UPOZORENJE

Zamjenik ministra za migracionu politiku Grcke Jorgos Kumucakos upozorio je da Evropi predstoji nova migrantska kriza.

Kumucakos je, na konferenciji o buducnosti migracione politike EU u Becu, prenio da postoji dramatican porast dolazaka migranata.

Situacija, prema njegovim rijecima, jos nije ona kao 2015. godine, ali upozorava da predstoji nova kriza.

Zemlje na spoljnim granicama EU, kritikovao je Kumucakos, ponovo su prepustene same sebi, a bez pomoci i solidarnosti drugih zemalja migaciju nije moguce kontrolisati.

Sef madarske diplomatije Peter Sijarto je istakao da se, na osnovu iskustva Madarske, jasno vidi da je moguce zaustaviti migraciju.

On je dodao da je to moguce uraditi i duz drugih migranstkih ruta, te naglasio da ako Grcka ne uspije da ispuni svoje obaveze iz Sengenskog sporazuma, mora traziti pomoc.

Madarska, istice Sijarto, zastupa “snaznu anti-migracionu politiku” zbog cega je cesto kritikovana, ali tu poziciju traze gradani.

“Mi smo jasno rekli da nema legalnih i humanitarnih razloga da se dode u nasu zemlju”, podvukao je Sijarto, izjasnivsi se ujedno za snazniju zastitu granice i za saradnju zemalja clanica EU po tom pitanju.

Za solidarni, evropski put izjasnili su se sef malteske diplomatije Karmelo Abela, te drzavni sekretar za integraciju i migraciju Portugala Klaudija Pereira, koji su zatrazili pozitivniji aktivniji pristup.

O “umoru od migracije” u stanovnistvu Turske govorio je i zamjenik ministra unutrasnjih poslova Turske Ismail Catakli.

On je ukazao da se trenutno u Turskoj nalazi oko cetiri miliona Sirijaca, koji su vec osam godina tu.

“Sta sa njima? Da i dalje cekaju osam godina”, upitao je on, zalozivsi se rjesavanju problema migracije suocavanjem sa uzrocima.

“Evropa moze podici koliko god hoce visoke zidove, ali to ljude nece sprijeciti da teze ka Evropi, ako se situacija u zemljama porijekla ne promijeni”, zakljucio je Catakli.

TURSKA

Turski ministar unutrasnjih poslovao Sulejman Sojlu identifikova je kljucnog osumnjicenog pripadnika Islamske drzave koga su turske snage zarobile u Siriji kao navodnog organizatora napada na Rusiju i Njemacku, prenosi danas turski list Hurijet.

Turska je prosle nedjelje objavila da je privela “vaznu” figuru Islamske drzave ali nije navela ime.

U intervjuu za Hurijet, Sojlu je identifikovao privedenog ekstremistu kao Jusufa Huba i opisao ga kao visoko rangiranog clana Islamske drzave koji je naredio napad u Rusiji 2018. kao i napad na supermarket u Hamburgu u Njemackoj.

Sojlu je rekao da se osumnjiceni drzi i ispituje u Siriji u oblasti pod kontrolom Turske.

“Uhapsili smo vrlo visokog clana Islamske drzave koji je poznat kao bombas, kao osoba koja pravi bombe i kao organizator samoubilackih napada”, rekao je Sojlu za Hurijet.

OSTRA KRITIKOVANJA

Lideri izraelskog saveza partija centra Plavo i bijelo ostro su kritikovali premijera Izraela Benjamina Netanjahua sto je tvrdio da postoji pokusaj da se nelegalno svrgne s vlasti i pozvali ga da se povuce zbog optuznice za mito i prevaru.

“Nema drzavnog udara u Izraelu, vec onih koji su se barikadirali na vlasti”, rekao je Beni Ganc, glavni Netanjahuov rival na izborima u septembru, nakon sto je sinoc Netanjahu u obracanju preko televizije optuzio policiju i drzavne tuzioce za “pokusaj udara” protiv njega.

Izraelski vrhovni tuzilac Avihaj Mandelblit u cetvrtak je zvanicno optuzio Netanjahua u nizu korupcionaskih skandala, navodi AP.

To je prvi put u istoriji Izraela da se premijer na vlasti suocava sa krivicnim optuznicama i Netanjahu tvrdi da ce ostati na vlasti dok se bori protiv njih.

Ganc je, medutim, ocenio da Netanjahuov govor “jasno pokazuje da mora da se povuce sa svoje pozicije i da se usredsredi na optuzbe protiv sebe”.

“On je itekako svjestan da ozbiljni i slozeni izazovi sa kojima se suocena drzva Izrael, kako u odnosu na bezbjednost tako i u drustvenoj i ekonomskoj areni, zahtjevaju premijera koji je sposoban da ulozi svoje puno vrijeme, energiju i paznju”, rekao je Ganc samo dan nakon sto je okoncao pokusaj da obrazuje vladajucu koaliciju zbog cega je nastavljen politicki zastoj u Izraelu pred moguce trece izbore za manje od godinu dana.

