NVU STAZE

U okviru projekta Udruzenja roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju ,,Staze” obuceno je sest osoba sa invaliditetom (OSI) za izradu jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita, nakon cega je zaposleno njih pet, koji su samostalno izradili vise od 700 komada.

To je saopsteno na pres konferenciji Udruzenja roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju ,,Staze”, organizovanoj povodom zavrsetka projekta ,,Obuka i zaposljavanje osoba sa invaliditetom”, a koji se realizuje u saradnji sa NVU ,,Prvo udruzenje roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju”.

Predstavnica NVU ,,Staze” Marija Boljevic navela je da je cilj projekta ,,Obuka i zaposljavanje osoba sa invaliditetom”, koji je finansijski podrzao Zavod za zaposljavanje Crne Gore (ZZZCG), bio unapredenje ambijenta za povecanje socijalne ukljucenosti OSI u Crnoj Gori.

,,Takode, kroz projekat smo tezili povecanju njihove zaposljivosti i brzem ukljucivanju u radne i drustvene procese, kao i da se podigne nivo svijesti OSI o potrebama kvalifikacija za nova zanimanja. Vrijednost projekta je bila oko 50 hiljada eura, a projekat je trajao 12 mjeseci, od 16. novembra prosle godine do novembra ove godine”, pojasnila je Boljevic.

Ona je navela da je projekat imao za cilj i povecanje broja OSI, obucenih za zanimanje izradivac/ica jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita, kao i povecanje broja zaposlenih OSI sa evidencije Zavoda.

Ona je kazala da su OSI kroz projekat prosli, uz podrsku mentora, cetvoromjesecnu obuku.

,,Ciljna grupa na ovom projektu bile su nezaposlene OSI, sa posebnim naglaskom na osobe sa intelektualnim invaliditetom. Tokom prva cetiri mjeseca, obucili smo sest osoba za zanimanje izradivac jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita. Prva dva mjeseca imali su prakticnu i teoretsku nastavu, tokom koje su imali podrsku profesora iz Srednje strucne skole ,,Spasoje Raspopovic”, rekla je Boljevic.

Obuceno je, kako je navela, sest OSI za izradu jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita, nakon cega je radno angazovano, njih pet.

,,Bilo je vise od 700 komada jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita, koji su izradili ucesnici projekta. U toku realizacije projekta imali smo tri izlozbe, tokom kojih su izlozeni njihovi radovi, a javnost upoznata sa njihovim radom. Najbitnije nam je bile da oni izadu i da se osjecaju lijepo i korisno kada vide da je sve to sto su proizveli imalo lijep odjek u javnosti”, istakla je Boljevic.

Predsjednik NVU ,,Prvo udruzenje roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju” i lica sa invaliditetom koja su bila ucesnici na projektu Savo Knezevic porucio je da OSI mogu mnogo da postignu, sa pravim radom i usmjerenjem.

,,Usmjerenom obukom, te osobe mogu da pokazu svoje znanje i da ga vrednuju. Medutim, neophodno je da se ukljuce i drugi resori, pocev od Ministarstva prosvjete koji je sprega za dalje zaposljavanje”, rekao je Knezevic.

On je ocijenio da se obrazovni sistem koji podrazumijeva OSI nije pokazao kao adekvatan.

,,Nakon zavrsenog formalnog obrazovanja, ne mogu svoje obrazovanje da iskoriste kada je u pitanju zaposljavanje, jer te vjestine nisu konkurentne. Poslije zavrsene skole, ti mladi ostaju kuci i povlace se u sebe, a porodica preuzima brigu o njima. Finansijska primanja su velika satisfakcija za OSI, neka nasa djeca i prvi put ucestvuju u ovakvnom projektu, ali sustina je da steknu odredeno zanje i vjestine koje ce im kasnije koristiti”, istakao je Knezevic.

On je porucio da je potrebno sistemsko rjesenje, kao i da sistem obrazovanja prepozna mogucnosti i usmjeri mlade OSI na zanimanja koja mogu iskoristiti kasnije.

Predstavnica Zavoda za zaposljavanje Crne Gore Dragana Dedic porucila je da ce ta institucija nastaviti da podrzava dobre projkte koji podrazumijevaju mogucnost usavrsavanja i zaposljavanja OSI.

,,Svi dobro osmisljeni projekti koji se realizuju po planiranim aktivnostima daju i dobre rezultate. Tako je i u ovom slucaju. Nadam se da ce projekat imati pozitivne efekte i nakon zavrsetka”, istakla je Dedic.

Ona ocekuje da ce realizovani projekat, kao pozitivan primjer, uticati na poslodavce i podstaci ih na ucestalije zaposljavanje OSI, sto je, kako je navela, konacni cilj.

Majka ucesnika projekta Branka Vlahovic navela je da je mladim OSI izuzetno znaci prilika da budu uvazeni clanovi drustva, kao i da bi trebalo realizovati vise projekata koji im pruzaju takvu mogucnost.

,,Koliko njima to znaci govori cinjenica da je moj sin isao na posao i na dan kad mu je bio rodendan. Njihovo druzenje i osjecaj da negdje pripadaju i doprinose i da su dio drustva su neprocjenljivi. Oni mogu mnogo, mozda ne u istoj mjeri kao djeca koja nemaju invaliditet, ali dovoljno da budu uvazeni clanovi drustva”, porucila je Vlahovic.

NOVI KISNI TALAS

Direktorat za vanredne situacije MUP-a apelovao je na gradane da preduzmu neophodne mjere, kako bi umanjili rizik od eventualnih poplava i sprijecili vece posljedice, s obzirom na to da su narednih dana meteorolozi najavili novi kisni talas.

“Imajuci u vidu da se narednih dana ocekuje novi kisni talas sa umjerenim do obilnim kolicinama padavina, Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na gradane da preduzmu neophodne mjere i radnje, kako bismo umanjili rizik od eventualnih poplava i sprijecili vece posljedice,” istakli su u saopstenju.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a i ostali subjekti u sistemu zastite i spasavanja su i dalje u pripravnosti, prate razvoj situacije na terenu i spremni su da svim raspolozivim ljudskim i materijalno-tehnickim kapacitetima odgovore na eventualnu novu situaciju.

Oni u saopstenju navode i da je danas vodostaj rijeka u opadanju, dok je nivo Skadarskog jezera u blagom porastu.

“Za sada bez vecih opasnosti za materijalna dobra i objekte na tom podrucju”, navedeno je u saopstenju.

Oni navode i da su od nadleznih institucija iz Republike Albanije dobili informaciju da za sada nema ispustanja voda iz hidroelektrana na rijeci Drim.

“Predstavnici CEDIS-a su osposobili elektro-distributivnu mrezu, tako da je podrucje Brocanca u opstini Niksic danas sa urednim napajanjem elektricnom energijom”, istice se u saopstenju Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

43 GODINE

Javna ustanova Komanski most slavi 43 godine postojanja, ali i zavrsetak rekonstrukcije te ustanove kojom su unaprijedeni standardi smjestaja. Osim novog krova i fasade u Komanskom mostu instaliran je sistem hladenja i grijanja po mjerama energetske efikasnosti, sto je kostalo vise od milion i 300 hiljada eura.

Psiholoskinja Suzana Vujicic jedna je od najstarijih radnica u Komanskom mostu. Vecina korisnika nema srodnike tako da im je Komanski most njihova kuca i dom, a zaposleni porodica.

“Kao svaka porodica ima lijepih i ruznih momenata i radosti i tuge, svada, pokusavamo odvojiiti da sve zivotne situacije prodemo i prozivimo, nekad odradujemo nekad otplacemo,” kaze Suzana Vujacic psiholog “Komanskog mosta”.

U Komanskom mostu trenutno je smjesteno 49 zena i 63 muskarca.

Osim jubileja, Komanski most slavi rekonstrukciju te ustanove koja je umnogome podigla standarde smjestaja korisnika.

“Uz zamjenu krovnog pokrivaca, postavljena je termoizolacija na fasadi, zamijenjena fasadna bravarija, instaliran sistem grijanja i hladenja, zamijenjene su svjetiljke i adaptirani sanitarni cvorovi”, kaze Kemal Purisic ministar rada i socijalnog staranja.

Pripremljena je i izlozba radova korisnika Komanskog mosta.

Marija Radulovic, TVCG

SARADNJA EPCG I ETF-A

Izvrsni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Igor Noveljic dodijelio je, povodom 58 godina od osnivanja Elektrotehnickog fakulteta, stipendije studentima, koji su nakon zavrsenih osnovnih studija tog fakulteta, imali najvisi prosjek.

Noveljic je, na svecanosti povodom Dana Elektrotehnickog fakulteta, dodijelio stipendije u vrijednosti 500 eura studentima Tijani Radojicic sa smjera Eletktronika, telekomunikacije i racunarstvo, Lazaru Scekicu sa smjera Energetika i automatika i Ahmedu Hasanagicu sa smjera Primjenjeno racunarstvo.

Dekan Elektrotehnickog fakulteta, Sasa Mujovic, podsjetio je da je taj obrazovna institucija jedna od najstarijih sa Univerziteta Crne Gore, i da je upravo EPCG bila jedan od njegovih osnivaca.

“Od 1961. godine do danas mnogo toga se promijenilo. Mijenjali su se drzavni, drustveni i prostorni ambijenti u kojima je egzistirao Elektrotehnicki fakultet. Ali sve to vrijeme ostala je jedna tvrdokorna konstanta koja se nije dala promijeniti, a to je da je Elektrotehnicki fakultet mjesto koje okuplja one natprosjecne i da je to mjesto za one koji su spremni na veliki rad i odricanje”, istakao je Mujovic.

On je rekao da je ETF obrazovno-naucna institucija, ciji je, kako je naveo, glavni zadatak kreiranje visokokvalitetnog inzenjerskog kadra po mjeri savremenog trzista rada.

“Dok su, sa jedne strane, ekspanzija elektrotehnike i snazni razvoj energije i informaciono-komunikacionih tehnologija, veliki vjetar u leda i zamajac razvoju, ti isti faktori ‘otezavaju’ nasu situaciju i cine da stalno moramo ici naprijed i da stalno moramo osavremenjavati i osvjezavati nastavni proces”, rekao je Mujovic.

On je kazao da su u periodu izmedu dva posljednja dana fakulteta, profesori Elektrotehnickog fakulteta objavili 37 radova u najprestiznijim svjetskim casopisima, sto je 20 odsto vise od evropske norme uspjesnosti.

On je ocijenio da Elektrotehnicki fakultet mora imati jos tjesniju saradnju sa privrednim sektorom.

Govoreci o saradnji sa privredom, Mujovic je kazao da je veoma radostan sto moze konstatovati povaratak EPCG na Elektrotehnicki fakultet, “sto je veoma vazno”.

“EPCG se, kroz Memorandum o saradnji koji smo nedavno potpisali, obavezala se da ce stipendirati nase najbolje studente, da ce stipendirati nase saradnike u nastavi i da ce nam pomogati u rjesavanju nasih infstraktukturnih problema”, naveo je Mujovic.

On je porucio da ce sav naucni kapacitet i potencijal Elektrotehnickog fakulteta biti u sluzbi EPCG.

Na svecanosti je predstavljena i Startup akademija Elektrotehnickog fakulteta ciji je cilj, kako je saopsteno, da studentima tog fakulteta daju dodatnu vrijednost – umijece kreiranja sopstvenog biznisa i kreiranja novih pravaca u ekonomiji Crne Gore.

Profesor emeritus Elektrotehnickog fakulteta Ilija Vujosevic dodijelio je zlatne diplome bivsim studentima tog fakulteta koji su doplomirali prije 50 i vise godina.

Pokretac Elektrotehnickog fakulteta je EPCG, a 12. novembar se obiljezava kao Dan te visokoobrazovne ustanove.

PREPORUKA SZO

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterecena, uticu na zdravlje gradana i hronicnih bolesnika, a da bi se to sprijecilo potrebno je ojacati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, porucila je sefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajovic.

Brajovic je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazalada je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jaca kapacitete zdravstvenog sistema.

Fokus rada bi bio, kako je objasnila Brajovic, na rano upozorenje, nadzor i podizanje nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otezanim klimatskim uslovima.

,,Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruzi podrsku i zbrine povecan obim zdravstvenih potreba, posebno hronicnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena”, rekla je Brajovic.

Kako je navela, antropogene klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov sa kojim je suoceno covjecanstvo.

Ona je upozorila da podaci ukazuju na to da je zdravlje miliona stanovnika na Zemlji ugrozeno, jer je kompletno stanovnistvo izlozeno visestrukim efektima klimatskih promjena.

Podaci, kako je istakla, pokazuju da su stanovnici Zemlje izlozeni cescim i intenzivnijim toplotnim udarima, kao i da se procjenjuje da je u periodu od 2000. do 2016. godine, 125 miliona vulnerabilnih odraslih osoba bilo izlozeno tim udarima.

Tehnicki sluzbenik u SZO Vladimir Kendrovski kazao je da su klimatske promjene najveci rizik sa kojim se covjecanstvo suocava, jer direktno i indirektno uticu na zdravlje.

,,Za sadasnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se nista po tom pitanju ne preduzme, onda za buduce generacije ce prestati da postoji klima koju sada imamo”, rekao je Kendrovski.

Klima se, kako je pojasnio, promijenila i u buducnosti ce biti jos frekventnijih ekstremnih uslova koji ce duze trajati.

,,Zbog svega toga kapaciteti se moraju podici na veci nivo i covjek treba vise da se prilogodava godinama koje dolaze”, istakao je Kendrovski.

Prema njegovim rijecima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene.

,,Jun i jul su ove godine bili su najtopliji mjeseci u zadnja dva vijeka, i bilo je puno smrtnih slucajeva u Zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za buducnost, jer ono sto se sad desava bice jos intenzivnije u godinama koje dolaze”, istakao je Kenderovski.

Direktor Direktorata za javno zdravlje, Miro Knezevic, kazao je da Ministarstvo ulaze velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.

IZBOR VDT-A

Danijela Markovic, Lidija Vukcevic i Blagota Mitric prijavili su se na Javni poziv za izbor Vrhovnog drzavnog tuzioca, ali je Mitric povukao svoju kandidaturu, saopsteno je danas iz Tuzilackog savjeta.

“Na sjednici Tuzilackog savjeta ce se utvrditi da li su prijave blagovremene i potpune, u smislu Zakona o Drzavnom tuzilastvu”, kaze se u saopstenju.

Precizira se da je Mitric svoju prijavu povukao 11. novembra.

Markovic je sekretarka Sekretarijata za opstu upravu i drustvenu djelatnost opstine Budva, a Vukcevic specijalna tuziteljka u Specijalnom drzavnom tuzilastvu.

ISPRED SKUPSTINE

Bivse korisnice naknada za majke sa troje i vise djece odrzale su danas novi protest isrped Skupstine Crne Gore.

One su, kako je ranije najavila Zeljka Savkovic ispred Koordinacionog odbora majki korisnica naknada, prosetale porucujuci da majke ne cute i da nece cutati.

Podsjetimo, majke sa troje i vise djece traze, kako kazu, steceno pravo koje imaju i poslanici i sportisti i kulturni radnici, i vlasnici kockarskih aparata.

VELJOVIC

Uprava policije rasvijetlila je u oktobru pet ubistava, od kojih su neka iz prethodnog perioda, i otvorila znacajan broj istraga, saopstio je njen direktor Veselin Veljovic na otvaranju Donatorske koordinacione konferencije u Podgorici.

On je kazao da Uprava policije svim diplomatskim predstavnistvima i medunarodnim partnerima dostavlja tromjesecne izvjestaje o postignutim rezultatima u najvaznijim oblastima rada.

Uprava policije, prema rijecima Veljovica, ostvaruje progres po svim linijama rada. “Samo u oktobru smo rasvijetlili pet ubistava, od kojih su neka iz prethodnog perioda. Sektor za sprjecavanje pranje novca i finansiranje terorizma i Sektora kriminalisticke policije iz oblasti privrednog kriminaliteta otvorili su znacajan broj istraga”, saopstio je Veljovic.

Kako je dodao, efikasnom akcijom policije identifikovana je odgovorna osoba za prijetnje novinarima portala IN4s i dopisnika Glasa Amerike.

On je ponovio da je Uprava policije, posebno od uspostavljanja nove organizaciona strukture, ostvarila mjerljive rezultate.

Veljovic je podsjetio da posljednji izvjestaj Evropske komisije o poglavljivama 23 i 24 konstatuje ostvarni napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i medunarodne policijske saradnje, ali da su identifikovani odredeni izazovi i date smjernice za efikasnije ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja.

On je kazao da su, cijeneci sugestije i ekspertizu medunarodnih partnera, posebnu paznju posvetili analizi uocenih nedostaka i mjerama koje je neophodno preduzeti u cilju njihovog prevazilazenja i sacinili plan aktivnosti sa priroritetnim potrebama za unapredenje materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

,,Plan pokazuje spremnost da nastavimo rad na unapredenju sopstvenih kapaciteta i suocavanju sa prepoznatim nedostacima za efikasniji rad. Vjerujem da i nasi partneri prepoznaju progres i ostvarene rezultate”, rekao je Veljovic.

EU pomaze u borbi protiv kriminala

Sef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav, kazao je da je EU posvecena pomaganju drzavama Zapadnog Balkana u borbi protiv organizovanog kriminala.

On je rekao da nastoje da drzavama korisnicima omoguce da koriste strukturalne fondove i izvore podrske iz budzeta zajednice, i da je zadovoljan sto je Uprava policije preduzela tu inicijativu.

,,Crna Gora, da bi mogla da se sto vise priblizi cilju clanstva u EU, treba da sprovodi preporuke iz izvjestaja ekspertskih misija. Konkretni rezultati su potrebi kako bi se napravio ubjedljivi bilans ostvarenih rezultata u vezi sa organizovanim kriminalom”, naveo je Orav.

Prema njegovim rijecima, mehanizmi saradnje za upravljanje granicama i koordinacijama politika azila i migracija su vazniji nego ikada.

,,Nacionalne granice nijesu vise prepreka za terorizam i orgnizovani kriminal”, rekao je Orav i dodao da kriminalci najbolje funkcionisu kada nema saradnje medu drzavama.

On je istakao da je vazno da nacionalna nadlezna tijel na bolji nacin koriste zajednicke istrazne timove uz pomoc EUROJUST-a, ali da se mora osigurati da donorska koordinacija bude svakodnevna praksa.

SAVJET ZA GRADANSKU KONTROLU

Savjet za gradansku kontrolu rada policije je ocijenio da su aktivnosti Uprave policije u vezi sa ugrozavanjem sigurnosti novinara Gojka Raicevica i Nebojse Redzica bile brze, profesionalne i uspjesne.

Savjet je posebno pozdravio cinjenicu da su drustevne mreze od policijskih sluzbenika prepoznate kao prostor u kojem novinari takode mogu biti ugrozeni.

“Efikasna reakcija policije, i odlucna primjena zakona, doprinose zdravijem i konstruktivnijem digitalnom okruzenju. Ocjenjujemo na osnovu pazljive procjene dosadasnje primjene policijskih ovlascenja, da Uprava policije pokazuje punu odlucnost da zastiti i garantuje bezbjednost svih novinara”, istice se u saopstenju Savjeta.

Kako su podsjetili, sluzbenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su u saradnji sa sluzbenicima Centra bezbjednosti Podgorica lisili slobode A.T. (55) zbog postojanja osnovane sumnje da je pocinio krivicno djelo ugrozavanje sigurnosti na stetu glavnog urednika portala IN4S Raicevica i novinara Glasa Amerike (VOA) iz Crne Gore Redzica.

On je posredstvom drustvene mreze Facebook sa laznih profila prijetio i objavljivao fotografije sa pogrdnim nazivima, uvredama i neistinama, a koje su uticale na privatni i poslovni zivot novinara.

O dogadaju je obavijesten drzavni tuzilac u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Podgorici.

Sluzbenici policije sumnjaju da je A.T. otvorio vise od 12 laznih Facebook profila pod nazivima: ,,Vladimir Petrovic”, ,,Risto Radovic”, ,,Sergey Volkov”, ,,Ana Uskokovic”, ,,Adriatic PG”, ,,Slaven Radunovic”, ,,Vasovic Vera”, ,,Natalije Jovana Suarez”, ,,Rajka Firma Alivodic”, ,,Necko Radovic”, ,,Lana Milosevic”, ,,Veljko Radusinovic” i drugi i sa njih postavljao fotografije javnih licnosti iz svijeta politike, muzike i novinarstva, kojom prilikom je stavljao statuse da su navedena lica ili preminula ili da su optuzena za razne vrste krivicnih djela protiv polnih sloboda.

A.T. je lisen slobode i uz krivicnu prijavu priveden nadleznom tuziocu.

DUKANOVIC

Nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet” pozdravio je odluku Senata Univerziteta Crne Gore da usvoji izvjestaj Komisije za provjeru autenticnosti magistarske teze mr Alekse Becica, kojom se, kako navode, zakljucuje da je taj rad plagijat.

Podsjetimo nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet”, ciji je izvrsni direktor Mitar Dukanovic, pokrenulo je pricu o provjeri autenticnosti magistarskog rada Alekse Becica.

Kako navode tom odlukom, Senat UCG konacno je stavio tacku na to pitanje. Kazu da su odlukom Senata u potpunosti potvrdene prvobitne tvrdnje te NVO.

Iz nevladinog udruzenje “Centar za akademski integritet” porucuju da je postupak koji se juce okoncao trajao neprimjereno dugo.

“Ucestala odlaganja, zastoji i ,,prebacivanja lopte” izmedu razlicitih tijela Univerziteta i Ekonomskog Fakulteta omogucili su da postupak bude predmet medijskog prepucavanja, cime je znacajno naruseno povjerenje javnosti u sposobnost nadleznih organa Univerziteta Crne Gore da procese ove vrste sprovede efikasno i kredibilno”, porucuju iz NVO ,,Centar za akademski integritet”.

Ta nevladima organizacija kritikuje i pisanje “Vijesti”, “Dana”, ali i izjave Vladimira Pavicevica o slucaju Becicevog magistarskog rada.