AMBASADORI

Ambasadori Crne Gore Miodrag Vlahovic, Nebojsa Kaluderovic i Zeljko Perovic, koji su platili kaznu od 600 eura, izrecenu suspendovanoj sluzbenici Ministarstva vanjskih poslova Mirni Nikcevic, saopstili su da je lako kazniti Mirnu Nikcevic, ali da je, kako dodaju, tesko trpjeti i cutati na nepostovanje i ugrozavanje Crne Gore i zatiranje svega crnogorskog.

U zajednickom saopstenju kazu da neki od razloga zbog kojih su odlucili da pomognu samohranoj majci Mirni Nikcevic ne iziskuju, u normalnom svijetu, potrebu za posebnim objasnjenjem.

Ambasadori navode medutim da za neke od razloga postoji potreba.

“Kada bi se, naime, za svaku uvredu, omalovazavanje, nipodastavanje, prijetnje i napade, govor mrznje i nacionalisticke poruke i pozive (sa mnogobrojnih privatnih, partijskih, institucionalnih, zvanicnih i nezvanicnih, “duhovnih” i svetovnih adresa u nasoj Crnoj Gori), kojima se negira sve crnogorsko i sama drzava Crna Gora, nasa istorija, kultura, jezik, crkva, nasa tradicija, istorijsko pamcenje i samo nase postojanje i kada se, dakle, udara – ciljano, smisljeno, mucki, orkestrirano i organizovano – na Crnu Goru, pa, samim tim, na sve koji zive u Crnoj Gori – naplacivao i deseti dio ovoga sto Mirna Nikcevic treba da plati, mnogo bi se novca sakupilo za crnogorski budzet”, porucuju ambasadori u saopstenju.

Kazu da bi to bio stalni i izdasni izvor prihoda za nasu jedinu drzavu.

PARLAMENT IZABRAO

Bojana Jokic izabrana je veceras, na sjednici parlamenta, za clana Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG).

Novi saziv Savjeta RTCG je konstituisan 2. jula, a bilo je upraznjeno jedno mjesto koje predlazu nevladine organizacije iz oblasti zastite ljudskih prava i sloboda.

Arjan Pulti izabran je za clana Upravnog odbora Fonda za zastitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajic razrijesen je duznosti predsjednika Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a njegove kolege, Branka Bosnjak i Predrag Bulatovic, clanstva u tom tijelu.

Oni su prethodno podnijeli ostavke na te funkcije.

IZMJENE ZAKONA

Skupstina Crne Gore usvojila je izmjene i dopune Zakona o uzimanju i presadivanju ljudskih organa u svrhu lijecenja kojim je predvideno da nije potrebna saglasnost porodice za doniranje organa kod osoba koje su tokom zivota potpisale donorsku karticu.

Ministar zdravlja Kenan Hrapovic rekao je ranije, tokom skupstinske rasprave o predlozenom aktu, da je izmjenama omoguceno punoljetnim osobama da daju pisanu dobrovoljnu saglasnost za uzimanje organa za slucaj smrti kod izabranog doktora, radi presadivanja osobama kojima je to jedini nacin lijecenja.

“Mogu da daju i pisanu izjavu kojom se protive ovom postupku, a data je mogucnost uzimanja organa od umrlog koje nije dalo pisanu saglasnost, niti izjavu o protivljenju ovom postupku, na osnovu saglasnosti koju daje clan uze porodice”, naveo je Hrapovic.

Na taj nacin, kako je dodao, obezbijedeno je davanje, odnosno uzimanje organa sa umrlog davaoca samo na osnovu pisane saglasnosti koja se daje na propisani nacin.

,,U slucaju nastupanja mozdane smrti osobe koja nijesu dala ovu saglasnost, niti izjavu kod izabranog doktora da se izricito protive ovom postupku, saglasnost za uzimanje, odnosno davanje organa moze da da clan njihove uze porodice”, pojasnio je Hrapovic.

On je kazao da se, u cilju sprjecavanja svih oblika zloupotreba, zakonom propisuje vodenje registara svih saglasnosti za uzimanje organa, kao i izjava o njihovom opozivu ili izmjeni i registara davalaca organa.

Predlozena rjesenja, prema rijecima ministra, daju mogucnost povecanja broja umrlih davalaca organa, kao i povecanja broja presadenih organa osobama kojima je to jedini nacin lijecenja.

,,Presadivanje organa umrlih davalaca dovesce do produzavanja i poboljsanja kvaliteta zivota ovih lica, a kao pozitivan efekat ovih rjesenja, treba pomenuti i smanjenje troskova lijecenja i opterecenja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, smanjenje broja privremenih sprijecenosti za rad, sa svim posljedicama koje ovo izaziva”, dodao je Hrapovic.

