BIVSE BRODOGRADILISTE

Posljednji brod sa gritom iz nekadasnjeg Brodogradilista isplovio je za Spaniju 6. avgusta. U Bijeloj je spreman i ociscen grit za utovar grita na jos tri do cetiri broda, hale su pune, ali broda nema.

Za status quo u ovom procesu, koji je pocela francuska firma “Valgo” u martu ove godine i koji bi trebalo da bude zavrzen za 21 mjesec, odnosno do kraja 2020. godine, ,,krive” su lokalne vlasti u Sevilji, kaze za Radio Jadran, predsjednik Udruzenja francusko-crnogorskih preduzeca i direktor kompanije Valgo Montenegro, Rajko Uskokovic.

“Spanci su promijenili lokalnu vlast i prolongiraju dozvole. Cekamo odgovor. U meduvremenu su stigle nostrifikacije za ,,izvoz” 10 hiljada tona neopasnog grita iz bivseg Arsenala. Ta kolicina bice transportovana za Ukrajinu na dva broda”, navodi Uskokovic.

Za razliku od bezopasnog grita, koji moze da ide u zemlje potpisnice Bazelske konvencije, dozvole za opasni neophodne su i od lokalnih vlasti.

Njihova pravila su, kaze Ukokovic, da jedna dozvola ne moze da glasi na vise od 40 hiljada tona, zato je doslo do zastoja u izvozu za Spaniju.

Po ugovoru sa Vladom francuska kompanija Valgo treba da tretira 150 hiljada tona opasnog i bezopasnog otpada za 23 miliona eura.
Planirana dinamika da tri broda mjesecno odvoze opasni otpad nije ispostovana, jer je do sada poslo samo sedam brodova sa oko 40 hiljada tona, ili polovina od planiranog za transport u Spaniju.

Na pripremi i utovaru grita angazovano je 25 bivsih radnika JBB, koji sada rade ciscenje zemljista, odnosno drugu fazu remedijacije tla.

Ona podrazumjeva rusenje osam objekata i dekontaminaciju zemljista ispod njih.

“Lijecenje” tla, odvajanje zdravog i zagadenog zemljista od goriva i ulja do cetiri metra dubine, te grita, bice obavljeno na povrsini od 17 hektara u Bijeloj.

Kompletna ekontaminacija tla moguca je tek kada bude uklonjena citava kolicina.

Predsjednik i generalni direktor “Valga”, Fransoa Buse ranije je kazao da je rijec o velikoj kolicini grita koja se talozila 40 ili 50 godina.
Podsjetimo da su Vlada i konzorcijum Damen-Porto Montenegro prije godinu potpisali koncesioni ugovor na 30 godina za privredno koriscenje brodogradilisne luke Bijela.

Na mjestu bivseg Brodogradilista planirano je otvaranje centra za servis jahti i mega jahti i ulaganje od 20 miliona eura.

HRA SAOPSTILA

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Radovan Vlaovic, u ponovljenom sudenju je odbacio tuzbu Gorana Durovica protiv Skupstine Crne Gore zbog nenadleznosti, navodi se u saopstenju Akcije za ljudska prava (HRA).

Sudija Vlaovic, kako se dodaje, se pozvao na kontroverzni pravni stav Vrhovnog suda od 27. juna po kome redovni sudovi nijesu nadlezni da ispituju zakonitost odluka Skupstine. Durovic je presudom obavezan da plati 750 eura sudskih troskova.

Kako objasnjavaju u HRA, Goran Durovic je bio clan Savjeta RTCG kao predstavnik nevladinih organizacija za ljudska prava sve dok ga Skupstina Crne Gore nije nezakonito razrijesila te funkcije 29. decembra 2017. godine i na njegovo mjesto izabrala novog kandidata 9. marta 2018. godine. Durovic od tada bezuspjesno pokusava da ostvari pravnu zastitu protiv odluke o razrjesenju, jer nijedan redovni sud u Crnoj Gori nije prihvatio nadleznost. Ovaj nedostatak crnogorskog pravnog sistema ga je do sada sprijecio ne samo da se vrati na funkciju u Savjet RTCG, vec i da se kandiduje za bilo koju drugu javnu funkciju u roku od cetiri godine od razrjesenja.

