NAGRADA SVEDSKOJ AKTIVISTKINJI

Na svecanoj ceremoniji u Stokholmu dodijeljene su nagrade Rajt Lajvlihud, koja se smatra alternativom Nobelovoj nagradi, a medu dobitnicima je i svedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg.

Greta je nagradena za “inspirisanje i osnazivanje politickih zahtjeva za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena”.

Tunberg nije prisustvovala dodjeli, ali je u video poruci porucila da se “borba nastavlja” i da nikada nece stati.

OBALA MAURITANIJE

Najmanje 57 migranata se utopilo nakon sto je brod, koji je prevozio oko 150 migranata iz Gambije, potonuo nedaleko od obale Mauritanije.

Vlasti Mauritanije saopstile su da je stradalo 57 migranata, a prezivjeli su rekli da je brod krenuo iz Gambije prije sedam dana, prosle srijede, prenosi Rojters.

Prezivjeli navode i da je na brodu bilo zena i djece, kao i da su 83 osobe uspjele da doplivaju do obale.

Smatra se da je ovaj incident jedan od tragicnijih od kada je Spanija uspostavila pomorsku kontrolu sredinom 2000-ih.

BAZA PERL HARBOR

Americki marinac ubio je dvoje ljudi iz vatrenog oruzja i ranio trecu osobu prije nego sto je sebi oduzeo zivot u vojnoj bazi Perl Harbor na Havajima, rekao je zvanicnik americke mornarice.

Dvoje ubijenih su civilni sluzbenici americkog Ministarstva odbrane, kao i ranjena osoba koja je prebacena u bolnicu i koja je u stabilnom stanju, rekao je kontraadmiral Robert Cedvik.

Pucnjava se dogodila oko 14.30 u srijedu po lokalnom vremenu (2.30 po centralnoevropskom vremenu u cetvrtak) na brodogradilistu na istorijskoj americkoj vojnoj bazi.

Brodogradiliste se nalazi preko sa druge strane luke preko puta Nacionalnog memorijalnog centra Perl Harbor.

Napadac je preliminarno identifikovan kao marinac koji je bio na bazi na nuklearnoj podmornici USS Kolumbija, rekao je Cedvik i dodao da se on izgleda ubio.

Jedan svjedok je rekao da je video marinca kako sebi puca u glavu, prenijeli su lokalni mediji.

Prema tim medijima, incident se dogodio blizu podmornice USS Kolumbija koja je podignuta na suvo zbog popravki.

Portparol Bijele kuce rekao je da je predsjednik Donald Tramp informisan o incidentu.

Pucnjava se desila tri dana prije obiljezavanja napada na Perl Harbor 7. decembra 1941, kada je Japan iznenada napao tu vojnu bazu unistivsi dio americke flote u Pacifiku cime su SAD natjerane da se ukljuce u Drugi svjetski rat.

U toj bazi se danas nalaze trupe ratne mornarice i vazduhoplovstva.

OSTRO PROTIVLJENJE

Dva mjeseca posto je otvoren prvi krematorijum u Grckoj, mocna Grcka pravoslavna crkva ponovila je svoje protivljenje kremiranju mrtvih i svoje odbijanje vjerske sahrane u slucaju kremacije.

“Mrtva tijela nijesu otpad (…) Crkva se protivi spaljivanju (…) tragicno je spaljivanje ili usitnjavanje necega sto ima stvarnu vrijednost”, pise u dokumentu Crkve na cetiri stranice upucenom “narodu” koji ce biti dijeljen vjernicima u svim crkvama.

Posto “Crkva postuje slobodu onih koji odluce da se prepuste vatri.., i oni moraju Crkvi priznati slobodu da nije duzna da slavi njegovo… odbacivanje pogrebne tradicije”, pise u tekstu.

Kao jedna od posljednjih zemalja u Evropskoj uniji koja je omogucila spaljivanje mrtvih, Grcka je otvorila svoj prvi krematorijum pocetkom oktobra, izgraden privatnim sredstvima u Riconi, 80 kilometara od Atine.

U zemlji u kojoj vise od 90 odsto stanovnika kaze da su pravoslavci, krematorijum je blokirala Grcka pravoslavna crkva koja se drzi pravoslavnog rituala sahrane.

U nedostatku krematorijuma, stotine grckih porodica bile su primorane da prenose posmrtne ostatke svojih rodaka u susjednu Bugarsku.

Od izbijanja finansijske krize, broj kremacija je rastao jer je su klasicne sahrane skuplje.

Zakonom je prvi put 2006. godine odobreno “kremiranje tijela” sto su zahtijevale i pristalice sekularizma i mnoge opstine u kojima je nestalo mjesta na grobljima.

