CESTITKA BRAJOVICA

Brojni su potencijali koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan zivot Pljevljaka u svom gradu, uz obaveznu realizaciju projekata u poboljsanju i zastiti zivotne sredine, porucio je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic u cestitki povodom 20. novembra – Dana Opstine.

Brajovic je cestitku uputio lokalnom rukovodstvu i svim gradanima Pljevalja.

,,Cestitam Dan opstine Pljevlja 20. novembar, uz najljepse zelje za dalji ubrzani razvoj grada. Brojni su potencijali u oblasti energetike, poljoprivrede, turizma, koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan zivot Pljevljaka u svom gradu, uz obaveznu realizaciju projekata u poboljsanju i zastiti zivotne sredine”, navodi se u cestitki.

Brajovic nije izostavio da pomene heroje u ratovima koji su zasluzni sto danas Pljevljaci slave ovaj dan.

“Herojstvom i zrtvama u ratovima i drugim izazovnim periodima, u ocuvanju kako svoje drzave, svojih ognjista tako i visenacionalog i vjerskog sklada, Pljevljaci su se na castan nacin trajno upisali u stranice crnogorske istorije”, navodi se u cestitki.

NVU VARDAR-MKD

Nevladino udruzenje “VARDAR-MKD” zeli da oformi Makedonski nacionalni savjet u Crnoj Gori, koji ce predstavljati najvece predstavnicko tijelo Makedonaca u Crnoj Gori i predstavljati makedonski narod u oblastima obrazovanja, kulture i informisanja na makedonskom jeziku, te ocuvanju i zastiti svojih kulturnih dobara i tradicije.

“Savjet ce ucestvovati u ocuvanju i odlucivanju o nacinu zastite, predstavljanja i ocuvanja nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih, socijalnih, ekonomskih i svih drugih gradanskih i kolektivnih prava od interesa za Makedonce u Crnoj Gori, i koji ce biti finansiran iz budzetskih sredstava Crne Gore koji se sada opredjeljuju za rad Srpskog, Hrvatskog, Muslimanskog, Bosnjackog, Romskog i Albanskog savjeta u Crnoj Gori”, saopstio je predsjednik NVU “VARDAR-MKD” Dejan Angelovski.

Po Zakonu o manjinskim pravima i slobodama Savjet mora imati 17 clanova koji moraju imati dokaz o crnogorskom drzavljanstvu i izjavu na posebnom obrascu koji propisuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da su se izjasnili kao Makedonaci/ke.

Shodno Pravilniku za izbor clanova Savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice svaki clan Savjeta prethodno mora prikupiti 30 potpisa lica koja ce se na posebnom obrascu izjasniti kao Makedonci/ke i koji mogu potpisati podrsku samo za jednog clana Savjeta, sto znaci da je za osnivanje Makedonskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori potrebno prikupiti 510 pojedinacnih potpisa gradana Crne Gore koji imaju crnogorsko drzavljanstvo i koji ce se kasnije potpisati izjavu na posebnom obrascu koji propisuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da su Makedonaci/ke.

Angelovski je pozvao drzavljane Crne Gore koji se izjasnjavaju kao Makedonci/ke, a koji zive i rade u Crnoj Gori, da kontaktiraju NVU “VARDAR-MKD” u cilju formiranja Makedonskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori.

“Kako su Makedonci izmedu sebe nedovoljno povezani i neupuceni o mogucnostima koriscenja svojih prava koje imaju kao manjinski narod u Crnoj Gori potrebno je da date svoj doprinos na nacin da ce te dostaviti nasem Udruzenju ili clanu naseg Udruzenja vase podatke i to: ime i prezime, kontakt telefon i grad. E-mail adresa Udruzenja je mkdvardar@gmail.com. Kontakt telefon 069 171 302”, naveo je Angelovski.

UHAPSEN OSUMNJICENI

Sluzbenici Sektora granicne policije uhvatili su Podgoricanina D.D. koji je navodno pokusao da opljacka kiosk, a zatim pobjegao, saosteno je iz Uprave policije. Osumnjiceni za kradu priveden je u Centar bezbjednosti Podgorica.

