TAČI O PREGOVORIMA SA SRBIJOM

“Ako se nešto desi u pregovorima sa Srbijom, desiće se ove godine. Ako se ne desi ove godine, plašim se da ćemo izgubiti decenije”, kazao je predsjednik Hašim Tači za BBC na srpskom.

Politička teorija govori da svaka vlast krupne poteze i odluke donosi u prvoj godini mandata, da bi do sljedećih izbora mogla da upravlja njenim eventualnim posljedicama, a predsjednik Kosova za nešto više od mjesec dana ulazi u finalnu godinu petogodišnjeg mandata.

Taj mandat je, podsjeća se u tekstu BBC-ja, bio obilježen nedovršenim pregovorima Beograda i Prištine.

Iako ostali učesnici u pregovorima tvrde da nema pritiska i žurbe, Tači objašnjava da je završna godina prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa najbolje vrijeme za dogovor na Balkanu.

“Ne mislim da ćemo moći ponovo da zadobijemo pažnju predsjednika Trampa, SAD i njegovog tima. Ovaj povratak pažnje SAD na naš region je dar od boga i za Kosovo i za Srbiju – moramo to iskoristiti”, rekao je on.

Tači je bio učesnik i briselskih pregovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem koje je predvodio prethodni saziv Evropske komisije, a koji do sada nijesu donijeli konačni dogovor, ali jesu niz sporazuma od kojih su neki i sprovedeni. Drugim riječima, navodi BBC na srpskom, iskustvo Hašima Tačija u pregovorima sa Srbijom broji se decenijama.

Gotovo da nije bilo pregovaračkog stola za kojim on nije sjedeo još od 1999. godine, kada se kao jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova pojavio kao dio delegacije u Rambujeu.

“Nikad nijesmo bili bliži dogovoru, jer su se mnogi drugi procesi završili – Kosovo je slobodno i nezavisno, a Srbija zna za nezavisnost Kosova. U isto vrijeme, veoma smo daleko – puno će zavisiti od lidera obije zemlje, da li će uložiti u budućnost ili će ostati taoci prošlosti”, kazao je kosovski predsjednik.

Sa Aleksandrom Vučićem razgovarao je sa predsjedničke funkcije u pregovorima koje je predvodila nekadašnja evropska komesarka Federika Mogerini, ali su se njih dvojica sretali na različitim međunarodnim forumima i kada pregovori, navodno, nijesu postojali.

“Nemam poseban, lični odnos sa predsjednikom Vučićem – mi smo predsjednici nezavisnih država, izabrani na legitiman način, a ja promovišem stavove moje zemlje na svakom forumu i pred svim zvaničnicima, uključujući i predsjednika Srbije. Imali smo razlike u prošlosti, one postoje i danas, ali ovo ne bi trebalo da nas spriječi da kao dva predsjednika razgovaramo o budućnosti”, kazao je Tači.

U budućnosti, Tači smatra da ni Kosovo ni Srbija ne mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji (EU) bez konačnog sporazuma.

“Ako protraćimo ovu priliku, plakaćemo pred kapijama Brisela, ali to nikoga neće brinuti ni interesovati”, zaključuje on.

U KINI

U Kini je zabilježeno 889 novopotvrđenih slučajeva koronavirusa, a 118 ih je preminulo od posledica tog virusa.

Među smrtnim slučajevima, 115 ih se dogodilo u pokrajini Hubei, rekli su iz Nacionalne zdravstvene komisije, dodajući da je u četvratak zabilježeno 1.614 novih sumnjivih slučajeva.

U četvrtak je 2.109 ljudi otpušteno iz bolnica nakon oporavka, dok je broj teških slučajeva pao za 231 na 11.633.

Dnevni broj novo izliječenih i otpuštenih pacijenata zaraženih novim koronavirusom u Kini treći uzastopni dan prelazi broj novih potvrđenih slučajeva zaraze.

Ukupan broj potvrđenih slučajeva na kineskom kopnu je do kraja četvrtka dostigao 75.465, rekli su iz komisije, ističući kako je od bolesti ukupno umrlo 2.236 osoba.

