CGO POZVAO

Centar za gradansko obrazovanje (CGO) ocijnio je da se pitanje priznavanja inostranih diploma mora adekvatno i institucionalno rijesiti, vodeci racuna kako o postovanju medunarodnih standarda, tako i nacionalnih interesa Crne Gore.

“To je posebno vazno s obzirom na ogroman i rastuci broj inostranih obrazovnih isprava koje stizu sa obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a cija je reputacija krajnje upitna, na sto smo godinama upozorali i Ministarstvo prosvjete. Iz tih motiva, CGO je imao i predstavnicu u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o priznavanju i inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija”, kazala je visa pravna savjetnica CGO Snezana Kaluderovic.

Kako je istakla, znacajan broj prijedloga koje su podnijeli je usvojen, a dominantno se ticu vrijednovanja ishoda ucenja kako bi bila u cjelosti postovana Lisabonska konvencija, ali i Crna Gora zasticena od poplave diploma iza kojih ne stoji znanje.

“Tako su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija definisana unaprijedenja u smislu propisanih strozijih kriterijuma za priznavanje. Medutim, CGO je insistirao i na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin. Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, u slucaju nedoumice, trazi misljenje o validnosti obrazovne isprave od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja”, naglasila je Kaluderovic.

CGO se protivi angazovanju pojedinacnih eksperata, kako to sada stoji u Nacrtu, “jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje, a dodatno moze dovesti i do dugih postupka”.

CESTITKA BRAJOVICA

“Vise od 800 zrtava i 11 narodnih heroja iz Bara stvorili su trajni antifasisticki pecat svome gradu i buducim generacijama. Barani imaju mnogo cime da se ponose, imaju sto da slave,” saopstio je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic, cestitajuci Dan opstine Bar koji se obiljezava sjutra.

“Barani imaju sto da slave, kao i da gaje realni optimizam u vezi sa daljim razvojem svoga grada. Od svih iskusenja odbranjeni harmonicni suzivot nacija vjera i kultura po kojem je Bar nadaleko cuven, osnova je za realizaciju daljeg privrednog, turistickog, kulturnog i svakog drugog napretka grada, na dobrobit stanovnika i opstine Bar, kao i cijele drzave Crne Gore”, navodi Brajovic.

IZ DPS-a OCIJENILI

Sve postignuto potvrduje da se ostvaruje politika intenzivnog razvoja Bara, zahvaljujuci kojoj je odavno prepoznat kao uredeno i ugodno mjesto za zivot, kao i simbol moderne Crne Gore, kazao predsjednik barskog Dragoslav Tomanovic u cestitki povodom Dana opstine.

“Zbog toga smo, kao politicka stranka koja uziva najvece povjerenje gradana, obavezni da ucnimo sve sto je u nasoj moci da i u narednom periodu unaprijedimo kvalitet zivota u nasem gradu, da pospjesimo njegov ekonomski razvoj, poboljsamo gradske funkcije i ucinimo Bar jos ljepsim. Vodeci se takvim programskim opredjeljenjima, DPS ce nastaviti da u lokalnoj zajednici vodi odgovornu i promisljenu politiku, koja ce biti na korist svih gradana koji u njoj zive i koja ce svima donijeti prosperitet”, istakao je Zomanovic.

On je naglasio da su kao moderna partija posveceni razvoju, ali da se s paznjom odnose prema tradiciji Bara i vrijednostima na kojima pociva identitet njihovih stanovnika.

“DPS kao partija gradanskog i demokratskog profila, koja je u najtezim i najznacajnijim trenucima nase novije istorije pokazala koliko uvazava sve razlicitosti Crne Gore, uvijek ce svojom politikom na lokalnom nivou podrzavati ideje meduvjerske i medunacionalne tolerancije, tradiciju uzajamnog razumijevanja i postovanja, afirmaciju svih identiteta. Gradani Bara odavno su prepoznali da je DPS nastavljac i pobornik takve tradicije, tako da je i u tome objasnjenje vecinske podrske koju nam pruzaju”, istakao je Tomanovic.

Predsjednik barskog DPS-a je istakao da ta partija smatra da se oslobodilackim i antifasistickim pokretom u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata nastavljaju najsvijetlije stranice crnogorske istorije, kao sto oslobodenjem Bara od fasistickog okupatora 24. novembra 1944. zapocinje najznacajnije doba njegovog prosperiteta.