“Sluzbenici Stanice granicne policije Podgorica Veselin Damjanovic i Marko Nikcevic su u ulici Ivana Milutinovica primjetili makskirano lice da je odgurnulo radnicu jednog kioska, da lomi vrata i udaljava se sa lica mjesta”, navodi se u saopstenju.

Damjanovic i Nikcevic, koji su se nalazili u neposrednoj blizini sa vozilom, izasli su iz vozila i krenuli u potjeru za tom osobom.

“Ova dva sluzbenika su nakon krace potjere sustigli lice koje je vrsilo krivicno djelo i lisili ga slobode. Prilikom lisenja slobode osumnjiceni je pruzao aktivan otpor kojom prilikom su upotrebljena sredstva prinude”, kazali sui z policije.

D.D.(33) je predat na dalju nadleznost Centru bezbjednosti Podgorica, a zbog sumnje a zatim je priveden nadleznom tuziocu.

NAREDNE GODINE

Budzet za zdravstveni sistem za sljedecu godinu iznosice 281,5 miliona eura, sto je skoro 14 odsto vise u odnosu na tekuci, saopstio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic, navodeci da veca izdvajanja za zdravstvo znace dugorocno investiranje u zdravlje svih.

Hrapovic je, u izjavi za PR Centar, kazao da Budzet za zdravstveni sistem za 2020. godinu iznosi 281,5 miliona eura, sto je u odnosu na tekuci za 34 miliona eura vise, odnosno 13,8 odsto.

“Vlada je, kao i prethodnih godina prepoznala znacaj ulaganja u zdravstveni sistem i pokazala odgovoran odnos prema svim gradanima, obezbjedujuci kontinuitet i kvalitet pruzanja zdravstvene zastite, kroz ulaganja u lijekove, opremu, u rekonstrukciju i adaptaciju radnih prostora, kako bi gradanima i zaposlenima bilo udobnije, komfornije”, rekao je Hrapovic.

Na taj nacin nastavice da jacaju kapacitete svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, a posebno u sjevernom regionu.

Prema njegovim rijecima, predlozeni Budzet za narednu godinu ima i razvojnu komponentu koja se, kako je naveo, ogleda kroz planiranje sredstava za kapitalne izdatke, kao i za sprovodenje Nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje i lijecenje raka.

“To ima poseban znacaj u prevenciji obolijevanja i za unapredenje zdravlja stanovnistva, za sta nam je drzava opredijelila dodatnih milion eura. Tu je i dalji razvoj i sprovodenje transplantacionog programa. Za nastavak kontinuirane medicinske edukacije drzava je izdvojila dodatnih milion eura”, rekao je Hrapovic.

On je kazao da se razvojna komponenta Budzeta za sljedecu godinu ogleda i kroz poseban program za angazovanje medicinskih strucnjaka izvan Crne Gore, koji dolaze da pomazu crnogorskim ljekarima.

Hrapovic je dodao da ce novac biti opredijeljen i za nabavku savremene medicinske opreme.

“Novac je opredijeljen i za lijecenje van sistema javnog zdravstva, kako bi mogli da saljemo pacijente u inostanstvo kad god je to potrebno, a naravno i za dodatna sredstva za zdravstvene ustanove sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori ima potpisan ugovor. Za to je izdvojeno dodatnih dva miliona eura”, rekao je Hrapovic.

Za medicinsko tehnicka pomagala, drzava je, kako je rekao, dodatno opredijelila 800.000 eura.

“Tu su ljekovi i medicinska sredstva. Nasim gradanima su mnogi ljekovi dostupni o trosku drzave, sa akcentom na savremenu terapiju za najteza oboljenja”, ukazao je Hrapovic.

On je naglasio da se kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima i Ministarstvom finansija nasla mogucnost za povecanje zarada u iznosu koji ne bi ugrozio stabilnost javnih finansija.

“Ono sto je jako znacajno, u Budzetu za narednu godinu je povecenje plata zdravstvenim radnicima, gdje je postignuta moguca mjera kompromisa izmedu zahtjeva sindikata i realnih mogucnosti drzavne kase. Poseban odnos Vlada je iskazala kroz povecanje zarada zaposlenih u ovom sistemu od devet odsto za 2020. godinu i dodatnih tri procenta za 2021. godinu”, rekao je Hrapovic.