Iz komisije su dodali kako se za 5.206 ljudi sumnja da su zaraženi virusom.

Do sada je pronađeno 606.037 bliskih kontakata, a od njih je njima 28.804 otpušteno sa medicinskog posmatranja u četvrtak, dok je 120.302 još pod medicinskim nadzorom.

AMERIČKI OBAVJEŠTAJCI

Američki obavještajni zvaničnici upozorili su članove Kongresa SAD da se Rusija miješa u kampanju za predstojeće predsjedničke izbore kako bi pomogla reizbor predsjednika Donalda Trampa, izjavila su tri neimenovana zvaničnika upoznata s razgovorom iza zatvorenih vrata.

To upozorenje otvara pitanja o integritetu izbornog procesa i o tome da li Trampova administracija preduzima adekvatne korake kako bi se suprotstavila miješanju nalik onom iz 2016.

Neimenovani zvaničnici su juče rekli da su u fokusu sastanka 13. februara bili pokušaji Rusije da utiče na predsjedničke izbore 3. novembra i da napravi razdor u američkom biračkom tijelu.

O upozorenju obavještajnih zvaničnika prvi su pisali Njujork tajms i Vašington post.

Visoki zvaničnik Trampove administracije rekao je da su ti tekstovi razbjesnili predsjednika SAD koji se žalio da će demokrate koristiti tu informaciju protiv njega.

Tramp je prethodnih godina odbacivao procjenu američke obavještajne zajednice o miješanju Rusije u predsjedničke izbore 2016. kao teoriju zavjere čiji je cilj da ospori njegovu pobjedu.

Prošlog petka, dan poslije sastanka obavještajnih zvaničnika i članova Odbora Predstavničkog doma Kongresa za obavještajna pitanja, Tramp je oštro kritikovao tadašnjeg šefa obavještajne zajednice SAD Džozefa Megvajera, da bi ga juče zamijenio Ričardom Grenelom.

Američke obavještajne agencije tvrde da se Rusija miješala u izbore 2016. kroz kampanje na društvenim mrežama i krađom i prosljeđivanjem mejlova članova Demokratske stranke.

One navode da Rusija pokušava da pomogne Trampovu kampanju i da podstakne haos u američkom političkom procesu.

Specijalni savjetnik američkog Ministarstva pravde Robert Muler zaključio je u istrazi koju je vodio da je rusko miješanje u izborni proces bilo “temeljno i sistematsko”, ali nije otkrio postojanje zavjere između Rusije i Trampovog izbornog štaba koja bi bila krivično djelo.

Na sastanku iza zatvorenih vrata 13. februara poslanici Trampovih republikanaca tvrdili su da je on bio tvrd prema Rusiji, rekao je jedan od tri neimenovana zvaničnika.

Iako je Tramp uveo oštre ekonomske sankcije Rusiji, on je više puta srdačno govorio o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i povukao vojnike iz oblasti poput Sirije gdje bi Moskva mogla da popuni prazninu. Tramp je takođe odložio isporuku vojne pomoći Ukrajini, velikoj protivnici Rusije.

Njujork tajms je naveo da je šef Bijele kuće bio ljut što je sastankom u Predstavničkom domu Kongresa predsjedavao demokrata Adam Šif koji je predvodio sedmočlani tim tužilaca na nedavnom suđenju Trampu u Senatu, u okviru postupka opoziva predsjednika SAD.

POTVRĐENO

Jedan od putnika koji je u Izrael stigao s putničkog broda “Dajmond princes” ima koronavirus, saopštile su danas izraelske vlasti.

To je prvi slučaj tog virusa u Izraelu.

Medicinski centar Šeba je naveo da se ta osoba liječi u karantinu.

Jedanestoro od 15 Izraelaca koji su bili u karantinu na brodu za turistička krstarenja usidrenom u Japanu, stiglo je danas privatnim avionom u Izrael i odmah su sprovedeni u karantin u Medicinskom centru Šeba kod Tel Aviva.

Biće im dozvoljeno da izađu tek, ako ostanu zdravi 14 dana, koliko je potrebno za inkubaciju novog soja koronavirusa.

Četvoro Izraelca za koje je potvrđeno da su se zarazili, liječi se u Japanu.

Svjetska zdravstvena organizacija je navela da je više od polovine slučajeva koronavirusa van Kine na brodu “Dajmnod princes”, prenijeli su izraelski mediji.

BUDŽET EU

Zemlje koje najviše daju u budžet Evropske unije (EU) blokirale su napredak na specijalnom samitu EU o budžetu i ističu da neće da daju više novca za naredni dugoročni paket potrošnje vrijedan oko 1.000 milijardi eura.

Takozvana štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Holandija i Švedska, smatraju da budžet EU za 2021-2027, iz koga će se finansirati i ambiciozni ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena i politike digitalne ekonomije, treba da bude na nivou jedan odsto bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 članica bloka.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je noćas razgovarao sa liderima i pokušavao da dođe do kompromisa, predstavio je nacrt budžeta od 1,074 odsto BND.

Evropski parlament želi ambiciozniji budžet, od 1,3 odsto BND, a Evropska komisija od 1,11 odsto BND.

“Mogu da razumijem da ste premijer zemlje u kojoj ima siromašnih regiona, infrastrukture, mogu to da razumijem… ali, kada je riječ o procentima, ne popuštam”, rekla je danas novinarima u Briselu danska premijerka Mete Frederiksen.

Na pitanje da li zastoj može da se prevaziđe, Frederiksen je rekla da ne misli da to može da se desi.

“Spremna sam da ostanem i spremna sam da ostanem cijeli vikend. Ali ne mislim da ćemo postići sporazum”, kazala je danska premijerka i dodala da će biti potreban još jedan samit, vjerovatno početkom marta.

Po pitanju novog višegodišnjeg budžeta, “Štedljiva četvorka”, koja ima podršku Njemačke, udružila se protiv “Prijatelja kohezije”, grupe članica uglavnom iz centralne i istočne Evrope koja želi kontinuirani priliv kohezionih fondova, odnosno novca za pomoć u razvoju siromašnijih regiona.

Poslije bilateralnih razgovora noćas sa Mišelom i u malim grupama, lideri EU nastavljaju razgovore danas.

Agencija AP navodi da je glavno pitanje zapravo da li su lideri spremni da usmjere novac tamo kuda idu ambicije evropske politike.

Oni istovremeno ne mogu da dopuste da im domaća javnost stekne utisak da se razbacuju novcem poreskih obveznika u vrijeme ograničenog ekonomskog rasta.

Sa izlaskom Britanije iz bloka, lideri žele da pokažu da Evropa i dalje može da ide napred, iako im je Bregzit ostavio “rupu” u budžetu od oko 75 milijardi eura tokom sedmogodišnjeg perioda.

Ipak, to nije ogromna suma za najveći svjetski trgovinski blok. Čak i 1.000 milijardi eura čini, ustvari, samo oko jedan procenat ukupnog BND 27 članica. Članice, kako navodi AP, za budžet EU ne daju ni cijeli procenat svog BND jer se budžet puni i iz carinskih prihoda i kazni koje utvrdi Komisija, na primjer u antimonopolskim slučajevima.

TRAMPOVOM SAVEZNIKU

Rodžeru Stounu, dugogodišnjem prijatelju i savezniku predsjednika SAD Donalda Trampa, izrečena je zatvorska kazna od četrdeset mjeseci po optužbama za laganje Kongresa, uticaja na svjedoke i opstrukciju pravde u istrazi o ruskom miješanju u predsedničke izbore 2016, prenosi Glas Amerike.

On je u novembru 2019. osuđen po ukupno sedam tačaka optužnice, a kazna mu je izrečena juče.

Ejmi Berman Džekson, sudija Federalnog okružnog suda, prilikom obrazlaganja presude, izjavila je da je Stoun zaslužio značajnu zatvorsku kaznu – ali da je sedam do deset godina zatvora, koliko je predložilo tužilaštvo – previše.

Sud je zatvorsku kaznu od 40 mjeseci izrekao poslije neočekivanog postupka ministra pravde Vilijama Bara, koji se umiješao u slučaj Stouna i zatražio smanjenje prvobitno predložene kazne.

Taj slučaj obilježiće su kontroverze pošto je nakon istupa minstra Bara, koji je zatražio da se Stounu umanji kazna, reagovao predsjednik SAD-a Donald Tramp, koji ga je zbog te inicijative pohvalio.

Pravni zastupnici 67-godišnjeg Rodžera Stouna tražili su za svog klijenta uslovno oslobađanje – navodeći kao razloge za to njegove godine, zdravlje i čist dosije.

U ŠPANIJI

Španski premijer Pedro Sančes i regionalna katalonska vlada dogovorili su se da 26. februara započnu pregovore.

Sančes je pristao na “okrugli sto” koje su zatražile katalonske vlasti kako bi se riješila politička kriza u toj španskoj pokrajini, koja je ranije bezuspješno organizovala glasanje o otcjepljenju.

Premijer i još pet ministara će učestvovati na prvom sastanku, dok će sa katalonske strane biti predsjednik regionalne vlade Kim Tora i potpredsjednik Pere Aragones, prenosi B92.

U Kataloniji je u oktobru 2017. godine održan referendum o nezavisnosti uprkos protivljenju centralnih vlasti u Madridu.

Potom je katalonski parlament proglasio nezavisnost.

Tadašnja španska centralna vlada je, reagujući na taj događaj, suspendovala autonomiju Katalonije, smijenila njenu vladu, raspustila parlament i uvela direktnu upravu Madrida u tom regionu.

U međuvremenu je iz Španije u Belgiju pobjegao tadašnji lider te pokrajine Karles Pudždemon, za kojim je Španija izdala nalog za hapšenje.

U UKRAJINI

Desetine demonstranata u jednom ukrajinskom gradu napali su kamenicama i bakljama autobuse koji su prevozili ljude evakuisane iz Kine zbog koronavirusa. Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao demonstrante da se uzdrže od protesta i pokažu empatiju.

Oni su dovezeni u bolnicu u Novim Sanžarima, centru Poltava regiona, gdje će biti smješteni u karantin 14 dana.

Ukrajinska bezbjedonosna služba (SSU) saopštila je da je protest izazvan lažnim imejlom u kome se tvrdi da je iz ministarstva zdravlja rečeno da su evakuisani zaraženi virusom. SSU trenutno istražuje odakle je potekla ova lažna informacija, navodi se u saopštenju.

Ranije u četvrtak, 45 Ukrajinaca i 27 državljana drugih nacionalnosti stiglo je iz Vuhana u Kini, epicentra virusa, u Kharkiv, u istočnoj Ukrajini.

Šest autobusa je stiglo u bolnicu u Novim Sanžarima, gdje su ih dočekali demonstranti sa kamenicama i bakljama.

Ministarka zdravlja je izjavila da niko od putnika nije bolestan, te dodala i da su troje Ukranjinaca i jedna osoba iz Kazahstana ostali u Kini, jer je prijavljeno da imaju povišenu temperaturu.

Premijer Olesej Gončaruk, ministarka zdravlja Zorijana Skaletska i ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov doputovali su u grad kako bi smirili napetosti.

Avakov je rekao demonstrantima da se ne radi o zaraženim ljudima, već o zdravim, a neko je dobacio “Za sada”, čuje se na snimcima lokalnih medija.

Predsjednik Zelenski je pozvao Ukrajince da pokažu saosjećanje i da se uzdrže od protesta.

“Većina onih koji su doputovali su mlađi od 30 godina. Oni su kao naša djeca. Postoji druga opasnost koju bih voleo da pomenem. Opasnost od zaboravljanja da smo svi ljudi i da smo svi Ukrajnici. Svako od nas, uključujući i one koji su ostali u Vuhanu tokom epidemije”, kazao je zelenski.

Do sada je prijavljeno više od 76.000 slučajeva oboljelih od bolesti Kovid-19, a 2.247 ljudi je preminulo. Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u Kini.