PET NVO

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni smatraju da su predlozene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, medunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Ocekuu da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

“Tim nacrtom se uvode sistemska ogranicenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeca prava gradana i obaveze organa vlasti, a ne rjesavaju se problemi u praksi koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti”, navodi se u saopstenju pet NVO, Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, Institut Alternativa – IA, Akcija za ljudska prava – HRA, Centar za Monitoring i istrazivanje – CEMI, Centar za gradanske slobode – CEGAS.

Oni smatraju da gotovo sve predlozene izmjene Zakona suzavaju postojeca prava gradana.

Sistemska ogranicenja

Oni ocjenjuju da se nacrtom ugrozava kompletan sistem pristupa informacijama.

“Uvodi se ‘zloupotreba prava’ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopstena i neprecizna formulacija omogucava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slucajevima, suzava se definicija informacije i ostavlja mogucnost da se u svakom pojedinacnom slucaju proizvoljno utvrduje da li su trazeni podaci ‘od javnog znacaja'”, naveli su.

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, kako dodaju, zakon mora biti “predvidljiv”, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznoscu da omoguci svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zastitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uzivanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom.

“Medutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogucava neogranicenu samovolju organa u odlucivanju o pristupu informacijama”, kazali su iz NVO.

Tajne

Smatraju da se Nacrtom Zakona omogucava da neogranicen broj podataka bude proglasen tajnom.

“Uvode se apsolutna ogranicenja pristupa podacima u obavjestajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa medunarodnim organizacijama ili drugim zemljama, predvida se da osnov za skrivanje informacija moze da se uvodi i drugim zakonima, sto znaci da je lista izuzetaka neogranicena”, kazali su.

Iz pet NVO navode da Nacrt Zakona ne propisuje ni pojam poslovne tajne, koji se, kako su kazali, u praksi najcesce navodi kao razlog za ogranicenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano sta moze biti proglaseno poslovnom tajnom.

Oni ukazuju da se medunarodni standardi predvidaju preciznu listu mogucih ogranicenja prava na pristup informacijama.

“Nacrtom je predvideno da se za podatke koji su proglaseni tajnom zbog zastite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test stetnosti. Prema medunarodnim standardima, u svakom pojedinacnom slucaju mora se utvrditi da li je veci javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se stiti skrivanjem podataka”, navodi se u saopstenju.

Ukidanje postojecih prava i obaveza

Nacrtom se, kako dodaju, ukidaju prava gradana i obaveze institucija.

“Ukida se obaveza politickih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini iskljucuju iz obveznika zakona, ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, misljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera, ukidaju se troskovi postupka, pa ce gradani morati da sami placaju troskove advokata cak i kada je im je prekrseno Ustavno pravo, i snositi teret zato sto su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti”, navodi se u saopstenju.

Nacrtom se, kako su kazali, produzavaju rokovi za odlucivanje i po zahtjevima i po zalbama. Smatraju da to pristup podacima odlaze u tako velikoj mjeri da obesmisljava dobijanje informacije.

“Medunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obestecenjem i naknadom troskova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slucaju drzava, odnosno organ vlasti. Svako ogranicenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju”, kazali su iz NVO.

Zadrzane “korisne nejasnoce”

Samtraju da nijesu rijeseni problemi u primjeni Zakona koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

“Ne propisuje se obaveza meritornog odlucivanja po zalbama kojim bi se prekinuli visegodisnji postupci u kojima organi vlasti uporno krse zakon, iako su njihova rjesenja vise puta ponistavana, ne rjesava se pitanje nadzora nad sprovodenjem Zakona, iako se odredbe o prekrsajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava gradana na pristup informacijama krse bez bilo kakvih posljedica”, navodi se u saopstenju.

Pet NVO ocekuje da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

SZS TIVAT

Sluzna zastite i spasavanja Opstine Tivta za devet mjeseci ove godine imala je znatno veci broj intervencija nego u istom periodu prosle godine.

Tivatski vatrogasci gasili su 16 pozara na otvorenom, 26 pozara na objektima, pet pozara na dimnjacima i isto toliko slucajeva izbijanja vatre na automobilima i motociklima, kao i jedan pozar na plovnom objektu. Gaseno je i 15 zapaljenih kontejnera za smece, u pet navrata pruzana asistencija prilikom intervencija Policije OB Tivat, u devet slucajeva intervenisalo se u otklanjanju posljedica saobracajnih udesa, cetiri puta u slucaju popava, a bilo je i 26 intervencija tehnicke prirode.