“Prije posljednje odluke Osnovnog suda u Podgorici, Visi sud u Podgorici je 16. jula, pozivajuci se na stav Vrhovnog suda, ukinuo prvu presudu sudije Vlaovica, kojom je on prvobitno odlucio u korist Durovica i ponistio odluku Skupstine Crne Gore o njegovom razrjesenju. Sudija Vlaovic se sada povinovao pravnom stavu Vrhovnog suda, slijedeci praksu Viseg suda, iako nacelni pravni stavovi nijesu izvor prava i za sud nijesu obavezujuci. Ovakvom praksom je ignorisana i ranija praksa Vrhovnog suda i odluka Ustavnog suda Crne Gore (U-III br. 225/18 od 27.3.2018), kojom je taj sud prethodno odbacio Durovicevu ustavnu zalbu zbog nezakonitog razrijesenja iz Savjeta RTCG, zakljucujuci da su nadlezni redovni sudovi i da Durovic treba da ceka da oni zavrse postupak, pa da se onda obrati Ustavnom sudu”, istice se u saopstenju HRA.

Kako se dodaje, poslije skoro dvije godine od kako ga je Skupstina razrijesila clanstva u Savjetu RTCG, jos nijedan sud u Crnoj Gori nije prihvatio nadleznost u sporu Durovica protiv te odluke zakonodavne vlasti.

Umjesto da mu obezbijedi pravo na pravnu zastitu, sud je obavezao Durovica da plati znatne sudske troskove samo zato sto je uopste preduzimao pravne radnje u skladu sa vazecim propisima o sudskoj nadleznosti. Njemu, kako navode, sada predstoji postupak po zalbi protiv odluke Osnovnog suda u Podgorici, kao i ponovno obracanje Ustavnom sudu, koji je nedavno sam sebi ukinuo rok za odlucivanje, tako da se njegova odluka u ovoj stvari moze ocekivati za nekoliko godina, kada Savjet RTCG u ovoj formi vjerovatno vise nece ni postojati.

“Uskracivanje sudske zastite za Gorana Durovica, kao i za Nikolu Vukcevica, Vanju Calovic Markovic i Darka Ivanovica, koji su kao predstavnici NVO izbaceni iz regulatornih tijela, pokazuju da u Crnoj Gori nema djelotvorne pravne zastite za one koje politicka vecina u Skupstini odluci da izbaci iz nezavisnih organa javne uprave. Ovakvo stanje je obeshrabrujuce i za slobodu izrazavanja i za povjerenje u sudstvo, jer se stice utisak da sudovi rade po diktatu, a u istom cilju u kome i politicka vlast – da se njeni neistomisljenici na svaki nacin udalje sa javnih funkcija”, smatra Tea Gorjanc-Prelevic, izvrsna direktorica HRA.

MANS I ACCESS INFO

Vlada Crne Gore predlozila je izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje su u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim standardima i podrivaju osnovno pravo na slobodu izrazavanja, saopstio je MANS. Povodom toga, kako kazu, organizacija Access Info izrazava ozbiljnu zabrinutost i poziva Vladu da preispita svoju odluku.

“Zajedno sa MANS-om, NVO koja se bori protiv korupcije u Crnoj Gori, Access Info je predao crnogorskom Ministarstvu javne uprave pravnu analizu predlozenih izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Predlozene izmjene bi Crnu Goru jos vise udaljile od medunarodnih standarda transparentnosti”, navode iz MANS-a.

