POZARI U AUSTRALIJI

Gust dim od velikih australijskih pozara nadvio se nad Sidnejem dans i uvukao u zgrade, pa su se posvuda oglasili protivpozarni alarmi, a zbog slabe vidljivosti zaustavljen je trajektni saobracaj.

Sezdeset kilometara duga vatrena stihija unistava podrucja suve i zapaljive vegetacije sjeverozapadno od Sidneja, najveceg australijskog grada, i siri opasan dim sirom istocne obale i nad Tihim okeanom, a izmaglica od pozara dosla je cak do Novog Zelanda, pokazuju satelitski snimci.

“Ovaj dim koji imamo oko mjesec dana je bez presedana i ti su uslovi opasni za zdravlje ljudi”, rekao je Ricard Brume, zvanicnik vlade Novog Juznog Velsa zaduzen za zdravlje okoline.

Brume je kazao da bi mnogi ljudi mogli imati simptome iritacije sluznice grla, nosa i ociju, a u rizicnoj grupi su oni koji imaju zdravstvenih problema, mala djeca i stariji. Indeks kvaliteta vazduha u Sidneju u nekim je dijelovima grada tokom dana bio 11 puta veci od praga koji se smatra opasnim, pokazuju vladini podaci.

Sumski pozari vec vise od dvije sedmice dimom i pepelom prekrivaju Sidnej, u kojem zivi vise od pet miliona ljudi.

Zbog izmaglice je nebo narandasto tokom dana, vidljivost je smanjena i mnogi ljudi nose maske.

Iako nije izdato sluzbeno naredenje za evakuaciju, mnogi stanovnici ugrozenih podrucja odlucili su da napuste svoje domove, rekao je za Rojters gradonacelnik Hauksberija Bari Kalvert.

Vise od stotinu pozara gori u istocnim australijskim saveznim drzavama – Novom Juznom Velsu, Viktoriji i Kvinslendu, a mnogi od njih jos od novembra.

Najmanje cetiri osobe poginule su u pozarima i unisteno je vise od 680 domova, a spaljeno podrucje je velicine milion hektara.

Mnoga dogadanja na otvorenom su otkazana u utorak zbog dima.

Trajekti u Sidneju ne voze zbog smanjene vidljivosti.

Gust dim cak se uvukao u zgrade zbog cega su se oglasili pozarni alarmi u kancelarijama i domovima, te na zeljeznickim stanicama i univerzitetskim kampusima, saopstile su vlasti.

AKO UKRAJINCI PREUZMU GRANICU

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je na moguci scenario ukoliko ukrajinske trupe preuzmu kontrolu nad granicom s pobunjenicima.

Ako ukrajinske trupe preuzmu kontrolu granice izmedu Rusije i istocnog dijela zemlje koji drze ukrajinski pobunjenici, moze doci do masakra slicnog onom u Srebrenici koji se dogodio tokom sukoba na Balkanu, rekao je Putin, prenosi Rasa tudej, objavio je B92.

Upozorenje ruskog predsjednika stiglo je dan nakon prvog sastanka s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Parizu.

Pomirenje izmedu ukrajinske vlade i snaga samoproglasenih Donjecke i Luganske republike, koje se granice s Rusijom, bila je glavna tacka dnevnog reda.

Plan mira prema Minskim sporazumima ukljucuje ustavnu reformu, amnestiju pobunjenika i izbor poslanika za ukrajinski parlament koji ce predstavljati stanovnike otcjepljenih regiona.

Konacni korak bi bio da ukrajinske trupe preuzmu kontrolu nad granicom.

Kijev je pristao na ovaj plan, ali je istakao da prvo mora doci do preuzimanja granice.

U 84. GODINI

Umro je Jurij (Juri) Luskov, gradonacelnik Moskve od 1992. do 2010, javili su danas ruski mediji.

Televizija Rusija 24 objavila je danas da je bivsi gradonacelnik Moskve umro u 84. godini u NJemackoj gdJe je bio podvrgnut operaciji srca.

“Iskreno zalim sto je otisao taj energican i veseo covek, koji je vodio Moskvu tokom teskog postsovjetskog perioda i ucinio mnogo za grad i za Moskovljane. Moje saucesce njegovoj porodici i njegovim bliznjim”, napisao je na Tviteru sadasnji gradonacelnik Moskve Sergej Sobjanjin.

