CG I SVAJCARSKA

Crna Gora i Svajcarska usaglasile su nacrt sporazuma kojim se ureduju odnosi u medunarodnom prevozu putnika i tereta u drumskom saobracaju, na savremen nacin i tako olaksale protok robe i putnika. Sporazum predvida liberalizaciju prevoza tereta, smanjuju se troskovi i uklanjaju barijere u oblasti prevoza.

Sporazum su usaglasile mjesovite komisije Crne Gore i Svajcarske na sastanku koji je organizovalo Ministarstvo saobracaja i pomorstva.

“Ovaj sporazum predvida liberalizaciju prevoza tereta, odnosno istim je predvideno obavljanje prevoza tereta u bilateralnom, tranzitnom i prevozu za/iz trece zemlje bez dozvola, cime se smanjuju troskovi prevoza i uklanjaju administrativne barijere u medunarodnom drumskom saobracaju”, precizirali su iz Ministarstva.

Rezultat dvodnevnog zasijedanja sadrzan je u potpisanom Protokolu sa sastanka Mjesovite komisije o medunarodnom drumskom saobracaju izmedu Crne Gore i Svajcarskog Saveznog Vijeca.

“Sporazumom su delegacije informisale o unutrasnjim procedurama koje prethode potpisivanju predmetnog sporazuma, i definisale niz buducih koraka ka unapredenju i podsticanju medunarodnog drumskog saobracaja izmedu dvije drzave”, navodi se u saopstenju.

Crnogorsku delegaciju predvodio je generalni direktor za drumski saobracaj u Ministarstvu saobracaja i pomorstva Dalibor Milosevic, a svajcarsku Zan Klod Snojli, sef Odjeljenja za medunarodna pitanja, Savezno Ministarstvo za zivotnu sredinu, saobracaj, energetiku i komunikacije.

CESTITKA DUKANOVICA

Pomorski fakultet cuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeda crnogorskog pomorstva, koji je generacije pripremao kroz savremene studijske programe u duhu tehnoloskih dostignuca, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic, povodom 60 godina postojanja te obrazovne ustanove.

Dukanovic je rekao da su osposobljeni kadrovi na Pomorskom fakultetu Kotor, decenijama doprinosili razvoju pomorske privrede i ukupnom napretku Crne Gore.

“Vas fakultet cuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeda crnogorskog pomorstva, koji generacije pomoraca priprema kroz savremene studijske programe, u duhu novih tehnoloskih dostignuca i standarda u ovoj oblasti”, navodi se u cestitki.

Kvalitet rada te obrazovne ustanove, kako je istakao, dobija najbolju potvrdu kroz kontinuirano angazovanje svrsenih studenata u pomorskim kompanijama sirom svijeta, a istovremeno je i kadrovska baza za revitalizaciju te privredne grane drzave.

“To je vazno za Crnu Goru koja je pomorska, mediteranska drzava, uvazena clanica NATO i koja je u poodmaklom pregovarckom procesu sa Evropskom unijom”, rekao je Dukanovic.

PREDSTAVNICA SAD

Medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajucem nivou, iako su napravljeni odredeni pomaci, saopsteno je na konferenciji “Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, odrzanoj u Podgorici.
Predstavnica Ambasade SAD Dzudi Kuo tvrdi da mladi i javnost, u nasoj zemlji, podlijezu pogresnom informisanju i razlicitim manipulacijama, koje sprovode odredeni mediji pod kontrolom Rusije.

Medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajucem nivou, iako su napravljeni odredeni pomaci i potrebno je da svi zainteresovani akteri, narocito drzava, pokazu jasnu volju kada je rijec o njenom unapredenju.

To je saopsteno na konferenciji ,,Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, u okviru istoimenog projekta, koji su realizovali Agencija MINA i nevladina organizacija (NVO) Juventas, a koji je finansijski podrzala Ambasada Sjedinjenih Americkih Drzava u Podgorici.

Izvrsna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujovic, rekla je da drustvo nije imuno i da se treba plasiti pojave kolektivnog zatupljivanja, koja moze biti proizvedena kontrolisanom medijskom scenom.

,,Potreban nam je s toga ozbiljniji pristup regulaciji medijskih sadrzaja, koji nije sveden na pojedinacne interese. Nacin izbora clanova Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM-a) je ocigledno kompromitovan i sa mnogih adresa su upuceni apeli, savjeti, pozivi da se pristupi hitnoj izmjeni stanja”, kazala je Vujovic.