Skupstina je veceras usvojila i izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju, o zastiti prirodnog i kulturno-istorijskog podrucja Kotor i o bezbjednosti saobracaja na putevima.

ORAV PORUCIO

Crna Gora nece zatvoriti Poglavlje 27 dok se ne nade rjesenje za ulcinjsku Solanu, porucio je sef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, na okruglom stolu koji je organizovao skupstinski Odbor za evropske integracije.

Nastavice, porucio je, da podrzavaju nasu drzavu, ali je sada na Crnoj Gori da ispuni svoju ustavnu obavezu – da bude ekoloska drzava.

Zastita zivotne sredine bice u fokusu novog sastava Evropske komisije i to nije opcija, kaze sef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, vec nesto sto se mora.

Nedavne kampanje podizanja svijesti u Crnoj Gori donijele su rezultate, ali su neophodne konkretne akcije, kaze Orav.

“Projekti i kampanje EU postoje kako bi podrzali rad institucija, ali oni ne mogu zamijeniti rad samih institucija. Sada treba Vlada da preuzme odgovornost, da ispuni obecanje i da pojaca napore na polju zastite zivotne sredine”, porucio je Orav.

Pregovori o Poglavlju 27 su intenzivirani, ali jedno je sigurno, istice Orav.

“Ovo Poglavlje nece biti zatvoreno dok se ne nade rjesenje za ulcinjsku Solanu, bilo da je to rjesenje dio mreze Natura 2000 ili neko drugo zasebno rjesenje. Zasticena podrucja kao Skadarsko jezero i rijeka Tara imaju veliku ekolosku vrijednost i moraju se sacuvati za nove generacije”, porucio je Orav.

No upravo je Tara dozivjela ozbiljnu stetu izgradnjom auto puta i ne treba biti preveliki stucnjak pa da se to ne primijeti na terenu, kaze Aleksandar Perovic iz NVO “Ozon”,

“Nakon ucinjene stete, mi mozemo samo da se skoncentrisemo na to da je svedemo na najmanji moguci nivo, i da preporukama i konkretnim radom na terenu popravimo sto se moze popraviti i da se izvuku pouke za ubuduce da bi se neke stvari izbjegle”, naveo je Aleksandar Perovic, iz “Ozona”.

No uprkos svim izazovima, kazu iz Ministarstva odrzivog razvoja i turizma, Crna Gora je na danasnji dan ocuvala bogatstvo i raznolikost biodiverziteta, a zastita teritorija imatendenciju rasta.

“Mi cemo udvostruciti napore da ispunimo kako postojece, tako i nove globalne ciljeve zastite biodiverziteta, nastavicemo sa daljim ulaganjem novca, kako za nastavak uspostavljanja mreze Natura 2000, tako i za veci obim konstantnog monitoringa svih segmenata zivotne sredine”, porucila je Ivana Vojinovic, iz Ministarstva odrzivog razvoja i turizma.

Iz kancelarije Glavnog pregovaraca sa EU podsjetili su da ce ukupni troskovi uskladivanja i sprovodenja evropskih standarda u ovoj oblasti Crnu Goru do 2035. godine iznositi oko 1,5 milijardi eura. Iako je, kako je istakla Dragana Markovic, vazno da odrzimo dobar tempo u pristupanju, jos je vaznije da se reforme koje sprovodimo kvalitetno odraze na zivotni standard gradana.

Tanja Perovic, TVCG

DAMJANOVIC OCIJENILA

Nas region po prvi put koristi instrument naucne diplomatije kako bi povratio nekadasnju tradiciju tehnoloskog razvoja koju je imao prostor Jugoistocne Evrope, kazala je ministarka nauke Sanja Damjanovic na Svjetskom naucnom forumu u Budimpesti.

“Time se ostvaruju benefiti ne samo za naucnu vec i za politicku zajednicu, sto pokazuju vec uspjesni primjeri CERN-a i SESAME instituta Jordanu”, istakla je Damjanovic.

Ministarka je predstavila projekat SEEIIST (Medunarodni institut za odrzive tehnologije na prostoru Jugoistocne Evrope), naglasivsi da je uskladen s ciljevima odrzivog razvoja, “od kojih je zdravlje jedan od najzacajnijih ciljeva, a bice jedan od najljepsih primjera zelene infrastrukture”.

