i sva druga prava koja imaju socijalno ugrozeni gradani u Crnoj Gori.

“Jos u decembru 2014. godine UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava preporucio je Crnoj Gori da poveca iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajuci zivotni standard socijalno ugrozenim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom. Od 2010. socijalna pomoc se povecala svega sedam eura i kao opravdanje se navodio nedostatak novca. Da li sada imamo vise novca, pa mozemo dati i azilatima socijalnu pomoc? AKo je tako zasto ne povecamo socjalnu pomoc i nasim socijalno i materijalno ugrozenima”, zapitali su u Banci hrane.

Dodaju da je djeciji dodatak uskracen mnogim porodicama u Crnoj Gori. Mogu ga dobiti samo korisnici socijalne pomoci i to za najvise troje djece. Djeciji dodatak djeci nije dovoljan ni za osnovne potrebe, bez obzira u kojem su uzrastu, jer iznosi svega 24 eura.

“Ni za to povecanje nemamo novca. Ukinuli smo Skloniste za beskucnike, jer je, kako rece jedan zvanicnik, ekonomski neisplativo. Smatramo da je drzava duzna da pomaze socijalno ugrozenima zato sto drzava tome sluzi, da olaksa zivot svojim gradanima, da ih unaprijedi kao pojedince i da im pomogne da se staraju sami o sebi i na taj nacin doprinesu sistemu u cjelini. Nista od toga nije u fokusu premijera i njegovih ministara”, navodi se u saopstenju Banke hrane.

Kako se dodaje, politicar izabran na neku funkciju predstavlja sve gradane, bez obzira na to da li su glasali za njega/nju, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku pripadnost, seksualno opredjeljenje, sindikalnu aktivnost ili bilo koju drugu licnu karakteristiku.

“Da li nas brine kao drzavu sto sve veci broj gradana Crne Gore zeli da se iseli iz nje, imamo li strategiju da ljude zadrzimo i ponudimo im bolje uslove za zivot i rad”, zapitali su se u Banci hrane.

LONDONSKI INSTITUT

Crna Gora je medu zemljama Zapadnog Balkana najbolje rangirana po pitanju napretka u opstem prosperitetu, pokazuje istrazivanje Instituta Legatum iz Londona.

Zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih 10 godina, ostvarile su napredak u opstem prosperitetu, ali uglavnom zaostaju po pitanju napretka u licnim slobodama, drustvenoj koheziji i zivotnoj sredini, pokazuje godisnji Indeks prosperiteta londonskog instituta.

Crna Gora koja je na 50. mjestu je napredovala, jer je prosle godine bila na 51, a prije 10. godina na 52. Po pojedinacnim kriterijumima najbolje je plasirana po pitanju Sigurnosti i bezbjednosti (46), Investicionog okruzenja (49) i Upravljanja (50). Po kriterijumu Licnih sloboda je na 55. mjestu, Drustvenog kapitala na 73, Ekonomskom kvalitetu na 80, Zdravlja na 91, a Prirodnog okruzenja na 105. mjestu.

na toj ljestvici slijedi Srbija na 52. mjestu, Sjeverna Makedonija na 54, Albanija na 65 i BiH na 70. mjestu. Kosovo je, prema navodima Instituta Legatum, medu zemljama koje nijesu ukljucene u Indeks prosperiteta zbog nedovoljnog pristupa podacima.

Kao i vecinom u istocnoj Evropi i zemlje Zapadnog Balkana su u Indeksu prosperiteta losije rangirane po pitanju licnih sloboda, drustvenog kapitala i prirodne okoline. Drustveni kapital mjeri koliko je neko drustvo kohezivno u smislu povjerenja, postovanja i pomaganja medu njegovim clanovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.

Albanija i Srbija su medu zemljama koje su imala najveca poboljsanja u posljednjih pet godina. U posljednjih pet godina, Srbija se pomjerila za 13 mjesta na listi, a Albanija za osam.

U proteklih 10 godine sve istocnoevropske zemlje su, prema Institutu Legatum, zabiljezile poboljsanje pristupa trzistu i trzisne infrastrukture, kao i u uslovima zivljenja. Takode, drustveni kapital, koji je generalno bio slab u istocnoj Evropi, poboljsao se u 17 od 23 drzava regiona, pri cemu je BiH imala najvece poboljsanje.

S druge strane, licne slobode u istocnoj Evropi su pogorsane vise nego u bilo kom regionu, sa samo osam od 23 zemlje koje su imale poboljsanje od 2009. Madarska je zabiljezila najvece pogorsanje od svih zemlja, znacajano smanjujuci slobode okupljanja, udruzivanja i govora.

Prvih deset zemalja po Indeksu prosperiteta su Danska, Norveska, Svajcarska, Svedska, Finska, Holandija, Novi Zeland, Njemacka, Luksemburg i Island. Te zemlje su bile u vrhu i prije 10 godina, mada je u meduvremenu Velika Britanija usla u prvih 10, ali i ispala.

Posljednjih 10 u svijetu su Sudan, Burundi, Eritreja, Somalija, Demokratska Republika Kongo, Avganistan, Cad, Centralno Africka Republika, Jemen i Juzni Sudan.

Prema Institutu Legatum koji za sebe navodi da je posvecen iskorenjivanju siromastva i ostvarivanju prosperiteta jacanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih drustava i osnazivanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvacenih indeksom, 148 drzava – u kojima zivi 88 odsto svjetske populacije – imalo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.

Licne slobode su se pogorsane u posljednjoj deceniji u svim regionima osim u zapadnoj Evropi i Latinskoj Americi. Kvalitet upravljanja je pao, s najgorim pogorsanjima u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.

Ljudi su tolerantniji prema drugim drustvenim grupama, posebno prema LGBT zajednici, pri cemu stanovnici 111 zemalja pokazuju vecu toleranciju nego prije jedne decenije, ukazuje izvjestaj Instituta Legatum. Medutim, sloboda govora, okupljanja i udruzivanja je ogranicenija sirom svijeta u proteklih 10 godina, sa pogorsanjem u 122 zemlje.

SAD je jedna od 19 zemalja u kojima je doslo do pogorsanja u prosperitetu od 2009, prije svega, usljed opadanja mentalnog i fizickog zdravlja, kao i povecanja gojaznosti stanovnistva.

Kina je za osam pozicija bolja u odnosu na 2009, usljed poboljsanja uslova za preduzetnistvo i uslova zivljenja. Procenat onih koji zive u apsolutnom siromastvu je, istice se u izvjestaju, dramaticno smanjen sa 19 odsto stanovnistva u 2009. na manje od jedan odsto ove godine. Na losu poziciju Kine utice i to sto je 159. mjestu po licnim slobodama i 147. mjestu po prirodnom okruzenju.

NUHODZIC POZVAO

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic rekao je da bi drzavni organi, NVO, mediji i gradani zajedno trebalo da ohrabre zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje.

“Svi zajedno – drzavni organi, NVO, mediji i gradani – treba da ohrabrimo zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Odgovornost je na svima nama – da prijavimo nasilnike i da podrzimo zene u borbi protiv nasilja”, navodi se na Tviter nalogu MUP-a.

Zajednickim snagama, kako je rekao, trebalo bi da pokazemo da ni drzava ni drustvo nece zastititi onoga ko cini nasilje, vec da ce jos odlucnije osuditi svaki vid nasilja i jos ostrije kaznjavati svakog nasilnika.

KOMUNIKOLOG POJASNJAVA

Komunikolog i psihioloski savjetnik Miroslav Knezevic kazao je da do sve cescih razvoda brakova dolazi jer se ljudi ne trude da poprave medusobne odnose .

Podsjecamo, nedavna statistika pokazala je da je u 2018. godini na svaka cetiri sklopljena braka – jedan bio razveden.

“Ljudi ulaze u brak zbog interesea – bilo da su pitanju emotivni, ekonomski, neki nagonski… Zivimo u vremenu gdje se ti interesi mogu ostvariti van braka, a brak nosi obaveze, onda postaje jasno zasto je brak u krizi”, rekao je Knezevic u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

On pojasnjava da se tehnosfera prebacila u sociosferu, pa se vise ne popravlja bilo sta.

“Sve sto ne valja mi bacamo. Dolazimo u situaciju da ne popravljamo ni brak. Ne popravljamo ni tehniku, baci se, kupi se nova”, kaze Knezevic.

Govoreci o razlozima braka iz nedavno sprovedenog istrazivanja to su, kako je rekao, nekompatibilni ciljevi partnera, te smetnje od drugih ljudi, ukljucujuci clanove primarne porodice.

Do razvoda braka dolazi i zbog oskudnih resursa.

Vazno je, kako je rekao, da partneri dijele iste vrijednosti, da imaju ista ocekivanja kad su u pitanju partnerske uloge, te dinamika seksualnih odnosa.

Prosjecni razvedeni brak u Crnoj Gori, kaze on, traje 11 godina.

HPV VIRUS

Humani papiloma virus je uzrocnik gotovo svih slucajeva raka grlica materice u Crnoj Gori i odgovoran je za znacajnu frakciju drugih karcinoma anogenitalne regije, glave i vrata. Istovremeno, kako upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje, podaci ukazuju da je stopa novootkrivenih slucajeva karcinoma grlica u Crnoj Gori znatno visa od stope u Jugoistocnoj Evropi i svijetu sto ukazuje na neophodnost sprovodenja hitnih preventivnih mjera kako primarne (vakcinacija) tako i sekundarne prevencije (skrining).

Iz Ministarstva zdravlja je ranije najavljeno da ce vakcina protiv Humanog papiloma virusa (HPV) u kalendar imunizacije biti uvedena do kraja godine i ponudena kao preporucena djevojcicama od devet do 11 godina.

Ova vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprecavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papiloma virusa 9-valentna, za tipove 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzrocnika karcinoma cerviksa, vulve, vagine i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata) uzrokovanih odredenim tipovima HPV-a.

Iz Instituta upozoravaju da je karcinom grlica uterusa peti malignitet po ucestalosti kod crnogorskih zena (iza karcinoma dojke, nemelenomskih malignih neoplazmi koze, karcinoma debelog crijeva i karcinoma traheje bronha i pluca) i podsjecaju na podatke Nacionalog registra malignih neoplazmi koji pokazuju da je broj novootkrivenih karcinoma grlica materice tokom jedne godine u Crnoj Gori oko 110, a broj umrlih zena usljed ovog karcinoma 46.

Uporedujuci malignitete kod oba pola – karcinom cerviksa je na osmom mjestu sa ucestaloscu od 3,9 odsto medu svim malignitetima registrovanim u Crnoj Gori.

“Za razliku od prva cetri maligniteta sa liste, karcinom cerviksa (grlica materice) se smatra u najvecoj mjeri (gotovo 100 posto) preventabilnim kada bi se sprovodile sve dostupne preventivne strategije, a prije svega vakcinacija i skrining”, isticu iz Instituta.

Zasto nije obavezna

Odluku da vakcina bude preporucena, a ne obavezna, pojasnjavaju iz ove ustanove, uslovljava to sto je preporucena vakcinacija nacin prevencije zaraznih bolesti u situacijama kada postoje dostupne i druge preventivne strategije koje se mogu primjenjivati u prevenciji ili ranom otkrivanju obolijevanja, sto je u prvom redu skrining program.

Ostale strategije, kako dodaju, ukljucuju zdravstveno prosvjecivanje i edukaciju, smanjenje broja seksualnih partnera, upraznjavanje bezbjednih seksualnih odnosa prije odluke o trudnoci, cirkumcizija (obrezivanje) djecaka i sl.

“Za razliku od infekcije humanim papiloma virusima, bolesti protiv kojih se sprovode obavezne imunizacije su tzv. akutne zarazne bolesti cije posljedice i komplikacije nastupaju jako brzo i gotovo odmah – sa visokim stopama obolijevanja i umiranja i bez gotovo ikakvih drugih (alternativnih) preventivnih strategija koje su djelotvorne”, pojasnili su iz Instituta.

Navodeci da vakcinu mogu da prime i djecaci, i komentarisuci zasto to nece biti slucaj u Crnoj Gori, oni isticu da skoro sve do sada sprovedene studije ukazuju da infekcija humanim papiloma virusima lakse dolazi kod zena, tako da se HP virusi dokazuju cak i tri puta cesce kod zena nego kod muskaraca. Vakcinaciju djecaka, kako primjecuju, kao jednu od strategija sprecavanja karcinoma povezanih sa humanim papiloma virusima primjenjuju samo najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta koje to mogu da priuste. I kod njih je, kako dodaju, ovakva strategija uvedena tek nakon nekoliko godina uspjesnog sprovodenja programa vakcinacije kod djevojcica.

– Zene su genetski ili anatomski predisponiranije za nastanak oboljenja povezanih sa HPV infekcijom ukljucujuci i karcinome. Zatim, razlog zbog kog vakcina nije preporucena za djecake lezi u cinjenici da je isplativost ovakve strategije znatno manja nego kada se vakcinisu djevojcice. Dakle, mnogo bolji javno-zdravstveni i individualni ucinak se postize pravovremenom vakcinacijom djevojcica koje su i najpogodenije karcinomima povezanim sa humanim papiloma virusima. Dugorocno gledano i posmatrajuci ishod preveniranja jednog slucaja karcinoma povezanog sa HPV bilo koje lokalizacije – efekat vakcinacije npr. 100 djecaka i dalje je znatno nizi nego vakcinacije par djevojcica – istakli su iz Instituta za javno zdravlje.

Efikasnost vakcine

Cetrnaestogodisnje iskustvo upotrebe ove vakcine u najrazvijenijim zemljama svijeta, kao i podaci koji se zasnivaju na klinickim ispitivanjima, prema rijecima strucnjaka iz Instituta za javno zdravlje, ukazuju da ova vakcina pruza dugotrajnu zastitu od preko 90 odsto perzistentnih infekcija sa najopasnijim (najkancerogenijim) tipovima HPV virusa (tipovi 16 i 18) kod djevojcica koje su kompletno vakcinisane prije prvog stupanja u seksualne odnose. Kako pojasnjavaju, ako se vakcinacija sprovodi kasnije – kod seksualno aktivnih zena i djevojaka, ucinak vakcine u prevenciji najtezih formi oboljenja je slabiji, narocito kod zena kod kojih je vec dokazana infekcija humanim papiloma virusima.

“Vakcina protiv humanih papiloma virusa je jedini specificni vid prevencije HPV infekcije. Njenim uvodenjem samo ce se kompletirati strategija prevencije karcinoma grlica s obzirom da postoji funkcionalan nacionalni program skrininga kao i mreza razlicitih ginekoloskih servisa i usluga na primarnom i svim ostalim nivoima zdravstvene zastite. Bez vakcinacije, odnosno primarne prevencije svi ostali napori i njihovi rezultati u preveniranju karcinoma grlica su znatno oslabljeni”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje.

LITVANIJA

Litvanija je jedna od drzava Evropske unije koja je uz pomoc tehnologije najvise odmakla u borbi protiv laznih vijesti. Prije dvije godine kreirali su platformu koja je ujedinila medije, nevladin i javni sektor u borbi protiv te pasasti 21. vijeka. Kako to Litvanci rade, zabiljezila je TVCG, koja je prosle sedmice boravila u toj baltickoj drzavi.

Platforma debunk.eu odgovor je litvanskog drustva na sve cesce sirenje laznih informacija u toj baltickoj drzavi.

Kreirana 2017. primjer je kako uz pomoc tehnologije ujedinjeni mediji, javni i nevladin sektor, stite medijski prostor od dezinformacija. Novinari i strucnjaci, prvenstveno iz IT sektora, svakodnevno prate informacije koje se objavljuju. Njihov zadatak je da identifikuju lazne vijesti.

I to brzo, jer samo tako moze da se sprijeci da lazna vijest stigne do velikog broja gradana.

Ieva Ivanauskatie, sefica za komunikacije kaze da uocavaju online dezinformacije dva minuta od objavljivanja, cime novinari ustede i do tri sata vremana koje su ranije trosili na taj posao.

“U razotkrivanju prvo pratimo porijeklo vijesti, zatim trazimo specificne izraze koji se obicno upotrebljavaju u dezinformacijama. Potom, koliko je ljudi na Fejsbuku pogledalo i serovalo tu informaciju, a kao najznacajnije, analiziramo, kakav uticaj deziinformacija ima na drustvo kada se objavi”, kazala je ona.

Tim od 60 ljudi dnevno prati 1.500 domena i 30.000 clanaka.

“Kada identifikujemo dezinformaciju, jednostavno je razlozimo i obrazlozimo zasto bi nesto moglo da bude lazno. I onda je objavimo. Nema pravila o broju dezinformacija koje uocimo. Nekad ih bude u jednoj ili u tek nekoliko nedjelja, a ponekad tokom cijelog mjeseca ne uocimo nista interesantno. Najvise laznih vijesti ocekujemo kada su neki specificni dogadaji, poput dana nezavisnosti, velikih proslava ili vojnih vjezbi”, kazao je Vaidas Saldziunas, rednik portala Delfi.

Platforma je privukla veliku paznju institucija Evropske unije, ali i medunarodnih medija, i mogla bi da postane model koji ce se primjenjivati i u drugim clanicama u borbi protiv dezinformacija,a sa ciljem povecanja medijske pismenosti gradana.

Biljana Rovcanin, RTCG

VAZNA PREVENCIJA

Potrebno je uloziti dodatne napore i kreirati nove mjere koje ce imati za cilj prevenciju, kao i raditi na ponovnom uspostavljanju psihloskih sluzbi u svim skolama, kako bi se sprijecilo vrsnjacko nasilje, ocijenjeno je iz Mreze za borbu protiv vrsnjackog nasilja.

Oni su iskazali posebnu zabrinutost zbog nedavnog incidenta u Baru, kada je jedan srednjoskolac drugog ranio nozem.

“Iako se zvanicne informacije o tome sta se dogodilo jos cekaju, iz vise izvora nam je potvrdeno da sve ukazuje na vrsnjacko nasilje i na neophodnost djelovanja, kako bi se ubuduce izbjegli ovakvi dogadaji koji sa sobomnose teske i kompleksne posljedice po psihofizicku dobrobit djece”, naglasili su oni.

Kako su kazali, iako je iz skole navedeno da nece ostati bez reakcije potrebno je utvrditi i evaluirati postupanje skole u prevenciji vrsnjackog nasilja i postupanja nakon sto je doslo do nasilja.

“Prema vazecem Uputstvu Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slucajevima pojave nasilja, skola je u obavezi da osnuje tim koji ce pratiti proces prevencije nasilja. S obzirom da se u ovoj skoli vec pocetkom godine desavalo nasilnicko ponacanje od strane ucenika, postavlja se pitanje da li je skola ostvarila saradnju sa Centrom za socijalni rad radi preduzimanja zastitnih mjera koje za cilj imaju prevenciju vrsnjackog nasilja. Takode postavljamo pitanje da li je realizovan individuani savjetodavni rad sa svim pociniocima i zrtvama nasilja i njihovim roditeljima u cilju podsticanja optimalnog ponasanja u skolskom okruzenju”, naveli su iz Mreze.