HONG KONG

Policija Hong Konga zaprijetila je da ce odgovoriti bojevom municijom ukoliko ucesnici protesta budu koristili smrtonosno oruzje i cinili druga nasilna djela.

Policja je u saopstenju pozvala demonstrante da prestanu da napadaju policajce smrtonosnim oruzjem i dodala da ce u suprotnom odgovoriti silom, uz upotrebu bojeve municije.

Ranije danas jedan policajac pogoden je strijelom kada je policija upotrijebila suzavac i vodene topove u pokusaju da rastjera demonstrante koji su okupirali kampus univerziteta.

Na fotografijama, objavljenim na Fejsbuk stranici policije, vidi se da je strijela pogodila policajca u potkoljenicu, nakon cega je on prebacen u bolnicu.

Demonstranti su odbijali da se povuku, iako su kamioni s vodenim topovima u pokusaju da se priblize demonstrantima prelazili preko cigli koje su oni postaviil.

Ucesnici protesta poceli su da se povlace ka zgradi Politehnickog univerziteta tek kada je pocela da pada noc, strahujuci da ce se naci u zamci posto je policija koristila suzavac i priblizila im se sa suprotne strane.

Demonstranti su sa krova univerziteta u koji su se zatvorili gadali policiju strijelama i molotovljevim koktelima, prenosi Rojters.

Policija je upotrijebila suzavac i u drugim djelovima Hong Konga, a u nekim distriktima bilo je direktnih sukoba s demonstrantima.

TRG ZATVOREN

Trg Svetog Marka u Veneciji ponovo je danas poplavljen i zatvoren za javnost, posto je grad pogodila plima visoka 150 centimetara, sto je treci najvisi nivo ikad zabiljezen.

Sa cetiri plime iznad 140 centimetara od ponedjeljka, ova sedmica bila je najgora od pocetka mjerenja plime u Veneciji 1872. godine.

Gradonacelnik Luidi Brunjaro procjenjuje da je steta od poplava u gradu od utorka oko milijardu eura.

Gradski centar za predvidanje plime upozorio je da bi plima u gradu, koji se u utorak suocio sa najgorim poplavama u proteklih 50 godina, danas mogla da dostigne i 160 centimetara.

Hiljade dobrovoljaca pomaze gradanima u poplavljenom gradu.

Trg Svetog Marka ponovo je zatvoren, samo dan nakon sto je turistima i stanovnicima Venecije dozvoljeno da udu na njega.

Izgradena na nizu malih ostrva, Venecija je posebno osjetljiva na kombinaciju povisenog nivoa mora usljed klimatskih promena i vec ustanovljenog propadanja grada u blato.

Prema gradskoj sluzbi za pracenje plime, nivo mora oko Venecije je deset centimetara visi nego sto je bio prije 50 godina.

Vlasti u Firenci i Pizi prate vodostaj rijeke Arno, koji je brzo porastao tokom noci zbog obilnih padavina, prenosi Rojters.

RUCAK U VATIKANU

Poglavar Rimokatolicke crkve Franjo ugostio je danas oko 1.500 siromasnih ljudi i beskucnika na rucku u Vatikanu, u okviru obiljezavanja Svjetskog dana siromasnih.

Prije rucka, tokom mise na Trgu svetog Petra, papa je kritikovao nezainteresovanost drustva za siromasne, kao i “frenetican” ritam zivota i opsjednutost “momentalnim” postizanjem ciljeva, prenosi Frans pres.

“Mi uzurbano slijedimo svoj put, i ne brinemo sto se jaz povecava, sto pohlepa nekolicine otezava bijedu mnogih drugih”, rekao je Franjo.

On je kazao da svi koji su boljeg imovinskog stanja ne bi trebalo da se osjecaju nelagodno zbog siromasnih, vec da bi trebalo da im pomognu koliko god mogu.

Papa se potom pridruzio siromasnima i beskucnicima na rucku u velikoj vatkanskoj dvorani, povodom Svjetskog dana siromasnih koji je on ustanovio u novembru 2016. godine.

Na jelovniku su bile lazanje, piletina sa sosom od pecuraka i krompirom, slatkisi, voce i kafa.

Desetine volontera pomogle su u dovodenju siromasnih u Vatikan i sluzenju rucka.

Papa je zahvalio medicinskom timu koji pruza besplatnu zdravstvenu zastitu siromasnima u Vatikanu.

BJELORUSIJA

Opozicija u Bjelorusiji je osudila masovne zloupotrebe tokom danasnjih parlamentarnih izbora, a predsjednik Aleksandar Lukasenko nacelno izrazio zelju da se priblizi Evropskoj uniji.

Nazvan posljednjim diktatorom u Evropi, Lukasenko 25 godina neprikosnoveno vodi tu bivsu sovjetsku republiku.

