U REGIONU SAHELA

Francuski premijer Eduar Filip danas je pozvao da se dzihadistima u regionu Sahela “ne ostavi nikakva sansa i nijedno uporiste” i zatrazio ukljucenje u borbu svih drzava zapadne Afrike.

“Jedna stvar je sigurna: dzihadisticke grupe ce profitirati, kad god budu u stanju, od nasih slabosti, manjka nase koordinacije ili nasih nedostataka u vidu sredstava, angazovanja ili obuke. Ne smijemo im dati nijednu sansu, nijedno uporiste”, rekao je Filip u obracanju medunarodnom forumu o bezbednosti u Dakaru.

On je pozvao da se “situacija pogleda u oci, u svojim nijansama, a ponekad u surovoj istini”.

Filip je ocijenio da je “na nekim teritorijama dzihadisticka prijetnja ako ne iskorijenjena onda u najmanju ruku obuzdana”.

Ipak, naveo je francuski premijer, “na drugim mjestima se ta pretnja razvija” i napreduje, ubiruci koristi od “korupcije i sverca”.

Bezbjednost u regionu Sahela je pogorsana posljednjih mjeseci pa je dovedena u pitanje efikasnost ne samo vojski drzava regiona vec i stranaca koji im pomazu, prije svega Francuza.

IAEA SAOPSTILA

Iranske zalihe teske vode, koja moze da se koristi za proizvodnju plutonijuma potrebnog za proizvodnju atomskog oruzja, prevazisle su ogranicenje postavljeno nuklearnim sporazumom Irana i svjetskih sila, saopstila je danas Medunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Navedeno je da je tokom jucerasnje inspekcije ustanovljeno je da su iranske zalihe “porasle na 131,5 tona”, dok je dozvoljeno 130 tona. To je prvi put da je konstatovan toliki prelazak limita otkako je Teheran u maju najavio da ce postepeno prestati da postuje odredbe sporazuma.

IAEA je navela da je 16. novembra od Teherana dobila obavjestenje da su zalihe teske vode presle 130 tona.

Teska voda nije radioaktivna ali se koristi u nekim djelovima nuklearnih reaktora kao sredstvo za usporavanje neutrona nastalih tokom nuklearne fisije.

Proizvodnja plutonijuma je alternativa obogacivanju uranijuma za proizvodnju atomske bombe.

U KINI

Kina je saopstila da je u toj zemlji utvrden i treci slucaj kuge, posto je ta teska, zarazna bolest dijagnostikovana 55-godisnjem muskarcu koji je ubio i pojeo divljeg zeca.

Vlasti su saopstile da je muskarcu iz ruralne oblasti Silingol dijagnostikovana bubonska kuga i da je on od subote u bolnici u gradu Huade.

Kineske vlasti navode da je 28 osoba koje su imale bliski kontakt sa zarazenim muskarcem smjesteno u karantin, ali da niko od njih nije imao groznicu ili druge simptome kuge.

Dvijema osobama, takode iz oblasti Silingol, u Pekingu je 12. novembra dijagnostikovana plucna kuga, ali izmedu dva slucaja nije pronadena epidemioloska veza.

Kuga moze biti smrtonosna za 90 odsto zarazenih ako se ne lijeci, prevashodno razlicitim vrstama antibiotika.

IZGUBILI DVA KOJA SU IMALI

Sto deset poslanika izabranih na parlamentarnim izborima u Bjelorusiji predstavljaju partije koje podrzavaju vlasti i predsjednika Aleksandra Lukasenka, a opozicija je izgubila jedina dva mjesta koja je imala u prethodnom sazivu.

Bjeloruska izborna komisija objavila je danas spisak poslanika izabranih na juce odrzanim parlamentalnim izborima i svi su iz partija i organizacija koje podrzavaju vlast. Izlaznost je bila 77 odsto.

Na prethodnim izborima 2016. godine dva clana opozicije izabrana su u Parlament prvi put u 20 godina ali ni jednom nije dozvoljeno da se kandiduje ovog puta. Brojni kandidati, medu kojima i neki od opozicionih favorita bilo je iskljuceno sa izbora jer navodno nijesu ispunili administrativne zahtjeve.

Opozicija u zemlji juce je osudila masovne zlopuotrebe na izborima. Juce je do polovine dana zabiljezeno 500 krsenja propisa.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) koja je poslala 400 posmatraca za izbore, danas treba da podnese svoj izvjestaj o izborima.