BIVSI PREDSJEDNIK SAD

Bivsi predsjednik SAD Dzimi Karter (95) pusten je danas iz bolnice u americkoj drzavi Dzordzija poslije uspjesnog tretmana, saopstili su iz Centra “Karter”.

Karter je primljen u bolnicu tokom vikenda zbog infekcije urinarnog trakta, prenosi Rojters.

On je protekle sedmice takode bio u bolnici, zbog pritiska na mozak koje je uzrokovano krvarenjem nastalim poslije nedavnih padova.

Dzimi Karter, najstariji zivi bivsi predsjednik, bio je na celu SAD od 1977. do 1981.

ISTORIJSKA POSJETA

Njemacka kancelarka Angela Merkel posjetice u petak nekadasnji nacisticki koncentracioni logor Ausvic-Birkenau koji se nalazi u Poljskoj, sto je njena prva, istorijska posjeta od kako je na funkciji kancelarke i treca zvanicna posjeta sefa njemacke vlade, saopstilo je poljsko ministarstvo spoljnih poslova.

Njemacku kancelarku pratice poljski premijer Mateus Moravjecki. Poseta ce obiljeziti desetogodisnjicu Fondacije Ausvic-Birkenau, osnovane 2009. kako bi brinula o mjestu sjecanja, na kom se nalaze ostaci nekadasnjeg njemackog nacistickog koncentracionog logora i logora istrebljenja o kom se stara Drzavni muzej Ausvic-Birkenau u Osvjencimu.

Logor Ausvic, otvoren 1940, bio je namijenjen prvenstveno poljskim politickim zatvorenicima, a vremenom je, zajedno sa kasnije sagradenim logorom Ausvic II-Birkenau postao jedno od glavnih stratista evropskih Jevreja i simbol Holokausta, navodi se u saopstenju.

U koncentracionom logoru i logoru smrti Ausvic-Birkenau ubijeno je oko milion Jevreja, a pored njih, medu najvecim grupama stradalih bili su Poljaci, Romi i sovjetski ratni zarobljenici.

Na zahtjev Poljske, tokom 31. zasjedanja Odbora za svjetsku bastinu Uneska, 27. juna 2007. usvojena je promjena zvanicnog medunarodnog imena za ostatke logora u “Ausvic-Birkenau”- Njemacki nacisticki koncentracioni logor i logor istrebljenja (1940-1945).

“Poljska je taj zahtjev podnijela podstaknuta iskrivljenjem cinjenica koje su strani mediji plasirali indirektno ili direktno nazivajuci bivse njemacke nacisticke logore ‘poljskim logorima smrti’, a odluci Uneska prethodile su opsezne konsultacije i aktivna diplomatska kampanja Poljske”, dodaje se u saopstenju.

U oktobru 2013. Medunarodni savez za sjecanje na Holokaust usvojio je radnu definiciju “iskrivljenja i poricanja Holokausta” prema kojoj je izraz “poljski logori” oznacen kao “jedan od oblika iskrivljenja”.

Medunarodni savez sjecanja na zrtve Holokausta (IHRA) 29. juna 2017. apelovao je da se ne koriste netacne formulacije poput “poljski logori” ili “poljski logori smrti” u publikacijama i javnom diskursu o istrebljenju jevrejskog naroda od nemackih nacista na okupiranim poljskim teritorijama tokom Drugog svjetskog rata.

Stav koji je zauzela IHRA ima za cilj sprjecavanje iskrivljenja Holokausta i zamagljivanje odgovornosti nacisticke Njemacke za zlocine protiv covjecnosti.

Poljska pridaje veliki znacaj sveobuhvatnoj komemoraciji mjesta sjecanja i muzeja u okviru bivsih njemackih nacistickih koncentracionih logora i logora istrebljenja. Iz godine u godinu Poljska u ove svrhe ulaze blizu 70 miliona zlota u razlicitim oblicima.

Djelujuci kroz institucije kao sto je Fondacija Ausvic-Birkenau, Poljska je jedan od cuvara sjecanja na milione Jevreja, ubijenih tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u saopstenju iz ambasade Poljske.

NAJAVLJEN ZA SJUTRA

Francuska se sprema za sjutrasnje masovne strajkove sirom zemlje i proteste protiv planova predsjednika Emanuela Makrona da revidira penzioni sistem, turisti otkazuju planove putovanja, a u Parizu se rasporeduje na hiljade policajaca.

Strajkom ce najteze biti pogoden sektor saobracaja, otkazuju se letovi, vozovi i autobusi i najveci dio pariske metro mreze nece raditi.

Zaposleni u nacionalnoj zeljeznici SNCF planiraju da prekinu rad veceras u 19 sati, dok ce druge usluge biti zaustavljene od sjutra ujutro na neodredeno vrijeme.

U Parizu, gdje radnicki sindikati za sjutra planiraju veliki mars, policija upozorava na moguce nasilje i stete i naredila je svim firmama, kafeima i restoranima duz rute da ostanu zatvoreni. Vlasti su takode izdale zabranu protesta na aveniji Sanzelize, oko predsjednicke palate, parlamenta i katedrale Notr Dam.

Sef pariske policije Didije Lalman rekao je da ce 6.000 policajaca biti rasporedeno oko grada, strahujuci da bi grupe demonstranata iz pokreta Zuti prsluci i ekstremisticki izgrednici mogli da se pridruze protestima.

Uprava Ajfelovog tornja upozorava turiste da odgode posjetu tom spomeniku jer bi strajk mogao sjutra da poremeti pristup. Muzej Luvr saopstio je da bi mogao da kasni sa otvaranjem i da bi neke prostorije mogle da budu zatvorene.

Hoteli u Parizu javljaju da su dobili brojna otkazivanja uoci strajka.

Zeljeznica SNCF ocekuje da ce devet od deset brzih vozova biti otkazano. Medunarodni vozovi ce takode biti pogodeni. Nema karata za vozove Eurostar preko Lamansa do utorka.

Kompanija Er Frans saopstila je da ce oko 30 odsto domacih letova biti otkazano.

Vlada je saopstila da ce 55 odsto nastavnika biti u strajku, a bice pogodene i bolnice.

Radnici su bijesni zbog Makronovog plana da pojednostavi 42 penziona sistema u zemlji, strahujuci da ce to znaciti da ce morati da rade duze i da zarade manje kada odu u penziju.

PRED VELIKE ODLUKE

Sjevernokorejski voda Kim Dzong Un jahao je na bijelom konju uz svetu planinu u svojoj drugoj takvoj simbolicnoj posjeti za manje od dva mjeseca, javili su danas drzavni mediji, dok je njegov vojni sef osudio predsjednika SAD Donalda Trampa zbog pominjanja mogucnosti vojnog odgovora Sjevernoj Koreji.

Planina Pektu i bijeli konji su simboli povezani s dinastickom vladavinom porodice Kim. Kim je tamo ranije ritualno odlazio pred donosenje vaznih odluka.

Komentari njegovog nacelnika Generalstaba najnoviji su znak da su izgledi za nastavak nuklearnih pregovora Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Drzava nejasni.

Sjeverna Koreja je zaprijetila dodatnim provokativnim akcijama, ako Sjedinjene Drzave ne podnesu predlog za spas pregovora do kraja ove godine sto je rok koji je Kim odredio Vasingtonu.

U srijedu uvece, Pak Dzong Con, nacelnik Generalstaba (Sjeverno) Korejske narodne armije, izdao je saopstenje u kojem zamjera Trampu zbog nagovjestaja da SAD mogu upotrijebiti vojnu silu protiv Sjeverne Koreje, ako diplomatija ne uspije, i upozorio da ce svaki napad izazvati “uzasne” posljedice po – Amerikance.

“Upotreba oruzanih snaga nije privilegija samo Sjedinjenih Drzava”, rekao je Park.

Rekao je da je Kim takode bio “nezadovoljan sto je cuo” Trampov komentar.

Govoreci u Londonu gdje je bio na samitu NATO-a, Tramp je u utorak rekao da je njegov odnos sa Kimom “zaista dobar”, ali ga je pozvao da nastavi sa opredeljenjem za denuklearizaciju. Tramp je dodao: “Imamo najmocniju vojsku koju smo ikada imali, i daleko smo najmocnija drzava na svijetu, a nadamo se da necemo morati da je upotrijebimo. Ali ako budemo morali, upotrijebicemo je”.

Tramp je ranije prijetio da ce baciti “vatru i gnijev” na Sjevernu Koreju i ismijavao Kima kao “maloga raketnog covjeka” kada je 2017. izvrsio niz testova oruzja s ciljem izgradnje nuklearno naoruzanih raketa sposobnih da dostignu americki kontinent.

Ali, njegov komentar u utorak o mogucoj upotrijebi vojne sile razljutio je Sjevernu Koreju jer on u posljednje vrijeme nije izgovarao takve prijetnje, vec je Kimu dijelio pohvale. U septembru prosle godine Tramp je Kima nazvao “vrlo otvorenim” i “sjajnim” i rekao da su se on i Kim “zaljubili”.

Kim je ranije nazvao Trampa “mentalno poremecenim starcem”.

Drzavni mediji Sjevera su danas objavili niz fotografija Kima kako jase konja po snijeznoj planini Pektu zajedno sa suprugom i sa svijim zvanlcnicima, svi na bijelim konjima.

Kim se posljednji put na konju popeo na tu planinu, najvisu na Korejskom poluostrvu, sredinom oktobra.

“Imperijalisti i klasni neprijatelji sve lude pokusavaju da podriju ideoloski, revolucionarni i klasni polozaj nase stranke”, rekao je Kim u ociglednoj referenci na SAD i Juznu Koreju. “Uvijek cemo zivjeti i raditi u borbenom duhu (planine) Pektua”.

Pregovori o nuklearnoj aktivnosti mjesecima su u zastoju, a Sjeverna Koreja pokusava da izbori velike olaksice od sankcija i garancije spoljne bezbjednosti u zamjenu za djelimicnu denuklearizaciju. Kim i Trump sastali su se tri puta.

Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Koreje upozorilo je u utorak da je sasvim na Sjedinjenim Drzavama da odaberu koji ce “bozicni poklon” dobiti od Sjeverne Koreje. Zvanicnici Sjeverne Koreje ranije su rekli da od toga sa ce SAD preduzeti zavisi da li ce Sjeverna Koreja ukinuti svoj moratorijum na rakete dugog dometa i nuklearne probe.

Prosle nedjelje, Sjeverna Koreja je isprobala ispaljivanje projektila iz, kako je rekla, “super velikih” visecjevnih lansera raketa, za koje je vojska Juzne Koreje rekla da su pale kraj istocne obale Sjeverne Koreje.

Zvanicna sjevernokorejska novinska agencija KCNA je danas najavila da ce Centralni komitet vladajuce Radnicke partije krajem decembra razmotriti “kljucna pitanja” u kontekstu “promijenjene situacije u zemlji i inostranstvu”.

Kim je u ponedjeljak posjetio okrug Samdijon u podnozju planine Pektu da bi prisustvovao svecanom zavrsetku radova kojima je tamosnji grad pretvoren u “simbol moderne civilizacije”, javila je KCNA. Tamocnji grad ima muzej porodice Kim, skijasku stazu, kulturne centre, skolu, bolnicu i fabrike.

Samdijon je bio jedan od glavnih gradevinskih projekata koje je Kim pokrenuo u nastojanju da poboljsa zivotni standard svog naroda i ojaca svoju vladavinu. Niz gradevinskih projekata je videno kao demonstracija njegove vlasti uprkos medunarodnim sankcijama od kojih se ocekivalo da ce smrviti privredu Sjeverne Koreje i prinuditi ga da digne ruke od svog nuklearnog programa.

PRIJETI MU ZATVOR

Drzavna istrazna agencija Jermenije je bivseg predsjednika osumnjicila za pronevjeru sto je on odbacio kao politicki napad.

Sluzba za specijalne istrage saopstila je danas da je Serz Sargsian, predsjednik Jermenije u deceniji od 2008. osumnjicen da je umijesan u pronevjeru vise od milion dolara drzavnih sredstava namijenjenih za subvencionisane goriva za poljoprivrednike.

Istrazitelji su trazili od Sargsiana da ne napusta glavni grad Jermenije i ceka istragu.

Po jermenskom zakonu, moze biti osuden na do osam godina zatvora.

Sargsian se na mjesto premijera preselio 2018. godine, poslije dva mandata na mjestu predsjednika, ali su ga ubrzo otjerali demonstranti koje je predvodio Nikol Pasinijan koji ga je kasnije zamijenio na mjestu predsjednika Vlade.

TRGOVINSKI PREGOVORI

Americki predsjednik Donald Tramp i njemacka kancelarka Angela Merkel nijesu danas pokazali nikakavu napetost prilikom susreta na margini NATO samita kod Londona, a izrazili su optimizam oko trgovinskih pregovora izmedu SAD i Evropske unije.

Merkel je rekla da postoji dobra osnova za nastavak trgovinskih pregovora, zato sto je novi tim voda EU preuzeo duznost.

Tramp je rekao da je trgovinski sporazum sa EU jedan od “tezih sporazuma” za SAD, ali da su planirani sastanci i da vjeruje da ce nesto da bude usaglaseno sto ce biti dobro za sve.

Tramp je rekao da SAD samo zeli da stvari budu “fer”.

On je ipak nastavio da kritikuje Njemacku zato sto ne povecava svoju potrosnju za vojsku na dva odsto BDP-a, sto je cilj koji su zacrtale sve clanica NATO do 2024.

Merkel je rekla da ce njemacka potrosnja za odbranu porasti na 1,4 odsto BDP-a iduce godine i da ce dostici dva odsto pocetkom 2030.