Na taj nacin je, kako smatra, iskazana ozbiljna namjera da se i kroz povecanje zarada, zajedno sa drugim politikama, utice na bolji standard svih zdravstvenih radnika.

“Ulazemo i znacajna sredstva u usavrsavanje i edukaciju ljekara, za sta ce naredne godine biti izdvojeno milion eura. Kupovinom opreme i rekonstrukcijom objekata njihov radni prostor cinimo kvalitetnijim, a sa dodatnih milion i po eura nastavljamo da kao drzava pomazemo rjesavanje i stambenog pitanja za ljekare i zaposlene u zdravstvenom sistemu, kojima je potrebna pomoc kupovine stana po povoljnim uslovima”, objasnio je Hrapovic.

On je istakao da je zadovoljan sto Vlada iz godine u godinu izdavaja znacajna sredstva i povecava zdravstveni Budzet.

“Na taj nacin pokazuje da je investiranje u zdravlje gradana u vrhu njenih prioriteta i da veca izdvajanja za zdravstveni sistem ne znace samo trosak, vec i dugorocno investiranje u zdravlje svih”, porucio je Hrapovic.

FOND ZA KVALITET I TALENTE

U Ministarstvo prosvjete pristiglo je preko 2.500 prijava za Fond za kvalitet i talente, iz koga se dodjeljuju godisnje nagrade najboljim nastavnicima i ucenicima, saopsteno je iz Ministarstva prosvjete.

Kako navode iz tog vladinog resora, to je dvostruko vise u odnosu na proslu godinu, kada je stiglo preko 1.000 prijava.

“Struktura ovogodisnjih prijava je kako slijedi: nastavnici osnovnih skola oko 620; nastavnici srednjih skola oko 380; nastavnici umjetnickih skola oko 80; ucenici osnovnih skola oko 610; ucenici srednjih skola preko 700; ucenici umjetnickih skola oko 100”, precizirali su.

Predsjednik petnaestoclane komisije koja ce se baviti vrednovanjem ponuda i potpredsjednik Crnogorske akadmije nauka i umjetnosti akademik Ljubisa Stankovic rekao je “Cijenim da broj prijava pokazuje kako sami kvalitet Fonda kao relativno novog instituta u propisima, tako i cinjenicu da je prosle godine uraden kvalitetan posao, kojim je dobijeno dodatno povjerenje nastavnika i ucenika u cjelokupan proces”.

Komisija se, kako su kazali, kao i prosle godine, sastoji kako od predstavnika Sindikata prosvjete i nevladinih organizacija, tako i od predstavnika direktora, strukovnih udruzenja, Centra za strucno obrazovanje, Ispitnog centra, Zavoda za skolstvo, te predstavnika Ministarstva prosvjete.

Kampanju za Fond za kvalitet i talente ove godine podrzao je veliki broj javnih licnosti, ali i nastavnika i ucenika, a medu kojima su: Zvonko Pavicevic – predsjednik Sindikata prosvjete, Andrija Milosevic – glumac; Katarina Bulatovic – sportistkinja, Momcilo Zekovic – pisac i kompozitor, Bojana Bojovic-Golijanin – urednica jutarnjeg programa TV Vijesti, Marija Markovic – urednica jutarnjeg programa TVCG, Radmila Stupar-Durisic – psiholoskinja, Branka Femic-Scekic – glumica, Iris Polumenta – urednica na Prva TV, Darko Vukcevic – direktor skole “Sergije Stanic”, Irena Madzgalj – ucenica i proslogodisnja dobitnica nagrade iz Fonda.

“Prosjek nagrada ce, kao i prosle godine, iznositi 1.000 eura, pojedine biti i do 2.000 eura, a ocekuje se da ce biti dodijeljeno oko 500 nagrada i to do kraja ove godine”, zakljucuje se u saopstenju.

CESTITKA MARKOVICA

Pomorski fakulte, postao je centar obrazovnog i naucno-istrazivackog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima, saopstio je predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic u cestitki povodom sest decenija postojanja i rada tog fakulteta.

Markovic je cestitku upitio dekanu Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Spiru Ivosevicu

,,Vec sest decenija Pomorski fakultet skoluje cnogorske pomorce i obezbjeduje znanja i vjestine koje su priznate ne samo u nasim i regionalnim okvirima, vec i sirom planete. Na taj nacin nasi najbolji nauticari i inzenjeri predstavljaju Crnu Goru kao kompetentni zapovjednici, oficiri i mornari na brodovima trgovacke mornarice”, navodi se u cestitki predsjednika Vlade.

Markovic podsjeca na devet vjekova dugu crnogorsku pomorsku tradiciju, koja je upravo osnivanjem Vise pomorske skole, pa potom Pomorskog fakulteta, zadobila svoju savremenu dimenziju.

,,Danas je Pomorski fakultet postao centar obrazovnog i naucno-istrazivackog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima. Tome u prilog govori i cinjenica da vecina studenata ovog fakulteta svoj prvi ukrcaj na brod ostvari u periodu od tri do sest mjeseci po zavrsetku studija”, navodi se u cestitki.

Premijer Markovic je podsjetio i na pomorsku reputaciju grada Kotora i njegovu ne samo regionalnu vec i mediteransku prepoznatljivost, zbog koje je, sasvim prirodno, postao ne samo sjediste vec i cuvar mornarickog duha i tradicije Pomorskog fakulteta, pomoraca i njihovih porodica.

CESTITKA DUKANOVICA

Pljevlja, od svog oslobodenja, cine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se drzava gradila, saopstio je predsjednik Milo Dukanovic u cestitki povodom Dana Opstine Pljevlja.

On je cestitku uputio predsjedniku Opstine Igoru Golubovicu, SO Dragisi Sokicu, odbornicima, te svim gradanima Pljevalja.

“Multikulturalnost, multietnicnost i multikonfesionalnost, odlike su koje uz Pljevlja pristaju vjekovima. Bez obzira na sve izazove koji su pogadali ovaj kraj, njegovi zitelji su dostojanstveno ocuvali te neprolazne vrijednosti covjecanstva, na ponos cijele Crne Gore. Na njihovim temeljima su i odnjegovani slobodarska tradicija i antifasizam, zahvaljujuci kojima je izvojevana sloboda grada i drzave prije 75 godina. Od tada Pljevlja cine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se drzava gradila”, navodi se u cestitki Dukanovica.

Uspjesi koje je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, uclanjenjem u NATO, napretkom u procesu pregovora sa EU, kao i stabilnim i dinamicnim ekonomskim razvojem, doprinijeli su, smatra Dukanovic, i daljem unapredenju kvaliteta zivota Pljevalja.

“Zapoceti i planirani infrastrukturni i privredni projekti, kao i adekvatan strateski pristup valorizaciji neizmjernih resursa kojima grad raspolaze, u tijesnoj saradnji lokalne uprave i Vlade, daju razloga za optimizam da ce Pljevlja dozivjeti novi period razvoja na dobrobit svojih gradana i cijele Crne Gore”, navodi Dukanovic.

ODGOVOR DZOMICA

Protojerej-stavrofor, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Dzomic porucio je predsjedniku Skupstine Crne Gore Ivanu Brajovicu da, umjesto sto klevece Crkvu, brine o svojim aferama.

Brajovic je na skupu u Tirani o religijama kazao da Srpska pravoslavna crkva (SPC), posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske, djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele i podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost.

“Da nijesu tuzne, bile bi smijesne tiranske izjave predsjednika Skupstine Ivana Brajovica. U pitanju su klasicne klevete koje, u trenutku u kome su i od koga su saopstene, imaju drugi cilj. Jasno je da njemu cilj nijesu Mitropolija crnogorsko-primorska i Srpska pravoslavna crkva. I vrapci na granama po Podgorici danas znaju da Brajovic, plagiranjem tudih ideja na krajnje nekreativan i karikaturalan nacin, pokusava da paznju javnosti sa licnih dugova, prodaje zemlje, rivolving kartica sa enormnim minusima, orocenih bankarskih depozita javnog preduzeca koje kontrolise njegova politicka partija, najavljenih snimaka i drugih zaprepascujucih problema koje ima i kao licnost i kao politicar skrene na Mitropoliju i SPC”, smatra Dzomic.

Dzomica cudi sto Brajovic nije pominjao Mitropoliju i SPC kada je, kako pretpostavlja, “sa rukom na srcu, prodavao dedovinu po Bjelopavlicima i kada je rivolving karticu dovodio do pozitivne nule”.

“O podrivanju pravnog i drzavnog poretka Crne Gore valjda bolje od njegovih izjava svjedoci cinjenica da je protiv njega, a ne protiv Mitropolije formiran predmet u Specijalnom drzavnom tuzilastvu. Nije bio tako glagoljiv prethodnih dana na domacem terenu kada je nemusto pokusavao da objasni svoju ulogu u aferama koje se vezuju za njegovo ime, prezime i drzavnu funkciju. Brajovicu je savjetnije da svoju paznju usmjeri na svoje probleme i da se pomoli Bogu da mu dometne snage da svoj krst ponese dostojanstveno i odgovorno, a ne da klevece Crkvu. No, bojim se da u njegovom slucaju ni Bog, dok se ne pokaje, ne moze pomoci”, zakljucio je Dzomic.

U PODGORICI

Dom zdravlja Podgorica, koji sada zaposljava tri radiologa, ima potrebu za najmanje osam, odnosno do 10 strucnjaka iz ove oblasti, ali taj kadar je na nivou primarne zdravstvene zastite deficitiran.

Direktor Doma zdravlja dr Nebojsa Kavaric kaze za Pobjedu da ustanova na cijem je celu za potrebe ultrazvucne dijagnostike angazuje dodatno i tri konsultanta (radiologa) koji dopunski rade i imaju stalan raspored.

“Za posljednjih godinu dana, u skladu sa propisima, tri radiologa su presla iz Doma zdravlja da rade u druge institucije u Crnoj Gori. Bilo ih je sest, a sada rade samo tri i imamo tri konsultanta iz Klinickog centra”, kazao je Kavaric.

Nevolje zbog nedostatka kadra do izrazaja dolaze posebno u danima skrining programa, kao sto je to bio slucaj u oktobru, mjesecu borbe protiv raka dojke, kada su sa svih adresa zdravstvenog sistema svakodnevno pozivali zene da obavezno preventivno urade ultrazvucne preglede dojki. Mnoge od njih, medutim, naisle su na barijeru – slobodnih tremina nije bilo ni u roku od nekoliko mjeseci.

Jedna od njih ispricala je Pobjedi da, iako je ranije operisala dojku i javila se za preventivni pregled, izabrani ljekar nije imao slobodan termin da joj zakaze eho dojke, abdomena i stitne zlijezde. Mjesta nije bilo ni u Domu zdravlja na Starom aerodromu, ni u Domu zdravlja u Bloku pet.

Ne vracaju nikog

“Pitala sam i samo mi je receno da termina nema i da ne znaju kada ce biti slobodnih”, kazala je pacijentkinja.

Kavaric pojasnjava da je opterecenost postojecih kapaciteta primarne zdravstvene zastite na teritoriji Podgorice u prvom redu uzrokovana znacajnim prilivom stanovnistva, ciji broj, kako kaze, posmatrano iz perspektive aktuelne organizacije ove ustanove “raste dramaticno”.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

“Optimalno bi trebalo osam do 10 specijalista iz ove oblasti kako bi, s obzirom na aktuelna demografska kretanja, Dom zdravlja mogao da pruzi adekvatnu zdravstvenu zastitu iz ove oblasti”, kazao je on.

Iako im fali ljekara, a stanovnika je sve vise, Kavaric istice da prime svakog pacijenta.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

Objasnjava da manjak kadra postoji u specijalistickim sluzbama, “jer da biste dobili jednog specijalistu treba da prode pet godina, a kada se zavrsi njihova obaveza da rade oni su mobilni i prelaze u druge institucije”.

“Ako se pojavi na trzistu rada makar jedan slobodan radiolog ili jedan slobodan porodicni doktor, pri tome da ne ugrozavamo druge djelove sistema, on ce biti odmah, uz saglasnost Fonda zdravstva i Ministrastva zdravlja zaposlen u Domu zdravlja Podgorica”, istakao je Kavaric i dodao da ce u meduvremenu, u dogovoru sa Klinickim cetrom pokusati da prevazidu aktuelnu situaciju.

Kljucno je, prema rijecima Kavarica, povecati broj termina, prije svega, za ultrazvuk dojke.

Kavaric istice i da bi svako unapredenje, ali i povecanje servisa znacilo i bolju zdravstvenu zastitu.

Pregledi za kraj novembra ili u decembru

Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi je saopsteno kako se u Domu zdravlja Podgorica mogu zakazati svi ultrazvucni pregledi (ukljucujuci i stitastu zlijezdu) za kraj novembra ili tokom decembra, osim, kako su precizirali, preventivnih pregleda, koji se cekaju i zakazuju. Navode i da ima termina za mamografske preglede dojki.

Na ultrazvucne preglede ceka se po nekoliko mjeseci.

“Preventivni pregledi se rade kod zdrave populacije i planiraju se po ugledu na razvijene zemlje, a u Domu zdravlja Podgorica se ceka najvise tri mjeseca. Prema aktuelnoj situaciji otvoreni su termini za zakazivanje ultrazvucne dijagnostike za narednu godinu. Kada govorimo o ovom problemu, moramo imati u vidu i veliki demografski priliv stanovnistva, a time i povecan broj pacijenata, te se stoga stvaraju poteskoce u adekvatnom radu sistema elektronskog zakazivanja, a shodno zahtjevima pacijenata kojima je potrebna ova vrsta zdravstvene zastite”, navodi se u odgovorima Ministarstva zdravlja.

RUTOVIC OCIJENIO

Teoreticar medijske kulture i autor knjige Postmediji – kriza smisla ili masmedijski totalitarizam Zeljko Rutovic govorio je za Dnevne novine o uticaju medija na nas svakodnevni zivot, te o bitnim svojstvima novih medijskih formi.

Rutovic je posebno objasnio termin postmedija i ukazao na neke fenomenoloske odlike postmedijskog doba. On se osvrnuo i na cinjenicu da se savremeni svijet sve vise ubrzava, te da je shodno tome sve manje prisutna ona stvarna i izvorna komunikacija medu ljudima.

Na pitanje kakva je stvarna moc medija, Rutovic kaze da je u pitanju ogromna, svekolika moc kapitalnog uticaja na ljudsko iskustvo i usmjerenje ljudskog duha.

“Masmedijska sredstva zavodenja i manipulisanja u raznim izrazajnim oblicima i formama kreiraju privide umjesto stvarnosti. Od privida slobode, sve do radikalizacije nadrazaja privida zivota. Proizvodnja straha, mrznje, spektakla, suspenduje vrijednosti uljudene zajednice i punoce duhovnog znacenja covjeka. Sveopsta selebritizacija, tabloidizacija, rijaliti programi, skandalizacija javnog zivota, promijenili su arhetip tradicionalne svakodnevice, transformisuci je pod virtuelnim zanosom u oblike spoljne zavisnosti – kvaziestetske i pseudovrijednosne postmedijske slike dozirane i kreirane (para) stvarnosti”, rekao je on

Govoreci o tome postoji li mogucnost “usporavanja” ili odredene vrste zasicenja medijima ili ce nasa zavisnost od medija samo rasti, Rutovic kaze da je u kulturi dehumanizovanog bezvrednosnog i smislom nenaseljenog postmedijskog svijeta u kome se svrsishodno proizvodi paralelna meta-realnost, predena granica u kojoj se ljudska subjektivnost mozda i nepovratno izgubila.

“Novo digitalno ‘pametno’ doba transferisano u svijet postmedijskog znacenja ‘zaduzeno’ je da konceptualizuje ubrzavanje, a ne usporavanje, podjednako vremena, covjeka, dogadajnosti. U ubrzanom se brze i zaboravlja. Prenos kompetencija subjekta na poredak info i kognitivne tehnologije, titulirace nove postmedijske simulakrum ambleme sto u novim oblicima medijske zavisnosti proizvodi zaplet izbora u nemogucnosti pravovremenog i objektivnog razotkrivanja najsireg smisla. Kulturoloskog i civilizacijskog, vrednosnog i misleceg, podjednako. U novom postsvijetu postmedija, u kome snaga integrisane navodene mrezne “igre” ponistava stvarnu i izvornu komunikaciju ljudskog roda, kao metamedijsko svojstvo covjek ce biti (i vec jeste) (p)ostvaren medij svih medija”, kaze Rutovic.