To bi, kako kazu, za posljedicu imalo zakon koji direktno krsi medunarodne obaveze Crne Gore, ukljucujuci ratifikaciju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu zvanicnim dokumentima, i obavezu da zastiti slobodu izrazavanja i informisanja u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Medunarodnim paktom o gradanskim i politickim pravima.

“Cak i tamo gdje nijesu regresivne, predlozene izmjene ne poboljsavaju znacajno zakon kako bi bio u skladu sa medunarodnim standardima. Ovo nije napredak u pogledu transparentnosti na koji se Crna Gora obavezala kao clanica Partnerstva otvorenih vlada. Vlada Crne Gore bi predlozenim izmjenama dodala sirok set izuzetaka od prava na pristup informacijama; dozvolila funkcionerima da odbiju zahtjeve koje smatraju ‘neosnovanim’; suzila pristup samo na informacije koje su od jasnog ‘javnog znacaja’; ukljucila izuzetke koji nijesu dozvoljeni medunarodnim pravom; dodala izuzetke bez sprovodenja testa stetnosti”, navode iz MANS-a.

Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje je predlozila Vlada Crne Gore, navodi se dalje u saopstenju, bez sumnje krse osnovno pravo na slobodu informisanja gradana Crne Gore.

“Predlozene izmjene bi prekrsile obaveze Crne Gore prema medunarodnom pravu, i u direktnoj su suprotnosti sa principima transparentnosti, dobrog upravljanja i integriteta”, kazala je Helen Darbishire, izvrsna direktorica Access Info.

Access Info snazno poziva Vladu Crne Gore da povuce predlozene izmjene. Ukoliko to ne uradi, to ce imati negativne posljedice na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, podriti cjelokupni sistem pristupa informacijama u Crnoj Gori i biti u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim standardima.

U SARAJEVU

Regionalni savjet za jagodasto voce Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Sarajevu je okupio skoro cetrdesetak vaznih aktera iz tog sektora.

Ta medunarodna organizacija ima sjediste u Crnoj Gori, u Bijelom Polju i jedna je od prvih ovakvog tipa u agrosektoru.

Regionalni savjet za jagodasto voce je prvi sastanak odrzao u junu ove godine u Bijelom Polju, dok je Savjet osnivan u julu u Cajetini.
Regionalni savjet za jagodasto voce Srbije, BiH i Crne Gore je osnovan sa ciljem zajednickog djelovanja oko unaprijedenja sektora, povezivanja svih ucesnika u lancu kao i jacanja nastupa na medunarodnom trzistu.

Sastanak u Sarajevu je imao za cilj da okupljenim akterima iz tri republike priblizi trenutno stanje u sektoru kao u regionu tako i na globalnom planu, a da se na osnovu ovih cinjenica planiraju naredni koraci za naredni period sa ciljem jacanja pozicija i unapredenja proizvodnje maline, jagode, kupine, borovnice i ribizle.

,,Pored strucnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Instituta za vocarstvo u Cacku, prisutni su bili predstavnici rasadnika jagodastog voca iz Bosne i Crne Gore, otkupljivaca iz sve tri drzave, predstavnici malinara, Ministarstva poljoprivrede i lokalnih uprava, kao vaznih medunarodnih fondova koji prate rad ovog regionalnog tijela kao sto su UN FAO, IFAD, CARITAS i GIZ Tehnicku podsku i samu organizaciju skupa Savjetu je pruzio IFAD Sarajevo”, kazao je Radiju Crne Gore jedan od ucesnika sesije predsjednik Regionalnog savjeta Dejan Zejak.

Zejak je najavio naredni ovakav satanak za narednu godinu u Crnoj Gori.

Skup je pozdravio prof.dr Halil Omanovic iz IFADA, kao i predstavnik Federalnog ministarsva poljoprovrede BiH Husnija Kudic.
Strucno predavanja o stanju u sektoru su imali prof.dr Aleksandar Leposavic sa Instituta za vocarstvo iz Cacka, Adnan Mlaicevic-Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i mr Adnan Hodzic iz rasadanika PLANT- Tuzla.