Ni jedne izbore u Bjelorusiji do sada medunarodni posmatraci nijesu ocijenili kao slobodne i pravedne, pise agenija AFP, dok je OEBS najavio da ce svoju ocjenu izbora iznijeti vec sjutra.

Po zvanicnim podacima, cak vise od 45 odsto od 6,8 miliona glasaca je glasalo do podneva birajuci 110 buducih poslanika donjeg doma Parlamenta medu 500 kandidata.

Medutim, javlja Radio Slobodna Evropa, gradani u stvari imaju malo izbora posto je 200 stranackih kandidata, medu kojima i neki od opozicionih favorita za poslanike, iskljuceno sa izbora jer navodno nijesu ispunili administrativne zahtjeve.

Danas je vec je zabiljezeno 500 krsenja propisa. Stranke ukazuju da zvanicnici naduvavaju broj biraca na glasackim mjestima u odnosu na broj koji su prebrojali posmatraci.

Aktivisti za odbranu ljudskih prava koji prate odvijanje glasanja rekli su da su istjerani s glasackih mjesta, i da im je zabranjeno fotografisanje.

Radio “Slobodna Evropa” je prenio da je jedan nezavisni posmatrac snimio zenu koja je pokusala da hrpu glasackih listica nagura u glasacku kutiju na birackom mjestu u Brestu, na granici s Poljskom. Na tu prijavu je Lidzia Jarmosina, predsjednica Centralna izborne komisije, odgovorila zahtjevom da se tom posmatracu oduzme akreditacija.

Jarmosina koja je vec 23 godine na celu Centralne izborne komisije, odbacila je kao neistinite izvjestaje o tome da je studentima univerziteta bilo receno ili da glasaju, ili ce “imati problema”, ukljucujuci iseljevanje iz studentskih domova.

Aleksej Janukevic, potpredsednik opozicione stranke “Bjeloruski narodni front”, rekao je za Frans pres da su vlasti izabrale “poznati scenario falsifikovanja”.

“Ako drustvo ne voli kako predsjednik organizuje glasanje, mogu da biraju novog iduce godine”, rekao je Aleksandar Lukasenko danas.

Potvrdio je da ce se kandidovati na predsjednickim izborima 2020. kada ce sezdesetpetogodisnji Lukasenko koji vodi Belorusiju bez prekida od 1994. godine, zavrsiti svoj peti uzastopni mandat.

On je rekao da ga naravno interesuje kako ce Zapad gledati na izbore, ali da “nema obicaj da se sjekira zbog toga”.

Lukasenko je nedavno ponovo pokusao priblizavanje EU koja otvoreno osuduje njegovu zemlju zbog krsenja ljudskih prava i gusenja opozicije i medija. On je ove nedjelje posjetio Austriju, prvu zemlju EU u posljednje tri godine, i branio se od optuzbi da narusava demokratske slobode pozivajuci na jacanje politickih i ekonomskih veza.

Portparolka EU Maja Kocijancic rekla je da Evropa prati pazljivo izbore u Bjelorusiji i da zeli da budu pravedni i transparentni, uz postovanje medunarodnih standarda.

Medjutim, po nedavnom izvjestaju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), sami biraci ne ocekuju prave konkurentne izbore, na koje je OEBS poslao 400 posmatraca.

IZBORI U BJELORUSIJI

U Bjelorusiji danas glasaju na parlamentarnim izborima koje ce pazljivo pratiti Zapad, a predsjednik Aleksandar Lukasenko je saopstio da planira da se kandiduje za predsjednika na izborima koji ce biti odrzani 2020. godine.

Lukasenko (65), tom istocnoevropskom zemljom vlada zeljeznom rukom cetvrt vijeka, ali poceo je dopustati dijelu opozicije da ojaca veze sa Zapadom, dok su odnosi s Moskvom i dalje naruseni.

Obracajuci se novinarima, on je danas rekao da ce ucestvovati na izborima, a da ce narod donijeti odluku o tome ko ce biti naredni predsjednik, prenosi TAS S. Dodao je da ce se izbori najvjerovatnije odrzati na leto iduce godine.

U septembru, SAD i Bjelorusija objavili su da ce obnoviti odnose u ekonomiji, prvi put od 2008.

Vasington je takode slao signale da bi mogao smanjiti sankcije Minsku, zavisno od toga kako ce proteci parlamentarni izbori, te predsjednicki izbori 2020.

Sankcije SAD-a i EU-a nametnute Bjelorusiji zbog njenog tretmana politickih suparnika uglavnom su ukinute 2016. nakon pustanja na slobodu politickih zatvorenika i drugih reformi, ali odnosi s Rusijom, tradicionalnim saveznikom, naruseni su nakon sto je Minsk odbio da prizna rusku aneksiju ukrajinskog Krimskog poluostrva 2014.