BIJELO POLJE

Sekretarijat za ruralni i odrzivi razvoj Opstine Bijelo Polje sa projektnim partnerima Opstinom Priboj, JKP Usluga i NVO Euromost privodi kraju projekat pod nazivom “Rehabilitacija ilegalnih odlagalista otpada na rijeci Lim i podizanje svijesti o njihovoj stetnosti”.

Projekat je vrijedan preko 150 hiljada eura, a najvecim dijelom se finansira iz IPA sredatava EU za prekogranicnu saradnju.

“Cilj projekta je zastita zivotne sredine i realizuje se kroz aktivnosti na sanaciji 12 ilegalnih odlagalista na rijeci Lim u Bijelom Polju i Priboju. Projekat podrazumijeva: nabavku 60 komunalnih posuda (kontejnera), postavljanje bastanskog mobilijara i ograda na lokacijama ociscenim od deponija, sadnju zelenila, instalaciju video nadzora, nabavku labaratorijske opreme za mjerenje kvaliteta vode, edukativni dio, podjelu brosura, radio i TV emisije”, kazao je Jasmin Corovic, sekretar Sekretarijata za ruralni i odrzivi razvoj Opstine Bijelo Polje.

Corovic istice da su radovi su jos uvijek u toku, a da ce nakon zavrsetka projekta biti odrzana pres konferencija na kojoj ce projektni tim prezentovati projekat i rezultate rada.

CAREVIC SAOPSTIO

Odbornici DPS-a, Crnogorske, SDP-a i clan predsjednistva URA Blazo Radenovic napustili su svecanu sjednicu povodom Dana Opstine Budva, jer je pocela skracenom himnom, koja je trajala nepuni minut. Nakon intoniranja skracene verzije u salu su usli jedan od lidera DF-a Andrija Mandic i menadzer Opstine Budva Milo Bozovic. U DPS-u su ogorceni zbog ovakvog nepostovanja drzavne himne, a predsjednik Opstine Marko Carevic saopstio da se dogodila tehnicka greska.

Predsjednik budvanskog DPS-a Predrag Jelusic kazao je da su ogorceni zbog zakvog nepostovanja drzavne himne, a predsjednik Opstine Marko Carevic saopstio je da se dogodila tehnicka greska.

“Pa evo iskreno, ovako je to ispalo, vjerovatno je tehnika zatajila, to nije bio dogovor barem kada sam ja u pitanju. Svima je poznat moj stav kada je to u pitanju, zao mi je, predpostavljam da je tehnika u pitanju. Sad nista ne mozemo, ali cemo sigurno vidjeti koji je razlog, nepostovanje nije sigurno, barem kada sam ja u pitanju”, rekao je Carevic.

“Ja sam malo iznenaden, nadamo se da cemo u buducem periodu biti malo oprezniji, da se to ne bi desavalo. Ne treba praviti dramu, nije bila namjera, desi se”, istakao je on.

Carevic: Vratili gotovo 30 miliona duga

Na svecanoj sjednici predjsednik Opstine Budva Marko Carevic porucio je da Budva postaje grad za sve njene gradane.

Svaki grad, svaka lokalna samouprava, kako je kazao Carevic, pociva na tri stuba: infrastruktura, kultura i finansije, a temelj ta tri stuba ono bez cega grad nije grad jesu ljudi.

“Ova cetiri elementa su bili i ostali moj orjentir u upravljanju gradom”, naglasio je on, dodajuci da je, prije nego su preuzeli vlast, Opstina Budva bila u finansijskim dugovima, neefikasna i netransparentna.

“Nakon sto smo preuzeli odgovornost za upravljanje gradom, konsolidovali smo javne finansije i vratili gotovo 30 miliona duga koji smo naslijedili. Finansijska konsolidacija koju smo postigli znacila je i prekid prakse da se zaposlenima u lokalnoj upravi ne isplacuju zarade i doprinosi. Sada, svakog prvog u mjesecu, svakom zaposlenom redovno isplacujemo zaradu, redovno podmirijumeo zaostali poreski dug i preko toga ostvarujemo suficit u budzetu.”, naveo je Carevic.

On je saopstio da su finansije Opstine Budva u ovom trenutku stabilne kao i funkcionisanje lokalne uprave.

“I ove godine, ostvarili smo pozitivan rebalans budzeta, sto dodatno potvrduje da radimo odgovorno, savjesno i posteno. Ono sto nas posebno cini ponosnim na sve sto smo uradili u proteklom periodu jeste to sto iza nas ne stoje afere vec konkretni rezultati rada u korist nasih gradana”, kazao je Carevic.

IVANOVIC U TIRANI

Generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane, Ivica Ivanovic saopstio je da je snazenje regionalne saradnje uslov ekonomskog prosperiteta naseg regiona. On je to porucio danas u Tirani na sastanku politickih direktora ministarstava odbrane drzava clanica i posmatraca Americko-jadranske povelje (A5).