Mediji, kako je rekla, imaju izuzetno veliki uticaj na sve, zbog cega je, kako smatra, vazno konstano razvijati i unapredivati vjestine medijske pismenosti- od pristupa, preko analize i evaluacije, pa sve do kreiranja medijskog sadrzaja.

,,Uz pomoc medijske pismenosti mozemo izbjeci predrasude, ali i prepoznati govor mrznje, propagandu i spin, kao i prikriveno oglasavanje, tehnike privlacenja paznje i ubjedivanja”, pojasnila je Vujovic.

Mladi podlijezu pogresnom informisanju

Otpravnica poslova u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori, Dzudi Kuo, rekla je da su unapredenje i razvoj medijske pismenosti medu mladima jedan od najboljih nacina borbe sa modernim izazovima informacionog doba.

,,Mladi i opsta javnost su danas dosta povodljivi i podlijezu pogresnom informisanju i razlicitim vidovima manipulacija. Ko je izvor ovih informacija? Mogu da imenujem nekoliko glavnih ucesnika. To je Sputnik, koji je direktno pod ruskom vladom, portali kao sto su IN4S i Borba, koji su usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja”, rekla je Kuo.

Ona smatra da je potrebno udruziti napore da Crna Gora bude zemlja koja zahtjeva visok kvalitet novinarstva.

,,To je pravi nacin borbe protiv stranih interesa i utucaja i to je nacin na koji mozete da stvarate buduce generacije, koje su sposobne da obezbjede buducnost novinarstva u Crnoj Gori”, rekla je Kuo.

Vujovic je ocijenila da medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajucem nivou.

,,Kada je u pitanju obrazovni sistem, za deset godina otkad je uveden u nastavne programe, svega oko 800 ucenika/ca je izucavalo ovaj izborni predmet. Iako o medijima osnovci i srednjoskolci uce i u okviru drugih predmeta, svjedoci smo da obrazovni sistem nije u stanju da odrzi korak sa intezivnim i brzim promjenama u medijskom svijetu”, kazala je Vujovic.

Prema njenim rijecima, crnogorskoj medijskoj sceni nedostaje jedinstveno samoregulatorno tijelo.

,,A vazno je reci da sa nestrpljenjem cekamo usvajanje seta medijskih zakona koji su neophodni nasem drustvu. Medutim, napravljen je pomak u odnosu na prethodni period- sprovedeno je nekoliko istrazivanja iz ove oblasti, implementiran je znacajan broj projekata, inicijativa i javnih kampanja”, istakla je Vujovic.

Ona je kazala da je pomak primjetan, ali da ima jos mnogo prostora za napredak i da je potrebno da svi zainteresovani akteri, narocito drzava, pokazu jasnu volju za unapredenjem medijske pismenosti.

,,Ozbiljnijim pristupom u obrazovnom sistemu, ali i kroz neformalno obrazovanje i aktivno ucesce medija, dobili bi medijski pismene gradane, koji ce znati da prepoznaju kvalitetno novinarstvo i koji ce od medija zahtjevati postovanje etickih i profesionalnih standarda, a sami ce biti otporniji na propagandu, spin i manipulaciju, sto na koncu rezultira gradanima koji su bolje edukovani i informisani”, ukazala je Vujovic.

Koordinator projekta u NVO Juventas, Mican Andrijasevic, pojasnio je da je istrazivanje radeno na uzorku od 995 ispitanika, telefonskim putem, a koje je uradio Centar za monitoring i istrazivanje (CeMI) trebalo da pokaze generalnu sliku o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori.

On je rekao da 38,3 odsto ispitanika smatra da crnogorski mediji pruzaju pouzdane i precizne informacije, a 37,9 odsto je djelimicno saglasno sa tim.

,,Imate gotovo polovinu ispitanika koji smatraju da crnogorski mediji razlicito izvjestavaju o istim temama. Ovo je veoma zabrinjavajuci podatak. Polovina ispitanika nije sigurna u sta da vjeruje. Jer ako imate medije koji razlicito izvjestavaju o istim dogadajima onda je pitanje gdje je tu istina”, objasnio je Andrijasevic.

On je naveo da 39,3 odsto ispitanika smatra da crnogorski mediji ne informisu slobodno, odnosno da podlijezu politickim ili ekonomskim uticajima.

,,To je veoma zabrinjavajuce. Dakle, svaki peti ispitanik smatra da su crnogorski mediji slobodni. Takode, veliki broj ispitanika smatra da crnogorski mediji ignorisu pojedine bitne dogadaje, a ako znamo da je funkcija medija da sve bitno stave pod lupu, onda je ovo takode zabrinjavajuci podatak”, rekao je Andrijasevic.