Moskva je ukinula subvencije Bjelorusiji od 9,5 miliona, koje su dugo drzale zemlju u ruskoj orbiti.

Lukasenko je smatrao da Rusija pokusava da nametne gvozdenu ruku na njegovu zemlju, radi spajanja s mnogo vecim susjedom, te je optuzio Moskvu da pada u “histerije” zbog njegovih nastojanja balansira odnose izmedu Istoka i Zapada.

Na zadnjim parlamentarnim izborima 2016. Lukasenko je dopustio dvojici opozicionih kandidata da osvoje mjesta u 110-clanom parlamentu prvi put u dvije decenije, premda je obojici bilo zabranjeno da ucestvuju u izborima sada.

Oko 300 opozicionih kandidata ucestvuje na izborima, premda nekim drugima nije bilo dopusteno da se registruju.

Bjelorusija je pala u recesiju 2015. i 2016, a ove godine vlada procjenjuje da ce rusko rezanje subvencija bjeloruski budzet stajati 600 miliona dolara. Ocekuje se da ce ovogodisnji ekonomski rast biti oko jedan odsto.

Zbog slabe ekonomije neki su izborni kandidati odani Lukasenku govorili o tome da je potrebnije sprovesti reforme nego odrzavati stabilnost.

UKRAJINA-RUSIJA

Proces povratka ukrajinskih brodova koji su zaplijenjeni 25. novembra prosle godine u Kerckom zalivu, u zavrsnoj je fazi.

To je danas rekao saradnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, Andrej Jermak.

“Proces povratka dva mala oklopna broda i jednog tegljaca je u finalnoj fazi”, izjavio je Jermak za ukrajinske medije, prenosi Tass.

Ruski mediji prenijeli su ranije da Rusija planira da vrati zaplijenjene brodove prije odrzavanja samita Normandijske cetvorke o krizi u Ukrajini.

SRI LANKA

Gotabaja Radzapaksa proglasio je danas pobjedu na predsjednickim izborima u Sri Lanki.

“Dobili smo izmedu 53 i 54 odsto glasova”, rekla je portparolka njegove stranke za Frans pres.

Prvi zvanicni rezultati potvrdili su da je 70-godisnji Gotabaja Radzapaksa na putu da osvoji vecinu glasova.

Njegova pobjeda znacila bi povratak na vlast klana Radzapaksa.

Oko 15,99 miliona glasaca biralo je predsjednika medu 35 kandidata, ukljucujuci samo jednu zenu.

PODRSKA DZONSONU

Britanski premijer Boris Dzonson rekao je da su mu svi kandidati Konzervativne partije na predstojecim izborima obecali da ce podrzati njegov sporazum o Bregzitu.

“Svih 635 kandidata, svi do jednog, obecali su mi da ce, ako budu bili izabrani, glasati u parlamentu za usvajanje mog sporazuma o Bregzitu tako da mozemo da okoncamo period neizvjesnosti i konacno napustimo Evropsku uniju”, rekao je Dzonson u intervjuu za “Telegraf”.

Dzonson je naveo da narodu nudi pakt.

“Ukoliko budete glasali za konzervativce, mozete biti 100 odsto sigurni da ce vecinski konzervativna vlada odblokirati parlament i sprovesti Bregzit”, kazao je Dzonson, prenio je Rojters.

Izbori u Britaniji bice odrzani 12. decembra.

BOLIVIJA

Meduamericka komisija za ljudska prava saopstila je danas da su jos cetiri osobe poginule na demonstracijama u Boliviji.

Od pocetka krize i protesta krajem oktobra zabiljezena su najmanje 23 smrtna slucaja.

Prema podacima Organizacije americkih drzava, na protestima su od petka povrijedene najmanje 122 osobe.

Bolivijska vojska i policija su u petak otvorile vatru na pristalice doskorasnjeg predsjednika Eva Moralesa u gradu Sakaba.

Morales je na Tviteru naveo da se dogodio “masakr” i prelaznu vladu samoproglasene predsjednice Henin Anjes opisao kao diktaturu.

UN su osudile “bespotrebnu i nesrazmjernu upotrebu sile” policije i vojske u Boliviji.

ULTIMATUM PREMIJERU

Dan uoci 30. godisnjice cehoslovacke “Plisane revolucije” koja je pocela 17. novembra 1989. godine, danas se u praskom parku Letna okupilo 200 hiljada ljudi iz cijele Ceske na poziv nevladine inicijative Milion trenutaka za demokratiju.

Na skupu zahtjevaju od premijera Andreja Babisa i predsjednika Milosa Zemana da prestanu da zloupotrebljavaju vlast koju su dobili pobjedom na demokratskim izborima.