Tom prilikom, razmatrani su aktuelni bezbjednosni i politicki izazovi u Jugoistocnoj Evropi, te novi modaliteti saradnje i mogucnosti sprovodenja politike otvorenih vrata A-5 Inicijative.

Ivanovic je kazao da je snazenje regionalne saradnje uslov ekonomskog prosperiteta naseg regiona, kao i najbolja garancija za odrzanje dugorocnog mira i stabilnosti. On je istakao da Americko-jadranska povelja A-5 predstavlja znacajan instrument jacanja medusobnog povjerenja i kanalisanja evroatlantskih aspiracija zemalja regiona Zapadnog Balkana.

Govoreci o bezbjednosnim rizicima sa kojima se suocava region, Ivanovic je podvukao da je neophodno udruzeno djelovanje protiv savremenih izazova i prijetnji, te naglasio potrebu unapredenja zajednickih odbrambenih sposobnosti i kapaciteta u okviru A-5 Inicijative. Kao najbolji model za udruzeno djelovanje odbrambenih snaga zemalja regiona, on je naveo zajednicko ucesce u mirovnim misijama i operacijama, uz primjer misije ,,Odlucna podrska” u Avganistanu.

Ivanovic je istakao snaznu posvecenost Crne Gore promovisanju politike otvorenih vrata, kako Americko-jadranske povelje i drugih regionalnih inicijativa, tako i NATO-a, u cilju stvaranja stabilnog, bezbjednog i prosperitetnog regiona Jugoistocne Evrope.

Tokom sastanka u Tirani definisane su teme i agenda predstojeceg sastanka ministara odbrane A-5, koji ce se odrzati 11. decembra, takode u Republici Albaniji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstava odbrane zemalja clanica A5 inicijative, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Sjedinjenih Americkih Drzava, i zemalja posmatraca Slovenije i Kosova.

OD 30 DO 20 HILJADA EURA

Novcane kazne za nepostovanje nacionalnih simbola za pravna lica iznosice od 500 do 20 hiljada eura, za preduzetnike od 150 do sest hiljada, a za fizicka lica od 30 do dvije hiljade eura.

To je predvideno Predlogom zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola koji se nalazi u skupstinskoj proceduri.

Navodi se da se himna izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem a u tekstu i melodiji ne mogu se prilikom izvodenja vrsiti izmjene.

“Himna se izvodi uz odavanje pocasti, na nacin sto prisutni ustaju, pozdravljaju ili na drugi nadin odaju joj pocast”, kaze se u obrazlozenju.

Upozorava se da se himna ne smije izvoditi na nacin i u prilikama kojl vrijedaju ugled i dostojanstvo Crne Gore.

“Himna se moze intonirati u prostorijama u kojima su smjesteni savjeti, udruzenja i politicke partije i prilikom politickih, naucnih, kulturno-umjetnickih, sportskih I drugih skupova u organizaciji savjeta, udruzenja i politickih partija”, kaze se u predlozenom zakonu.

Zabranjena je upotreba nacionalnih simbola na zgradama i u prostorijama Skupstine Crne Gore osim prostorija poslanickih klubova, predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, ministarstava i drugih organa uprave.

To se odnosi i zgrade i prostorije Ustavnog suda Crne Gore, sudova. Drzavnog tuzilastva, Zastitnika ljudskih prava i sloboda, Vojske Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Centralne banke i Drzavne revizorske institucije.

Navodi se da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ill druge manjinske nacionalne zajednice cine vecinsko stanovnistvo, prema rezultatima posljednjeg popisa, na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova ciji je osnivac opstina, odnosno drzava, stalno vije i zastava tog manjinskog naroda ill druge manjinske nacionalne zajednice.

“U sluzbenim prostorijama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, kao i u prostorijama namijenjenim za vjencanja istice se I zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice”, kaze se u predlozenom zakonu.

Precizira se da to pravo ne moze koristiti ako prema rezultatima dva posljednja uzastopna popisa pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice ne cine vecinsko stanovnistvo.

Zakonom je definisano da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice cine vise od pet odsto stanovnistva, prema rezultatima posljednjeg popisa, na dan njihovog nacionalnog praznika na zgradama organa lokalne samouprave istice zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice.

“Ovo pravo ne moze se koristiti ako na dva posljednja uzastopna popisa rezultati popisa budu manji od tog procenta”, kaze se u Predlogu zakona o nacionalnih simbola.