Politikolog Pavel Usov ocjenjuje kao preuvelicanu izlaznost od 77,22 odsto koju je objavila drzavna izborna komisija, on kaze da gradani sve manje izlaze na izbore ciji se ishod unaprijed zna.

Nezavisni informativni sajt naviny.by ocijenio je da je “vlada pljunula na opoziciju” i formirala parlament po svojoj zelji.

Takav je rezultat iako sef drzave Lukasenko pokusava priblizavanje sa Evropskom unijom koja redovno kritikuje nedostatak demokratije u toj bivsoj sovjetskoj republici. On je posljednjih godina dao vise prostora opoziciji i oslobodio politicke zatvorenike u nastojanju da poboljsa veze sa Zapadom poslije neslaganja sa tradicionalnim saveznikom Moskvom.

Nazvan “posljednjim diktatorom u Evropi” Lukasenko vodi tu bivsu sovjetsku republiku 25 godina. Ni jedni izbori odrzani od tada u Bjelorusiji nijesu po ocjeni medunarodnih posmatraca smatrani slobodnim ili pravednim.

Lukasenko je rekao juce odgovarajuci na optuzbe o izbornoj pronevjeri da narod Bjelorusije moze da ne glasa za njega iduce godine kada budu predsjednicki izbori ako ga vise ne zeli.

“Obecao sam da se necu drzati ovog mjesta dok mi ne poplave prsti. Vjerujte da mi nije ovo najmeksa stolica”, rekao je on novinarima. On je potvrdio juce da ce se kandidovati na izborima 2020.

IMA I POVRIJEDENIH

Najmanje tri osobe su ubijene, a ima i povredenih u pucnjavi u supermarketu u gradu Dankan, u Oklahomi, javljaju svjetski mediji.

Kako javljaju mediji, medu mrtvima je i napadac.

Pucnjava se dogodila u supermarketu Volmart u Oklahomi.

Prema prvim izvjestajima, zbog incidenta skole su zatvorene u toj oblasti.

KOMESAR ZA PROSIRENJE

Evropski parlament (EP) je potvrdio nominaciju Olivera Varheljija, madarskog kandidata za komesara za prosirenje, potvrdeno je iz sjedista te institucije.

Varhelji je prosle nedjelje obavio prvo potvrdno saslusanje, ali nije do kraja ubijedio sve zastupnike da je u stanju da preuzme tu duznost. On je morao da odgovori na dodatna pisana pitanja. Odgovori su poslati ovog prijepodne i to je bilo dovoljno da se zadovolje zastupnici i potvrde njegovu nominaciju.

Oliver Varhelji je drugi kandidat iz Madarske za evropskog komesara. Prije njega, kandidat iz Budimpeste je bio bivsi ministar pravosuda Laszlo Troscanyi, ciju je nominaciju Evropski parlament odbacio vec u pocetnoj fazi jer je konstatovao konflikt interesa.

Evropski parlament je sveukupno odbio tri kandidata: iz Madarske, Rumunije i Francuske. Ovo je bio razlog zasto novi saziv Evropske komisije (EK) nije preuzeo duznost 1. novembra kako je bilo nacelno planirano. Tri nova kandidata iz ovih zemalja su dobili potvrdu Evropskog parlamenta koji bi trebalo da izglasa cijeli paket novog saziva EK, 27. novembra na plenarnoj sjednici.

OPTUZBE ZA KORUPCIJU

Vladar Kuvajta, emir Sabah al-Ahmad al-Sabah smijenio je danas svog sina i jos jednog ministra u vladi nakon njihovih javnih medusobnih optuzbi za korupciju i nalozio premijeru da sastavi novu vladu.

Emir Sabah je to naredio samo par dana posto je vlada podnijela ostavku zbog istrage u odvojenom slucaju. Premijer Dzaber al-Mubarak al-Sabah, na toj funkciji od 2011, zatrazio je od sefa drzave da ga oslobodi duznosti formiranja nove vlade.

Monarh je otpustio i svog sina Nasera al-Sabaha, ministra odbrane, i ministra unutrasnjih poslova Haleda al-Sabaha, koji su iznijeli javne optuzbe na racun onog drugog. Naser al-Sabah je izjavio da je otkrio da je 790 miliona dolara pronevjereno, dok je sadasnji ministar unutrasnjih poslova bio ministar odbrane.