“Analizirana je situacija u sve tri drzave, a poseban akcenat je dat na Bosnu, gdje je sektor malinarstva u BiH je zbog niskih otkupnih cijena u ranijim godinama dozivio pad od oko 30 posto, ali postoji nada da ce se preostali proizvodaci odrzati uz intervencije institucija, navedeno je u Sarajevu na sastanku.

Direktor Jedinice za koordinaciju projekata u poljoprivredi pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Halil Omanovic izjavio je da je prosle godine drasticno pala otkupna cijena maline zbog velikog uvoza iz Cilea u EU, te su poljoprivrednici poceli unistavati svoje zasade.

“Ocekujemo da mali proizvodaci nece unistiti svoje zasade, a oni veci koji unajmljuju radnu snagu hoce ili su to vec ucinili”, ocijenio je Omanovic, dodajuci da se ove godine malina ponovo vraca na trziste i vec je otkupna cijena u 2019. porasla na 2,5 KM po kilogramu, sa manje od jedne KM u 2018.

Predsjedavajuci Regionalnog savjeta Dejan Zejak pojasnio je da je cilj te organizacije poboljsati stanje u sektoru u sve tri zemlje, kroz saradnju, razmjenu iskustava i naucnih saznanja.

“Porucio bih proizvodacima da putem kvalitetnih sorti i pravilnom primjenom agrotehnike pokusaju postici vece prinose jer je prosjecan prinos po malinjaku vrlo nizak i ne moze im omoguciti pristojnu zaradu”, kazao je Zejak.

Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Husnija Kudic istakao je da ce svako udruzivanje koje ce doprinijeti kvalitetnoj razmjeni informacija znacajno koristiti svim proizvodacima i institucijama koje prate proizvodnju jagodastog voca.

On je podsjetio da se ove godine situacija u tom sektoru poboljsava, jer su izvozne cijene najbolje u posljednje tri godine, te bi se uz adekvatnu institucionalnu podrsku proizvodnja mogla odrzati.

Sastanku su prisustvali predstavnici nadleznih organa iz regije, strucnjaci iz podrucja agronomije, predstavnici otkupljivaca, udruzenja poljoprivrednika, proizvodaci maline iz sve tri zemlje, te predstavnici medunarodnih organizacija aktivnih na podrucju poljoprivrede u regiji.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

KOD BIJELOG POLJA

Proteklog vikenda mjestani bjelopoljskog sela Vergasevici organizovali su akciju ciscenja seoskog puta, koji ih povezuje sa regionalnim putem Slijepac Most – Pljevlja.

“Krcenjem rastinja koje je napalo put mjestani su stvorili uslove za njegovo nasipanje”, kazao je Radiju Crne Gore jedan od njih, Milos Moracanin.

Stanovnici tog sela ocekivali su da ce do svojih kuca u 21. vijeku moci da dodu asfaltnim putem, a nikako da ce zivjeti u neizvjesnosti da li ce put biti nasut sljakom.

Mjestani su u saradnji sa Opstinom Bijelo Polje, uz koordinaciju mjesnih zajednica Pavino Polje i Kovren ranije obnovili most na pomenutom putu, koji je godinama bio pravi izazov za sve koji su autima ili poljoprivrenim masinama prelazili preko njega.

Nasipanjem puta kroz selo stvorice se uslovi za koliko toliko bolju prohodnost.

Glavni seoski put povezuje mjestane sa okolnim mjesnim centrima u kojem se nalaze ambulanta, skola, posta, mjesno groblje, crkva.