Vecina smatra da mediji izvrcu cinjenice

Veliki postotak gradana smatra da, kako je rekao, crnogorski mediji izvrcu cinjenice, odnosno izvlace ih iz konteksta.

Medutim ono sto raduje, kako je rekao, je to sto 43,7 odsto ispitanika ima povjerenje u crnogorske medije.

,,Ohrabruje ovaj podatak. Znaci da nije sve tako lose, kao sto se cinilo iz prethodnih podataka”, kazao je Andrijasevic.

Svega jedan odsto ispitanika se, kako je dodao, nekada zalilo nadleznim regulatornim i samoregulatornim tijelima.

,,Drugo istrazivanje koje je vrseno online putem je vrseno medu srednjoskolskom populacijom. Gotovo svi srednjoskolci koriste internet i drustvene mreze. Ono sto ohrabruje je da su svjesni da su te informacije u potpunosti ili uglavnom nepouzdane”, naveo je Andrijasevic.

Veoma je vazno, kako smatra, kroz formalno i neformalno obrazovanje raditi na edukaciji mladih.

Izvrsni direktor Agencije MINA, Jasa Jovicevic, kazao je da se, i pored cinjinice da se u crnogorskom drustvu tabloidi nikad nisu dugorocno utemeljili, mora konstatovati da ,,smo svakodnevno izlozeni ogromnoj kolicini sadrzaja i da je potreba za medijskom pismenoscu nesto sto postaje drustveni imperativ”.

,,To nije samo borba za bolje i profesionalnije medije, vec je ovo borba za unapredenje svakog pojedinca i stvaranje njegovih sposobnosti da se bolje i kvalitetnije snalazi u drustvenom i politickom zivotu. Upravo je ovo i bila sustinska ideja ovog projekta”, objasnio je Jovicevic.

On je rekao da se, kroz radionice, radilo u preko 30 skola, sa preko 600 srednjoskolaca.

,,Takode smo radili na edukaciji nastavnog kadra, jer vjerujemo da je to jedan od imperativa u razvoju ove sposobnosti i da taj rad mora biti konstantan. Radena su i dva istrazivanja. Radena je anketa medu srednjoskolskom populacijom i kati istrazivanje generalne populacije na temu medija, percepcije, povjerenja u medije”, naveo je Jovicevic.

Prema njegovim rijecima, uradena je iscrpna studija, koja je obuhvatila sve aspekte medijske scene u Crnoj Gori, a u saradnji sa Fakultetom politickih nauka je organizovan jednodnevni trening za studente novinarstva druge i trece godine.

,,Pozivam sve crnogorske medije da damo doprinos unapredenju medijske pismenosti. Smatram da je to prvo u nasem interesu. Na taj nacin sebe tjeramo da dodatno radimo na profesionalizaciji i primjeni etickih standarda, a sa druge strane svojm citaocima dajemo primjer sta je kvalitetan sadrzaj i tako doprinosimo njihovoj edukaciji”, objasnio je Jovicevic.

Drzavni sekretar Ministarstva prosvjete Crne Gore, Aleksandar Mitrovic, pojasnio je da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo znacenje u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta.

,,Usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, i pojave drustvenih mreza, na kojima gotovo i da nema filtera sadrzaja imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije”, rekao je Mitrovic.

Takva slika, kako je dodao, ima prednosti i mane.

,,Prednosti su sto je informacija dostupna na klik, veoma lako i brzo, ali kada govorimo o manama drustvenih mreza, informacija se dobija bez sireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade, izuzetno edukativan”, rekao je Mitrovic.

Medijska pismenost je, kako je kazao, izborni program u Gimnaziji u drugom i trecem razredu po dva casa sedmicno.

,,Sami nastavnici i u drugim predmetima i oblastima imaju mogucnost da insistiraju da se slobodni dio kurikuluma u okviru svakog casa posveti upravo ovoj temi. Ko je objavio informaciju, kako se moze provjeriti, na koji nacin citati naslov, a na koji tekst, kako je vijest plasirana, kada je plasirana, sve je to potrebno imati u vidu da biste za sebe mogli da kazete da imate prave informacije”, rekao je Mitrovic.

Predsjednik Udruzenja gradana ,,Zasto ne”, Darko Brkan, rekao je da je 90 odsto medijskog sadrzaja na internetu preneseno.

