ZBOG SEPARATISTICKIH SIMBOLA

Predsjedniku Katalonije Kimu Tori, naklonjenom secesiji tog spanskog regiona, danas je pocelo sudenje po optuzbi da nije postovao nalog da ukoni katalonske separatisticke simbole iz javnih zgrada tokom predizborne kampanje.

Ako bude osuden, Tora bi mogao da bude proglasen nepodobnim za obavljanje javne funkcije na odredeni period.

Tuzioci su optuzili Toru da nije postovao naredenje drzavne izborne komisije da ukloni simbol separatista – zutu traku, iz sjedista katalonske vlade u Barseloni uoci parlamentarnih izbora 28. aprila.

Zutim trakama neki Katalonci izrazavaju podrsku liderima separatistickog pokreta, od kojih je njih devet osudeno na dugacke zatvorske kazne zbog uloge u pokusaju secesije Katalonije 2017. godine.

Izborna komisija je navela da su zute trake “sredstvo politicke propagande” i da je time prekrsen zakon o izbornoj kampanji.

NASTAVLJENI PROTESTI

Sud u Hongkongu danas je ukinuo zabranu nosenja maski na licu, uvedenu kako demonstranti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji ne bi mogli da sakriju identitet radi izbjegavanja hapsenja.

U presudi se navodi da se zabranom krse osnovna prava u vecoj mjeri nego sto je neophodno za ostvarivanje njenog cilja.

Zabranu nosenja maski u oktobru je uvela vlada Hongkonga, koristeci specijalna ovlascenja.

Radna nedjelja u Hongkongu pocela je danas uz visestruke proteste koji su poremetili saobracaj, dok su skole zatvorene iz bezbjednosnih razloga.

U studentskom gradu Politehnickog unverziteta nastavljeni su sukobi demonstranata koji su ga zauzeli i policije.

Policija je koristila suzavac i palice protiv demonstranata koji su pokusali da probiju policijski kordon postavljen oko stotina aktivista u studentskom gradu.

Demonstranti su napadali policiju i izvan studentskog grada i iz njega, dok su policajci odgovorili suzavcem, a ponegdje i potiskivanjem aktivista i hapsenjima.

Za sada nije jasno da li je iko od demonstranata koji se nalaze unutar studentskog grada Politehnickog univerziteta uspio da pobjegne.

Demonstranti su danima blokirali studentski grad, sprjecavajuci ulazak policije.

Protesti u Hongkongu traju od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

KALIFORNIJA

Cetiri osobe su ubijene, a sest je ranjeno u kalifornijskom gradu Frezno kada su se osumnjiceni usunjali u dvoriste kuce i pucali u okupljene koji su gledali utakmicu, saopstila je americka policija.

Policija je navela da se napad dogodio oko 18.00 po lokalnom vremenu (3.00 po centralnoevropskom) dok je oko 35 osoba gledalo utakmicu americkog fudbala.

Od deset ranjenih osoba, tri su pronadjene mrtve u dvoristu, dok je cetvrta umrla u bolnici, navela je policija i dodala da se ocekuje da ce sest ranjenih prezivjeti.

Zbog tog napada za sada niko nije uhapsen.

Muskarac u 20-im godinama ubijen je juce rano ujutru u kuci u drugom dijelu grada Frezno.

Policija nije navela da li bi dva slucaja mogla da budu povezana.

POZVAO MANJINE DA GA PODRZE

Bivsi vojni zvanicnik Sri Lanke Gotabaja Radzapaksa polozio je danas zakletvu kao novi predsJednik zemlje i pozvao pripadnike manjinskih zajednica Tamila i muslimana koji su glasali protiv njega da ga podrze.

Radzapaksa koji je imao ulogu u okoncanju dugog gradanskog rata u Sri Lanki, pobijedio je na predsjednickim izborima u subotu.

Medutim, pripadnici manjina strahovali su od njegovog izbora zbog optuzbi na njegov racun, u vezi s krsenjem ljudskih prava tokom rata, vodenog od 1983. do 2009. godine.

U danasnjem obracanju naciji, Radzapaksa je obecao da ce mu bezbjednost u zemlji biti prioritet i da ce voditi neutralnu spoljnu politiku.