Na mjesto gradonacelnika imenovao ga je tadasnji predsjednik Boris Jeljcin 1992. godine. Luskov je transformisao glavni grad Rusije na kontroverzan nacin i bio je optuzivan za korupciju i kritikovan zbog rusenja istorijskih zgrada zrtava gradevinskih spekulacija.

Njegova supruga Jelena Baturina, obogatila se u nekretninama i izgradnji u Moskvi i prema casopisu Forbs je najbogatija zena u Rusiji, vrijedna 1,2 milijardi dolara.

Bio je istaknuta figura na ruskoj politickoj sceni i jedno vrijeme viden kao nasljednik Borisa Jeljcina na mjestu predsjednika krajem 1990-ih a Luskova je smijenio Kremlj 2010, posto je “izgubio povjerenje” predsjednika Dmitrija Medvedeva i tadasnjeg premijera Vladimira Putina.

Luskova je zamijenio Sergej Sobjanjin koji je bio zamjenik tadasnjeg predsjednika vlade Putina.

Poslije otpustanja Luskov je napustio vladajucu partiju Jedinstvena Rusija i povukao se iz politickog zivota, a rijetko se pojavljivao u medijima.

CESKA

Ceska policija, nakon krace potjere, otkrila je vozilo muskarca koji je jutros u bolnici u Ostravi, pucajuci iz pistolja, ubio sestoro ljudi a dvoje ranio. Napadac je, kada ga je policija nakon visecasovne potjere nasla, pokusao da izvrsi samoubistvo i tokom prevoza u bolnicu je preminuo, saopstio je ministar unutrasnjih poslova Jan Hamacek.

“Napadac je mrtav. Izvrsio je samoubistvo”, javio je prije toga pozivajuci se na izvor iz policijske istrage portal Seznam.cz, dok je policija objavila na Tviteru da je nasla vozilo i utvrduje identitet muskarca u kolima koji je sebi tokom intervencije pucao u glavu.

Prema saznanjima Radiozurnala, napadac je 42-godisnji gradevinski tehnicar iz Ostrave koji je, kako je rekao radiju njegov sef Ales Zigula koji ga je prepoznao na fotografijama policije, umislio da niko ne zeli da ga lijeci iako je tesko bolestan a posljednjih 14 dana je bio na bolovanju.

U cekaonicu traumatoloske ambulante Fakultetske bolnice u Ostravi napadac je usao nesto poslije 7 sati jutros, izvadio pistolj i poceo, kako je saopstio ceski premijer Andrej Babis, da puca ljudima u cekaonici iz blizine u glave i vratove a zatim je pobjegao.

“Sve zrtve su pacijenti. Rijec je o cetiri muskarca i dvije zene”, kazao je direktor bolnice u Ostravi Jirzi Havlant.

Petoro pacijenata iz cekaonice ubijeno je na licu mjesta a jedan je podlegao povredama tokom operacije, dok je o toku operacija jos dvoje tesko povrijedenih, saopstio je direktor Havlant.

Policija jos uvijek ne zna kakvi motivi su naveli napadaca da poubija ljude u cekaonici bolnice, ali vrlo brzo nakon tragedije saopsteno je da se po svemu sudeci ne radi o teroristickom napadu.

Premijer Andrej Babis otkazao je posjetu Estoniji i uputio se u Ostravu a ministar zdravstva Adam Vojteh prekida posjetu Saudijskoj Arabiji i vraca se u Cesku.

Policija preduzima pojacane mjere da obezbijedi odabrane tzv. meke ciljeve sirom Ceske posebno i zbog predstojeceg Bozica kada se vise ljudi okuplja na tradicionalnim bozicnim vasarima u svim vecim gradovima u zemlji.

Pojacano je i policijsko obezbedenje uz patrole sa puskama i automatima oko bolnica u Pragu.

Danasnja pucnjava u bolnici u Ostravi na istoku zemlje druga je najveca tragedija te vrste u istoriji Ceske, poslije pucnjave u restoranu u Uherskom Brodu 2015. kada je jedan Ceh upucao osmoro ljudi i na kraju izvrsio samoubistvo.

NOVI ZELAND

Svega nekoliko sati nakon smrtonosne erupcije vulkana na novozelandskom ostrvu, tu zemlju pogodio je i zemljotres.

Potres je bio jacine 5,3 stepena po Rihteru a epicentar je bio na Sjevernom ostrvu. Nije bilo izvjestaja o eventualnim zrtvama niti o materijalnoj steti.

Epicentar je bio na maloj dubini – na 25km, a dogodio se u okolini mjesta Gisborn, nekih 150 km od vulkana koji je eruptirao juce, ostavljajuci za sobom najmanje pet zrtava i veliki broj nestalih.

CILE

Ratno vazduhoplovstvo Cilea oglasilo se putem Tvitera saopstenjem u kom se navodi da se avion, koji je ranije nestao s radara, srusio.

Rijec je o vojnoj transportnoj letjelici “S-130 Herkules”, u kojoj je u trenutku kada je nestala s radara bilo 38 ljudi. Avion je nestao na putu do Antarktika.

Vojska Cilea, kao i nacionalni i strani avioni i brodovi izvode spasilacku operaciju.

Traga se za mogucim prezivjelima.

“S-130″ je poletio sa baze “Cabunko” u gradu Punta Arenas koja se nalazi na krajnjem jugu zemlje, na aviobazu na Antarktiku u ponedjeljak u 16 sati i 55 minuta po lokalnom vremenu.

“Herkules” je americki vojno-transportni avion. Cile posjeduje sedam takvih letjelica, prenio je Sputnjik.

CESKA

Sest osoba ubijeno je danas u pucnjavi u bolnici u Ostravi na sjeveroistoku Ceske, a policija traga za napadacem.

Broj zrtava potvrdio je ministar zdravlja Adam Vojtjeh, prenose agencije.

Direktor bolnice je rekao da bi broj zrtava mogao biti i veci.

Prema njenim navodima, napadac je jos u bjekstvu, a policija je objavila i sliku osumnjicenog, muskarca u crvenoj jakni.

Oruzani napad desio se oko 7 sati jutros u Univerzitetskoj bolnici u Ostravi, oko 350 kilometara istocno od Praga.

Prema navodima zvanicnika, ljudi su evakuisani iz klinike, a policija pojacava bezbjednost sirom zemlje.

Za sada nema vise informacija o tome ko je napadac, niti ko su zrtve.

Ceska agencija CTK navodi da se pucnjava odigrala u jednoj od ambulanti bolnice.

Kako je na svom Tviter nalogu javila policija Ostrave, u toku je evakuacija bolnice.

Policija je objavila fotografiju osumnjicenog za napad, apelujuci na gradane da im jave ukoliko imaju neku informaciju.

DOGOVOR PUTINA I ZELENSKOG

Ruski i ukrajinski predsjednici dogovorili su u Parizu da se do kraja godine u potpunosti primijeni sveobuhvatan sporazum o prekidu vatre na istoku Ukrajine.

Oni su se na sastanku u okviru Normandijske cetvorke, koju cine Rusija, Francuska, Njemacka i Ukrajina, dogovorili da se oslobode i razmijene svi zatvorenici koji imaju veze sa sukobom, takode do kraja 2019. godine.

Kako prenosi BBC, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski takode su se usaglasili i da do kraja marta 2020. godine rasformiraju vojne snage u tri oblasti u Ukrajini.

Na konferenciji za novinare poslije razgovora u Jelisejskoj palati, Putin je pozdravio sastanak cetvorke, navodeci da predstavlja vazan korak ka deeskalaciji sukoba u Ukrajini.

Putin je pozvao i na izmjene ukrajinskog Ustava da bi se Donbasu dao specijalan status. Dodao je i da je potrebno da se omoguci vise prolaza za civile na istoku Ukrajine i da se da amnestija ljudima koji su ucestvovali u konfliktu.

Zelenski je novinarima rekao da Ukrajina nece pristati na teritorijalne ustupke u zamjenu za postizanje mira. On je dodao da njegova zemlja mora da ima potpunu kontrolu nad svojim istocnim podrucjima i da na tom polju nece praviti kompromise.

Takode je prenio da je problem izvoza ruskog gasa kroz Ukrajinu otklonjen i da ce se raditi na sporazumu po tom pitanju.

Rusija i Ukrajina se i dalje ne slazu o pojedinim pitanjima, kao sto su povlacenje proruskih snaga i izbori u oblastima Ukrajine, koje su pod kontrolom pobunjenika.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je bio domacin razgovora zajedno sa njemackom kancelarkom Angelom Merkel, rekao je da su na sastanku bile vidne razlike.

“Nijesmo dosli do cudesnog rjesenja, ali smo postigli napredak”, rekao je Makron i dodao da sama cinjenica da su se sastali u Parizu vazan rezultat.

On je dodao da se nada da ce novi sastanak biti organizovan u naredna cetiri mjeseca. Merkel je istakla da je u Parizu pokazana dobra volja.

“Imamo mnogo posla da uradimo, ali nakon danasnjeg sastanka smatram da postoji dobra volja da se rijese teska pitanja”, navela je Merkel.

Ovo je prvi put da su se u okviru ovog formata susreli Putin i Zelenski.

Rojters je prenio da su razgovori u Parizu trajali devet sati.

Britanska agencija primjecuje da je govor tijela Putina i Zelenskog bio “hladan” i da se oni javno nijesu rukovali, kao i da su izbjegavali kontakt ocima.

NOVI ZELAND

Novozelandski Istrazivacki institut GNS upozorio da postoji 50 odsto sansi da u naredna 24 sata dode do nove erupcije vulkana na Bijelom ostrvu.

Prema njihovim predvidanjima, nova erupcija mogla bi da bude slicne jacine.

“Procijenili smo da je u naredna 24 sata vjerovatnoca da nece doci do nove erupcije ista kao i da ce doci do manje ili slicne, a koja bi pogodila glavni pod kratera. Postoji izuzetno mala vjerovatnoca da ce bilo kakav nalet pepela doci do kopna, ali gas moze da se rastvara u zavisnosti od trenutnog smjera vjetra”, izjavio je vulkanolog Gef Kilgur sa Instituta, prenio je sinoc novozelandski portal Staf.

Upozorenje na erupciju vulkana ostaje na nivou tri, koji ukazuje da se desavaju male lokalne erupcije.

Od jucerasnje erupcije, seizmicke aktivnosti su se smanjile, medutim GNS navodi da i dalje posmatraju lokalno ispustanje pare i blata iz aktivnog ventilacionog prostora.

Vulkanolog sa Univerziteta Otago Marko Brena rekao je da su ljudi koji su se nalazili u blizini jezera prilikom erupcije vjerovatno pogodeni vrucom vodom, kamenjem, predmetima i da su imali probleme s disajnim putevima.

Hospitalizovani su imali opekotine, povrede od eksplozije i probleme s disanjem.

Takode mnoge su povrijedili predmeti koji su letjeli, direktan kontakt s kisjelinom ili udisanje pepela.

Dejvid Mekbrajd sa istog Univerziteta rekao je da se prilikom erupcije oslobodio hidrogen sulfid, koji iritira disajne puteve, a moze dovesti i do respiratornog sindroma.

Premijer Australije Skot Morison izjavio je da se 11 drzavljana te zemlje vodi kao nestalo, dok je 13 hospitalizovano nakon erupcije vulkana na Novom Zelandu.

Pretpostavlja se da su od pet zrtava erupcije vulkana troje drzavljani Australije, rekao je Morison, prenio je sinoc AP.

“Plasim se da ce vijesti biti i gore tokom danasnjeg ili narednih dana. Ovo je uzasna tragedija”, rekao je Morison.

Drzavljani Australije su bili najveca grupa koja je istrazivala Bijelo ostrvo kada je doslo do erupcije.

Morison, inace bivsi direktor novozelandske kancelarije za turizam i sport, rekao je da ce specijalan policijski tim iz Australije doputovati u utorak na Novi Zeland kako bi pomogao u potrazi za nestalima.

Australijski drzavljani, njih 24, starosti od 17 do 72 godine, bili su dio grupe sa kruzera koja je dosla na Bijelo ostrvo da istrazuje vulkan. Medu povrijedenima, neki su u kriticnom stanju i rasporedeni su u nekoliko novozelandskih bolnica.