“Protestujemo protiv zloupotrebe vlasti od strane onih koji su pobijedili na izborima. Zar mogu da rade bas sve to hoce? Zar da im dopustimo bas sve? Niko ne moze da radi sta mu se hoce, pa ni oni”, kazao je demonstrantima Benjamin Rol, potpredsjednik inicijative “Milion trenutaka za demokratiju” i njen portparol.

“17. novembar 1939. i 1989. nam pokazuju da od borbe za slobodu i demokratiju ne smijemo da odustanemo ni u trenutku kada se cini da su definitvno unistene, ni u trenutku kada su na pravi pogled obnovljene”, istakao je on.

Danasnje demonstracije, druge najvece od pada komunista 1989. godine, na istom mjestu gdje je prije 30 godina odrzan najmasovniji protest Plisane revolucije s preko pola miliona ljudi, “Milion trenutaka za demokratiju” organizuje da premijeru Babisu da ultimatum.

Od premijera, protiv koga je nedavno zaustavljeno krivicno gonjenje zbog mahinacija oko dva miliona eura evropskih dotacija za Babisovu porodicnu farmu i konferencijski centar “Rodino gnezdo”, demonstranti traze da do kraja godine proda svoj agro i hemijski koncern “Agrofert”, ukljucujuci medije koji su mu pomogli da prije sest godina ude u politiku i rijesi se sukoba interesa.

To istrazuje i Evropska komisija, posto je “Agrofert” jedan od velikih korisnika evropskih dotacija, a od ulaska u vladu premijer Babis, po magazinu Forbs drugi najbogatiji Ceh, nekoliko puta je uvecao svoje bogatstvo.

U ultimatumu takode zahtjevaju da smijeni ministarku pravde Mariju Benesovu.

Zahtjevaju i da do 31. decembra podnese ostavku, ako zeli da zadrzi svoj koncern koji je zbog ceskih zakona o sukobu interesa u specijalnom povjerenickom fondu od 2017. godine.

“Zelimo da se na terenu postuju pravila. Da se sviraju ofsajdi i faulovi. A Andrej Babis je trenutno u ofsajdu i trebalo bi da bude izbacen iz igre”, kazao je predsjednik inicijative “Milion trenutaka za demokratiju” Mikulas Minarz, na sta je usledilo skandiranje “Ostavka, ostavka!”.

Demonstrantima kojih je, po procjenama policije, na pocetku bilo vise od 200.000, dok organizatori kazu vise od 300.000, govorili su i disidenti iz doba komunistickog rezima, koji su organizovali demonstracije “Plisane revolucije”: katolicki biskup Vaclav Mali i Dana Njemcova.

Mali je upozorio da danasnjim demonstracijama nije cilj da bilo koga vrijedaju, ali da demonstranti zele da u Ceskoj bude na snazi jednakost pred zakonom za sve, a da temelj politike bude humanost, dok su, po njegovim rijecima, danas u politici tehnokrate moci i “glave koje govore ono sto ima dosaptavaju PR savetnici”.

“Ne smijemo da dopustimo da nam neko nametne demagogiju, shvatanje drzave kao preduzeca, obnavljanje cenzure, ogranicavanje sredstava informisanja, da nam ukradu javni prostor”, kazala je Njemcova.

Zbog uobicajenih tvrdnji premijera i sefa drzave da su to samo protesti “propalih intelektualaca iz Praga” i “gubitnika izbora iz opozicije”, na danasnje demonstracije dosli su na traktorima i predstavnici malih poljoprivrednika iz Asocijacije privatne poljoprivrede da pokazu solidarnost sa zahtjevima skupa.

Protest uoci 30. godisnjice “Plisane revolucije” podrzali su i Cesi u nekoliko desetina gradova u Evropi, SAD-u i Aziji.

“Kod nasih suseda svuda u Evropi pratimo napade na demokratiju i porast populizma. Na primer, u Madjarskoj i Poljskoj je vec vrag odneo salu, tamo se aktivno i neprikriveno namecu autoritarni mehanizmi i ugnjetava sloboda. Kod nas to ne sme da ode tako daleko”, kazala je ceskoj agenciji CTK Jana Stajnke u Drezdenu, u Nemackoj, na demonstracijama priredjenim u znak solidarnosti s praskim protestom u parku Letna.

Premijer Andrej Babis koji je uoci danasnjeg protesta prvo porucio da je to “fanatizovana masa koja ne preza od nasilja”, danas je upozorio na razliku izmedju komunistickog rezima i danasnje demokratije.

“Sjajno je sto ljudi mogu da izraze svoje stavove, a da ih niko ne progoni ni napada. I zaista je sjajno sto imamo slobodne i demokratske izbore na kojima mozemo da biramo svoje predstavnike”, kazao je Babis.

Predsednik Ceske Milos Zeman optuzio je demonstrante da nisu demokrate jer izlaze da protestuju da promene ishod slobodnih demokratskih izbora.