SJEVERNOKOREJSKA VOJSKA

Sjeverna Koreja je danas saopstila da je njen lider Kim Dzong Un nadgledao padobransku vjezbu vojnih snajperista i obecao izgradnju nepobjedive vojske.

Kim je time nastavio da izrazava prkos, iako su SAD i Juzna Koreja juce objavile da odlazu zajednicku vojnu vjezbu kako bi stvorile prostor za dijalog sa Sjevernom Korejom oko njenog nuklearnog programa.

Objava Pjongjanga uslijedila je nekoliko sati posto je predsjednik SAD-a Donald Tramp na Tviteru pozvao Kima da “brzo djeluje” i “postigne sporazum”, nagovijestivsi njihov novi samit rijecima “Vidimo se uskoro”.

Sjeverna Koreja je objavila da je izvela dvije vojne vjezbe u posljednja tri dana.

Pjongjang je u subotu objavio da je Kim pozvao vojne pilote da se pripreme za neprijatelje “naoruzane do zuba”.

BRAZIL

U Brazilu, cetiri beskucnika su umrla, a jos cetiri su hospitalizovana i u kriticnom su stanju nakon sto su pili iz flase sa “sumnjivom technoscu”.

Tu tecnost dale su im, kako je saopstila brazilska policija, neidentifikovane osobe u Sao Paulu.

Policija ispituje ovaj slucaj kao potencijalno masovno trovanje koje se dogodilo u cetvrti poznatoj kao “Zemlja kreka”, ozlohlasenoj zbog otvorenog konzumiranja droge, javio je sinoc AP.

Jedan od prezivjelih ispricao je policiji da im je ponudena flasa za koju su vjerovali da sadrzi alkohol.

Medutim, nakon sto su pili iz nje cetvorici beskucnika je pozlilo i kasnije su preminuli u bolnici. Preostala cetvorica su hospitalizovani, ali su u kriticnom stanju.

Policija je pokrenula potragu za osobama koje su dale beskucnicima flasu sa picem.

U HONG GONGU

Policija u Hong Kongu okoncala je cjelonocnu opsadu kampusa Politehnickog univerziteta, u kojem se nalazilo na stotine demonstranata. Gradani su danima u kampusu izrazavali svoje nezadovoljstvo politickim stanjem u gradu, a vrhunac je bila odluka policije da opkoli kampus i stavi ga pod opsadu, kako bi demoralisala demonstrante.

Prilikom okoncanja opsade nasilnim upadom policije na kampus, gradani su protiv snaga sigurnosti upotrijebljavali zapaljive bombe i kamenje, a policija suzavac i gumene metke. Nije poznato koliko ima povrijedenih.

Naime, u unutar zgrada kampusa naslo se oko 500 demonstranata. Desetine gradana je probalo probiti obruc, ali bi ih policija docekala sa suzavcem i gumenim mecima.

Policija je opravdavala upotrebu sile tvrdnjom da je grupa gradana pokusala da fizicki probije kordon.

S druge strane, policija je pokusala i u nedjelju uci u kampus, ali su ih demonstranti docekali sa velikim otporom.

Gradani su u kampusu protestovali danima, a postoji bojazan da je za njih uslijed opsade policije nestalo hrane, mada dotok vode nije prekinut.

Postojala je mogucnost da policija u ponedjeljak ujutro dozvoli demonstrantima napustanje kampusa, ali pod uslovom da se razoruzaju i skinu maske.

Mnogi su odbili da izadu iz prostog razloga sto ce svakako biti uhapseni, pa su izabrali da se to desi unutar kampusa.

Demonstracije u Hong Kongu traju mjesecima, a uslijed bojazni dijela gradana da se Peking narusava visoku autonomiju ovog kineskog grada. Takode, vlasti su zabranile nosenje maski tokom protesta, sto je kasnije ocijenjeno kao krsenje Ustava Hong Konga.

S. ARABIJA RAZMATRA USLOVE

Rusija i Saudijska Arabija razmatraju uslove isporuke protivvazdusnog raketnog sistema S-400 ”Trijumf” na osnovu ugovora potpisanog 2017. godine.

Ovu informaciju saopstila je portparolka Federalne sluzbe za vojno-tehnicku saradnju Rusije Marija Vorobjova.