Seik Naser zeli da njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane i jos pet najvisih funkcionera u ministarstvu budu optuzeni za navodnu pronevjeru.

Obracanje emira se ocekuje kasnije danas.

Redovni parlamentarni izbori u Kuvajtu se ocekuju za godinu dana.

Ministarstvo pravde je zabranilo lokalnim medijima da izvjestavaju o slucaju pronevjere. Navedeno je da ce sudenje biti zatvoreno za javnost i da nijedna informacija vezana za njega ne treba da bude iznijeta u medijima, bilo tradicionalnim ili na drustvenim mrezama.

Naser al-Sabah nije u liniji nasljednika prestola, ali je njegovo imenovanje za ministra odbrane privuklo paznju jer je do toga doslo nakon sto je saudijski kralj Salman imenovao svog sina Mohameda bin Salmana za ministra odbrane prije nego sto je promijenio redosljed nasljedivanja i proglasio ga za prestolonasljednika.

HONGKONG

Desetine hongkonskih demonstranata koje je policija opsjela u kampusu Univerziteta, uspjele su da danas pobjegnu posto je pao mrak, dok Peking prijeti da ce “rijesiti politicku krizu” na toj svojoj autonomnoj teritoriji na jugu.

Pod opasdom policije koja je opkolila Politehnicki univerzitet, bastion petomjesecnog protesta, demonstranti su preko mosta sisli na ulicu odakle su ih odvezli njihovi saradnici na motociklima.

Policija prijeti da ce upotrebiti “bojevu municiju” protiv “smrtonosnog oruzja” radikalnih demonstranata koji su na policajce bacali cigle i “molotovljeve koktele”.

Zasad se ne zna koliko je demonstranata ostalo u kampusu.

Nemiri u toj bivsoj britanskoj koloniji presli su prosle nedjelje u mnogo radikalniju i nasilniju fazu, sto je dovelo do zatvaranja skola.

Izvrsna vlast Hong Konga koja djeluje u skladu s Pekingom, odbila je da prihvati zahtjeve demonstranata: opste biracko pravo u mega-gradu od 7,5 miliona ljudi i istragu policijskog nasilja.

Kina je vise puta upozoravala da nece tolerisati nepostovanje vlasti, a sve je veca zabrinutost zbog mogucnosti direktne intervencije kineskih snaga za okoncanje krize.

Kineski vojnici, koji su u Hong Kongu od 1997. godine, kada je pekinska vlast preuzela taj grad i okolinu, proslog vikenda su izasli iz kasarni, i to samo da bi uklanjali barikade demonstranata. Izuzetno rijetka pojava vojnika na ulicama, mada u civilnoj odjeci, podstakla je hipotezu da predstoji vojna intervencija.

Ambasador Kine u Velikoj Britaniji podstakao je danas tu opciju rekavsi da “Vlada Hong Konga cini sve sto je moguce da povrati kontrolu nad situacijom, “ali ako ona sasvim izmakne kontroli, centralna vlast sigurno nece mirno sjedjeti, imamo i odlucnost i moc da okoncamo nemire”.

Policija je danas uhapsila desetine demonstranata kod kampusa, a neke i tukla.

“Osim izlaska i predaje, ne vidim drugu opciju za njih”, rekao je nekoliko sati prije danasnjeg spektakularnog bjekstva demonstranata Sek Hau-jip, policijski komandant.

Policija je stanje u kampusu nazvala “neredom” sto je naziv krivicnog djela kaznjivog s 10 godina zatvora.

Protest se proslog ponedjeljka prosirio Hong Kongom po novoj strategiji pod nazivom “Cvjetajte svuda” koja se sastoji od mnostva blokada, sukoba, vandalizma – kako bi se do maksimuma razvukle snage policije.

Rezultat je pet dana skoro potpune blokade javnog prevoza, a skole ni danas nijesu otvorene.

Novu fazu je obiljezilo pogorsanje nasilja na obje strane, sto pokazuju i slike policajca u nedjelju ranjenog strijelom koju je ispalio demonstrant kod sada opsjednutog kampusa.

Policija je saopstila da je danas kod kampusa ispalila tri metka, rekavsi da niko nije ranjen i da je sluzbeno oruzje bilo upotrijebljeno u izolovanim slucajevima, bez namjere da se neko ubije.