,,Njime mnogi transportuju poljoprivredne proizvode, sijeno, drva za ogrijev. Na taj nacin stanovnici sela koji su se zadrzali nastoje da zaustave dalje iseljavanje i svore bolje uslove za povratak onih koje vole svoj zavicaj, kaze Moracanin.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

SEBASTIJAN BAFTIJARI

Prema podacima iz 2011, romskim jezikom govori 0,83 odsto gradana Crne Gore. Sebastijan Baftijari, ucenik treceg razreda srednje skole, jedan je od njih i, zajedno sa svojim bratom i prijateljima, volonterskim radom istice pitanje vaznosti ucenja romskog jezika u osnovnim i srednjim skolama.

“Meni je san da vidim Rome obrazovane, koji su uspjeli u Crnoj Gori”, prica Sebastijan.

Ovaj osamnaestogodisnjak, cesto suocen sa nizom poteskoca na svom putu obrazovanja, nakon zavrsene osnovne, upisuje srednju skolu u kojoj postize sjajne rezultata u hemiji, istoriji i geografiji.

“Nakon toga sam se vise ukljucivao sto se tice istorije i geografije, jer me zanima moja drzava”, kaze Sebastijan

Zaljubljen u Crnu Goru u kojoj je roden, Sebastijan sa bratom i prijateljima, uspjesni u skoli i kao aktivisti civilnog sektora, vjeruju da bi uvodenje fakultativne nastave romskog jezika u skolama, pomoglo mnogim Romima da lakse zavrse skolu.

Osnivac romske organizacije mladih “Koracajte sa nama” Elvis Berisa siguran je da bi ucenje romskog jezika u skolama umanjilo predrasude kod djece koja provode vise od sest sati u skolskim klupama.

“Po nasim informacijama ne postoji u udzbenicima nijedan pisac, nijedan dio literature koji govori o romskom jeziku i romskoj kulturi”, rekao je Berisa.

Spremnost za ucenje, dakle, nije samo pitanje dobrog plana i programa, medutim jezik kao jedan od vaznih elemenata nacionalnog i kulturnog identiteta bilo koje zajednice, ne smije biti osporavan ili negiran u bilo kojem obliku. U ovom slucaju to bi znacilo osporavanje Roma, zakljucuje Sebastijan.

Emina Hodzic-Knezevic, RTCG

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pocinje podjelu besplatnih, zdravih obroka djeci u osnovnim skolama, kroz Program voce, povrce, mlijeko i mljecni proizvodi za skole.

Djeci ce se tokom skolske godine dijeliti besplatni proizvodi u cilju poboljsanja njihovih prehrambenih navika i promocije zdravih stilova zivota, a program ce podrazumijevati i edukativne aktivnosti, saopsteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Program ce se sprovoditi u osnovnim skolama “Vuko Jovovic” iz Danilovgrada, “Radomir Mitrovic, “Vukasin Radunovic” i “Vuk Karadzic” iz Berana, “Risto Ratkovic” i “Marko Miljanov” iz Bijelog Polja i “Risto Manojlovic” iz Kolasina.

Isporuka zdravih obroka pocece u skolama u u Danilovgradu, u Bijelom Polju i u Kolasinu.

Promociji Programa u skoli “Vuko Jovovic” u Danilovgradu prisustvovace ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Stjepovic kao i predstavnici Ministarstva prosvjete, Instituta za javno zdravlje, Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Opstine Danilovgrad, kao i proizvodaci koji su iskazali interesovanje da ucestvuju u Programu.

“Narednih dana, podjela zdravih obroka ce se realizovati i u ostalim odabranim skolama, sa dinamikom jednom sedmicno. Cilj je da se u narednom periodu u Program ukljuci sto veci broj osnovnih skola u Crnoj Gori”, navodi se u saopstenju.

Podsjeca se da je realizaciju programa, koji je vrlo popularan u zemljama EU, Ministarstvo definisalo u ovogodisnjem Agrobudzetu.