Pripadnici SZS Tivat imali su i dvije akcije pretrage terena u potrazi za nestalim osobama, te jednu intervenciju u slucaju pomorske nesrece, kao i 21 asistenciju tivatskoj Hitnoj pomoci prilikom njenih aktivnosti, a jednom su izlazili i na ispomoc kolegama vatrogascima iz Budve prilikom gasenja veceg sumskog pozara na teritoriji te opstine.

Zanimljivo je da, iako za to nisu posebno obuceni i opremljenia adekvatnim sredstvima, tivatski vatrogasci su devet puta gradanima pruzali pomoc uklanjajuci zmije iz njihovih objekata ili vozila.

OBILNE PADAVINE U CG

Jako nevrijeme, praceno obilnom kisom i juznim vjetrom, koje je danas zahvatilo Crnu Goru, stvorilo je probleme na putevima, poplavljeni su brojni objekti, a pripadnici lokalnih sluzbi zastite i spasavanja na terenu su od ranih jutarnjih sati.

Jaka kisa koja pada na sjeveru donijela je i prve nevolje stanovnicima mojkovackog prigradskog naselja Ambarine, gdje se izlio lokalni potok i ugrozio cijelo naselje.

Tri kuce su poplavljenem dok se radnici gradskog Komunalnog preduzeca bore da zastite ostale objekte. Slicna situacija je i u naselju Rudnica, gdje bujice ugrozavaju kuce i pomocne objekte.

Kriticno u Mojkovcu, novi problemi u Niksicu

Zbog odrona je u prekidu i put Mojkovac-Zabljak, u mjestu Sokolovine kod Crnih poda.

Sobzirom da se radi o velikom odronu, nije iskljuceno da ce taj regionalni pravac biti u potpunosti obustavljen. Inace, kako javlja dopisnik Radija Crne Gore, u mojkovackom kraju sve rijeke su se izlile, tako da su sve opstinske sluzbe na terenu u nastojanju da preduprijede vece nevolje i stete.

Novi talas obilnih padavina prouzrokovao je nove probleme mjestanima niksickih prigradskih naselja. Iz Sluzba zastite i spasavanja kazali su nam da su imali vise desetina intervencija.

Vatrogasne ekipe su i dalje na terenu, a odsjeceno je vise desetina kuca.

Vatrogasac Dusko Pekovic kazao je Javnom servisu da su na terenu jutros od cetiri sata, mijenjajuci se u smjenama. Imali su, kaze, veliki broj intervencija.

“Ljudi zovu sa svake strane, zaglavljeni, poplavljeni podrumi”, rekao je Pekovic.

Nacelnik Sluzbe zastite i spasavanja u Niksicu, Veselin Gardasevic, kazao je agenciji Mina da su dobili oko 50 novih poziva u pomoc iz najugrozenijih djelova Mokre Njive, Glibavca, Brezovika, Gornjeg Polja, Milocana, Rastovca.

“Pojacali smo broj zaposlenih u smjeni kako bi stigli da sto brze reagujemo na pozive. Policija je zatvorila put kod Dukla prema Brezoviku, a nase ekipe su i jutros izvlacile nekoliko zaglavljenih vozila kod mosta u dijelu gdje se Zeta najvise izlila”, rekao je Gardasevic.

Niksicanin Ranko Jaukovic rekao nam je da je vise desetina kuca odsjeceno, i da se zbog visokog vodostaja ne moze do njih doci.

Inace, usljed pogorsane meteoroloske situacije u Niksicu ponovo je zatvoren saobracaj preko Mokre njive.

Nakon sto je juce otvoren put nakon blokade u ponedjeljak, jutros se ponovo ne moze preko Mokre Njive, a najkriticnije je u Gornjem Polju.

Dopisnik RTCG-a iz Niksica javlja da su vatrogasci u tom gradu jutros imali vise od 20 intervencija.

Problemi i u kolasinskim selima

U Kolasinu je najgora situacija kod stare ciglane u selu Bistrica, gdje su oba mosta poplavljena.

U okolini grada izlila se rijeka Plasnica, a 80 odsto nasipa na toj rijeci je uruseno.

Izlila se i rijeka Pcinja u mjestu Lugovi.

Imanja u tom dijelu Kolasina su poplavljena, a voda prijeti i objektima.