Grupama demonstranata koji su na nju bacali cigle i “molotovljeve koktele”, policija je odgovorila suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima.

Jedna 19-godisnja djevojka koja krije ime, za AFP je govorila o ocajanju demonstranata opkoljenih u kampusu: “Neki placu, neki su gnijevni (…) jer nema izlaza, jer vise nije moguce napustiti kampus”, rekla je ona.

Nekoliko stotina metara od univerziteta, policija je ispalila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su i tamo podigli barikade, iza leda policijske opsade kampusa.

Uprkos svemu, demonstranti u Hongkongu namjeravaju da nastave blokade kako bi “zadavili ekonomiju” jednog od glavnih finansijskih centara planete, koji je vec u recesiji.

U simbolicnoj pobjedi za demonstrante, Vrhovni sud je danas presudio da je neustavna odluka vlade da gradanima zabrani nosenje maski preko lica.

Predsjednik Kine Si Dinping je prosle nedjelje uputio svoje dosad najjasnije upozorenje, rekavsi da sukob u Honkongu ugrozava “Princip jedna zemlja-dva sistema”, koji je omogucio da Velika Britanija 1997. Hongkong preda Kini.

Portparol Ministra odbrane Kine, Vu Cian rekao je danas da je “okoncanje nasilja i vracanje reda najhitniji zadatak u Hong Kongu”.

U FRANCUSKOJ

Jedna osoba je poginula, a cetiri su spasene nakon sto se srusio viseci most na rijeci Tarn, sjeveroistocno od Tuluza.

Most dugacak 150 metara posljednji put je renoviran 2003. godine, a popustio je nakon sto je kamion sa tovarom tezne iznad dozvoljene granice pokusao da prede preko. Kamion je upao u rijeku zajedno sa autom koji je istovremeno prelazio preko mosta, navodi Sputnjik internesnel.

Lokalni mediji naveli su da je 15-godisnja djevojcica poginula, ali to nije potvdeno od zvanicnika.

Skoro 80 spasioca i tri helikoptera nalaze se na mjestu nesrece.

ZAROBLJENA PRIJE GODINU

Moskva je saopstila danas da je vratila Ukrajini tri vojna broda zaplijenjena prije godinu dana u pomorskom incidentu.

Brodovi se vracaju tri nedjelje pred najavljeni samit u Parizu na kome treba da se govori o novom podsticaju za rjesenje sukoba na istoku Ukrajine.

“Tri broda ukrajinske ratne mornarice koja su u novembru 2018. godine presla rusku granicu tokom namjerne provokacije Kijeva u Kerckom moreuzu i koje su zaplijenile ruske snage bezbjednosti vracena su Ukrajini”, saopstilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ruski zvanicnici najavili su juce da se sprema vracanje brodova Ukrajini.

Ukrajinske vlasti za sada nijesu potvrdile da su brodovi vraceni.

Ruske vlasti su krajem novembra 2018. zaplijenile tri ukrajinska ratna broda koja su pokusala da udu u Azovsko more preko Kerckog moreuza koji ga odvaja od Crnog mora. Dvadeset cetiri ukrajinska mornara, uhapsena tom prilikom, predata su Ukrajini u velikoj razmjeni zatvorenika izmedu dvije zemlje u septembru.

Vracanje brodova treca je epizoda relativnog smirivanja odnosa izmedu dvije zemlje od kada je u aprilu za predsjednika Ukrajine izabran Volodimir Zelenski koji se zalaze za obnovu dijaloga.

U septembru je bila velika razmjena zatvorenika, medu kojima su vraceni i zarobljeni ukrajinski mornari, a prva povlacenja ukrajinskih snaga i separatistickih proruskih snaga sprovedena su na tri sektora na frontu na istoku zemlje.

Posljednji znak otopljavanja odnosa je samit 9. decembra u Parizu gdje ce se sastati francuski predsjednik Emanuel Makron, njemacka kancelarka Angela Merkel, i predsjednici Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Volodimir Zelenski.

Samit tog tipa, u takozvanom Normandijskom formatu nije odrzan od 2016. godine.

Kremlj je potvrdio danas da ce samit biti odrzan navodeci da ne treba imati pretjerana ocekivanja od tog sastanka.