Zakonom je proplsana zabrana upotrebe grba i zastave kao znaka politlcke stranke, privrednog drustva, ustanove i drugog pravnog lica ili organlzaclje.

Novcane kazne za prkrsaj za pravno lice je od 500 do 20 hiljada eura, a za njegovo odgovorno lice od 30 do dvije hiljade eura.

Za preduzetnike je od 150 do sest hiljada, a za fizicko lice od 30 do dvije hiljade eura.

PRIBILOVIC SAOPSTILA

Razvoj novih usluga, poput registracije preduzeca i upisa djece u skole, bice prilika da gradani u vecem broju prihvate elektronsku komunikaciju sa javnom upravom kao jednostavniji i kvalitetniji nacin ostvarivanja prava, saopstila je ministarka javne uprave, Suzana Pribilovic.

Ona je na konferenciji pod nazivom Digitalno upravljanje za ubrzavanje razvoja, koju su organizovali Ministarstvo, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, kazala da se javna uprava transformise u otvorenu, transparentnu i garadanima i privredi dostupnu upravu.

“Ovaj zadatak podrazumijeva kreiranje pravnog okvira kojim zelimo da unaprijedimo uslove za rad istitucijama, kako bi elektronsko poslovanje postalo temelj razlicitih procesa u javnoj upravi”, navela je Pribilovic na otvaranju konferencije.

Ministarstvo, kako je podsjetila, sprovodi mnogobrojne projekte koji su namijenjeni javnoj upravu kroz proces dijeljenih infrastrukturnih i aplikativnih resursa, cijom realizacijom digitalno upravljanje postaje osnov za ubrzani razvoj svih poslovnih procesa koji sluze gradanima i privredi.

“Na portalu e-uprave imamo ne samo veci broj usluga, kojih je trenutno 580, vec podaci govore da je ove godine 30 odsto vece koriscenje tih usluga u odnosu na proslu”, dodala je Pribilovic.

Ona je rekla da je sigurna da ce primjena sistema za elektronsko placanje i identifikaciju, cija primjena predstoji, kao i nove licne karte moje ce gradanima omoguciti jeftin i pristupacan elekronski identitet, biti zamajac koji ce dovesti do ubrzanog koriscenja elektronskih usluga.

Pribilovic je saopstila da je nedavno istrazivanje Ipsosa pokazalo da javna uprava mora ulagati dodatne napore kako bi gradani prepoznali elektronske usluge kao efikasan i koristan nacin komunikacije sa javnom upravom.

Sef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Hermann Spitz, ocijenio je da digitalna revolucija postaje kljucni pokretac i da ce radikalno promijeniti sve dimenzije drustva.

“Digitalna revolucija ima potencijalne koristi u mnogim oblastima i moze poztivno doprinijeti odrzivom razvoju. Digitalzacija omogucava nove nacine kreiranja znanja i generisanja vrijednosti za klijente, ali i nove nacine za konfigurisanje organizacionih procesa”, porucio je Spitz.

On je rekao da EU podrzava reformu javne uprave u Crnoj Gori, ali da digitalizacija nije rjesenje za sve probleme, posebno za one koji su vise socio-ekonomske prirode.

“U tom smislu, moramo vise osluskivati probleme gradana i provrede”, smatra Spitz.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Daniela Gasparikova, saopstila je da Crna Gora sve vise ide putem digitalne transformacije.

Ona je kazala da razvoj e-usluga za gradane i preduzeca direktno zavisi od elektronske razmjene podataka medu javnim institucijama, cime se smanjuje potreba za odlaskom na salter i razmjenom papira izmedu razlicitih institucija.

“Pouzdano i efikasno pruzanje usluga uvijek prati pojednostavljenje procedura. To je neophodno da bi gradani i preduzeca mogli brze, transparentnije i ekonomicnije da ostvare prava i ispune zakonske obaveze”, dodala je Gasparikova.

Prema njenim rijecima, digitalizacija moze biti pokretac daljeg ekonomskog rasta i konkurentnosti zemlje.

“Povecanje broja novih e-usluga i novih softverskih platformi u Crnoj Gori dovodi do potraznje za svestranim IT strucnjacima i analiticarima podataka, sto stvara nove vrste poslova i mogucnosti za ostvarivanje prihoda”, zakljucila je Gasparikova.

Dogadaj je okupio predstavnike razlicitih sektora, koji su kroz dva panela zajednicki razmatrali kako digitalizacija moze uciniti upravljanje efikasnijim i podstaci ekonomski razvoj.

Konferencija se organizuje u okviru projekta Podrska uspostavljanju transparentne i efikasne javne uprave na usluzi gradanima koji finansira EU, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom.