CESTITKA DUKANOVICA

Pljevlja, od svog oslobodenja, cine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se drzava gradila, saopstio je predsjednik Milo Dukanovic u cestitki povodom Dana Opstine Pljevlja.

On je cestitku uputio predsjedniku Opstine Igoru Golubovicu, SO Dragisi Sokicu, odbornicima, te svim gradanima Pljevalja.

“Multikulturalnost, multietnicnost i multikonfesionalnost, odlike su koje uz Pljevlja pristaju vjekovima. Bez obzira na sve izazove koji su pogadali ovaj kraj, njegovi zitelji su dostojanstveno ocuvali te neprolazne vrijednosti covjecanstva, na ponos cijele Crne Gore. Na njihovim temeljima su i odnjegovani slobodarska tradicija i antifasizam, zahvaljujuci kojima je izvojevana sloboda grada i drzave prije 75 godina. Od tada Pljevlja cine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se drzava gradila”, navodi se u cestitki Dukanovica.

Uspjesi koje je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, uclanjenjem u NATO, napretkom u procesu pregovora sa EU, kao i stabilnim i dinamicnim ekonomskim razvojem, doprinijeli su, smatra Dukanovic, i daljem unapredenju kvaliteta zivota Pljevalja.

“Zapoceti i planirani infrastrukturni i privredni projekti, kao i adekvatan strateski pristup valorizaciji neizmjernih resursa kojima grad raspolaze, u tijesnoj saradnji lokalne uprave i Vlade, daju razloga za optimizam da ce Pljevlja dozivjeti novi period razvoja na dobrobit svojih gradana i cijele Crne Gore”, navodi Dukanovic.

ODGOVOR DZOMICA

Protojerej-stavrofor, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Dzomic porucio je predsjedniku Skupstine Crne Gore Ivanu Brajovicu da, umjesto sto klevece Crkvu, brine o svojim aferama.

Brajovic je na skupu u Tirani o religijama kazao da Srpska pravoslavna crkva (SPC), posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske, djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele i podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost.

“Da nijesu tuzne, bile bi smijesne tiranske izjave predsjednika Skupstine Ivana Brajovica. U pitanju su klasicne klevete koje, u trenutku u kome su i od koga su saopstene, imaju drugi cilj. Jasno je da njemu cilj nijesu Mitropolija crnogorsko-primorska i Srpska pravoslavna crkva. I vrapci na granama po Podgorici danas znaju da Brajovic, plagiranjem tudih ideja na krajnje nekreativan i karikaturalan nacin, pokusava da paznju javnosti sa licnih dugova, prodaje zemlje, rivolving kartica sa enormnim minusima, orocenih bankarskih depozita javnog preduzeca koje kontrolise njegova politicka partija, najavljenih snimaka i drugih zaprepascujucih problema koje ima i kao licnost i kao politicar skrene na Mitropoliju i SPC”, smatra Dzomic.

Dzomica cudi sto Brajovic nije pominjao Mitropoliju i SPC kada je, kako pretpostavlja, “sa rukom na srcu, prodavao dedovinu po Bjelopavlicima i kada je rivolving karticu dovodio do pozitivne nule”.

“O podrivanju pravnog i drzavnog poretka Crne Gore valjda bolje od njegovih izjava svjedoci cinjenica da je protiv njega, a ne protiv Mitropolije formiran predmet u Specijalnom drzavnom tuzilastvu. Nije bio tako glagoljiv prethodnih dana na domacem terenu kada je nemusto pokusavao da objasni svoju ulogu u aferama koje se vezuju za njegovo ime, prezime i drzavnu funkciju. Brajovicu je savjetnije da svoju paznju usmjeri na svoje probleme i da se pomoli Bogu da mu dometne snage da svoj krst ponese dostojanstveno i odgovorno, a ne da klevece Crkvu. No, bojim se da u njegovom slucaju ni Bog, dok se ne pokaje, ne moze pomoci”, zakljucio je Dzomic.

U PODGORICI

Dom zdravlja Podgorica, koji sada zaposljava tri radiologa, ima potrebu za najmanje osam, odnosno do 10 strucnjaka iz ove oblasti, ali taj kadar je na nivou primarne zdravstvene zastite deficitiran.

Direktor Doma zdravlja dr Nebojsa Kavaric kaze za Pobjedu da ustanova na cijem je celu za potrebe ultrazvucne dijagnostike angazuje dodatno i tri konsultanta (radiologa) koji dopunski rade i imaju stalan raspored.

“Za posljednjih godinu dana, u skladu sa propisima, tri radiologa su presla iz Doma zdravlja da rade u druge institucije u Crnoj Gori. Bilo ih je sest, a sada rade samo tri i imamo tri konsultanta iz Klinickog centra”, kazao je Kavaric.

Nevolje zbog nedostatka kadra do izrazaja dolaze posebno u danima skrining programa, kao sto je to bio slucaj u oktobru, mjesecu borbe protiv raka dojke, kada su sa svih adresa zdravstvenog sistema svakodnevno pozivali zene da obavezno preventivno urade ultrazvucne preglede dojki. Mnoge od njih, medutim, naisle su na barijeru – slobodnih tremina nije bilo ni u roku od nekoliko mjeseci.

Jedna od njih ispricala je Pobjedi da, iako je ranije operisala dojku i javila se za preventivni pregled, izabrani ljekar nije imao slobodan termin da joj zakaze eho dojke, abdomena i stitne zlijezde. Mjesta nije bilo ni u Domu zdravlja na Starom aerodromu, ni u Domu zdravlja u Bloku pet.

Ne vracaju nikog

“Pitala sam i samo mi je receno da termina nema i da ne znaju kada ce biti slobodnih”, kazala je pacijentkinja.

Kavaric pojasnjava da je opterecenost postojecih kapaciteta primarne zdravstvene zastite na teritoriji Podgorice u prvom redu uzrokovana znacajnim prilivom stanovnistva, ciji broj, kako kaze, posmatrano iz perspektive aktuelne organizacije ove ustanove “raste dramaticno”.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

“Optimalno bi trebalo osam do 10 specijalista iz ove oblasti kako bi, s obzirom na aktuelna demografska kretanja, Dom zdravlja mogao da pruzi adekvatnu zdravstvenu zastitu iz ove oblasti”, kazao je on.

Iako im fali ljekara, a stanovnika je sve vise, Kavaric istice da prime svakog pacijenta.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

Objasnjava da manjak kadra postoji u specijalistickim sluzbama, “jer da biste dobili jednog specijalistu treba da prode pet godina, a kada se zavrsi njihova obaveza da rade oni su mobilni i prelaze u druge institucije”.

“Ako se pojavi na trzistu rada makar jedan slobodan radiolog ili jedan slobodan porodicni doktor, pri tome da ne ugrozavamo druge djelove sistema, on ce biti odmah, uz saglasnost Fonda zdravstva i Ministrastva zdravlja zaposlen u Domu zdravlja Podgorica”, istakao je Kavaric i dodao da ce u meduvremenu, u dogovoru sa Klinickim cetrom pokusati da prevazidu aktuelnu situaciju.

Kljucno je, prema rijecima Kavarica, povecati broj termina, prije svega, za ultrazvuk dojke.

Kavaric istice i da bi svako unapredenje, ali i povecanje servisa znacilo i bolju zdravstvenu zastitu.

Pregledi za kraj novembra ili u decembru

Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi je saopsteno kako se u Domu zdravlja Podgorica mogu zakazati svi ultrazvucni pregledi (ukljucujuci i stitastu zlijezdu) za kraj novembra ili tokom decembra, osim, kako su precizirali, preventivnih pregleda, koji se cekaju i zakazuju. Navode i da ima termina za mamografske preglede dojki.

Na ultrazvucne preglede ceka se po nekoliko mjeseci.

“Preventivni pregledi se rade kod zdrave populacije i planiraju se po ugledu na razvijene zemlje, a u Domu zdravlja Podgorica se ceka najvise tri mjeseca. Prema aktuelnoj situaciji otvoreni su termini za zakazivanje ultrazvucne dijagnostike za narednu godinu. Kada govorimo o ovom problemu, moramo imati u vidu i veliki demografski priliv stanovnistva, a time i povecan broj pacijenata, te se stoga stvaraju poteskoce u adekvatnom radu sistema elektronskog zakazivanja, a shodno zahtjevima pacijenata kojima je potrebna ova vrsta zdravstvene zastite”, navodi se u odgovorima Ministarstva zdravlja.

RUTOVIC OCIJENIO

Teoreticar medijske kulture i autor knjige Postmediji – kriza smisla ili masmedijski totalitarizam Zeljko Rutovic govorio je za Dnevne novine o uticaju medija na nas svakodnevni zivot, te o bitnim svojstvima novih medijskih formi.

Rutovic je posebno objasnio termin postmedija i ukazao na neke fenomenoloske odlike postmedijskog doba. On se osvrnuo i na cinjenicu da se savremeni svijet sve vise ubrzava, te da je shodno tome sve manje prisutna ona stvarna i izvorna komunikacija medu ljudima.

Na pitanje kakva je stvarna moc medija, Rutovic kaze da je u pitanju ogromna, svekolika moc kapitalnog uticaja na ljudsko iskustvo i usmjerenje ljudskog duha.

“Masmedijska sredstva zavodenja i manipulisanja u raznim izrazajnim oblicima i formama kreiraju privide umjesto stvarnosti. Od privida slobode, sve do radikalizacije nadrazaja privida zivota. Proizvodnja straha, mrznje, spektakla, suspenduje vrijednosti uljudene zajednice i punoce duhovnog znacenja covjeka. Sveopsta selebritizacija, tabloidizacija, rijaliti programi, skandalizacija javnog zivota, promijenili su arhetip tradicionalne svakodnevice, transformisuci je pod virtuelnim zanosom u oblike spoljne zavisnosti – kvaziestetske i pseudovrijednosne postmedijske slike dozirane i kreirane (para) stvarnosti”, rekao je on

Govoreci o tome postoji li mogucnost “usporavanja” ili odredene vrste zasicenja medijima ili ce nasa zavisnost od medija samo rasti, Rutovic kaze da je u kulturi dehumanizovanog bezvrednosnog i smislom nenaseljenog postmedijskog svijeta u kome se svrsishodno proizvodi paralelna meta-realnost, predena granica u kojoj se ljudska subjektivnost mozda i nepovratno izgubila.

“Novo digitalno ‘pametno’ doba transferisano u svijet postmedijskog znacenja ‘zaduzeno’ je da konceptualizuje ubrzavanje, a ne usporavanje, podjednako vremena, covjeka, dogadajnosti. U ubrzanom se brze i zaboravlja. Prenos kompetencija subjekta na poredak info i kognitivne tehnologije, titulirace nove postmedijske simulakrum ambleme sto u novim oblicima medijske zavisnosti proizvodi zaplet izbora u nemogucnosti pravovremenog i objektivnog razotkrivanja najsireg smisla. Kulturoloskog i civilizacijskog, vrednosnog i misleceg, podjednako. U novom postsvijetu postmedija, u kome snaga integrisane navodene mrezne “igre” ponistava stvarnu i izvornu komunikaciju ljudskog roda, kao metamedijsko svojstvo covjek ce biti (i vec jeste) (p)ostvaren medij svih medija”, kaze Rutovic.

ZA 8 MJESECI

U prvih osam mjeseci ove godine Upravi za inspekcijske poslove dostavljeno je 80 obavjestenja od domova zdravlja da roditelji nijesu omogucili vakcinaciju djece predskolskog uzrasta, ukljucujuci i MMR vakcinu, na osnovu kojih su inspektori podnijeli 73 zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka.

To su Dnevnim novinama kazali iz ustanove na cijem je celu Alija Kosuta i dodali da se 71 zahtjev odnosio na odbijanje MMR vakcine.

“U periodu od januara do septembra 2019. godine od domova zdravlja dostavljeno je 80 obavjestenja Odsjeku za zdravstveno-sanitarnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove da roditelji nijesu omogucili djeci predskolskog uzrasta vakcinaciju protiv odredenih zaraznih bolesti, ukljucujuci i MMR vakcinu”, saopstili su iz Uprave.

Postupajuci po dostavljenim obavjestenjima inspektori su, dodaju, podnijeli 73 zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka nadleznim sudovima u skladu sa Zakonom o zastiti stanovnistva od zaraznih bolesti protiv roditelja zbog odbijanja obavezne imunoprofilakse djece kod odredenih zaraznih bolesti u skladu sa zakonom.

“Od navedenih zahtjeva u 71 slucaj radilo se o djeci koja nijesu vakcinisana MMR vakcinom i to u Herceg Novom 34, po devet u Kotoru i Ulcinju, osam u Baru, sest na Cetinju, tri u Bijelom Polju i dva u Podgorici. Po sedam obavjestenja nije postupljeno i to po dva zbog nepotpune dokumentacije i po pet zbog nepoznate adrese roditelja (nalaze se u inostranstvu), a obavjestenja su se odnosila i na MMR vakcinu”, kazali su Uprave za inspekcijske poslove.

NUHODZIC

Crna Gora podrzava saradnju u okviru Incijative EU za borbu protiv organizovanog kriminala, suzbijanje terorizma i zastitu granica, kazao je ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

On je, kako je objavljeno na Twitter nalogu MUP-a, rekao da je neophodno blisko saradivati i konkretno djelovati.

“Sve u cilju iznalazenja zajednickih rjesenja za suocavanje sa prijetnjama po sigurnost Evrope”, porucio je Nuhodzic na sastanku Upravnog odbora Inicijative EU za upravljanje na podrucju unutrasnje bezbjednosti.

NE NA RUKOVODECIM POZICIJAMA

U proteklih sest godina ostvaren je napredak u pogledu uvodenja rodne ravnopravnosti u sektor bezbjednosti, ali to nije slucaj na svim pozicijama i po svim linijama rada, saopsteno je na zavrsnoj konferenciji i panel diskusiji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Direktorica CEDEM-a, Milena Besic, kazala je da je u okviru projekta ,,Inicijativa za osnazivanje zena: edukacijom za rodnu ravnopravnost” objavljena komparativna analiza ,,Zastupljenost zena u sektoru bezbjednosti: kljucna dostignuca i prepreke”, koja, kako je pojasnila, sadrzi preporuke za povecanje zastupljenosti zena na pozicijama na visokom nivou u sektoru bezbjednosti.

,,Ova analiza pokazuje da je u periodu od 2013-2019. godine ostvaren napredak u pogledu uvodenja rodne ravnopravnosti u sektor bezbjednosti. Medutim, iako uporedna analiza pokazuje porast zastupljenosti zena u gotovo svim institucijama sektora bezbjednosti, sa druge strane, to nije slucaj na svim pozicijama i po svim linijama rada”, navela je Besic.

Ona je istakla da je najveci procenat zena i dalje angazovan na poslovima civilnih lica u vojnoj sluzbi i drzavnih sluzbenica na nizem i srednjem nivou.

,,Zene se i dalje suocavaju sa izazovima u pogledu pristupa komandnim i rukovodecim mjestima, te operativni i policijskim poslovima, prije svega zbog teskoca u pogledu uskladivanja profesionalnog i privatnog zivota”, rekla je Besic.

Ona je kazala da je CEDEM sproveo istrazivanje o socio-ekonomskom polozaju zena zrtava nasilja, ocjenjujuci da je Crna Gora prepoznala problem nasilja i da se sa njim suocava i obracunava svakodnevno, kroz rad svojih institucija.

,,Medutim, i pored toga sto postoji sistem za borbu protiv nasilja i sto se svaka institucija i svim zaposleni u njoj trude da svoj posao obave valjano i do kraja, cini se da jos mnogo toga treba uraditi kako bi se u ovoj, teskoj borbi pobijedilo. Baveci se iskljucivo djelom koje je nasilnik izvrsio, drzava nepravedno nasilnika stavlja u centar paznje, dok samu zrtvu ostavlja po strani, bez prijeko potrebne podrske i zastite, barem tokom onog vremena do isticanja presude, a vrlo cesto i kasnije, jer su kazne preblage i ne postizu cilj”, istakla je Besic.

Ona smatra da je neophodno sto prije ustanoviti kompletan sistem podrske zrtvama nasilja, oformiti krizni centar i prihvatilista, raditi na medusobnom povezivanju i saradnji svih institucija, koje ucestvuju u borbi protiv nasilja ali i na prevenciji, edukaciji i specijalizaciji.

Besic je kazala da su u okviru projekta odrzane cetiri javne tribine o rodno zasnovanom nasilju – u Podgorici, Mojkovcu, Kolasinu i Bijelom Polju, kao i da je organizovana skola Rod i bezbjednost u trajanju od jednog mjeseca.

Koordinatorka za rodnu ravnopravnost u Upravi policije, Biljana Dulovic, rekla je na prvoj sesiji ,,Ucesce zena u sektoru bezbjednosti” da je u toj instituciji zaposleno 11 odsto zena.

,,Zasto nas u sektoru bezbjednosti, mislim na vojsku i policiju, ima tako malo? Pretpostavljam da su razlozi stereotipi i predrasude, odnosno shvatanja da su to poslovi za koje je potrebna izuzetna fizicka snaga, koja je kod zene manja nego kod muskarca”, navela je Dulovic.

Ona je kazala da zena na rukovodnim pozicijama gotovo da nema, ocjenjujuci da ukoliko zena ne obavlja policijske poslove, ne moze se od nje ocekivati da bude na rukovodecoj poziciji.

Profesorica na Humanistickim studijama Univerziteta Donja Gorica, Nikoleta Dukanovic smatra da u Crnoj Gori postoji veliki nesklad izmedu drustvene uloge i stvarnog drustvenog polozaja zena.

,,Iako zene biljeze velike uspjehe poslednjih godina u pogledu skolovanja, zaposljavanja i sposobnosti na poslu, mislim da i dalje ostaju nedovoljno zastupljene u drustvenom zivotu, uprkos zakonodavnom okviru, i dalje je znacajno prisutna rodna neravnopravnost gotovo u svim oblastima zivota. Tako da je ocigledan jaz izmedu normativnog i realnog ambijenta u kojem zivimo”, istakla je Dukanovic.

Ona je istakla da naznacajnije funkcije u drzavi i drustvu ostaju zenama nedostupne, dok im na raspolaganju ostaju manje uticajne, administrativne funkcije.

Predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost, Sanja Raicevic, podsjetila je da je ta institucija, u normativnom smislu, uspostavila odredene podzakonske akte kojima se regulise pitanje rodne ravnopravnosti.

,,U Agenciji su trenutno, od ukupnog broja zaposlenih, 38 odsto zene. Od procenta zena na rukovodecim pozicijama koje smo imali u 2006. godini u procentualnom iznosu od dva odsto, sad imamo 39 odsto zena na rukovodecim pozicijama”, navela je Raicevic.

Ona smatra da je potrebno povecati svijest zena, navodeci da svaka zena koja zeli da se zaposli u sektoru bezbjednosti mora da bude svjesna ,,da mora imati odredeni stepen samopouzdanja, da se sama izbori za odrdene stvari, mora imati dosta inicijative, i da ima podrsku ne samo muskaraca nego i zena, drustva i porodice”.

Zamjenik Zastitnika ljudskih prava i sloboda, Sinisa Bjekovic, kazao je na drugoj sesiji ,,Uloga Institucija u implementaciji rodne politike i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja” da u toj instituciji je zaposleno 66,6 odsto zena.

On je kazao da bi napravio podjelu na formalnu i fakticku ravnopravnosti, pojasnjavajuci da se formalna ogleda u samom zakonu i sudskoj praksi, a da je fakticka sira kategorija, i ,,ogleda se kroz drustvenu moc zena”.

Bjekovic je rekao da je vazan indikator ekonomska moc zena, navodeci da tu postoje objektivne prepreke za napredovanje zenskih ljudskih prava i sloboda.

,,Nekoliko je kategorija u oblasti rada, zaposljavanja, u biznis sektoru i ostvarivanju imovinskih prava. Ovo je rak rana generalno cijelog sistema u Crnoj Gori, obzirom da najveci broj prituzbi i indikatora iz kojih se ta neravnopravnost moze izvesti, zasnovan je u tim podrucjima”, rekao je Bjekovic.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici, Rade Cetkovic, kazao je da u crnogorskom pravosudu zene zauzimaju vecinski dio zaposlenih, navodeci da je na rukovodecem polozaju, na celu pravosuda zena.

,,Za vrijeme njennog upravljanja crnogorskim pravosudem, statisticki podaci pokazuju da su rezultati izuzetno dobri, tako da uloga zene na samoj rukovodecoj poziciji, ako se posmatra primjer crnogorskog pravosuda, treba da ohrabri sve pripadnice zenskog pola da daju maksimalan napor i svoje kapacitete”, rekao je Cetkovic.

Predstavnica Centra za socijalni rad Podgorica, Katarina Bijelic, rekla je da zakonodavni i strateski okvir ne podrzava u smislu da je do kraja implementiran i prihvacen u svim segmentima.

,,Svijest u nasem drustvu nije dovoljno razvijena, jos uvijek smo u patrijarhalnom konceptu. Uvrezen je koncept da zena mora da nosi sve, da trpi sve i da cuti. To je ono sto mi prepoznajemo svakodnevno u Centru za socijalni rad u radu sa zenama”, navela je Bijelic.

Ona smatra da bez saradnje svih institucija, i multisektorskog pristupa i odgovora na ono sto se tice rodne ravnopravnosti, kao i oslanjajuci se samo na jedan segment, ,,bojim se da necemo tako brzo izaci iz onoga sto je trenutno stanje”.

Profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Vesna Ratkovic, predstavila je, na trecoj sesiji ,,Mehanizmi za borbu protiv rodno-zasnovanog nasilja i nasilja u porodici”, ukratko Istanbulsku konvenciju koju je Crna Gora potpisala na pocetku 2011., i ukazala na cinjenicu da je Crna Gora dobila i GREVIO izvjestaj u kome su navedene preporuke, ocjenjujuci da se i da se mnogo vise mora uloziti u implementaciju.

Izvrsna direktorica Sigurne zenske kuce Ljiljana Raicevic navela je kljucne primjere iz dugogodisnje prakse rada sa zrtvama nasilja, ocjenjujuci da ima pozitivnog pomaka u radu institucija, ,,ali da mnogo jos ima da se radi na multisektorskom pristupu, kao i uopste podizanju svijesti cjelokupnog drustva.

Predstavnica SOS telefona za zene i djecu, zrtve nasilja Niksic Nada Koprivica, nabrojala je konkretne indikatore koji proizilaze iz Istanbulske konvencije, a koje Crna Gora jos uvijek nije postigla.

Projekat “Inicijativa za osnazivanje zena: edukacijom za rodnu ravnopravnost!” realizovao je CEDEM u saradnji sa Crnogorskim zenskim lobijem, uz podrsku Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

U NIKSICU I DANILOVGRADU

Situacija u Niksicu i Danilovgradu je pod kontrolom i za sada ne prijeti bilo kakva opasnost od novih poplava, saopsteno je nakon sastanka predstavnika Opstine Niksic i Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Sastanak je, akko je saopsteno, odrzan u cilju pracenja situacije i preventivnog djelovanja od mogucih poplava na teritoriji niksicke i danilovragdske opstine.

“S obzirom na cinjenicu da je u proteklih petnaestak dana doslo do rekordnih padavina i da je tokom oktobra palo vise kise nego za pola godine, nadlezni u Opstini i EPCG, konstatovali su da je u tom periodu bila dobra koordinacija i ativnosti svih sluzbi na terenu”, saopsteno je iz EPCG.

Trenutno se ne biljeze novi dotoci, kako se navodi, tako da za sada ne prijeti bilo kakva opasnost od ugrozavanja materijalnih dobara – pokretne i nepokretne imovine stanovnika po obodima Niksickog Polja i u dijelu Bjelopavlicke ravnice.

“Konstatovano je da sistem HE ,,Perucica” i koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u vecini slucajeva i sprijeci poplavni talas na pomenutom podrucju, jer se voda kod nadprosjecnih padavina akumulira i zadrzava u akumulacijama. Medutim, kako se prema prognozama HMZ narednih dana ne ocekuju obilnije padavine time je i rizik od moguceg poplavnog talasa manji”, saopstila je EPCG.

Stoga je, dodaje se u saopstenju, na sastanku konstatovano da nadlezni u EPCG i Opstini Niksic budu u stalnoj komunikaciji sa Kriznim stabom i Direktoratom za vanredne situacije kako bi se na vrijeme upozorili mjestani da blagovremeno preduzmu potrebne radnje na zastiti svoje imovine kako bi izbjegli vecu materijalnu stetu.

JANOVIC U GIMNAZIJI

Ministar sporta i mladih Nikola Janovic pohvalio je Gimnaziju ,,Slobodan Skerovic” jer je prepoznala znacaj plivanja kao sporta i uvrstila ga u svoju vannastavnu aktivnost.

Janovic je posjetio plivacku sekciju iz Podgorice.

,,Predstavlja mi zadovoljstvo sto sam danas na casu plivacke sekcije i sto imam priliku da upoznam sve ove mlade ljude koji su prepoznali plivanje kao vazan sport za njihov dalji razvoj. Posebno bih pohvalio napore njihovih profesora da svoja znanja prenesu na dake na sto kvalitetniji nacin kako bi sto lakse savladali zahtjevne plivacke tehnike. Ovo je sport koji je jako znacajan kako za pravilan rast i razvoj tako i za ocuvanje zdravlja mladih ljudi”, kazao je ministar.

Direktorica Zoja Bojanic Lalovic koja je takode prisustvovala casu plivacke sekcije kao i profesori Marko Rajkovic, Miroslav Radulovic, Aleksandar Gosovic i Marko Garcevic zahvalili su se ministru Janovicu na posjeti i istakli da ih njegova podrska dodatno motivise da nastave da svoja znanja iz plivanja prenose na svoje ucenike.

Ministar Janovic je prije nekoliko mjeseci i sam bio promoter navedenog sporta i njegove znacajne uloge kroz ucenje Momira Delica i njegovih sestara plivanju zajedno sa Dordem Stojovicem koji je svog druga Momira spasio iz rijeke Zete.

BOGDANOVIC NA SKUPSTINI UNESKO-A

Ministar kulture Aleksandar Bogdanovic na 40. Generalnoj konferenciji UNESCO-a u Parizu, istakao je posvecenost Crne Gore temeljnim principima organizacije i zahvalio na saradnji ostvarenoj u ovom multilateralnom okviru.

Bogdanovic je u izlaganju pozvao na dalje jacanje saradnje i koordinacije medu clanicama organizacije, ali i sa drugim medunarodnim organizacijama.

Posebno je izdvojio potrebu koordinacije na projektima posvecenim jacanju vladavine prava, te ostvarivanja mjerljivih rezultata na planu slobode medija, suzbijanja nelegalnog krijumcarenja kulturnih dobara.

Ministar je podsjetio da se ove godine obiljezavaju cetiri decenije od razornog zemljotresa u Crnoj Gori – naglasivsi pritom ulogu koju je UNESCO imao u procesu podrske i sanacije posljedica.

“Ove godine, sa velikom tugom sjecamo se razornog zemljotresa koji je prije 40 godina pogodio crnogorsko primorje. Tom prilikom stradala je 101 osoba, brojne porodice su privremeno iseljene, a nemjerljive stete pricinjene su na kulturnom nasljedu. No, ipak, taj nemili dogadaj ne izaziva samo negativna osjecanja, vec podsjeca i na dirljive momente solidarnosti, pomoci i empatije, kao i pomoc UNESCO. Razorni zemljotres je skrenuo paznju svjetske javnosti na Prirodno i kulturno-istorijsko podrucje Kotora, koje je tada i upisano na UNESCO listu”, rekao je on.

Bogdanovic je istakao kako globalna solidarnost i danas mora biti kljuc u borbi sa posljedicama sukoba i siromastva, posebno naglasavajuci podrsku i ulogu UNESCO u adresiranju globalnih izazova.

“Vjerujem da solidarnost kakvu je Crna Gora osjetila prije 40 godina, danas treba da bude primijenjena u slucaju nekih drugih drzava, ciji su narodi suoceni sa iseljavanjem, izbjeglistvom, siromastvom i izuzetno teskim uslovima zivota. Zelim da podsjetim kako je ugrozena svjetska i nacionalna materijalna i nematerijalna bastina, te apelujem na UNESCO da, kao dio sistema Ujedinjenih nacija, zajednickim snagama stvaramo uslove za saniranje tih posljedica – ako ih vec ne mozemo preduprijediti. Vjerujem da ce reforma Organizacije, koja je u toku, biti i povratak na sustinu i zajednicke, izvorne vrijednosti, iz kojih je i nastao UNESCO i koje nas vise od 70 godina ujedinjuju u standardima i programima. Zato zelim iskazati i posebno zadovoljstvo sto danas kao bitan mehanizam saradnje imamo i Agendu 2030 za odrzivi razvoj, kojom su jasno prepoznate sve oblasti i pitanja iz sfere obrazovanja, nauke i kulture”, zakljucio je on.

Ministar Bogdanovic sjutra ce nastaviti ucesce na Generalnoj konferenciji UNESCO i to u okviru radnog sastanka ministara kulture.

Uz ministra Bogdanovica, rad Generalne konferencije UNESCO, na kojoj ucestvuje preko 140 ministara i visokih predastavnika drzava clanica, prati stalna delegacija Crne Gore pri toj organizaciji, ciji su clanovi stalni predstavnik – ambasador Ivan Ivanisevic i generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO Milica Nikolic.