MONTEFARM

Pacijenti sa neuroloskim i kardiovaskularnim oboljenjima suocavaju se sa problemom zbog nestasice lijeka “pradaksa” od 150 mg, koji se izdaje na recept u apotekama Montefarma, a nije ga bilo tokom prosle sedmice. Sa druge strane, u privatnim apotekama, koje su na osnovu ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje duzne da lijek izdaju bez placanja, prodaju ga za oko 100 eura.

Pacijent koji se obratio redakaciji Dana kazao je da osim lijeka “pradaksa”, koji se koristi preventivno protiv mozdanog udara, u apotekama Montefarma nema ni lijeka za srcane bolesnike “konkor” od 2,5 mg.

Iz Montefarma su za Dan saopstili da nema nestasica i da ima kapsula “pradaksa”, ali da ce dopuna stici u toku naredne nedjelje.

“U nasim apotekama nema nestasice ‘pradaksa’ kaps. 110 mg i 150 mg, a dopune zaliha ovog lijeka bice isporucene u toku radne nedjelje, sto je inace i praksa u nasem nacinu poslovanja. Drugi pomenuti lijek ‘konkor’, trenutno nedostaje samo u dozi od 2,5 mg i ocekuje se njegova isporuka do kraja mjeseca. Nijedan tender Montefarma nije ponisten, tako da za sada nestasica nema. Napominjemo da se ovi ljekovi takode izdaju na teret Fonda zdravstva Crne Gore i u privatnim apotekama, tako da gradani mogu, u slucaju trenutnog nedostaka lijeka u nasim apotekama, svoj recept realizovati u nekoj od privatnih koje su potpisale ugovor sa Fondom”, isticu iz Montefarma.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje za Dan je saopsteno da, prema informacijama iz Montefarma, lijeka “pradaksa” ima u vise apoteka i da ce se obezbijediti izdavanje u kontinuitetu u dezurnoj apoteci “Krusevac”.

“Ocekuje se nova isporuka ‘pradakse’ u petak kada ce ga na raspolaganju imati sve Montefarmove apoteke. Ukoliko ima apoteka koje ga osiguranicima Fonda kojima je propisan recept nude u prodaji, molimo da se obrate Fondu kako bi reagovali shodno ugovoru. Takve situacije su nedopustive i primjenjivacemo kaznene mjere sve do raskida ugovora. Takode, osiguranici koji koriste portal eZdravlje mogu putem servisa eApoteka provjeriti u kojim apotekama mogu podici propisani lijek. Prema podacima Fonda, lijeka ‘pradaksa’ ima u dovoljnim kolicinama i moze se podici u najvecem broju privatnih apoteka, ‘pradaksa’ 60×150 mg: 1.929 kutija u 144 apoteke; ‘pradaksa’ 60×110 mg: 1.825 kutija u 149 apoteka i ‘pradaksa’ 30×75 mg: 206 kutija u 88 apoteka”, isticu iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

KAO PREPORUCENA

Ministarstvo zdravlja uvesce do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporucenu, djevojcicama od devet do 11 godina, kazali su Dnevnim novinama iz resora na cijem je celu Kenan Hrapovic.

“Vakcina ce biti preporucena, ali ne i obavezna. Vakcina protiv HPV (Gardasil 9) je indikovana za aktivnu imunizaciju osoba uzrasta od devete godine zivota i starijih, kako osobama zenskog, tako i muskog pola. Po preporuci Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) kod nas ce se ponuditi djevojcicama uzrasta od devet do 11 godina”, kazali su iz ministarstva.

HPV vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprecavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papilomavirusa 9-ovalentna tipovi 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzrocnika karcinoma cerviks, vulvu, vaginu i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata), uzrokovanih odredenim tipovima HPV-a.

Hronicne nezarazne bolesti su vodeci uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i kod nas, podsjetili su iz ministarstva i dodali da je najveci procenat smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su na drugom mjestu maligna oboljenja.