,,U moru informacija je tesko uraditi sve. Treba i same redakcije da unutar sebe imaju nacin da provjeravaju cinjenice. Bitno je da u novinskim redakcijama uvedemo bar osobe koje bi se iskljucivo bavile provjerom cinjenica i koje bi odgovarale za kredibilnost sadrzaja”, kazao je Brkan.

On je objasnio da su u 90 odsto slucajeva u pitanju ,,istage” za koje je dovoljno nekoliko minuta ili pola sata.

,,Zasto se bar to ne uradi. U nekim stvarima je potreban ozbiljan posao, ali generalno mislim da mi zajedno sa redakcijama mozemo doprinijeti tome, bar u tom nekom dijelu koji se tice boljeg imidza medija u javnosti. U velikom broju slucajeva nije u pitanju problem spremnosti, vec problem resursa”, rekao je Brkan.

On je ukazao da se dezinformacija lakse siri od vijesti, jer je ,,poenta dezinformacije da se plasira u sto vecu publiku i onda dezinformacije imaju tendenciju da se regionalno sire”.

Nacelnik odsjeka za istrazivanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za skolstvo, Radoje Novovic, rekao je da je vazno da ucenici imaju kritican odnos prema medijima i medijskim sadrzajima, a da bi to imali potrebe su, kako smatra, ranije etape i radnje.

,,Da bi ucenici mogli da imaju znanje ili informacije o odrdenim sadrzajima moraju da taj sadrzaj razumiju, da ga analiziraju, moraju da to primijene u nekoj novoj situaciji i eventualno nesto novo kreiraju sto se tice tih sadrzaja. Tek nakon tih etapa oni su sposobni da kriticki zauzimaju stav prema svemu postojecem”, objasnio je Novovic.

Medijska pismenost, kako smatra, moze da bude zastupljena u svakom predmetu.

,,Jer svaki predmet i sadrzaj bi mogao da bude uzrocno posljedicno vezan za medije. I mediji mogu da se iskoriste u savladavanju tog gradiva, sticanju znanja..”, rekao je Novovic.

Autorka programa Medijske pismenosti, Bozena Jelusic, smatra da bi idealno bilo kada bi medijska pismensot bila sastavni dio svih predmeta.

,,To bi bila idealna situacija. Medutim, to bi znacilo potpuno prilagodavanje cijelog sistema. Medutim, da li je to objektivno moguce i da li postoji laksi put kojim se do toga moze stici”, upitala je Jelusic.

Ona smatra da bi za svaku drzavu medijska pismensot trebalo da bude jedan od prioriteta.

,,Cinjenica je da imamo sistemske pogodnosti i potrebna nam je sistemska odluka da te pogodnosti iskoristimo i da izlijecimo probleme koje vidimo, a oni su relativno lako rjesivi”, objasnila je Jelusic.

Medijska pismnost je, kako je rekla, skola buducnosti.

,,U skoli buducnosti ne postoje zidovi ucionice. Medijska pismenost povezuje ucionicu, kucu, ulicu, sve. Bez medijske pismenosti nema demokratskog gradanstva. Drzava treba da kaze-mi hocemo demokratsko drustvo i nama je na tom putu potrebna medijska pismenost”, kazala je Jelusic.

Rukovodilac programa Medijskih studija i novinarstva na Fakultetu politickih nauka, Natasa Ruzic, rekla je da se na tom fakultetu nastoji da se kod studenata razvije kriticki nacin razmisljanja.

,,Ne samo sto smo uveli Medijsku pismenost kao obavezan predmet na drugoj godini novinarstva, nego je provlacimo kroz druge studijske programe. Kroz svaki predmet treba provuci medijsku pismenost i to je nesto sto radimo od prve godine studiija”, rekla je Ruzic.

Ona smatra da je potrebno uvesti medijsku pismenost kao obavezan predmet.

,,Treba poceti od vrtica, osnovnih, srednjih skola. Po meni to treba da bude obavezan predmet, zbog toga sto ucenici sa 16, 17 godina nisu svjensi da im je to neophodno. Oni ne primjecuju taj uticaj sto je sasvim logicno, imajuci u vidu da osam sati dnevno provode uz medije”, kazala je Ruzic.

PR Unije srednjoskolaca Crne Gore, Jelena Dobricanin, smatra da se tradicionalno obrazovanje donekle treba pretvoriti u obrazovanje koje je u koheziji sa potrebama savremenog drustva.

,,U danasnje vrijeme, mediji ne mogu da se zaobidu niti ignorisu i zbog toga je bitno da se medijska pismenost njeguje od mladih dana. Mladi su svjesni svoje potrebe za informisanjem. Medutim, nastaje problem kada ne mogu da razlikuju sta je tacna i pouzdana informacija, a sta nepouzdana i lazna”, kazala je Dobricanin.