DUKANOVIC

Bar je jedan od istorijskih temelja Crne Gore, njena polazna stanica na putu ka Evropi i trajna spona sa svijetom, primjer multietnickog sklada po kojem je drzava prepoznatljiva, rekao je crnogorski predsjednik Milo Dukanovic.

On je, povodom 24. novembra – Dana opstine, uputio cestitku rukovodstvu Bara, ucesnicima svecane sjednice i gradanima tog grada, uz najbolje zelje za dalji uspjesan rad.

Dukanovic je kazao da je Bar, kroz svu istoriju, svojim prirodnim i ljudskim potencijalima, davao je neprocjenjiv doprinos sveukupnom uzdizanju Crne Gore.

“Tako je bilo i tokom slavne Narodnooslobodilacke borbe, kroz koju smo zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima izvojevali slobodu prije 75 godina, ostajuci vjerni ideji antifasizma kao esencije crnogorskog drzavnog bica”, naveo je Dukanovic.

On je kazao da je, i u vrijeme socijalisticke izgradnje, kao i danas u nezavisnoj Crnoj Gori, Bar bio i ostao strateski vazno saobracajno i privredno cvoriste, i vazan akter u integracionim procesima koji su Crnu Goru doveli do clanstva u NATO, i na prag Evropske unije.

“Uvjeren sam da ce i u narednom periodu Bar sa svojim zaledem nastaviti s dinamicnim razvojem kako u saobracaju i pomorstvu, tako i u turizmu i poljoprivredi, kvalitetno valorizujuci, uz saradnju lokalne uprave i Vlade, svoje bogate potencijale”, porucio je Dukanovic.

KOMISIJA ZA ANTIDOPING

Predsjednica Komisije za antidoping Vesna Simovic Zvicer kaze da su nakon donosenja novog Zakon o sportu problemu dopinga posvetili vise paznje jer, kako istice, nekoliko godina unazad Crna Gora nista tim povodom nije radila. Situacija je, kaze Simovic Zvicer, pocela da se popravlja, ali smatra da fali edukacije o tome koliko je doping los, prvenstveno po zdravlje.

Crna Gora prosle godine dobila je Komisiju za antidoping koju je obrazovao Crnogorski olimpijski komitet radi pracenja Medunarodnih konvencija protiv dopinga u sportu.

Prije nekoliko dana u zizi javnosti nasla se rukometasica Ivona Pavicevic.

“Osnovno pravilo i ideja na kojima pociva antidoping prica, jeste igrati posteno. Druga strana price su sankcije mogu da imaju znacajne posljedice po status sportiste. Ali je najvaznija zastita zdravlja sportista i to je prioritet. Mislim da sportisti ne razumiju ulogu antidoping Komisije,” navela je ona.

“Mene zabrinjava i nedostatak edukacije jer to nedostaje i zabrinjava me nedovoljna spremnost nacionalnih saveza da se ukljuce u aktivnosti koje imaju za cilj postovanje antidoping pravila, a to im je i obaveza,” kazala je ona, dodajuci da je vazno edukovati mlade, jer nepoznavanje koja je supstanca ili metoda nedozvoljena, apsolutno ne oslobada odgovornosti.

SINDIKAT DOKTORA MEDICINE

Sindikat doktora medicine prikupio je oko 900 potpisa ljekara u peticiji kojom traze da se doktorima povecaju koeficijenti zarada i izjednace se sa primanjima sluzbenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.

Iz Sindikata doktora medicine isticu da su izuzetno zadovoljni odzivom ljekara, koji su razocarani odlukom vlade da im se plate povecaju samo devet odsto.

Navodi se da se znacaj poslova koje obavljaju ljekari svakodnevno ne moze mjeriti niti uporedivati sa administrativnim poslovima koje obavljaju visoki cinovnici.

“Ne mogu se uporedivati valjda ni sa radnicima na rampi u tunelu Sozina kojima je zarada 700 EUR, uprkos cinjenici da propustaju auto za impozantne 22 sekunde”, pise u peticiji.