“Najbolji vid sprecavanja pojave oboljenja je prevencija, a imunizacija je najefikasnija preventivna mjera. Zato je Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predlozila Ministarstvu zdravlja da ponudi gradanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV). Ovu vakcinu, koja djeluje na sprecavanje infekcije Humanim papiloma virusom za koga se smatra da je jedan od uzroka nastanka raka grlica materice, ali i rektuma i drugih, preporucuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije”, pojasnili su iz ministarstva.

Uvodenje HPV vakcine, uz Nacionalni skrining za rak grlica materice, koji se vec sprovodi u Crnoj Gori, isticu, doprinijece znacajnom smanjenju obolijevanja od raka grlica materice, a samim tim ce se smanjiti i smrtnost od ove bolesti.

Iz ministarstva podsjecaju da se u Crnoj Gori izvode tri skrining programa, od kojih se dva izvode na nacionalnom nivou za rak debelog crijeva i rak grlica materice, za koje je nabavljena kompletna oprema. Skrining program za karcinom grlica materice sprovodi se od 18. jula 2016, a skrining program za karcinom debelog crijeva od 1. juna 2013. godine.

USVOJEN IZVJESTAJ

Ogranak Matice crnogorske u Mojkovcu odrzao je Izbornu skupstinu, na kojoj su izabrani novi organi. Prije toga predsjednik Ogranka Borislav Jovanovic je iznio Izvjestaj o radu, koji je jednoglasno usvojen.

“Matica crnogorska ima cetnaest ogranka u Crnoj Gori, medu kojima je ogranak u Mojkovcu posebno dragocen i drag zbog toga sto je Boro Jovanovic, dosadasni predsjednik ogranka, uvijek umio da nade jednu pravu i finu mjeru za svoje akcije i ono sto je radio. Znao je i da na pravi nacin saraduje sa lokalnom samoupravo, “naglasio je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulovic.

Kako je istakao, Matica crnogorska postoji vec 25 godina a on je treci predsjednik.

“Zelja mi je bila da sam trideset i treci misleci da bi mi bilo lakse, ali kada pogledam sta su to moji casni prethodnici radili i u kakvom vremenu su stvarali i odrzavali maticu smatram da je meni neuporedivo lakse”, ocijenio je Radulovic, dodajuci da vjeruje da nesto slicno mozemo reci i za novo rukovodstvo ogranka u Mojkovcu, te da je nakon ozbiljnog rada u proteklih devet godina, Bora jovanovica i clanova Upravnog odbora i njima neuporedivo lakse.

,,Boro Jovanovic je uradio upravo ono sto matica i zeli. Matica ne zeli, niti je tako napravljena niti joj tako pise u statutu, da prebrojava nacionalna krvna zrnca, niti da trazi neprijatelje po Crnoj Gori. Mi pokusavamo da u svakom gradaninu Crne Gore pronademo sagovornika i prijatelja da zajednicki djelujemo na boljitak i opste drustvene zajednice i svih nas”,istakao je predsjednik Matice crnogorske.

Rad ogranka Matice crnogorske u Mojkovcu u proteklom periodu bio je uspjesan kako u programskom, tematskom tako i organizacionom pogledu, odnosno u skladu sa misijom Matice crnogorske kao nacionalne institucije ocijenio je, doskorasnji predsjednik Borislav Jovanovic.

“Ovih cetiri odnosno pet godina proteklo je u znaku obiljezavanja stogodisnjice Mojkovacke bitke, stogodisnjice sloma Crne Gore 1018 i stogodisnjice Bozicnog ustanka 2019. i naravno, milenijuma postojanosti Crne Gore. Dakle, podsjecali smo se na jedno zgusnuto, trgicno i vitesko vrijeme crnogorske istorije s pocetka proslog vijeka odnosno prvog svjetskog rata. Taj period rada ogranak poceo je na simbolican nacin. Podsjecam da je centralna drzavna svecanost Akademija povodom 100 godina Mojkovacke bitke odrzana u Mojkovcu na kojoj je govorio tadasnji premijer, Milo Dukanovic”, saopstio je Jovanovic.