Preplitanje medija i svakodnevnog zivota je, kako smatra, rezultiralo nejasnim granicama izmedu objektivne i medijske stvarnosti, ,,stoga sa informacijama treba postupati oprezno”.

Predsjednica Upravnog odbora Unije direktora skola Crne Gore, Zoja Bojanic Lalovic, istakla je da je sistem postavio okvire, a da je direktor skole sa svojim timom zaduzen za kontekst.

,,Okvir je tu, a mi kreiramo kontekst. Mladim ljudima treba da omogucimo da kroz spoznaju o vaznim stvarima, razvijaju intelektualnu svijest, a temelj svake intelektualne slobode je sposobnost da identifikujemo zablude. Stoga je bitno da mlade naucimo da na pravi nacin citaju medijsku poruku”, kazala je Bojanic Lalovic.

Mediji, kako je rekla, vise nisu samo informacija, vec uticu na razvoj svijesti kod mladih.

,,Zbog toga treba da razmisljamo na koji nacin da im omogucimo da na pravi nacin dolaze do svih spoznaja”, kazala je Bojanic Lalovic.

MITROVIC PORUCIO

Medijska pismenost zahtijeva podrsku obrazovnog sistema, medija i civilnog sektora, koji ce, zajedno sa resornim ustanovama i insitucijama, pomagati unapredenje zakonskih okvira i raditi na projektima kojima bi mladi bili u prilici da se upoznaju sa znacajem i funkcionisanjem medija i komunikacije u 21. vijeku, porucio je drzavni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrovic na danasnjoj konferenciji posvecenoj unapredenju medijske pismenosti u Crnoj Gori.

Mitrovic je rekao da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo znacenje u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta.

“Usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, te pojave drustvenih mreza koje omogucavaju direktan kontakt sa drugima bez medija kao posrednika, imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije”, rekao je Mitrovic i dodao da takva slika ima svoje prednosti i mane.

Kako je rekao, prednost je sto je informacija dotupna “na klik”, a mana drustvenih mreza u ovom smislu je dobijanje “suve” informacije, bez sireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade, izuzetno edukativan.

“Sa druge strane, nezavisno od vrste medija, od toga da li je rijec o tradicionalnim medijima ili ne, elektronskim ili ne, spin lazna vijest, polovicne informacije, iskrivljene informacije, su opasnosti koje realno vrebaju ne mlade iz Crne Gore, vec fakticki citav svijet. Cak i u situacijama kad su preneseni podaci potpuno tacni, uredivacka politika, sto je potpuno legitimno, ima pravo da ih obradi u skladu sa onim sto ona smatra kvalitetnim. A percepcija kvaliteta se opet razlikuje od jednog medija do drugog. Gdje opet dolazimo do potrebne poznavanja konteksta u kome rade mediji, kao i potrebe za samoregulacijom”, istakao je Mitrovic.

On je istakao da se obrazovni sistem bavi ovom temom. Medijska pismenost je vec izborni jednogodisnji program u gimnaziji, i to u drugom i trecem razredu gimnazije, po dva casa sedmicno.

“Nastavnici imaju mogucnost da insistiraju da se takozvani slobodni dio kuruikuluma u okviru svakog casa posveti upravo i ovoj temi. A medijska pismenost moze se naci i kao medupredmetna tema u raznim predmetima”, kazao je Mitrovic.

On je zakljucio da ce Ministarstvo prosvjete nastaviti da pruza podrsku kritickom razmisljanju mladih ljudi.

“Samo tako stvoricemo mislece drustvo koje ce donijeti odluku da bude informisano, a ne dezinformisano. Kriticno, a ne uspavano. A za takvo drustvo potrebni su upravo takvi mladi ljudi”.

Konferenciju su organizovale agencija Mina, NVO “Juventas” uz podrsku Ambasade SAD u Crnoj Gori, a pored Mitrovica, konferenciju su otvorili Jasa Jovicevic, izvrsni direktor agencije MINA, Dzudi Kuo, otpravnica poslova Ambasade SAD i Ivana Vujovic, izvrsna direktorica NVO Juventas.

CESTITKA BRAJOVICA

Brojni su potencijali koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan zivot Pljevljaka u svom gradu, uz obaveznu realizaciju projekata u poboljsanju i zastiti zivotne sredine, porucio je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic u cestitki povodom 20. novembra – Dana Opstine.

Brajovic je cestitku uputio lokalnom rukovodstvu i svim gradanima Pljevalja.

,,Cestitam Dan opstine Pljevlja 20. novembar, uz najljepse zelje za dalji ubrzani razvoj grada. Brojni su potencijali u oblasti energetike, poljoprivrede, turizma, koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan zivot Pljevljaka u svom gradu, uz obaveznu realizaciju projekata u poboljsanju i zastiti zivotne sredine”, navodi se u cestitki.

Brajovic nije izostavio da pomene heroje u ratovima koji su zasluzni sto danas Pljevljaci slave ovaj dan.

“Herojstvom i zrtvama u ratovima i drugim izazovnim periodima, u ocuvanju kako svoje drzave, svojih ognjista tako i visenacionalog i vjerskog sklada, Pljevljaci su se na castan nacin trajno upisali u stranice crnogorske istorije”, navodi se u cestitki.

NVU VARDAR-MKD

Nevladino udruzenje “VARDAR-MKD” zeli da oformi Makedonski nacionalni savjet u Crnoj Gori, koji ce predstavljati najvece predstavnicko tijelo Makedonaca u Crnoj Gori i predstavljati makedonski narod u oblastima obrazovanja, kulture i informisanja na makedonskom jeziku, te ocuvanju i zastiti svojih kulturnih dobara i tradicije.

“Savjet ce ucestvovati u ocuvanju i odlucivanju o nacinu zastite, predstavljanja i ocuvanja nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih, socijalnih, ekonomskih i svih drugih gradanskih i kolektivnih prava od interesa za Makedonce u Crnoj Gori, i koji ce biti finansiran iz budzetskih sredstava Crne Gore koji se sada opredjeljuju za rad Srpskog, Hrvatskog, Muslimanskog, Bosnjackog, Romskog i Albanskog savjeta u Crnoj Gori”, saopstio je predsjednik NVU “VARDAR-MKD” Dejan Angelovski.

Po Zakonu o manjinskim pravima i slobodama Savjet mora imati 17 clanova koji moraju imati dokaz o crnogorskom drzavljanstvu i izjavu na posebnom obrascu koji propisuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da su se izjasnili kao Makedonaci/ke.

Shodno Pravilniku za izbor clanova Savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice svaki clan Savjeta prethodno mora prikupiti 30 potpisa lica koja ce se na posebnom obrascu izjasniti kao Makedonci/ke i koji mogu potpisati podrsku samo za jednog clana Savjeta, sto znaci da je za osnivanje Makedonskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori potrebno prikupiti 510 pojedinacnih potpisa gradana Crne Gore koji imaju crnogorsko drzavljanstvo i koji ce se kasnije potpisati izjavu na posebnom obrascu koji propisuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da su Makedonaci/ke.

Angelovski je pozvao drzavljane Crne Gore koji se izjasnjavaju kao Makedonci/ke, a koji zive i rade u Crnoj Gori, da kontaktiraju NVU “VARDAR-MKD” u cilju formiranja Makedonskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori.

“Kako su Makedonci izmedu sebe nedovoljno povezani i neupuceni o mogucnostima koriscenja svojih prava koje imaju kao manjinski narod u Crnoj Gori potrebno je da date svoj doprinos na nacin da ce te dostaviti nasem Udruzenju ili clanu naseg Udruzenja vase podatke i to: ime i prezime, kontakt telefon i grad. E-mail adresa Udruzenja je mkdvardar@gmail.com. Kontakt telefon 069 171 302”, naveo je Angelovski.

UHAPSEN OSUMNJICENI

Sluzbenici Sektora granicne policije uhvatili su Podgoricanina D.D. koji je navodno pokusao da opljacka kiosk, a zatim pobjegao, saosteno je iz Uprave policije. Osumnjiceni za kradu priveden je u Centar bezbjednosti Podgorica.

“Sluzbenici Stanice granicne policije Podgorica Veselin Damjanovic i Marko Nikcevic su u ulici Ivana Milutinovica primjetili makskirano lice da je odgurnulo radnicu jednog kioska, da lomi vrata i udaljava se sa lica mjesta”, navodi se u saopstenju.

Damjanovic i Nikcevic, koji su se nalazili u neposrednoj blizini sa vozilom, izasli su iz vozila i krenuli u potjeru za tom osobom.

“Ova dva sluzbenika su nakon krace potjere sustigli lice koje je vrsilo krivicno djelo i lisili ga slobode. Prilikom lisenja slobode osumnjiceni je pruzao aktivan otpor kojom prilikom su upotrebljena sredstva prinude”, kazali sui z policije.

D.D.(33) je predat na dalju nadleznost Centru bezbjednosti Podgorica, a zbog sumnje a zatim je priveden nadleznom tuziocu.

NAREDNE GODINE

Budzet za zdravstveni sistem za sljedecu godinu iznosice 281,5 miliona eura, sto je skoro 14 odsto vise u odnosu na tekuci, saopstio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic, navodeci da veca izdvajanja za zdravstvo znace dugorocno investiranje u zdravlje svih.

Hrapovic je, u izjavi za PR Centar, kazao da Budzet za zdravstveni sistem za 2020. godinu iznosi 281,5 miliona eura, sto je u odnosu na tekuci za 34 miliona eura vise, odnosno 13,8 odsto.

“Vlada je, kao i prethodnih godina prepoznala znacaj ulaganja u zdravstveni sistem i pokazala odgovoran odnos prema svim gradanima, obezbjedujuci kontinuitet i kvalitet pruzanja zdravstvene zastite, kroz ulaganja u lijekove, opremu, u rekonstrukciju i adaptaciju radnih prostora, kako bi gradanima i zaposlenima bilo udobnije, komfornije”, rekao je Hrapovic.

Na taj nacin nastavice da jacaju kapacitete svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, a posebno u sjevernom regionu.

Prema njegovim rijecima, predlozeni Budzet za narednu godinu ima i razvojnu komponentu koja se, kako je naveo, ogleda kroz planiranje sredstava za kapitalne izdatke, kao i za sprovodenje Nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje i lijecenje raka.

“To ima poseban znacaj u prevenciji obolijevanja i za unapredenje zdravlja stanovnistva, za sta nam je drzava opredijelila dodatnih milion eura. Tu je i dalji razvoj i sprovodenje transplantacionog programa. Za nastavak kontinuirane medicinske edukacije drzava je izdvojila dodatnih milion eura”, rekao je Hrapovic.

On je kazao da se razvojna komponenta Budzeta za sljedecu godinu ogleda i kroz poseban program za angazovanje medicinskih strucnjaka izvan Crne Gore, koji dolaze da pomazu crnogorskim ljekarima.

Hrapovic je dodao da ce novac biti opredijeljen i za nabavku savremene medicinske opreme.

“Novac je opredijeljen i za lijecenje van sistema javnog zdravstva, kako bi mogli da saljemo pacijente u inostanstvo kad god je to potrebno, a naravno i za dodatna sredstva za zdravstvene ustanove sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori ima potpisan ugovor. Za to je izdvojeno dodatnih dva miliona eura”, rekao je Hrapovic.

Za medicinsko tehnicka pomagala, drzava je, kako je rekao, dodatno opredijelila 800.000 eura.

“Tu su ljekovi i medicinska sredstva. Nasim gradanima su mnogi ljekovi dostupni o trosku drzave, sa akcentom na savremenu terapiju za najteza oboljenja”, ukazao je Hrapovic.

On je naglasio da se kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima i Ministarstvom finansija nasla mogucnost za povecanje zarada u iznosu koji ne bi ugrozio stabilnost javnih finansija.

“Ono sto je jako znacajno, u Budzetu za narednu godinu je povecenje plata zdravstvenim radnicima, gdje je postignuta moguca mjera kompromisa izmedu zahtjeva sindikata i realnih mogucnosti drzavne kase. Poseban odnos Vlada je iskazala kroz povecanje zarada zaposlenih u ovom sistemu od devet odsto za 2020. godinu i dodatnih tri procenta za 2021. godinu”, rekao je Hrapovic.

Na taj nacin je, kako smatra, iskazana ozbiljna namjera da se i kroz povecanje zarada, zajedno sa drugim politikama, utice na bolji standard svih zdravstvenih radnika.

“Ulazemo i znacajna sredstva u usavrsavanje i edukaciju ljekara, za sta ce naredne godine biti izdvojeno milion eura. Kupovinom opreme i rekonstrukcijom objekata njihov radni prostor cinimo kvalitetnijim, a sa dodatnih milion i po eura nastavljamo da kao drzava pomazemo rjesavanje i stambenog pitanja za ljekare i zaposlene u zdravstvenom sistemu, kojima je potrebna pomoc kupovine stana po povoljnim uslovima”, objasnio je Hrapovic.

On je istakao da je zadovoljan sto Vlada iz godine u godinu izdavaja znacajna sredstva i povecava zdravstveni Budzet.

