VUJOVIC SMATRA

Anonimni mediji koji sire dezinformacije i cija vlasnicka struktura i impresum nijesu poznati javnosti, metoda su specijalnog rata, a sudeci prema rijecima predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Ranka Vujovica, ovakvih anonimnih medija ima nekoliko u Crnoj Gori.

Kampanje koje vode mediji iza kojih se ne zna ko stoji su, prema njegovim rijecima, opasne po drzavu i toj pojavi bi se moralo “stati na put”.

Skrivene adrese

“Agencija je, koliko je to u njenoj moci, napravila evidenciju portala koji djeluju na prostoru Crne Gore. Dio njih nema impresum, niti se zna ime osnivaca, odnosno kompanije koja stoji iza tih portala. Radi se o cetiri onlajn portala: Rozaje today, IN4S, Fokus press i Portal Gusinje. Agencija, takode, nije imala ni podatke o portalu ‘Sloboda narodu’, koji se nalazi na adresi www.slobodacg.me, ali je on ugasen upravo u periodu kada smo pokrenuli aktivnosti za registraciju portala koji su do sada radili bez ikakvih podataka o vlasnistvu”, kazao je Vujovic za Pobjedu.

Govoreci o tome sto drzava moze da preduzme da zastiti medijski prostor Crne Gore od dezinformacija i laznih vijesti koje dolaze sa ovakvih, skrivenih adresa, Vujovic kaze da je transparentnost vlasnistva u medijima od izuzetne vaznosti za sve demokratske procese, ali i objektivno izvjestavanje medija.

Zakonska regulativa koja postoji je, kako kaze, vezala ruke AEM-u da uradi nesto po pitanju registracije portala.

“Evropa je kroz razlicita dokumenta do sada intenzivno insistirala da se mora znati ko stoji iza kojeg medija. Anonimni portali i manipulacije sa njima su relativna novost u svijetu medija i aktivni su posljednjih nekoliko godina. Nas Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine je zastario kada je ova oblast u pitanju i nije na pravi nacin tada obradio oblast obavezne registracije elektronskih medija i obaveznog impresuma koji bi morali da imaju svi medija, pa i onlajn portali. Agenciji su ruke vezane kada je registracija portala u pitanju, jer zakonsko rjesenje nije izvedeno do kraja. Govorim o portalima koji djeluju iz Crne Gore”, objasnio je Vujovic.

Upozorava da je poseban problem sa portalima koji imaju urednicki tim u nekoj stranoj zemlji i djeluju iz strane zemlje.

“Registracija takvih portala je gotovo nemoguca. Nadam se da ce novi zakon o medijima biti efikasniji u registraciji onlajn portala, sto ce, po novom zakonu, biti u nadleznosti Ministarstva kulture”, naveo je Vujovic.

Samoregulacija je, prema njegovim rijecima, najefikasniji nacin da se medijska zajednica zastiti od ovakvih medija koji su zapravo instrument u rukama interesnih grupacija i bezbjednosnih sluzbi.

“Neophodno je da se medijska zajednica udruzi u zastitu profesije kroz samoregulaciju i zastitu osnovne uloge novinarstva, a to je informisanje gradana”, istakao je sagovornik Pobjede.

Opasnost

“Medutim, kako dobar dio medijske zajednice, ne samo portali koji su pomenuti od gde Kou, novinarstvo shvata kao aktivno vodenje propagandnih kampanja dezinformisanja, mi ostajemo i po pitanju uloge novinarstva podijeljeni. Sve to cini medijski prostor u Crnoj Gori otvorenim za razne vrste dezinformativnih kampanja”, kaze Vujovic.

Komentarisuci izjavu predstavnice Ambasade SAD Dzudi Kuo, koja je u utorak u Podgorici, na konferenciji “Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, rekla da je Sputnjik direktno pod ruskom vladom, a portali kao sto su IN4S i Borba usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, nas sagovornik ocjenjuje da je ova poruka prilicno zakasnjela.

“Ali bolje ikad nego nikad saopstiti istinu. Ako pazljivo posmatrate sto se u medijskom prostoru Crne Gore desavalo od oktobra 2015. godine, pa u oktobru i novembru 2016. godine, sve do danas, vidjecete da postoji jedna ista propagandna linija, koja se uvijek pojacavala kako su se priblizavali neki bitni dogadaji u Crnoj Gori. I uvijek cete naci manje-vise iste medijske aktere u toj prici. Dovoljno je da pogledate kako su pojedini mediji izvjestavali o jucerasnjoj izjavi otpravnice poslova u americkoj ambasadi pa ce vam stvari biti jasne”, navodi Vujovic.

Smatra da je strah razlog sto medijska zajednica cuti o ovakvim pojavama.

“Medijska zajednica i dobar dio medunarodne zajednice tolerise sve aktivne kampanje dezinformisanja crnogorskih gradana. Ove kampanje su apsolutno opasne po drzavu i nadam se da ce se u narednom periodu drzava vise koncentrisati na njih”, porucio je Vujovic.

PANEL POLITIKON MREZE

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), vec pocinje od drzava Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tacke i da se zajednickim pristupom razlicitih dijelova drustva, zalazu za njeno postojanje, saopsteno je na panel diskusiji “Sta mozemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreza.

Izvrsna direktorka Politikon mreze Jovana Marovic, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmisljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tacke.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne pocne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poceo citav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznacajniji francuski non-paper u kojem se predvida novi model pristupanja sa vise faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

“Potpuno je nerealno ocekivati da ce postojati dvije razlicite metodologije za razlicite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona ce se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Marovic.

Visi istrazivac Austrijskog centra za medunarodne poslove Univerziteta u Becu Vedran Dzihic, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom cinican cin EU.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Igor Bandovic, kazao je da mu djeluje da je citav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje “mi dajemo nesto, a zauzvrat dobijamo sredstva”.

“Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uredenja drzava u regionu pocinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kazemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU mozda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za drustva u kojima mi zivimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razraden i ne zna se tacno kako bi to izgledalo u praksi”, pojasnio je Bandovic.

Odluka da ne pocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokusaj opravdanja te odluke.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji Zoran Necev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna sta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

“Reforme treba da pokazu rezultate, ne znaci ako ne postoje odredeni uslovi da ne treba da radimo nista. Na institucijama je da imaju jasnu viziju sta zelimo za nase gradane. Ne mogu iz EU dati rjesenja koja ce funkcionisati svuda. EU je tu da pokaze kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju clanice EU”, rekao je Necev.

Visa istrazivacica iz CRTA-e Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem, a to je da u drustvu ne postoji osnovni konsenzus ,,sta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem zelimo da idemo”.

“Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa razlicitih aktera i imamo sustinski nedostatak politickog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u drustvu, gdje se bilo kakvo kriticko misljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo sta hocemo, u kakvom drustvu zelimo da zivimo i da imamo dijalog, rekla je Tepavac.

Dzihic je dodao da kao civilno drustvo i odgovorni gradani, mozemo da se borimo da se istina cuje.

“Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo laznih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu cinjenica”, kazala je Tepavac.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreza u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podrsku Evropskog fonda za Balkan (EFB).

MINISTARSTVO I NVO

Predstavnici Ministarstva zdravlja i sest nevladinih organizacija (NVO) potpisali su ugovore o raspodjeli finasijskih sredstava za projekte podrske preventivnim i drugim aktivnostima u oblasti HIV-AIDS-a u ovoj godini.

Ministarstvo zdravlja opredijelilo je ukupno 70 hiljada eura za NVO – Centar kreativnih vjestina, SISTEM, Juventas, Bjelopoljski demokratski centar, Identitet i CAZAS.

Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antovic rekao je da je taj resor za prioritetne oblasti prevencije HIV/AIDS-a i tretman osoba koje zive sa HIV-om opredijelilo znacajna sredstva, kako bi prevenirali sirenje HIV infekcije i broj novootkrivenih inficiranih slucajeva bio manji.

“Koliko nam je znacajna saradnja ukazuje i cinjenica da je za protekle tri godine Ministartsvo zdravlja za projekte NVO u ovoj oblasti izdvojilo ukupno preko pola miliona eura”, kazao je Antovic.

On ocekuje da ce NVO koje su izabrane konkursom ostvariti ono to je krajnji cilj- “To je bolja identifikacija i tretman osoba koje zive s HIV-om i ranjivim grupama koje su u riziku od infekcije”.

Antovic je podsjetio da je Ministarstvo zravlja, u saradnji sa civilnim sektorom, od 2019. godine do 2021. godine, dobilo podrsku Globalnog fonda za HIV, tuberkulozu i malariju u iznosu od 556 hiljada eura, bespovratnih sredstava.

“To ce doprinijeti da infekcija HIV-a u Crnoj Gori bude pod kontrolom”, ocijenio je on.

MJESTANI GORNJEG STEDIMA

Grupa mjestana Gornjeg Stedima kod Niksica nezadovoljna je nacinom na koji Elektroprivreda (EPCG) gazduje vjestackim akumulacijama Vrtac i Slano, zbog cega su im, kako tvrde, imanja i prilazni put kucama i do dva mjeseca poplavljena.

Jedan od mjestana Ljubomir Nikolic kazao je da od izgradnje vjestackih brana Vrtac i Slano imaju ogroman problem, koji nije prouzrokovan nevremenom i poplavama, vec radom nadleznih iz EPCG koji ,,maksimalno koriste svaku kap iz jezera zbog ostvarivanja ogromnog profita”.

“Problem je sto se ispod kote 614 te akumulacije nalaze nasa jedino plodna imanja, a voda je u visini oko dva metra. U ovom dijelu ostalo je jos pet-sest kuca koje nijesu eksproprisane”, naveo je Nikolic.

I mjestanka Dusanka Durkovic tvrdi da im je imovina pod vodom skoro svake druge godine, kao i da je u takvim uslovima nemoguce zivjeti.

“Niti mozemo da radimo, niti ko da nam dode i samo ne daj Boze bolesti, jer smo daleko od glavnog puta i moramo pjeske da idemo. Nadamo se da ce EPCG imati sluha za ove probleme, a jedino rjesenje je eksproprijacija”, kazala je Durkovic i podsjetila da im je put vec pet dana blokiran.

Prema njenim rijecima, mjestani su pregovarali sa EPCG koja im placa odstetu od 100 odsto kada poplave imanja, a 25 odsto kada voda nije prelila preko njih.

Mjestanka Ljiljana Gardasevic rekla je da je na dijelu njenog imanja posadeno vise od 100 stabala voca, koji su pod muljem i naslagama smeca.

“Treba nam mjesec da samo ocistimo tu prljavstinu, a od voca nikakve koristi. Najveci problem je sto u kuci imam nepokretnu osobu od 87 godina i ko ce i na koji nacin moci doci da joj daje terapiju”, saopstila je Gardasevic i dodala da je najugrozenije njihovih cetiri-pet kuca.

Mjestanin Nikola Nikolic smatra da je za rjesenje te situacije neophodna samo dobra volja nadleznih iz EPCG.

“Ne bi trazili eksproprijaciju da ne moramo, jer je ovo najljepse prigradsko mjesto, udaljeno svega pet kilometara od grada. U ovim akumulacijama su ogromne pare, a oni nas unistavaju 60 godina. Imamo deset rala zemlje koje ne koristimo uopste, osim sto pokosimo sijeno”, rekao je Nikolic.

On tvrdi da im je odsteta minimalna, jer im ralo zemlje kada poplavi placaju 120 do 150 eura.

“Mi redovno placamo porez, naknadu za potrosenu struju, a tri kamiona sa kojima radim ne mogu da izvezem, niti imam gdje da parkiram i po dva mjeseca”, objasnio je Nikolic.

Predstavnici EPCG tvrde da su iznenadeni izjavama pojedinih predstavnika mjestana Stedima u vezi sa plavljenjem dijela njihovih parcela i uticaja rada hidroelektrane (HE) Perucica.

“EPCG vlasnicima tog zemljista, shodno ranijim zajednickim sastancima i dogovorenim na obostrano zadovoljstvo, redovno nadoknaduje stete zbog povremenog plavljenja imanja. Takode, EPCG je sanirala i putnu infrastukturu prema zahtjevu te mjesne zajednice”, navedeno je u saopstenju EPCG.

Iz te elektroenergetske kompanije su saopstili da su zbog gradnje HE Perucica 50-ih godina proslog vijeka, izgradili akumulacije i retenziju Vrtac u uzvodnom podrucju do kote 614 metara nadmorske visine na osnovu cega je EPCG obavila eksproprijaciju vise miliona kvadratnih metara nepokretnosti na tom podrucju, na osnovu prethodno utvrdenog javnog interesa.

“EPCG je u periodu do 1964. godine ponudila i stanovnicima mjesne zajednice Poljice, u cijem je sastavu naselje Stedim, da eksproprise predmetna imanja, ali su pojedine familije to napismeno odbile, za sta posjedujemo svu relevantnu dokumentaciju. Bez obzira na navedene cinjenice, mjestani tog dijela Niksica uvijek imaju mogucnost razgovora sa predstavnicima EPCG u cilju prevazilazenja bilo kojeg problema”, rekli su iz elektroenergetske kompanije.

Oni su naveli da je situacija pod kontrolom i da za sada ne prijeti bilo kakva opasnost od ugrozavanja materijalnih dobara i podsjetili da je sistem HE Perucica koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u vecini slucajeva i sprijeci poplavni talas na tom podrucju, koji se desavao znatno vise nego prije izgradnje elektrane.

Iz EPCG su dodali da takve probleme ne treba rjesavati medijskim polemisanjem.

SKOLA “VASO ALIGRUDIC”

Tim podgoricke Srednje elektrotehnicke skole “Vaso Aligrudic” osvojio je prvo mjesto na Drzavnom takmicenju srednjoskolaca iz oblasti elektrotehnike ,,Energija u zici”, i novcanu nagradu od 750 eura.

Takmicenje su organizovali Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Udruzenje nastavnika elektrotehnike Crne Gore (UPECG), a dogadaj su podrzali ministarstva prosvjete i ekonomije, Elektrotehnicki fakultet i Centar za strucno obrazovanje.

Kako je saopsteno iz CEDIS-a, znanje i vjestine odmjeravali su troclani timovi iz sest obrazovno-vaspitnih ustanova koje u svom profilu imaju zanimanja iz oblasti elektrotehnike – Srednja strucna skola iz Berana, ,,Vaso Aligrudic” iz Podgorice, tivatska Srednja mjesovita skola ,,Mladost” iz Tivta, Srednja strucna skola iz Niksica, Srednja elektro-ekonomska skola iz Bijelog Polja i pljevaljska Srednja strucna skola.

Matija Bulatovic iz prvoplasiranog tima kazao je da su im njihovi profesori maksimalno poveceni, tako da je morao doci i rezultat.

,,Pripremali smo se, narocito poslednjih 20 dana u saradnji sa nasim profesorom Vladimirom Kitaljevicem. Ovo je za nas idealna prilika za sticanje novih poznanstava i novih radnih iskustava”, istakao je Bulatovic, kojem je pripala i nagrada za najboljeg pojedinca, u iznosu od 250 eura.

Drugo mjesto i novcana nagrada u iznosu od 600 EUR pripala je ekipi Srednje strucne skole iz Berana, dok je trece mjesto i 450 eura osvojio tim iz Srednje strucne skole iz Niksica.

Nagradu za najbolju skolu i lap top dobila je Srednja elektrotehnicka skola ,,Vaso Aligrudic” iz Podgorice, a obezbijedene su i nagrade, u iznosu od 250 eura, za mentore pobjednickih ekipa.

Sefica Sluzbe za korporativne komunikacije CEDIS-a, Marija Jovovic, kazala je da ta kompanija iznad svega cijeni znanje.

Prema njenim rijecima, “Energija u zici” od ove godine ima status drzavnog takmicenja, ,,a veliko interesovanje medu srednjoskolcima nam dodatno potvrduje da smo na pravom putu”.

,,Organizovanjem takmicenja zelimo da povezemo obrazovne institucije i zanimanja koja su CEDIS-u potrebna za obavljanje osnovne djelatnosti. Bilo bi nam drago da i neko od vas upravo izabere CEDIS za mjesto gdje ce zapoceti i razvijati svoju karijeru”, istakla je Jovovic.

Takmicenje je otvorio predsjednik Odbora direktora CEDIS-a Miodrag Canovic koji je istakao da je “Energija u zici” odlican primjer produktivnog funkcionisanja privrede i obrazovnog sektora.

,,Moramo biti odgovorni prema buducnosti i stvoriti joj sanse za prosperitetan razvoj koji cete na svojim ledima nositi upravo vi. Vi ste buducnost i nase kompanije i daljeg razvoja distributivnog sistema”, porucio je Canovic.

Iz Ministarstva prosvjete su istakli da je CEDIS pravi partner kojem je doista stalo do pozitivnih pomaka u obrazovanju.

Direktor Direktorata za opste srednje, srednje strucno i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete, Veljko Tomic, kazao je da u srednjim strucnim skolama danas uce vrijedni mladi ljudi sa kojima radi kvalitetan nastavni kadar.

,,Najboljima cestitam na rezultatima, a cestitam i CEDIS-u na odlicnoj organizaciji”, dodao je Tomic.

PANEL DISKUSIJA

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), vec pocinje od drzava Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tacke i da se zajednickim pristupom razlicitih dijelova drustva, zalazu za njeno postojanje, saopsteno je na panel diskusiji “Sta mozemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreza.

Izvrsna direktorka Politikon mreze, Jovana Marovic, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmisljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tacke, ,,buduci da vladavina prava dugi niz godina stagnira”.

,,Okvir pregovora sa EU u Srbiji i Crnoj Gori, a integracije u ostalim zemljama ne pomazu vladavini prava. Moramo razmisljati na koji nacin da unaprijedimo vladavinu prava, koji je to zadovoljavajuci okvir i sta svi mi u tom smjeru mozemo da uradimo”, rekla je Marovic.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne pocne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poceo citav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznacajniji francuski non-paper u kojem se predvida novi model pristupanja sa vise faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

,,Potpuno je nerealno ocekivati da ce postojati dvije razlicite metodologije za razlicite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona ce se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Marovic.

Visi istrazivac Austrijskog centra za medunarodne poslove Univerziteta u Becu, Vedran Dzihic, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom cinican cin EU.

,,To je cin koji nije dosljedan niti principa EU, niti odgovara metodologiji i principima koje je EU sama definisala za ovaj proces. A kada je rijec o francuskom prijedlogu, cini mi se da je ovo tehnokratski oblik tog cinizma sa kojim se na neki nacin pokusava opravdati ono sto je poslato kao poruka. Izmisljamo novu metodologiju, obecavamo perespektivu, a u principu prolongiramo Dan mrmota u nedogled”, smatra Dzihic.

On je kazao da ne vidi nijedan momenat koji upucuje na to da ce postojati drugacije polazne pretpostavke i da se ,,nalazimo na putu ka promjeni ovih duboko iscrtanih kordinata nase politicke i drustvene zbilje, ali naravno postoje alternative”.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, Igor Bandovic, kazao je da mu djeluje da je citav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje ,,mi dajemo nesto, a zauzvrat dobijamo sredstva”.

,,Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uredenja drzava u regionu pocinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kazemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU mozda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za drustva u kojima mi zivimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razraden i ne zna se tacno kako bi to izgledalo u praksi”, pojasnio je Bandovic.

Odluka da ne pocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokusaj opravdanja te odluke.

,,Ako se budemo ponasali kao da je EU neki cup novca, i da je posmatramo na nivou kako da se najbolje priblizimo da dobijemo pare, a zanemarimo neke vrijednosti, bojim se da cemo imati neku vrstu necega sto imamo danas, a to je neko polupridruzivanje”, pojasnio je Bandovic.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji, Zoran Necev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna sta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

,,Reforme treba da pokazu rezultate, ne znaci ako ne postoje odredeni uslovi da ne treba da radimo nista”, rekao je Necev.

On smatra da domace institucije moraju da se pozabave vladavinom prava, jer se ,,radi o nasim gradanima”.

,,Na institucijama je da imaju jasnu viziju sta zelimo za nase gradane. Nekada trka ka EU moze biti stetna. Ne mogu iz EU dati rjesenja koja ce funkcionisati svuda. EU je tu da pokaze kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju clanice EU”, rekao je Necev.

Visa istrazivacica iz CRTA-e, Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem a to je da u drustvu ne postoji osnovni konsenzus ,,sta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem zelimo da idemo”.

,,I taj konsenzus bi onda podrazumijevao da gradani, nevezano za to da li je to preduslov za clanstvo u EU ili nije, znaju da su vrijednosti za koje se zalazemo demokratske, da je vladavina prava to sto trazimo, da znamo kako ona treba da izgleda i da onda imamo jedan zajednicki nastup razlicitih dijelova drustva, koji treba da se zalazu za to da vladavina prava postoji”, pojasnila je Tepavac.

Druga stvar koja nedostaje je, kako smatra, dijalog.

,,Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa razlicitih aktera i imamo sustinski nedostatak politickog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u drustvu, gdje se bilo kakvo kriticko misljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo sta hocemo, u kakvom drustvu zelimo da zivimo i da imamo dijalog”, rekla je Tepavac.

Dzihic smatra da je prva stvar koja je potrebna izgovaranje istine o sebi i okruzenju.

,,Potrebno je izgovarati istinu i tako stvarati prave prostore za dijalog. U tom procesu nam, cini se, treba mnogo vise hrabrosti. Izgovarati istinu je nesto sto iziskuje hrabrost. A onda moramo traziti saveznike za to izgovaranje istine i praviti mreze tih saveznika”, rekao je Dzihic.

Tepavac takode smatra da je potrebno graditi alijansu istine.

,,Kao civilno drustvo i generalno kao odgovorni gradani, mozemo da se borimo da se ta istina cuje. Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo laznih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu cinjenica”, kazala je Tepavac.

Marovic smatra da je potrebno vise organizacija koje rade sa gradanima i da kultura zakonitosti ne moze biti izgradena preko noci i ,,ja vidim vaznu ulogu organizacija civilnog drustva u tome”.

Bandovic je kazao da postoje individualni cinovi gradanske hrabrosti, koji uz adekvatnu podrsku i razumijevanje medunarodnih partnera mogu na neki nacin da uticu da se kultura nekaznjivosti, nepotizma, korupcije u odredenoj mjeri sprijeci.

Necev je kazao da oni koji se bave evropskim integracijama moraju biti pozitivni.

,,Sta je pozitivno kod najnovije odluke? Politika prosirenja je prestala da bude spoljna politika EU i postala je interno pitanje. Ovo pitanje moramo uciniti vise internim”, ocijenio je Necev.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreza u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podrsku Evropskog fonda za Balkan (EFB).

DAN OPSTINE

Pljevljima predstoji period rjesavanja visedecenijskih ekoloskih problema i realizacija razvojnih projekata, za sta je opredijeljeno vise od stotinu miliona eura, istakao je predsjednik opstine Igor Golubovic na svecanoj sjednici lokalnog parlamenta, povodom dana te opstine.

Uz projekte koje realizuje, i koje ce realizovati lokalna uprava, stvara se povoljan ambijent za investicije, zaposljavanja i zaustavljanja iseljavanja mladih, vjeruje Golubovic.

Krsto Cabarkapa, TVCG

SDM

Sindikat doktora medicine Crne Gore pozvao je ministra zdravlja Kenana Hrapovica da podnese ostavku na tu funkciju iz, kako navode, moralnih razloga, nedostatka strucnosti i rezultata koji se, kako su kazali, od njega ocekuju.

Oni su reagovali na izjavu ministra, koji je najavio da ce budzet za zdravstveni sistem za 2020. iznositi 281,5 miliona eura, sto je skoro 14 odsto vise u odnosu na tekuci, te da veca izdvajanja za zdravstvo znace dugorocno investiranje u zdravlje svih.

“Posto smo najbolje upoznati sa stanjem zdravstva u nasoj zemlji, jer smo danonocno, 365 dana u godini direktni ucesnici u njemu i na ,,prvoj liniji” osjecamo potrebu da, pacijentima objasnimo kako Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpuno pogresno vodi zdrastvenu politiku godinama. Nas Hrapovic ne moze da ubijedi da je crnogorsko zdravstvo u rangu zdravstva SAD-a, jer dobro zna koliko je neuspjesan samo projekat elektronskog zakazivanja kojim se on ,,dici”. U doba internet komunikacije i cestih putovanja po okolnim zemljama sigurno ste primjetili visestruko manju cijenu ljekova koje uvozimo u odnosu na cijene u nasim apotekama koje se mogu objasniti samo monopolizmom”, navodi se izmedu ostalog u saopstenju Sindikata doktora medicine.

Iz Sindikata porucuju i da povecanja zarada od devet odsto nece zaustaviti, kako navode, odliv ljekara.

PLUZINE

Projekat “Povecanje mogucnosti zaposljavanja za tekstilnu i turisticku industriju na podrucju prekogranicne saradnje”, koji bi trebalo da podstakne zaposljavanje u privrednim granama koje imaju jasnu potraznju na trzistu, predstavljen je danas u Pluzinama.

Vrijednost projekta je 277.013 eura od cega 85% finansira EU a kofinasiranje korisnika je 15%. Period implementacije projekta je 18 mjeseci sa pocetkom od 08.juna 2019.

Projekat se realizuje u okviru IPA programa prekogranicne saradnje Srbija i Crna Gora 2014 -2020 , sa ciljem da se poboljsa prekogranicna saradnja Crne Gore i Srbije. Program se sufinansira iz Instrumenta za petpristupnu pomoc II ( IPA II ) Evropske unije.

U CAST DANA DJETETA

Zgrada predsjednika Crne Gore veceras je, povodom obiljezavanja 20. novembra – Dana djeteta, osvijetljena plavom bojom.

“Crna Gora se pridruzila pozivu UNICEF-a da Obojimo svijet u plavo (Turn the world blue) i podrzimo djecja prava”, saopsteno je iz kabineta predsjednika.