Kisa stvorila probleme i Novljanima

Zbog jake kise koja je u kratkom vremenu pala – oko 90 litara na metar kvadratni, za svega dva sata poplavljene su javne povrsine i saobracajnice kod Kruznog toka u Meljinama, na Skveru, u Igalu Savini na rivijeri. Izlio se i potok Nemila u Meljinama, pa se saobrcaja preko Savine.

Prema rijecima nacelnice Sluzbe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marije Boskovic jutros od sedam casova Call centru je pristiglo preko 30 prijava.

“Uglavnom je rijec o plavljenju ugostiteljskih i stambenih objekata. Ekipe su na terenu izlaze po prijavama gradana i evidentiraju cinjenicno stanje. Takode u stalnoj komunikaciji sa dezurnim ekipama Cistoce, Komunalno stambenog preduzeca kako bi se pravovremeno djelovalo u cilju izbjegavanja nezeljenih posljedica po gradane i imovinu”, kazala je Boskovic, prenosi Radio Herceg Novi.

Pogledajte kako je jakom vjetru i nevremenu prkosio kruzer koji je pokusavao da uplovi u Bokokotorski zaliv.

PROFESOR BURIC

Tara tece regulisanim tokom, jer su nakon suse uslijedile padavine, rekao je profesor Mihailo Buric i dodao da nakon zavrsetka gradnje auto-puta Bar-Boljare taj prostor mora da se dovede u predasnje stanje.

Buric radi novi plan monitoringa i remedijacije prostora, ciji je cilj da se do zavrsetka i nakon okoncanja radova ispune svi zahtjevi za zastitu zivotne sredine.

On je Pobjedi objasnio da monitoring treba da traje do zavrsetka auto-puta i dvije godine nakon toga.

“Sve sto bude snimljeno da nije dobro, morace da se popravi u tom i nakon tog perioda”, istakao je Buric.

Prema njegovim rijecima, sada se moze najbolje sagledati situacija u odnosu na onu kada je bio nizak vodostaj i dodaje da je to bio prirodan rezim i nije bio posljedica gradilista.

“U susnom periodu u rijeci nije bilo dva-tri centimetra vode i u tim uslovima, kada ona presusuje, tu ne moze da bude ni zivog svijeta. Ove godine su bile vode jako niske i zbog toga je i onakav bio vodostaj. Stvorio se pogresan utisak da je radiliste posljedica svega toga”, naveo je Buric

Kako je kazao, to je prirodan rezim proticaja u susnom periodu posebno kada se minimum javi u oktobru.

“Nakon padavina Tara sada tece regulisanim koritom i veca kolicina i bolja kolicina moze se sprovesti regulisanim koritom”, istakao je Buric.

ZPCG POZIVA NADLEZNE

Zeljeznicki prevoz Crne Gore (ZPCG) apelovao je na nadlezne drzavne organe da im pomognu u suzbijanju vandalskog kamenovanja vozova, koji nerijetko nanose veliku materijalnu stetu kompaniji.

Vesna Vucinic iz kompanije Zeljeznicki prevoz kazala je da je 30. oktobra kamenovan lokalni putnicki voz koji je saobracao iz pravca Niksica ka Podgorici.

U pitanju je, kako kaze, novi voz, pa je samim tim i steta veca.

“Ovom prilikom polomljeno je spoljasnje staklo na vozu, a kamenovanje se desilo na pruznom prelazu u Zagoricu. Na svu srecu nije bilo povrijedenih putnika, ili osoblja voza. Samo dan nakon ovog incidenta, uslijedilo je novo kamenovanje. Ovog puta kamenovan je medunarodni brzi voz, koji je saobracao iz Beograda ka Baru. Voz je kamenovan u mjestu Nedakusi, na samom izlazu iz stanice u Bijelom Polju”, kazala je Vucinic u Jutarnjm programu TVCG.

Istice da je u tom incidentu polomljeno bocno staklo na vagon-restoranu, koji je u vlasnistvu ZPCG.

“Kamenovanja su sve ucestalija na relacija Podgorica-Niksic-Podgorica, i to na prelazima Zagoric kod groblja, Zagoric kod trafostanice i kod ulaska u stanicu Niksic”, kaze Vucinic.

Navodi i da se do sada nije desilo da ucesnici budu pronadeni i sankcionisani.

“Po nasim informacijama uiglavnom se radi o maloljetnim licima. Sve to utice na kasnjenje vozova, poremecaja u redu voznje, iskljucenja vozova iz saobracaja dok se ne sanira steta”, rekla je Vucinic.