“Na taj nacin pokazuje da je investiranje u zdravlje gradana u vrhu njenih prioriteta i da veca izdvajanja za zdravstveni sistem ne znace samo trosak, vec i dugorocno investiranje u zdravlje svih”, porucio je Hrapovic.

FOND ZA KVALITET I TALENTE

U Ministarstvo prosvjete pristiglo je preko 2.500 prijava za Fond za kvalitet i talente, iz koga se dodjeljuju godisnje nagrade najboljim nastavnicima i ucenicima, saopsteno je iz Ministarstva prosvjete.

Kako navode iz tog vladinog resora, to je dvostruko vise u odnosu na proslu godinu, kada je stiglo preko 1.000 prijava.

“Struktura ovogodisnjih prijava je kako slijedi: nastavnici osnovnih skola oko 620; nastavnici srednjih skola oko 380; nastavnici umjetnickih skola oko 80; ucenici osnovnih skola oko 610; ucenici srednjih skola preko 700; ucenici umjetnickih skola oko 100”, precizirali su.

Predsjednik petnaestoclane komisije koja ce se baviti vrednovanjem ponuda i potpredsjednik Crnogorske akadmije nauka i umjetnosti akademik Ljubisa Stankovic rekao je “Cijenim da broj prijava pokazuje kako sami kvalitet Fonda kao relativno novog instituta u propisima, tako i cinjenicu da je prosle godine uraden kvalitetan posao, kojim je dobijeno dodatno povjerenje nastavnika i ucenika u cjelokupan proces”.

Komisija se, kako su kazali, kao i prosle godine, sastoji kako od predstavnika Sindikata prosvjete i nevladinih organizacija, tako i od predstavnika direktora, strukovnih udruzenja, Centra za strucno obrazovanje, Ispitnog centra, Zavoda za skolstvo, te predstavnika Ministarstva prosvjete.

Kampanju za Fond za kvalitet i talente ove godine podrzao je veliki broj javnih licnosti, ali i nastavnika i ucenika, a medu kojima su: Zvonko Pavicevic – predsjednik Sindikata prosvjete, Andrija Milosevic – glumac; Katarina Bulatovic – sportistkinja, Momcilo Zekovic – pisac i kompozitor, Bojana Bojovic-Golijanin – urednica jutarnjeg programa TV Vijesti, Marija Markovic – urednica jutarnjeg programa TVCG, Radmila Stupar-Durisic – psiholoskinja, Branka Femic-Scekic – glumica, Iris Polumenta – urednica na Prva TV, Darko Vukcevic – direktor skole “Sergije Stanic”, Irena Madzgalj – ucenica i proslogodisnja dobitnica nagrade iz Fonda.

“Prosjek nagrada ce, kao i prosle godine, iznositi 1.000 eura, pojedine biti i do 2.000 eura, a ocekuje se da ce biti dodijeljeno oko 500 nagrada i to do kraja ove godine”, zakljucuje se u saopstenju.

CESTITKA MARKOVICA

Pomorski fakulte, postao je centar obrazovnog i naucno-istrazivackog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima, saopstio je predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic u cestitki povodom sest decenija postojanja i rada tog fakulteta.

Markovic je cestitku upitio dekanu Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Spiru Ivosevicu

,,Vec sest decenija Pomorski fakultet skoluje cnogorske pomorce i obezbjeduje znanja i vjestine koje su priznate ne samo u nasim i regionalnim okvirima, vec i sirom planete. Na taj nacin nasi najbolji nauticari i inzenjeri predstavljaju Crnu Goru kao kompetentni zapovjednici, oficiri i mornari na brodovima trgovacke mornarice”, navodi se u cestitki predsjednika Vlade.

Markovic podsjeca na devet vjekova dugu crnogorsku pomorsku tradiciju, koja je upravo osnivanjem Vise pomorske skole, pa potom Pomorskog fakulteta, zadobila svoju savremenu dimenziju.

,,Danas je Pomorski fakultet postao centar obrazovnog i naucno-istrazivackog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima. Tome u prilog govori i cinjenica da vecina studenata ovog fakulteta svoj prvi ukrcaj na brod ostvari u periodu od tri do sest mjeseci po zavrsetku studija”, navodi se u cestitki.

Premijer Markovic je podsjetio i na pomorsku reputaciju grada Kotora i njegovu ne samo regionalnu vec i mediteransku prepoznatljivost, zbog koje je, sasvim prirodno, postao ne samo sjediste vec i cuvar mornarickog duha i tradicije Pomorskog fakulteta, pomoraca i njihovih porodica.