On je podsjetio da je na Simpozijumu o Mojkovckoj bici, koji je odrzan u tom gradu, ucestovalo petnaest istoricara i poznavaoca crnogorskog nasleda, kao i naucnika izvan Crne Gore.

“Dakle, Mojkovac je, ne bez razloga, ovim istorijskim podsjecanjem, bio pocastovan i zajenickim djelovanjem svih, od drzave preko Matice crnogorske, do opstine, sve je bilo odradeno na visogom nivou. Sve je to bilo nesto sto je vise od pijeteta”, ocijenio je dosadasnjio predsjednik Ogranka.

Kako je naglasio, osjetila se ziva spona, neazobilazan kontekst ili interaktivnost sa aktuelnim zbivanjima u danasnjoj Crnoj Gori kao obnovljenoj samostalnoj drzavi.

“Prozborilo je u svima nama nesto novo, iskra istorijske istine, za Crnu Goru nema izgubljenih bitaka ima samo bojazni od onih koji ne vole svoju maticu”,kazao je Jovanovic.

On je potom podsjetio na ostale teme kojima se bavila Matica u periodu 2016-2019 godina. Medu prvima bila je: ,,Od Mojkovca 2016 do referenduma 2006. godine, knjizevno vece povodom 180 godina od izlaska Njegosevog casopisa ,,Grlica” te promocije romana : ,,Dukleanka” profesora i pisca Dejana Vukovica , zbornika radova clanova Knjizevnog kluba ,,Grlica” koji je formiran u sklopu matice u Mojkovcu. Knjizevna podsjecanja na Milovana Dilasa i susret crnogorskih pisaca za djecu.

Povodom hiljadugodisnjeg trajanja crnogorske drzave organizovana je reprezentativna izlozba, medunarodnog karaktera, pod naslovom ,,Kult svetog Vladimria Dukljanskog”. Organizovane su i dvije veoma znacajne istoriografske veceri posvecene dvijema dinastijma crnogorskim: dinastiji Vojislavljevica i dinastiji Balsica.

,,U srednjoskolsmom centru ucenici te skole imali su mogucnost da u okviru tribine `Sto osamdeset godina od izlaska Gorskog vijenca` dopune svoje poglede na to Njegosevo djelo slusajuci rijec Njegosologa. Smatramo veoma bitnim i omaz posvecen trojici mojkovackih i crnogorskih novinara , istinskih privrzenika crnogorske samostalnosti : Nikoli Bulatovicu, Vucicu Tomovicu i Bosku Dukicu kao i omaz posvecen dr Vuku Minicu, profesoru univerziteta i poslaniku Crne Gore, koji je uprilicen povodom Dana drzavnosti i desetogodisnjici nezavisnosti Crne Gore. Pocetkom ove godine odrzana je Bozicna trilogija posvecena Bozicnjem ustanku”,podsjetio je Jovanovic.
Skupstina je za novog predsjednika Ogranka Matice crnogorske u Mojkovcu izabrala prof. Dejana Vukovica koji se zahvali na ukazanom povjerenu.

,,Nece biti nimalo lako Ogranak Matice zadrzati na nivo koji je postavio dosadasnji predsjednik , Borislav Jovanovic ili eventualno unaprijediti rad u odnosu na ono sto se desavalo u prethodnom periodu. Potrudicu se da radim po uzoru na izreku sv. Petra Cetinjskog ,,Ko uradi onolio koliko moze uradio je onoliko koliko se od njega i ocekivalo”. Ostaje nam da u narednom periodu Ogranak Matice zajedno sa centralom radi na usvajnaju ili projektovanju planova za buducnost koji ce biti usvojeni na jednoj od narednih skupstina, najavio je Vukovic.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore