LONDON

Londonska policija kaze da istrazuje navode da su kandidati Partije za Bregzit dobijali ponude za posao i plemicke titule ukoliko se ne kandiduju protiv kandidata vladajucih konzervativaca na izborima sljedeceg mjeseca.

Kandidatkinja En Vidkomb je rekla za BBC da joj je ponudena “uloga u narednoj fazi pregovora o Bregzitu” ukoliko odstupi od kandidature na prijevremenim poslanickim izborima.

Lider te stranke Najdzel Faradz, tvrdi da su ljudi koji rade za konzervativnog premijera Borisa Dzonsona, porucili visim clanovima stranke da mogu da postanu plemici ako njega, Faradza, nagovore da povuce vise svojih kandidata.

Konzervativci zele da kandidati Partije za Bregzit ostanu po strani na izborima da bi izbjegli podjelu glasova za Bregzit, kako bi sve dobili oni.

Policija je saopstila da istrazuje “dvije prijave izborne prevare i zloupotrebe”.

U TURSKOJ

Cetiri gradonacelnika iz redova najvece prokurdske opozicione partije u Turskoj danas su smijenjena, a umjesto njih postavljeni politicari naklonjeni vladi, prenijela je danas agencija Anadolija.

Gradonacelnik jednog grada u provinciji Sanliurfa i trojica iz provincije Mardin, na vecinski kurdskom jugoistoku Turske, uklonjeni su s polozaja zbog optuzbi za veze sa zabranjenom Radnickom partijom Kurdistana (PKK), organizacijom koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju teroristickom i koja od 1984. predvodi gerislki rat protiv turskih vlasti.

Od lokalnih izbora u martu smijenjena su ukupno 24 prokurdska gradonacelnika, uglavnom iz opozicionih partija. Na jugoistoku Turske to je pretezno najznacajnija prokurdska stranka u Turskoj, Demokratska narodna partija (HDP).

Posto ju je predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan oznacio kao saucesnike PKK, HDP je od 2016. izlozena snaznoj represiji, pri cemu su uhapseni lideri stranke i njeni poslanici.

HDP je jedina stranka u turskom parlamentu koja je kritikovala oktobarsku tursku ofanzivu u Siriji protiv kurdskih jedinica koje Ankara takode smatra teroristima.

U FRANCUSKOJ OVOG VIKENDA

Pristalice pokreta Zutih prsluka danas obiljezavaju prvu godisnjicu protesta koji je poceo kao revolt zbog poreza na benzin i potresao mandat predsjednika Emanuela Makrona, a na svom vrhuncu izveo stotine hiljada ljudi na ulice sirom zemlje.

Obiljezavanjem godisnjice ovog vikenda, demonstranti pokusavaju da udahnu novi zivot protestima koji posljednjih nedjelja posustaju.

Vlasti su, ipak, u pripravnosti, ocekuju veliki odziv, ali ne vjeruju da ce biti kao sto je bilo u decembru prosle godine ili u januaru ove, kada je pokret bio u punoj snazi.

Protesti Zutih prsluka poceli su 17. novembra 2018. kada je 282.000 ljudi, prema vlastima, obuceno u zute saobracajne prsluke odgovorilo na poziv preko Fejsbuka, van svakog politickog ili sindikalnog okvira, i zauzelo stotine raskrsnica sirom Francuske.

Istog dana u Parizu stotine ljudi blokiralo je dio Sanzelizea, avenije koja je kasnije postala simbol demonstracija dok sredinom marta ove godine vlasti nijesu zabranile okupljanja.

Jake policijske snage rasporedene su danas u Parizu u ocekivanju protesta koji su cesto prerastali u nasilje i okrsaje sa snagama reda. Do podneva 24 ljudi privedeno je sirom francuske prestonice.

Policajci su danas sklanjali demonstrante koji su pokusavali da blokiraju obilaznicu oko Pariza i upotrijebili suzavac protiv grupa okupljenih blizu Port de Sampere, na sjeverozapadu i Plas d’Itali na jugoistoku grada.

Izvjestaci AP-a javljaju da nijesu vidjeli nikakvo nasilje ili druge akcije od strane demonstranata koje bi podstakle takav juris policije.

Demonstracije u glavnom gradu dio su akcija organizovanih danas sirom zemlje, posebno na raskrsnicama, gdje je prvo poceo pokret u novembru 2018.

Neki demonstranti u Parizu nosili su saobracajne zute prsluke po kojima je pokret dobio ime dok su drugi bili obuceni skroz u crno sa gas maskama na licu.

Desetine policajaca u opremi za suzbijanje demonstracija cuva Trijumfalnu kapiju na vrhu Sanzelizea, gdje su se nedjeljama odigravale scene nereda i policijskih okrsaja, na vrhuncu protesta prosle godine.

Predsjednik Makron odustao je od najavljenog poreza i ponudio 10 milijardi eura za mjere da se odgovori na zamjerke demonstanata.

Za ovaj vikend, najavljeno je najmanje 270 akcija sirom zemlje, a u Parizu se ocekuje vise hiljada ljudi, prema bezbjednosnim izorima.

Pitanje je da li je to dovoljno da se ozivi oslabljen protest. Od proljeca mobilizacija na ulicama stalno pada, tako da je posljednjih vikenda na ulice izlazilo samo nekoliko hiljada demonstranata. Za sjutra su takode najavljena okupljanja u Parizu i u unutrasnjosti zemlje.

SUKOBI U BOLIVIJI

Bolivijska vojska i policija su otvorile vatru na pristalice doskorasnjeg predsjednika Eva Moralesa u gradu Sakaba i ubile najmanje pet ljudi dok su desetine povrijedene.

Direktor bolnice u tom gradu je rekao da su svi mrtvi i najveci dio ranjenih pogodeni iz vatrenog oruzja i rekao da se radi o najgorem nasilju u njegovoj 30-ogodisnjoj karijeri.

“Jel ovo zovete demokratijom? Da nas ubijate kao nista?”, rekla je kroz suze jedna zena na bdenju za ubijene.

Morales je na Tviteru naveo da se dogodio “masakr” i prelaznu vladu samoproglasene predsjednice Henin Anjes opisao kao diktaturu.

“Oni sada ubijaju nasu bracu u Sakabi kod Kocabambe”, napisao je Morales.

On se nalazi u Meksiku, gdje je dobio azil nakon sto je u nedjelju podnio ostavku pod pritiskom vojske i prijetnji njegovim saradnicima.

Demonstranti su naveli da je pucano kada su pokusali da produ vojni kontrolni punkt.

Anjes je nesto ranije izjavila da Moralesu nece biti dozvoljeno da se kandiduje na novim izborima, kao i da bi mogao biti optuzen za izbornu kradu ako se vrati u Boliviju.

Morales tvrdi da je jos uvijek legalni sef drzave posto parlament nije usvojio njegovu ostavku.

SMANJUJU ZAVISNOST

Poljska drzavna gasna kompanija saopstila je da je obavijestila ruski Gasprom kako nece produziti dugorocni ugovor o uvozu gasa, nakon sto istekne, za tri godine.

Poljska radi na smanjenju svoje zavisnosti od ruskih energetskih izvora, koje je Moskva ponekad koristila kao sredstvo politickog pritiska na svoje partnera, navodi AP.

U okviru napora za smanjenje zavisnosti je i sklapanje dugorocnih ugovora za isporuku tecnog prirodnog gasa iz SAD-a, Katara i drugih zemalja, kao i razvoj novog gasovoda sa Norveskom za isporuke iz jSevernog mora.

Poljska kompanija PGNiG saopstila je da je, u saglasnosti sa odredbama sporazuma, poslala obavjestenje Gaspromu, koji kontrolise ruska drzava, da ce ugovor biti prekinut 31. decembra 2022. godine.

Naveli su i da ce Poljska imati dovoljno energije poslije tog datuma.

Vise puta je Poljska navodila da su finansijske odredbe ugovora sa Gaspromom nepovoljne, i da placa visu cijenu nego drugi u Evropi.

Poljaci koriste oko 14 milijardi kubnih metra gasa godisnje. Prema ugovoru sa Gaspromom, obavezni su da godisnje uvezu oko 10 milijardi kubnih metara gasa od Rusije.

ASAD PORUCIO

Sirijske vlasti spremne su da ukljuce kurdske jedinice u vladine snage da bi potisnule Tursku na sjeveru, ali Kurdi jos nijesu za to spremni, kazao je predsjednik Sirije, Basar al-Asad.

Asad je napomenuo da je, posto su Rusija i Turska potpisale memorandum, sirijsko Ministarstvo odbrane zvanicno spremno da prihvati borce Narodne zastitne jedinice Kurda u redovnu vojsku kao dio programa koji “uzima u obzir posebnosti ovog regiona”, prenosi TAS.

“Medutim, zvanicni odgovor je, kako vidimo, bio – Kurdi sada nijesu spremni da se pridruzi sirijskoj vojsci i namjeravaju da zadrze oruzje u ovim regionima”, rekao je Asad.

Prema njegovim rijecima, Damask uz rusku pomoc pokusava da ubijedi kurdske jedinice da se pridruze sirijskoj vojsci i bore protiv turskog osvajacca za povratak teritorija na sjeveru Sirije.

ANJES

Samoproglasena privremena predsjednica Bolivije Henin Anjes izjavila je danas da ce doskorasnji predsjednik zemlje Evo Morales morati da odgovara pred sudom zbog izborne prevare ako se vrati u domovinu.

Poslije izjave Moralesa, koji se sklonio u Meksiko, da je i dalje legitimni predsjednik Bolivije, jer ga je vojska primorala da podnese ostavku, a Kongres je jos nije usvojio, Anjes je novinarima rekla da je on “sam otisao” i da ga “niko nije izbacio”.

Anjes je kao potpredsjednica Senata bila najvisi opozicioni zvanicnik gornjeg doma bolivijskog parlamenta kada je Morales u nedjelju podnio ostavku poslije tronedjeljnih masovnih demonstracija zbog navodne krade na izborima 20. oktobra.

Protesti su izbili posto je Morales tvrdio da je na izborima obezbijedio cetvrti predsjednicki mandat.

Organizacija americkih drzava sprovela je reviziju izbornog procesa i zakljucila da je bilo velikih neregularnosti, dok Morales negira da je bilo krade.

NA AERODROMU U SOFIJI

Avion marke “falkon”, u kom je bio bugarski premijer, jedva je sletio na aerodrom u Sofiji, javila je bugarska agencija BGNES.

Prema prvim informacijama, prilikom prvog pokusaja slijetanja aviona bugarske vlade pukla je guma na tocku za slijetanje tako da je pilot morao da izvede drugi pokusaj slijetanja i za to primijeni proceduru namijenjenu hitnim slucajevima, odnosno da manuelno prizemlji avion.

U tom incidentu nije bilo povrijedenih, pa je, kako navodi Sputnjik internesenel, bugarski premijer bezbjedno nastavio svoje aktivnosti.

IRAK

U najnovijim sukobima na demonstracijama u Iraku jedna osoba je poginula, a preko 40 je ranjeno, saopstili su tamosnji zdravstveni i bezbednosni zvanicnici.

Demonstranti su i danas pozvali na velike proteste, dok iracke vlasti i dalje vrse pritisak na antivladine demonstracije. Zvanicnici su saopstili da su se sukobi dogodili u oblasti Hilani, nedaleko od epicentra protesta, Trga Tahrir.

Nevladina organizacija Amnesti Internesnal saopstila je da su snage bezbjednosti u Bagdadu ispaljivale suzavac direktno u masu.

Mdjutim, ministar odbrane Najah al Samari rekao je juce da je istraga potvrdila da kanistre sa suzavcem odgovornim za smrt demonstranata nije kupila vlada.

NAKON OBJAVE PREKIDA VATRE

Izraelska vojska je napala pozicije Islamskog dzihada u pojasu Gaze nakon sto je raketiranje sa te palestinske teritorije nastavljeno i poslije objave prekida vatre u cilju da se okoncaju zestoki dvodnevni sukobi u kojima je poginulo 34 Palestinaca, ukljucujuci 16 civila.

Izraelski borbeni avion je ciljao prosle noci postrojenje Islamskog dzihada za proizvodnju djelova raketa i komandni centar u Kan Juisu, navedeno je u vojnom saopstenju, u kojem je ocijenjeno da se na krsenje prekida vatre gleda vrlo ozbiljno.

Palestinski izvori su naveli da je nekoliko ljudi lakse ranjeno u tim udarima i da je pricinjena steta u napadima na postrojenja Islamskog dzihda u Kan Junisu i Rafi na jugu pojasa Gaze, prenose danas izraelski mediji.

Samo nekoliko sati poslije objave prekida vatre juce ujutru pet raketa je ispaljeno iz pojasa Gaze od kojih su dvije presretnute.

Popodne je ponovo ispaljena raketa nakon sto je premijer Izraela Benjamin Netanjahu ocijenio da su, kako je rekao “neprijatelji dobili poruku da mozemo dospjeti do svakog”.

Uvece su ispaljene jos dvije rakete i takode su presretnute.

Prekid vatre stupio je na snagu 48 sati nakon ciljanog ubistva jednog od glavnih komandira Islamskog dzihada Baha Abu el Ate i njegove supruge u udaru iz vazduha na njihov dom u Gaza Sitiju.

Izraelska civilna odbrana je tada ukinula bezbjednosna ogranicenja u vecem dijelu zemlje sem kraj granice s Gazom.

Izraelski vojni portparol je objavio da su ciljevi operacije nazvane “Crni pojas” postignuti.
Medu palestinskim zrtvama je osam clanova jedne porodice.

Izraelska vojska je saopstila da je gadala jos jednog komandira Islamskog dzihada, a susjedi te porodice su rekli da je vojska pogresno identifikovala metu i greskom ubila porodicu drugog covjeka, prenijeli su izraelski mediji.

Islamski dzihad je ispalio oko 450 raketa na jug i centar Izraela a, vojska tvrdi da je odbrambeni sistem presreo 90 procenata raketa ispaljenih na naseljena podrucja.

Rakete su ispaljivane na sjever cak do Tel Aviva zbog cega je izmedu ostalog obustavljena nastava i pricinjena je steta i nanijete neke manje povrede.

U danasnjem vojnom saopstenju je navedeno da je niz udara na mete povezane s Islamskim dzihadom okoncan.

To saopstenje izdato rano jutros sugerise da je Izrael voljan da se pridrzava prekida vatre ako ne bude dodatnih raketnih napada, prenio je AP.