Jair Lapid, covek broj dva u savezu Plavo i bijelo je Netanjahuov govor oznacio bezumnim.

U emotivnom govoru odmah nakon objave optuznice Netanjahu je odbacio slucajeve protiv sebe , zahtjevajuci da se otvori istraga policije i tuzilastva.

“Ja duboko postujem pravosudni sistem u Izraelu. Ali je potrebno biti slijep i ne videti da se nesto lose dogada policijskim istrazitaljima i tuzilastvu. Mi vidimo pokusaj udara policije laznim optuzbama”, rekao je on odbacivsi pozive da podnese ostavku i naglasvsi da nece dozvoliti da “laz pobijedi”.

Optuznica protiv 70-godisnjeg Netanjahua objavljena je u vrijeme kada je paralisan izraelski politicki sistem i prijeti njegovoj dugogodisnjoj vladavini, konstatuje AP.

On ne mora da podnese ostavku ali je znacajno oslabljen, a stalo mu je da bude na funkciji dok se brani.

PUTNICI BEZBJEDNI

Avion filipinske kompanije koji je iz Los Andelesa trebalo da leti za Manilu prinudno je sleteo nedugo nakon polijetanja zbog kvara motora.

Niko od 347 putnika i 18 clanova posade nije povrijeden, prenosi Rojters.

Do incidenta je doslo kada je pilot Boinga 777 objavio vanredno stanje i moguc kvar motora, saopstio je portparol aerodroma u Los Andelesu, dok je jedan od svjedoka opisao da su se iz motora vidjeli plamenovi.

Avion se nakon prijave kvara vratio na aerodrom bezbjedno, gdje su plamen ugasili vatrogasci.

Navodi se i da prinudno slijetanje tog aviona nije ugrozilo druge letove.

Za sada nije jasno zbog cega je doslo do kvara aviona.

Portparol filipinske kompanije saopstio je da je posada aviona primijetila dim koji kulja iz drugog motora, kao i da su putnici prebaceni na drugi let.

SI DINPING

Kineski predsjednik Si Dinping rekao je danas da Peking zeli da radi na trgovinskom sporazumu sa SAD ali da se ne plasi da uzvrati u slucaju novih americkih sankcija.

Naglasavajuci pozitivan ton koji Kina ima posljednjih dana, Si je u razgovoru sa americkom poslovnom delegacijom u Pekingu rekao da njegova zemlja podrzava trgovinske pregovore.

“Kao sto smo uvijek govorili ne zelimo da pocnemo trgovinski rat, ali se ne plasimo. Kada je potrebno mi uzvracamo ali radimo aktivno na tome da nemamo trgovinski rat”, rekao je Si.

On je dodao da Kina zeli da radi na prvoj fazi sporazuma na osnovu “uzajamnog postovanja i jednakosti”.

U delegaciji koja je ucestvovala na Blumbergovom Novom ekonomskom forumu odrzanom u Pekingu ove nedjelje, su i bivsi americki drzavni sekretar Henri Kisindzer, bivsi ministar finansija Hank Polson, bivsi trgovinski predstavnik SAD Majk Froman i drugi zvanicnici.

Za vrijeme sastanka u Pekingu Si je ponovio toj grupi da je stav Kine da sporazum zahtijeva “uzajamno postovanje i jednakost”.

List Vol strit dzornal javio je juce da je glavni kineski pregovarac vicepremijer Liu He pozvao svoje americke kolege u Peking za dodatne razgovore nagovjestavajuci da ima nade za napredak.

Posljednje jacanje tenzija uslijedilo je kada je predsjednik SAD Donald Tramp uveo kaznene carine prosle godine na kineski izvoz u SAD u vrijednosti od vise milijardi dolara, nastojeci da pojaca pritisak na Kinu da uvede promjene u svoju trgovinsku i investicionu politiku.

Kina je uzvratila podizanjem svojih carina na uvoz americke robe. Poslije postepene eskalacije sankcija i zastoja u trgovinskim razgovorima ove godine, dvije strane rade na necemu za sta kazu da ce biti preliminarni sporazum, na osnovu koga ce nastaviti da se bave kompleksnijim pitanjima.

Izgledi cak i za tu prvu fazu sporazuma su neizvjesni. Kina je saopstila da zeli da americka strana obeca da ce postepeno smanjiti carine, ali da nije sigurno da su Amerikanci na to spremni.

U meduvremenu Tramp je prihvatio da saceka sa daljim povecanjem carina dok traju pregovori. Medutim, SAD i dalje treba da podignu carine na uvoz kineske robe u vrijednosti od 160 milijardi dolara i to iduceg mjeseca.

IZMEDU FRANCUSKE I IRSKE

Posada putnickog trajekta na putu iz Francuske za Irsku otkrila je 16 migranata bliskoistocnog porijekla sakrivenih u zapecacenoj prikolici.

Kako je saopstila irska policija, svi su u dobrom zdravstvenom stanju.

“Migranti su pronadeni tokom rutinskog pregleda trajekta dok je putovao iz francuske luke Serbur ka Roslaru u jugoistocnoj Irskoj”, rekla je portparol svedske kompanje koja upravlja brodom, Stena Lind.

Policija navodi da v.eruje da su svi migranti pronadeni na trajektu odrasli muskarci, ali se jos ceka potvrda starosti jedne osobe koja bi mogla da bude malol.etna, prenio je sinoc Rojters.

“Osoblje trajekta, uz pomoc vozaca kamiona, otvorilo je prikolicu, a migranti su odvedeni u prvatni salon, gdje im je pruzena medicinska pomoc”, stoji u saopstenju.

Dodaje se da su imigracione vlasti pocele da procesuiraju muskarce u skladu sa zakonom o imigraciji nakon sto je trajekt stigao u Irsku. Policija pregleda kamion koji je u posjedu lokalne irske kompanije.

“Vlasnik i vozac, muskarac u 50-tim godinama, koji je stanovnik Irske vise od 25 godina, u potpunosti saraduju sa policijom”, kaze se u saopstenju.

Holandske vlasti su u utorak pronasle 25 migranata u teretnom dijelu trajekta na putu za Veliku Britaniju, nedugo nakon sto je napustio Holandiju.

Tijela 39 migranata iz Vijetnama pronadena su 23. oktobra u kamionu-hladnjaci u blizini Londona, a zbog njihove smrti u Velikoj Britaniji je optuzeno dvoje ljudi, a u Vijetnamu osmoro.

PREMASILA NJEMACKU

Francuska je prvi put od pocetka migrantske krize 2015. godine, premasila Njemacku i postala je prva evropska zemlja za trazioce azila, izjavio je danas francuski ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner.

“Francuska je od 20. oktobra prva evropska zemlja za trazioce azila, iako opada broj dolaska migranata u Evropu”, rekao je Kastaner.

U jeku migrantske krize, Francuska je imala 80.075 zahteva za azil, a Njemacka 890.000.

Sada je Francuska u blagoj prednosti u odnosu na Njemacku. Do 17. novembra za Francusku je podnijeto 120.900 zahtjeva za azil, a za Njemacku 119.900, naveli su izvori bliski francuskom Ministarstvu unutrasnjih poslova.

PROTIV PREDSJEDNIKA

Hiljade Kolumbijaca, nezadovoljnih radom predsjednika zemlje Ivana Dukea, protestovale su danas u Bogoti, navodeci brojne razloge, od dugotrajne ekonomske nejednakosti do nasilja nad aktivistima.

Studenti, nastavnici i clanovi sindikata okupili su se na jednom od najvecih protesta u Kolumbiji prethodnih godina, stavljajuci nepopularnu vladu pred test dok nemiri potresaju region Latinske Amerike.

Neki demonstranti su nosili plakate na kojima je Duke prikazan kao svinja, drugi su plesali u suknjama jarkih boja i sa slamnatim sesirima.

Za razliku od drugih nedavnih protesta u Latinskoj Americi, danasnje demonstracije u Bogoti nisu inspirisane nekim konkretnim dogadjajem, vec razlicitim nezadovoljstvima ljudi.

Analiticari su skepticni da bi danasnji protest mogao da dovede do duzih nemira kao u Boliviji, Cileu i Ekvadoru, i navode da u podijeljenoj zemlji koja ima jednu od boljih ekonomija u regionu nema dovoljno faktora koji bi ujedinili nezadovoljne.

Upkos sporazumu iz 2016. koji je prethodna vlada postigla sa ljevicarskim pobunjenicima, veci dio Kolumbije i dalje je pogoden nasiljem posto se kriminalne naoruzane grupe bore za teritoriju na kojoj drzava nije prisutna.

Kolumbijska ekonomija ove godine brze raste, ali zemlja ima jednu od najvecih stopa nejednakosti u Juznoj Americi.

PORUCIO DA CE VODITI DRZAVU

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je optuznicu koja je protiv njega podignuta zbog korupcije i okarakterisao je kao pokusaj puca protiv njega.

Netanijahu je u javnom obracanju porucio da ce nastaviti da vodi Izrael.

On je rekao da optuznica potice od laznih optuzbi i sistematski opstruisane istrage, prenosi AP.

Netanjahu se oglasio posto je tuzilac podigao optuznice protiv njega koje se odnose na primanje mita, krsenje povjerenja i prevaru.

Ukoliko bude osuden za primanje mita prijeti mu zatvorska kazna do deset godina, a za prevaru i krsenje povjerenja maksimalna kazna od tri godine zatvora.

POLICIJA SAOPSTILA

Kiparska policija saopstila je da je 120 migranata iz Sirije smjesteno u prihvatni centar, nakon sto su brodom doputovali na to ostrvo iz Turske.

Policija navodi da su 97 muskaraca, dvadesetoro djece, od kojih je 14 stiglo bez pratnje starije osobe i tri zene rekle vlastima da je svako od njih platio krijumcarima ljudi 3.620 eura za mjesto na brodu.

Kako navodi AP, brod je primijecen u srijedu kako plovi kod Kejp Grekoa i ispracen do luke.

Migranti su rekli da su isplovili iz juznog turskog luckog grada Mersin, nakon sto su presli granicu Sirije i Turske.