Potpisom se podrzava peticija da se ljekari uvrste u Zakon o zaradama u javnom sektoru i da se doktorima medicine dodijeli koeficijent ne nizi od 14, specijalistima 18, subspecijalistima 20.

NEVIDLJIVA PANDEMIJA

Problem rezistencije na antibiotike je globalan problem, pa se tako procjenjuje da oko 25.000 ljudi godisnje u Evropskoj uniji umire od posljedica infekcija bakterijama otpornim na antibiotike, istakla je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zastitu u Ministarstvu zdravlja Mevlida Gusinjac.

Ona je povodom obiljezavanja Evropske nedjelje svjesnosti o antibioticima za Pobjedu kazala da je rezistencija bakterija na antibiotike jedna od najvecih prijetnji ljudskom zdravlju sa kojom se susrijece covjecanstvo u 21. vijeku.

Preporuke

“Antimikrobnu rezistenciju svjetski strucnjaci cesto nazivaju ,,nevidljivom pandemijom”. Oni upozoravaju na opasnost koju nosi rezistencija bakterija na antibiotike. Problem rezistencije je globalan i ne poznaje granice,” kazala je Gusinjac.

Evropski centar za kontrolu i prevenciju od bolesti (European Centre for Desease Prevention and Control) preporucuje kako i na koji nacin se boriti protiv rezistencije, te predlaze smanjenje potrosnje antibiotika, dobru prevenciju i kontrolu infekcije ili sintezu novih antibiotika.

“Ministarstvo zdravlja preko svoje Nacionalne komisije za sprecavanje rezistencije na antibiotike – NIKRA, prateci nacionalnu strategiju, sprovodi i aktivnosti edukacija opste populacije o stetnosti prekomjerne upotrebe antibiotika, te njegove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom,” kazala je Gusinjac.

Specijalistkinja klinicke farmakologije u Klinickom centru Crne Gore Mileva Masanovic je navela da se procjenjuje da se vise od 50 odsto antibiotika u mnogim zemljama koristi neprimjereno, te da je rezistencija bakterija na antibiotike direktno vezana sa nekontrolisanom, neracionalnom upotrebom ili bolje reci zloupotrebom antibiotika.

Recept

Upozorila je da su za nekontrolisanu i neracionalnu upotrebu antibiotika odgovorne sve strukture drustva, od opste popuplacije (samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta), zdravstvenih radnika, do rukovodilaca zdravstvene politike.

Na pojavu rezistencije, objasnila je, uticu i neki drugi faktori, kao sto su kvalitet bolnicke njege, imunizacija, socijalni faktori.

Odluku o ukljucivanju antibiotika, istakla je ona, iskljucivo donosi ljekar.

“Racionalna primjena antibiotika kod bolesnika podrazumijeva: klinicki nalaz, izvor infekcije, bakteriolosku verifikaciju uzrocnika – kada je to moguce, izbor pravog antibiotika – postujuci koncept rezervnog antibiotika, antibiotik u pravo vrijeme, dovoljno dugo i u dozi odradenoj prema individualnim karakteristikama bolesnika. Ovo su ujedno i osnovni principi savremene farmakoterapije koji su danas uspostavljeni na nivou medunarodnih autoriteta. Odluka o upotrebi antibiotika mora da ostane u rukama zdravstvenog radnika”, upozorila je Masanovic.

Samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta, istakla je nasa sagovornica, nedopustivi su i savremena medicina ih ne prepoznaje.

“Pacijenti treba da postuju savjete ljekara u vezi sa uzimanjem antibiotika, jer njihova upotreba zahtijeva strucni nadzor. Kad je god to moguce, infekciju treba sprijeciti vakcinacijom. Treba voditi racuna o higijeni, pogotovo higijeni ruku. Nikada ne treba koristiti antibiotike koji nijesu nama propisani. Nikada ne uzimati takozvane ostatke od prethodne terapije. Na taj nacin cemo doprinijeti smanjenju rezistencije bakterija na antibiotike”, porucila je Masanovic.

Projekcija

Dr Mileva Masanovic ukazla je na projekciju uradenu na osnovu jedne epidemioloske studije.

“Sto ce se desiti sa planetom Zemljom u 2050. godini, ako se nastavi ovakav trend rezistencije na antibiotike? U 2050. godini, 10 milona ljudi ce umirati od infekcija prouzrokovanih sa multirezistentnim sojevima bakterija, a to ce biti za dva miliona vise nego od kancera. Ekonomski to ce ,,kostati planetu Zemlju” 66 triliona eura”, kazala je Masanovic.

PROJEKAT IPER-A

Institut za preduzetnistvo i ekonomski razvoj (IPER), u saradnji sa Udruzenjem starih zanata i vjestina NIT, odrzao je zavrsni dogadaj projekta “Ocuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatoveza”.

Na dogadaju su bili predstavljeni postignuti rezultati, izlozeni i predstavljeni novi proizvodi sa zlatovezom, kao i crnogorske zenske kosulje koje su dio crnogorske narodne nosnje, kreirane tokom obuke ,,Vjestine vezenja crnogorskog zlatoveza”.

Polaznice su podijelile svoje utiske sa prisutnima i uruceni su im sertifikati i zahvalnice za uspjesno pohadanje obuke.

Takode, predstavljena je publikacija o crnogorskom zlatovezu pod nazivom ,,Crnogorski zlatovez – simbol crnogorske tradicije”, koja ima za cilj da ostavi pisani trag buducim generacija o njegovom znacaju za Crnu Goru.

Obucene zene su sada osposobljene da se samostalno bave izradom proizvoda sa crnogorskim zlatovezom i da se na taj nacin ekonomski osnazuju. Imaju mogucnost da se pridruze Udruzenju NIT i da nastave sa izradom proizvoda u okviru Udruzenja.

Takode, zene koje su prosle obuku u mogucnosti su da ovaj zanat prenose na mlade clanove svojih porodica, prijatelje i na taj nacin doprinesu da se zlatovez prenosi iz generacije na generaciju.

AMBASADORI

Ambasadori Crne Gore Miodrag Vlahovic, Nebojsa Kaluderovic i Zeljko Perovic, koji su platili kaznu od 600 eura, izrecenu suspendovanoj sluzbenici Ministarstva vanjskih poslova Mirni Nikcevic, saopstili su da je lako kazniti Mirnu Nikcevic, ali da je, kako dodaju, tesko trpjeti i cutati na nepostovanje i ugrozavanje Crne Gore i zatiranje svega crnogorskog.

U zajednickom saopstenju kazu da neki od razloga zbog kojih su odlucili da pomognu samohranoj majci Mirni Nikcevic ne iziskuju, u normalnom svijetu, potrebu za posebnim objasnjenjem.

Ambasadori navode medutim da za neke od razloga postoji potreba.

“Kada bi se, naime, za svaku uvredu, omalovazavanje, nipodastavanje, prijetnje i napade, govor mrznje i nacionalisticke poruke i pozive (sa mnogobrojnih privatnih, partijskih, institucionalnih, zvanicnih i nezvanicnih, “duhovnih” i svetovnih adresa u nasoj Crnoj Gori), kojima se negira sve crnogorsko i sama drzava Crna Gora, nasa istorija, kultura, jezik, crkva, nasa tradicija, istorijsko pamcenje i samo nase postojanje i kada se, dakle, udara – ciljano, smisljeno, mucki, orkestrirano i organizovano – na Crnu Goru, pa, samim tim, na sve koji zive u Crnoj Gori – naplacivao i deseti dio ovoga sto Mirna Nikcevic treba da plati, mnogo bi se novca sakupilo za crnogorski budzet”, porucuju ambasadori u saopstenju.

Kazu da bi to bio stalni i izdasni izvor prihoda za nasu jedinu drzavu.

PARLAMENT IZABRAO

Bojana Jokic izabrana je veceras, na sjednici parlamenta, za clana Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG).

Novi saziv Savjeta RTCG je konstituisan 2. jula, a bilo je upraznjeno jedno mjesto koje predlazu nevladine organizacije iz oblasti zastite ljudskih prava i sloboda.

Arjan Pulti izabran je za clana Upravnog odbora Fonda za zastitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajic razrijesen je duznosti predsjednika Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a njegove kolege, Branka Bosnjak i Predrag Bulatovic, clanstva u tom tijelu.

Oni su prethodno podnijeli ostavke na te funkcije.