DAMJANOVIC VJERUJE

Ministarka nauke Sanja Damjanovic kazala je da ce Naucno-tehnoloski park, ako sve bude po planu, u punom kapacitetu funkcionisati od 2021. godine.

“Naucno-tehnoloski park je kljucna osovina da se poveze biznis sektor, startaup zajednica i akademski sektor. Imamo 30-40 inovativnih kompanija, medutim one su rasijane, uopste ne znamo za njih. To su zapravo kompanije koje se vec bore na globalnom trzistu, neke od njih su uspjesne i imaju zasticene patente”, rekla je Damjanovic.

Ona je u Jutarnjem programu TVCG kazala da ce Naucno-tehnoloski park sve kompanije povezati na jednom mjestu.

“Napravice se sinergija medu njima, koja je jako kljucn. Takode ce biti jedan magnet da se privuku strani investitori koji bi ulagali u istrazivanje i inovacija, a imacemo taj link izmedu uspjesnih kompanija, i onih kompanija koje pocinju da se bore za globalno trziste”, rekla je ministarka Damjanovic.

Iz takve energije ce se, vjeruje ona, stvarati novi proizvodi i nove usluge.

“Za nas Naucno-tehnoloski park je vazan razvojni projekat, to je ono sto je potrebno Crnoj Gori. Projekti koji ce stvarati nove vrijednosti. Ukupna investicija je 12 miliona eura, do sada je ulozeno cetiri miliona eura, jer se on sad gradi u zgradi koja je u grubim radovima, koja je bila namijenjena za tri fakulteta”, rekla je ministarka Damjanovic.

Smatra da je lokacija Naucno-tehnoloskog parka u Podgorici idealna, jer se nalazi u kampusu Univerziteta: “To je zapravo ulaz privrede u crnogorski Univerzitet. Kod nas se izgubio link izmedu akademskog i biznis sektora, i ovaj park ce povratiti taj link”.

Damjanovic vjeruje da ce park otvoriti put mnogim studentima i pokazati im sta je buducnost.

Zgrada Naucno-tehnoloskog parka, kako je kazala, bice najmodernija u Crnoj Gori kad je u pitanju tehnologija, iako sada ne izgleda reprezentativno.

“Imamo glavni projekat. Otvara se tender za izvodenje radova. Bice najmodernija i u drugim aspektima, ne samo kad je u pitanju energetska efikasnost”, istakla je Damjanovic.

Ministarka se danas sastala i sa generalnim direktorom Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Bozidarom Sundicem, a razgovarali su o aktuelnoj i buducoj saradnji resora nauke i Nacionalnog javnog servisa.

MJU

Najvise zaposlenih iz sektora rada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva zainteresovano je za sporazumni raskid radnog odnosa, saopsteno je za Dan iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Od ukupno 1.430 podnijetih zahtjeva na centralnom nivou, 520 ih je iz zdravstva.

Analiza dostavljenih profila pokazuje da su za sporazumni raskid radnog odnosa najvise zainteresovani zaposleni kojima je ostalo nekoliko godina do penzije odnosno zaposleni koji prosjecno ima 59 godina starosti i 35 godina radnog staza.

“Prema podacima kojima raspolaze Ministarstvo javne uprave, u sektoru zdravstva podnijeto je 520 zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Na osnovu profila zaposlenih koji su nam dostavljeni, zakljucuje se da medicinski kadar cini nesto vise od polovine zaposlenih koji su podnijeli zahtjev. Najveci broj njih su medicinske sestre/tehnicari oko 48 odsto, dok ljekari
cine oko cetiri odsto ukupnog broja podnijetih zahtjeva”, precizirali su iz MJU.

Na centralnom nivou trenutno radi oko 40.000 sluzbenika, a za prekid radnog odnosa zainteresovano je njih 1.430, odnosno oko 3,5 odsto.

Iz resora ministra Suzane Pribilovic preporucuju da organi i institucije ne koriste ovaj mehanizam kako bi sporazumno raskinuli radni odnos sa zaposlenima koje moraju odmah zamijeniti.

“Ukoliko se organi/institucije ne budu pridrzavali ove preporuke, neminovno ce doci do pada kvaliteta usluga koje pruzaju, kao i do znacajnog finansijskog troska za javni sektor”, upozoravaju iz MJU.

Iz MJU napominju da sektori iz kojih je najvise zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa (zdravstvo, prosvjeta, finansije, rad i socijalno staranje i unutrasnji poslovi) ujedno imaju i najveci broj zaposlenih, pa je, kako navode, ocekivano da ce i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveci.

“Posmatrano kroz udio podnijetih zahtjeva u ukupnom broju zaposlenih, najveci procenat podnijetih zahtjeva evidentiran je u sektorimarada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva oko pet odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovim sektorima. Najvise zainteresovanih na lokalnom nivou je iz Podgorice, zatim iz Pljevalja i Ulcinja”, naglasili su iz MJU.

Za sporazumni prestanak radnog odnosa priblizno je isto interesovanje zena i muskaraca.

NAREDNE SEDMICE

Skupstinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport obavice 12. novembra konsultativno saslusanje na temu socio-ekonomskog statusa prosvjetnih radnika u Crnoj Gori.

Odbor je na sjednici proslog mjeseca jednoglasno prihvatio inicijativu za konsultativno saslusanje koju je podnijela poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanovic Stankovic.

Vuksanovic Stankovic je tada na sjednici kazala da, ako su prihodi u budzetu veci za skoro 200 miliona EUR u posljednje tri godine, ako je ekonomski rast Crne Gore najveci u regionu, mora da ima novca za povecanje zarada prosvjetnim, ali i zdravstvenim radnicima.

Predstavnici Ministarstva i Sindikata prosvjete usaglasili su predlog da plata zaposlenima u toj oblasti do pocetka 2021. godine bude kumulativno uvecana vise od 13 odsto.

Predlogom, o kojem ce Vlada dati konacnu rijec, predvideno da je da povecanje naredne godine bude devet odsto, a 2021. godine tri odsto na vec uvecanu zaradu iz 2020. godine.

TOKOM OVE GODINE

Zdravstvena inspekcija je tokom ove godine zabranila rad u 14 zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori i zbog nepravilnosti izrekla skoro 77 hiljada eura novcanih kazni.

Inspekcija je zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru kontrolisala vodenje medicinske dokumentacije, primjenu odredbi Zakona o zastiti prava pacijenata, postovanje radnog vremena, medicinska sredstava i ljekova.

U apotekama je kontrolisano izdavanje ljekova na recept i prisustvo farmaceuta u apotekama, a s svim zdravstvenim ustanovama kontrolisana je primjena odredbi Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

“Zdravstvena inspekcija je za nepravilnosti izrekla novcane kazne u iznosu od 76,9 hiljada eura i zabranila rad u 14 zdravstvenih ustanova”, navodi se u saopstenju objavljeno na sajtu Uprave za inspekcijske poslove.

Navodi se da su rjesenja o zabrani rada donesena zbog neposjedovanja kadra kao i zbog pruzanje zdravstvenih usluga van zdravstvene ustanove.

Inspekcija je kao najcesce nepravilnosti utvrdila da zdravstveni radnik ne vodi medicinsku dokumentaciju u skladu sa Zakonom, da je medicinski radnik napustio radno mjesto a da nije obezbijedio zamjenu, da nije unosio podatak u medicinsku dokumentaciju o pristanku odnosno odbijanju na predlozenu medicinsku intervenciju.

“Zdravstvena ustanova ne pruza zdravstvenu zastitu u kontinuitetu, zdravstvena ustanova nije obavijestila Ministarstvo zdravlja o promjeni uslova u pogledu prostora, opreme i kadra”, kaze se u saopstenju.

U apotekama najcesce konstatovane nepravilnosti su da je farmaceut izdao lijek bez recepta ciji je rezim izdavanja na recept i da apoteka nije prestala sa radom za vrijeme trajanja odsustva.

ULCINJ

U Ulcinjskom polju je u utorak oznacen pocetak gradnje nove zupne katolicke crkve u Ulcinju koja ce biti posvecena svjesteniku Vincencu Prenushiju i 37-orici njegovih drugova-mucenika, stradalih u vrijeme komunizma.

Kamen-temeljac svecano su postavili nadbiskup barski, monsinjor Rrok Gjonleshaj i predstavnik Opstine Ulcinj Aleksandar Dabovic.

U ime lokalne uprave najbolje zelje za pocetak gradnje novog vjerskog objekta pozeljela je potpredsjednica Opstine Hadidza Doni, a u ime Katolicke crkve u Albaniji monsinjor Skadra Angjelo Massafra.

Ovoj svecanosti prisustvovali su visoki dostojanstvenici Islamske zajednice i Srpske pravoslavne crkve.