Vorobjova je navela da je za ruski sistem S-400 zainteresovano jos nekoliko zemalja Bliskog istoka, prenio je Sputnjik.

”Zahtjevi svih stranih kupaca zainteresovanih za najbolji svjetski sistem za protivvazdusnu odbranu, koji visestruko prevazilazi sve sisteme koje nude konkurenti, bice razmotreni na utvrdeni nacin”, dodala je ona.

S-400 ”Trijumf” je savremeni sistem protivvazdusne odbrane dugog dometa predviden za unistavanje aviona, krstarecih i balistickih raketa, ukljucujuci rakete srednjeg dometa, a moze se koristiti i protiv kopnenih ciljeva.

Njegov domet je 400 kilometara i moze da unistava ciljeve na visini do 30 kilometara.

VODA IRANA

Vrhovni voda Irana, ajatolah Ali Hamnei, podrzao je danas odluku vlade te zemlje da povisi cijenu benzina za 50 odsto i nazvao demonstrante “razbojnicima” koje su strani neprijatelji gurnuli u nasilje.

On je u televizijskom obracanju rekao, povodom protesta, da je nekoliko osoba ubijeno, a da je nekoliko mjesta unisteno.

Njegov komentar je uslijedio nakon sto su vlasti ukinule internet sirom Irana kako bi se ugusili protesti u nekoliko gradova.

Hamnei je imenovao osobe koje su povezane s pokojnim sahom Rezom Pahlavijem zbacenim prije 40 godina, kao i sa grupom izgnanika Mudzahedin-e-Halk, prenosi AP.

“Banke ne pale ljudi, vec razbojnici”, rekao je Hamnei.

Govoreci o povecanju cijene benzina, koji je u Iranu i dalje najjeftiniji na svijetu i koji s novim poskupljenjem kosta 13 centi po litru, odnosno 50 centi po galonu, on je kazao da ga podrzava.

Ucesnicima protesta porucio je da budu svjesni sta sa sobom nose nasilne demonstracije.

“Takve ilegalne akcije nece rijesiti nijedan problem. Nedostatak bezbjednosti najveca je steta za svaku zemlju i drustvo. To je ono sto se trazi”, rekao je Hamnei.

Ucesnici protesta ostavili su automobile na autoputevima, a tokom protesta u gradovima ucesnici su izazivali pozare, a zabiljezeno je i nekoliko oruzanih sukoba.

PROTESTI ZUTIH PRSLUKA

Pripadnici francuskog pokreta “Zuti prsluci” ponovo su protestovali danas, na godisnjicu nastanka svog pokreta za ekonomsku pravdu, i dan poslije sukoba u Parizu s policijom u kojima je uhapseno 260 demonstranta.

Desetine demonstranata okupile su se danas nakratko ispred pariskog trznog centra Galri Lafajet, gdje su kritikovali potrosacku kulturu.

Ministar unutrasnjih poslova Francuske Kristof Kastaner osudio je jucerasnje nasilje i naveo da je policija u Parizu uhapsila 173 osobe.

Vlasti su saopstile da je juce sirom Francuske protestovalo oko 28.000 ljudi, od kojih je u Parizu bilo 4.700, dok aktivisti navode da je na ulicama bilo 44.000 ljudi.

Kastaner je francuskoj Cnjuz televiziji kazao da je tokom protesta uhapseno 264 osoba, od cega 173 u Parizu, kao i da je medu ucesnicima bilo i oko 300 pripadnika radikalnih grupa koji su ogovorni za nerede.

Protesti Zutih prsluka poceli su prije godinu dana zbog povecanja cijena benzina, medutim, od tada njihov broj opada, a lista zahtjeva koje su postavili zuti prsluci sada ukljucuje ne samo drustveno-ekonomske, vec i politicke zalbe protiv vlasti.

Stotine hiljada ljudi blokirale su 17. novembra 2018. puteve sirom zemlje, protestujuci zbog najavljenog povecanja poreza na gorivo. Protesti koji su nastavljeni narednih mjeseci postali su izraz nezavodoljstva gradana politikama predsjednika Emanuela Makrona, za koje tvrde da idu u prilog bogatima i velikim kompanijama.